„Black Mystery“ osvojio „Fašinada Kup“

0

Najbrža regatna jedrilica u Crnoj Gori, impozantni krstaš „Black Mystery“ klase RC44, sa skiperom Sašom Kekovićem, opravdao je svoju reputaciju u ponovno je trijumfovao na najprestižnoj zalivskoj regati – „Fašinada Kupu“. Regata je jedrena protekla dva dana u akvatorijumu Boke Kotorske na ruti između Perasta i Tivta i nazad. I ove godine „Fašinada Kup“ je okupio veliki broj takmičara iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Rusije i Monaka.

Nakon dvije etape „Black Mystery“ koji se takmiči pod zastavom JK „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, jer je oba puta prvi stigao na cilj od ukupno 39 jedrilica koje su nastupile na regati. „Black Mystery“ je i pobjednik regate u svojoj klasi MAXI, ispred broda „Angelo Rosso“ iz JK „Jovo Dabović“ iz Baošića.

U klasi VI trijumfovala je jedrilica „Alexander“ sa skiperom Ilijom Belanom iz tivatskog JK „Delfin“, a brod tog kluba „Pearl“ sa skiperom Stanislavom Jasinovskim pobijedio je u klasi VII. U klasi VIII najbrži je bio Krsto Todorović na brodu „jelena“.

Fašinada kup 2015.
Fašinada kup 2015.

Među jedrilicama klase BLU26 pobijedio je brod skipera Bojana Grega iz JK „Galeb“ iz Rijeke, u klasi V trijumfovao je brod „Galeb“ skipera Frana Tripovića iz tivatskog „Delfina“, dok je u klasi IV najbrža bila jedrilica „Regina 2“, skipera Nikole Zečevića iz Cavtata. U klasi III pobijedio je brod „Mr Tromb“ sa Momirom Nikolićem iz kotorskog JK „Lahor“ za kormilom, u klasi II najbolja je bila „Duna“ skipera Ljubomira Pantića iz JK „Jugole Grakalić“, dok je njegov klupski drug Vjislav Lucić bio najbolji u klasi I sa jedrilicom „Mali sutorinski prdo“. U klasi Hobbie Cat pobijedio je Nebojša Stjepčević, dok je kod katamarana najbrži bio brod M 32 sa Stefanom Dabinovićem za kormilom.

U klasi ojedrenih tradicionalnih drvenih barki, pobijedila je arsenalka „Lana“ za čijim je kormilom bio Boško Grabić iz JK „Delfin“ Tivat.

Fašinada kup 2015.
Fašinada kup 2015.

Regata „Fašinada Kup“ koja se već 13-tu godinu za redom priređuje u dane najveće pučke svečanosti u Boki – čuvene peraške «Fašinade», opravdala je renome najprestižnijeg bokeljskog jedriličarskog takmičenja. Regata koju je uspješno organizovao kotorski JK “Lahor” u saradnji sa Porto Montenegrom i brojnim sonzorima, bila je velika turistička atrakcija jer je veliki broj gledalaca sa plovila i sa obale, posmatrao nadmetanje jedrilica i njihovoh vještih skipera u izuzetno atraktivnom ambijentu zaliva Boke. Nagrade najboljima dodijeljene su preksinoć na svečanosti na Trgu Svetog Nikole u Perastu.

Kotorski SeaRock festival

0
sea rock
Sea Rock

Peto izdanje jedinstvenog rock happening-a u Crnoj Gori, kotorskog SeaRock festivala, koji i ove godine okuplja zvučna imena alternativnog rock zvuka i americane, održati će se 24. i 25. jula na ljetnoj pozornici u Kotoru, od 20,15 sati.

Nakon značajnih imena, koja su do sada gostovala na festivalu (Howe Gelb, Dan Start, Steve Wynn, Chris Eckman, Goribor, Gustafi, Stray Dogg, The Bambi Molesters između ostalih), na binama SeaRock-a 24. i 25. jula  zasviraće ponovo svjetski muzičari.

SeaRock Festival iz Kotora potvrdio je nastup Lambchop, Chuck Prophet i William Fitzsimmons, legendarni alt-country bend Lambchop, kalifornijski rock propovjednik Chuck Prophet i kantautor William Fitzsimmons, koji će biti headlineri ovogodišnjeg Kotor Art SeaRock Festivala, dok će na festivalu još nastupiti: italijasnki bend Sacri Cuori, hrvatska kantautorka Irena Žilić, norvežani Keine Angst, I crnogorski bendovi Light Under the Black Mountain i Antonio Sanchez i Kurvini Sinovi.

SeaRock festival se po peti put održava u Kotoru, neprofitnog je karatkera bez naplate ulaznica za publiku.

Kreativni tim ovog festivala vjeruje da muzika i umjetnost treba biti dostupna svima, pa je SeaRock jedno od rijetkih iskustava ovakve vrste danas.

Organizator Festivala je NVO SeaRock

„Muzika u svitanje“

0
Gornja Lastva
Gornja Lastva

Jedan od najoriginalnijih kulturno-turističkih proizvda na Tivatskoj rivijeri, koncert pod nazivom „Muzika u svitanje“, biće održan u subotu sa početkom u 5 sati, u osvit zore, na platou ispred crkve Svete Marije u Gornjoj Lastvi.

U atraktivnom ambijentu starog kamenog sela na obroncima Vrmca iznad Tivta, na vidikovcu sa koga puca predivan pogled na Tivatski zaliv, sa prvm zrakama Sunca počeće koncert kamerne muzike na kome će nastupit trio flauta u sastavu Tamara Knežević, Bruna Matijević i Angela Mijušković. Na prgramu su djela Mocarta, Vivaldija, Baha…

Organizatori su obezbjedili i bepslatni kombi prevoz od centra grada do Donje Lastve, a kombi kreće u 4.30 sati ispred zgrade glavne Pošte u Tivtu. „Muzika u svitanje“ jedan je od novih oprograma usvojenih u Tivtu u sklopu IPA projekata razvoja turizma specijalnih interesa i afirmacije lokalne kulturne baštine, a koji su lani sprovedeni u saradnji sa partnerima iz Dubrovnika.lastva plakat 2015

Fašinada više od tradicije…

Tradicionalna Fašinada 2015. održana je juče 22. jula, pred zalazak sunca u peraškom akavtoriju, kada vezane barke idu od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjena kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Kad prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, danas lokalne zajednice i predstavnik Bokeljske mornarice, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.

Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja.

Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživiti – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.

Fašinada je prvi put održana je 22.jula davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.

Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.

Foto Fašinada Cup – Perast 2015.

0

Jedriličarski klub “Lahor” Kotor, Porto Montenegro i Društvo prijatelja Perasta, po 13 put zaredom organizovali su  Fašinada Cup  – Perast 2015.

Međunarodna jedriličarska regata Fašinada Cup za klase: Krstaš, Hobbie Cat, Blu26 i ojedrene barke, jedrila se u akvatorijumu Boke Kotorske na potezu od Perasta do Tivta od 21. i 22. jula.

Više na fotografijama Nenada Mandića i Zorana Nikolića.

 

Kotorani na referendum hoće li „zlatnu koku“ ustupiti drugome?

2
Luka Kotor - foto Ivka Janković
Luka Kotor – foto Ivka Janković

OO SDP Kotor založio se danas za organizaciju lokalnog referenduma na kome bi Kotorani dali posljednju riječ ko i na koji način treba da upravlja najvećim preostalim resursom tog grada – kotorskom lukom. Lokalni parlament sutra bi trebalo da razmatra izvještaj o poslovanju državnog preduzeća “Luka Kotor” koje je do sada gazdovalo lukom i koje je lani ostvarilo dobit od 725 hiljada eura, kao i da se izjasni oko predloga lokalne DPS da umjesto dr Nikole Konjevića, Nikole Dragomanovića, dr Edite Starović i Borislava Kašćelana, novi članovi Borda direktora „Luke Kotor“ postanu Jovo Bećir, Ivan Zogović, Dejan Uskoković i Stanislava Subotić. Četri dodadašnja člana Borda, zajedno sa petim Goranom Grbovićem iz LP, protivili su se namjeri Vlade da privatizuje tu firmu, dok su četvorica novih kandidata koje predlaže kotorski DPS, bliski mišljenju da jedini preostali veliki lokalni privredni resurs, treba ustupiti nekome drugome.

Kotorski SDP će sutra na sjednici parlamenta podnijeti predlog zaključaka u vezi AD „Luka Kotor“ . U njima se pored ostaloga, navodi da luka ima ogroman “istorijski i ekonomski značaj Luke za grad Kotor” i apostrofira, da “operativna obala i akvatorijum luka čine fizičku, funkcionalnu i ambijentalnu cjelinu sa gradom, kao prirodnim i kultutnim dobrom zaštićenim upisom na Listu svjetske baštine UNESCO-a.”

SDP smatra da AD “Luka Kotor” “pri postojećoj vlansičkoj strukturi, može dugoročno uspješno obavljati djelatnosti za čije je vršenje osnovana, te da može, takođe uspješno, biti nosilac planirane dogradnje lučke infrastrukture za prihvat i najsavremenijih kruzera, kao i biti pokretač privrednog i ukupnog razvoja Opštine Kotor sufinansiranjem izgradnje najznačajnijih infrastrukturnih objekata u Gradu.”

“S toga, SO Kotor insistira na održavanju većinskog vlasništva Opštine Kotor u AD „Luci Kotor”- stoji u preldogu zaključakam koje kandiduje SDP. Ta partija smatra da u zakonu o lukama postoje “nejasnoće u dijelu koji se odnosi na dodjelu koncesija za korišćenje luka, koje, iz navedenih razloga, u ovom slučaju ugrožavaju državni interes”, te traži od lokalnog pralamenta da ovaj da podrži preldog izmjena i dopuna tog zakona koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Andrija Popović (LP) i Draginja Vuksanović (SDP). Bivši član SDP – ministar pomorstva Ivan Brajović na posljednjoj sjednici Vlade glasao je protiv tih izmjena, ali je kotorska SDP juče pozvala sve poslanike u Skupštini da ih usvoje, čime bi se državnom preduzeću “Luka Kotor” omogučilo da zadrži koncesiju.

“SO Kotor će, ukoliko Skupština Crne Gore ne usvoji predloženi Zakon o dopunama Zakona o lukama i ukoliko se AD „Luci Kotor“ ne dodijeli prioritetna koncesija, donijeti odluku o raspisivanju referenduma, kako bi se građanima Kotora dala prilika da se izjasne o ovom, za njih i njihov grad, pitanju od vitalnog značaja.”- stoji u predlogu zaključaka kotorske SDP.

Inače, američka kompanija „Royal Caribbean Cruises” već godinama iskazuje namjeru da preuzme gazdovanje lukom Kotor, bilo kroz privatizaciju preduzeća „Luka Kotor” a.d., bilo kroz direktno preuzimanje koncesije. Pravni savjetnik „Royal Caribbean-a“ u Crnoj Gori je Advokatska kancelarije Ane Đukanović, sestre premijera Mila Đukanovića koji sa te pozicije, upravlja kompletnim procesom privatizacija i dodjele koncesija u Crnoj Gori.

Luka Kotor - foto Klaudio Katelan
Luka Kotor – foto Klaudio Katelan

URA – smjenjuju bord da prodaju luku

Kotorski odbor GP URA zapitao se da li smjena postojećeg Borda direktora luke i dovođenje novih ljudi za koje odbornici trebaju da glasaju u četvrtak 23.jula, predstavlja početak kraja te firme.

“Prodaja Luke Kotor nije javni, već očigledno privatni interes aktera iz sjenke. Ponovo ćemo se pitati čije su naše luke, naše plaže, naša obala… To su već dobrano zabranjeni prostori “partnerskih” of šor firmi zbog kojih postajemo nepoželjni stranci u svojim gradovima i svojoj državi.”- saopštio je sekretar odbora URA-e u Kotoru Saša Mišković. Dodao je da nakon gorkih iskustava sa “Jugooceanijom “ i “Jugopetrolom”, “Kotorani ne smiju dopustiti i privatizaciju najvećeg privrednog potencijala naše opštine.”

URA smatra da za to ne postoji opravdan razlog i pita se kako je menadžment Luke Kotor što je do sada hvaljen i nagrađivan zbog poslovnih uspjeha, odjednom postao navodno loš.

“Sve upućuje da je razlog kritikama zapravo to što u UO ne postoji “većina” koja bi izglasala odluku o privatizaciji, pa je tu većinu potrebno obezbjediti na način što će se neki dosadašnji članovi razriješiti, a imenovati novi….Imajući u vidu sve prethodno što se dešavalo oko luke (neodobravanje koncesije,insinuacija lošeg rukovodjenja, zagovaranje privatizacije koja nije naišla na očekivano odobravanje i sl), sa pravom se pitamo da li se razriješenjem dosadašnjih i imenovanjem novih članova UO zapravo dobija potrebna većina za privatizaciju Luke Kotor.”- saopštila je URA.

Nepoštovanje propisa na moru

0
Punim gasom medju kupace - juče na jednoj od bokeljskih plaža
Punim gasom medju kupace – juče na jednoj od bokeljskih plaža

Špic ljetnje sezone u Boki opet je, u još većoj mjeri nego ranije, donio iste probleme sa nepoštovanjem propisa na moru, posebno sa plovidbom brzinom većom od maksimalno dozvoljene i približavanjem plovila obali na udaljenost mnogo manju od propisane.

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor svakodnevno je u akciji, ali jedna tim inspektora sa jendim patrolnim čamcem i pored maksimalnoig zalaganja, ne može efikasno pokriti cijeli akvatorijum Boke koji ovih dana prosto vrvi od kruzera, jahti, glisera, skutera i drugih sličnih plovila.

Maksimalna brzina plovidbe unutar zaliva ograničena je na 10 čvorova, odnosno na 6 čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige, ali se toga gotovo niko ne pridržava, posebno ne vlasnici glisera i sličnih manjih brzih plovila.

Na sreću, do sada se nije desio nijedan ozbiljniji incident kao ranijih godina kada su kupači ginuli pregaženi od brzih jahti i glisera, ali je budući da nesavjesni voditelji čamaca stalno voze bukvalno izmešu glava kupača, samo pitanje kada će se nova nesreća desiti.

Punim gasom medju kupace - juče na jednoj od bokeljskih plaža
Punim gasom medju kupace – juče na jednoj od bokeljskih plaža

 

Rаdnici Jаdranskog brodogrаdilištа Bijela dobijaju podršku ali to nije dovoljno…

0
Brodogradilište Bijela
Brodogradilište Bijela

Rаdnici Jаdrаnskog brodogrаdilištа Bijela i danas su se, 22-i dаn zаredom, okupili ispred kаpijа u znаk protestа zbog uvođenjа stečаjа i sа zаhtjevimа dа im se isplаte redovne plаte, poveže rаdni stаž, isplаte nаdoknаde zа zimnicu i stаnаrine, uplаtu novаc u Stаmbeni fond i izmire obаveze premа Kolektivnom ugovoru, javlja Radio Herceg – Novi.

Zаhtjeve rаdnikа jednoglаsno su podržаli odbornici Skupštine opštine Herceg Novi а juče supodršku dobili i od Komisije zа prаćenje privаtizаcijа u Skupštini Crne Gore.

Zаključаk sа jučerаšnje sjednice u Podgorici je, kаo i zаključci iz nаše opštine, upućen Vlаdi nа Rаzmаtrаnje. Rаdnici su zаdovoljni zbog sаglаsnosti svih političkih pаrlаmentаrnih strаnаkа i podrške njihovim zаhtjevimа.

Međutim, аdekvаtаn kontаkt nisu uspostаvili sа stečаjnim uprаvnikom Žаrkom Ostojićem koji ni juče nije bio nа sаstаnku u Podgorici. Nаime, postoji veliki pritisаk nа rаdnike,kаko im je rečeno nа inicijаtivu аmbаsаde Itаlije, dа zаvrše remont jednog od brodovа koji je usidren nа jednom od dokovа u Bijeloj. Rаdnici su i rаnije izjаvili dа pristаju dа bez nаdoknаde zаvrše remont brodа аli pod uslovom dа dobiju pismene gаrаncije zа svoje zаhtjeve. Gаrаncijа još uvijek nemа pа ni remontа brodа. Stečаjni uprаvnik im je nаjprije ponudio isplаtu jedne redovne plаte а sаdа ih, kаko su nаm jutros sаopštili rаdnici, uslovljаvа ili dа rаde zа pаtu od 193 eurа ili će dovesti druge rаdnike dа zаvrše tаj posаo. Rаdnici ne pristаju i pozivаju sve grаđаne i odbornike dа im se sutrа ujutru pridruže u protestu i ne dozvole dolаzаk rаdnikа sа strаne u Brodogrаdilište.

Podršku rаdnicimа Brodogrаdilištа svаkogа dаnа dаju i 126 rаdnikа koji su neposredno prije uvođenjа stečаjа dobili otpremnine. Podržаvаju ih i penzioneri i brojni grаđаni dа istrаju u svojim zаhtjevimа i zаštiti svojih prаvа.

Rаdnici su, dа podsjetimo, аngаžovаli i jednu аdvokаtsku kаncelаriju kojа, između ostаlog, pripremа i krivične prijаve protiv menаdžmentа Brodogrаdilištа, oni su svjesni rizikа koji, u svаkom pogledu, donose protesti аli su jedinstveni dа neće odustаti. Trаže ono što su zаrаdili i trаže pošteno zаrаđenu svoju koru hljebа. Održаvаju dokove i kisikаnu kojа je veomа znаčаjnа i visoko rizičаn bi bio svаki eventuаlni problem u vom sistemu. Vjeruju dа će njihove oprаvdаne zаhtjeve uvаžiti Vlаdа Crne Gore kojoj su, dа podsjetimo, upućeni zаključci sа jednoglаsnom podrškom zhtjevimа rаdnikа kаko od strаne Skupštine opštine Herceg Novi tаko i Komisije zа prаćenje privаtizаcijа Skupštine Crne Gore.

Grad teatar: Kultura u Budvi izgubila bitku

0
TO Budva u Barseloni
Budva foto Boka News

Ni sjajne predstave iz cijelog regiona, ni nobelovac Mario Vargas Ljosa koji je otvorio 29. Grad teatar čini se da nijesu uspjeli da iz ralja opšte komercijalizacije Budve otrgnu festival koji traje gotovo 30 godina.

I proteklih godina čule su se kritike o tome kako je nemoguće igrati predstave na otvorenom u starom budvanskom gradu u situaciji kada muzika i buka iz okolnih kafića dostižu vrhunac.

Da li je kultura u Budvi izgubila trku sa lakim notama, bukom i jeftinom zabavom?

Glumac Sergej Trifunović izjavio je nakon budvanske premijere predstave “Julije Cezar” u režiji Kokana Mladenovića, u kojoj tumači lik Bruta, da više neće igrati u tom gradu na crnogorskoj obali. Uz napomenu da voli Budvu, gdje ima mnogo prijatelja, Trifunović je naglasio da se crnogorska turistička prijestonica komercijalizovala, te da je umjetnost u drugom planu.

Poznati glumac je Večernjim Novostima rekao da je Budva danas grad lakih nota, muzičke buke i svakojakog vašara u kojem je “poginulo” pozorište.

Evo šta je tim povodom Trifunović izjavio crnogorskim medijima:

Sergej Trifunović
Sergej Trifunović

„Ovo je borba u neljudskim uslovima u kojima je Budva Grad teatar. Ne znam šta je u pitanju, da li neko želi da ukine festival ili nikoga više nije briga, ili ih prosto boli uvo za sve. To je uvek borba da kada se dođe u prostor da se zamole ljudi da isključe muziku kako bi smo mogli da radimo. Takođe, ovde se borimo i sa otvorenim prostorom jer ima rupa koje gutaju glas i onda moraš da se dereš kao majmun. To su sve okolnosti koje nijesu pozorišne okolnosti. Ni jedan gradska vlast koja je bila ovde ili nije bila sposobna ili nije htela to da rešava i zato sam ja još prije 15 godina rekao da više neću igrati ovde. I to je bilo tako do večeras jer su mi rekli da je ovaj prostor izmešten kod Svetog Stefana i da je malo bolje. Jeste malo bolje ali nije dovoljno“.

Trifunović smatra da bi pozorišni centar Crne Gore trebalo da bude Kotor, koji ima scene slične onima u Dubrovniku i, kako je rekao, bolju publiku.

U atmosferi koja više liči na vašar i paradu kiča kultura nema izbora nego da ustukne, kaže za RSE pozorišni i filmski kritičar Vuk Perović:

„Mislim da Budva Grad teatar nikada nije ni imao šanse u tom odnosu osim možda prvih godina postojanja kada je cijela priča pokrenuta. Prosto je na žalost, kako je to slučaj kod nas, prirodno počeo da gubi tu bitku. Tako da je zanimljivije na koji način Grad teatar uopšte opstaje danas u Budvi ovakvoj kakva je sa svim tim zabavnim, visoko komercijalnim dešavanjima koja su izuzetno daleko od kulture. Sa druge strane, čak ni to nije problem koliko je problem što ta dešavanja onemogućavaju sve više da se bilo kakvi umjetnički sadržaji održavaju bilo gdje u Budvi.“

Prije 30 godina Grad teatar je u Budvi živio kao pravi festival jer su svaki trg i svaka ulica tog grada bili kao stvoreni za održavanje predstava , književnih večeri i drugih kulturnih sadržaja.

No, stvari su se u međuvremenu drastično promijenile , kaže za naš program pozorišna rediteljka Ana Vukotić:

„Kako je Budva u međuvremenu kao grad dobila druge prioritete, postala kako oni to vole da kažu metropola turizma apsolutno je u toj utakmici izgubila umjetnost, izgubio je teatar.“

Urušavanje Budve kao grada kulture počelo je onda kada su na čelne pozicije institucija kulture počeli da dolaze ljudi po političkoj liniji, kaže Vukotić.

Grad teatar Budva
Grad teatar Budva

U slučaju Budva grad tetatra festival vode ljudi koji nemaju veze sa kulturom, ističe Vukotić:

Taj festival ne vode profesionalci a opština Budva izdvaja milionski budžet i daje ga u ruke ljudima koji nijesu školovani za posao koji rade. Ja sam direktorka jednog festivala i prosto znam što je sve dio tog posla. Ima tu mnogo nagomilanih problema a žrtve su kultura, umjetnici ali u krajnoj liniji i publika koja izdvaja ne mali novac za programe Grad tetatra koji su uvijek posjećeni a sa druge strane ni organizatori, ni opština koja opredijeli taj novac dalje ne brinu da obezbijede uslove za održavanje festivala.“

Vuk Perović takođe je saglasan da je to što kultura gubi trku sa komercijalizacijom zapravo sistemski problem:

„Najčešće je kulturna politika u Crnoj Gori takva – bitno je da se nešto dešava, da se nešto održava a da se stvori pravi ambijent za to, stvore uslovi i svom snagom stane iza toga što se održava, to se izuzetno rijetko dešava.“

Predrag Tomović

RSE

Otvoren muzej ribara i ribarstva

0
Mali muzej ribara i ribarstrva
Mali muzej ribara i ribarstrva

 

U uvali Perčin u Jadranovu otvorena je Kućica od ribari, muzej ribara i ribarstva, podsjetnik na vremena u kojima se teško radilo, živjelo od ulova, dane i dane provodilo na moru, a odmaralo, kuhalo, živjelo i preživljavalo u kućicama uz tunere. Kućica od ribari nije slučajno niknula u uvali Perčin. Ulaz u uvalu čuvala je tunera. Odavno tunere više nema, a kućica odnosno njeni ostaci jedva su se držali na životu, piše Novi list.

Zamjenik gradonačelnika Crikvenice Veselko Mutavgjić podsjetio je na ne tako davnu prošlost. Prije godinu dana ovdje smo imali ruševinu, jedna vrata i jedan zid. Slični takvi objekti na našoj obali također su počišćeni. Ponosni smo što je Jadranovo jedno od rijetkih mjesta na sjevernom Jadranu koje ima muzej ribarstva i ribara u bilo kakvom obliku. To je prilika da način života i preživljavanja naših nonića prenesemo djeci i unucima, da otrgnemo od zaborava, da im pokažemo da su u ovakvim kućicama živjeli i radili njihovi nonići. Danas više ne živimo od ribarstva, danas je turizam u prvom planu, no Kućica od ribari može biti turistička atrakcija, rekao je zamjenik gradonačelnik Crikvenice Veselko Mutavgjić pozivajući Jakovare da pomognu da bi kućica bila još bogatija.

– Uvjeren sam da u konobama ima još muzeju zanimljivih eksponata, a doma više smetaju no što koriste.

U Muzeju Grada Crikvenice čiji su djelatnici postavili muzej, ističu da je »Kućica od ribari« nastala iz želje da se oda počast nekadašnjim ribarima Jadranova i okolice, ljudima koji su živjeli u dosluhu s prirodom. Ribe, a i ribara danas ima sve manje, preostale su samo priče, sjećanja i predmeti zahvaljujući kojima bar dijelom možemo spoznati način života naših predaka te posjetiteljima predstaviti bogato nasljeđe vezano uz more i ribarenje, ističe ravnateljica Muzeja Crikvenice Silvija Huljina.

U uvali Perčin stoljećima su stanovnici Svetog Jakova, današnjeg Jadranova, lovili tune i istezali mreže potegače. Ribarska kućica izgrađena je za potrebe tunolova 1878. godine, a radove je financirao Stanko Mažić, zakupnik tunere. O tome svjedoči uklesani natpis iznad ulaza. Cijela je uvala jedna od četrdesetak povijesnih lokacija jedinstvenog načina tunolova u Hrvatskom primorju i Kvarneru koji je uz ribolov sitne plave ribe obilježio razvoj ribarstva ovog dijela Jadrana.

Postav u osam cjelina

Kustosica Muzeja Tea Rosić objasnila je da je postav Kućice od ribari podijeljen u osam cjelina. Posjetitelji mogu doznati više o ribi koja se lovila, o ribarskim alatima i barkama, ribarskoj svakodnevici, tunama i tunolovu.

Nije poznato koje je godine tunera izrađena u Jadranovu. Zna se da 1906. godine imala ulov od 30 tona. Ulov slabi uoči Drugog svjetskog rata, a tuneru su obilježila i sporenja između Drivenika i Jakovara. Sveti Jakov Šiljevica je dobio spor 1940. godine. Tunera se zatvara 1955. godine jer više nije bilo dovoljno tune. Jakovari su držali tunere Kačjak i Pod Bok koje su ukinute 1934. zbog neisplativosti.

Radno vrijeme kućice tijekom srpnja i kolovoza bit će od 9-11 te od 18-21 sat. Kućicu nije teško naći. Kad se spustite na obalu, treba samo nastaviti prema istoku, sve dok ide cesta. Kada cesta stane, pred vozačima i pješacima je Kućica od ribari.

www.novilist.hr