„Oči moreplovaca“ kako se ponekad tepa svjetionicima, glavni su akteri sjajnog multimedijalnog projekta „Legende svjetla“ koji sprovodi Udruga „Lux Medierraneum“ iz Zagreba, a čija je promocija održana u četvrtak veče u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Entuzijasti iz te udruge, prema riječima njenog predsjednika Gordan Smadila, u protekle su dvije godine proveli 70 dana na moru, jedrilicom obilazeći sve svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana da bi napravili fascinantnu foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 tih reprezentativnih objekata, što ih je Austro-Ugarska sagradila u 19.vijeku. Autori projekta predvođeni profesorom pomorske istorije i umjetničkim fotografom Juricom Gašparem i rediteljem Igorom Goićem, pritom su sakupili fascinantan materijal o ponekad tajnovitim, romantičnim i nadasve arhitektonski impresivnim objektima, podignutim najčešće na vrlo nepristupačnim mjestima – svjetionicima koji su ključni dio sistema sigurnosti pomorske plovidbe, ali i hrvatska i evropska kulturna i graditeljska baština. Još značajnije, ekipa je iz prve ruke sakupila svjedočenja rijetkih još preostalih lanternista – svjetioničara, ljudi specifičnog kova i svjetonazora koji danima borave u osami na dalekim svjetionicima, brinu o njihovom sigurnom radu i time o sigurnosti onih što plove po moru.
„Napretkom moderne tehnologije, zvanje svjetoničara pomalo, ali sigurno umire i željeli smo da „uhvatimo posljedni momenat“ da sakupimo priče tih ljudi. Svjetionici su ljeti jako romantični i lijepi, ali zimi i u vrijeme olujnih bura i udara juga, kada smo ih mi snimali, to su ponekad i zastrašujuća mjesta gdje se njihove oposade – lanternisti, ponekad sa raspomamljenom snagom majke prirode, bore i za svoj goli život.“- kazao je Jurica Gašpar, inače i sam sin svjetioničara koji je djetinjstvo prveo na lanterni na Svetom Andriji kod Dubrovnika.
Svjetionik pored zgrade i opreme, čine i ljudi – njegova posada, bez koje on više nije svjetionik, već obalno pomorsko svjetlo. U Crnoj Gori postoji samo jedan pravi svjetionik sa posadom – onaj na rtu Mendra kod Ulcinja koga je 1886 podigla Austro-Ugarska. On je jedan od ukupno 62 velika svjetionika koje je moćna bečka Carevina, na istočnoj obali Jadrana sagradila u 19.vijeku, uređujući ovdašnje plovne puteve koji datiraju još iz antičkih vremena.
„Koliki je to bio poduhvat najbolje svjedoči činjenica da je istovremeno na italijanskoj obali Jadrana podignuto samo 20 svjetionika, dakle tri puta manje. Da bi napravili jedan ovakav objekat, prvo vam je trebalo na nekom nepristupačnom ostrvcetu ili izolovanom rtu, napraviti luku gdje će pristati brod koji dovozi materijal i opremu, potom je odatle do mjesta gradnje trebalo napraviti put, pa tek onda podiči sami svjetionik. Impresivno je kako je Austro-Ugarska sa tadašnjom građevinskom tehnologijom, napravila lanterne koje i danas besprekorno funkcionišu, a koje su istovremeno i arhitekstonska remek-djela u kamenu i kovanom željezu kakve bi i danas bilo teško izgraditi.“ – istakao je profesor Sveučilišta u Zadru dr Mithat Kozličić koji je jedan od vodećih ovdašnjih autoriteta za istoriju pomorsstva, geografije i kartografije. Prema njegovim riječima, gradnja jednog svjetionika u prosjeku je koštala između 10 i 12 miliona današnjih eura, a Austro-Ugarska ih je na istočnoj obali Jadrana podigla preko 60, od 1818 godine kada je zablistao prvi veliki svjetionik Savudrija na prilazima luke Trst, do 1899 kada je svjetlosni signal upućen sa posljednje lanterne napravljene na otočiču Sestrunj.
„Svjetlo u tami je pokazivalo put lutajučim dušama i spašavalo živote mnogo puta od njihove krvožedne majke dojilje. Za one koji žanju more, za one koji se suprostavljaju strahovima, za one koji pružaju dobro borbu, i o njihovim svjetlodonositeljima, stiže priča nikad prije ispričana.“- uvod je u 45-minutni dokumnetarni film reditelja Igora Goića o jadranskim svjetionicima, lanternistima i i njihovom drugovanju sa morem koje je istovremeno, i izvor sveg života i najveći ubica poznat čovječanstvu. Silina i moć mora, fantastična ljepota prirode, snaga i volja čovjeka da opstane na golom kršu šibanom valovima i vjetrom i pritom izgradi nevjerovatno prisan lični odnos sa prirodom, samo su neki od aspekata sjajnog dokumentarca „Legende svjetla“ što će biti dovršen do proljeća naredne godine. Do tada bi, prema planovima Udruge „Lux Mediterraneum“, trebalo da bude objavljena i reprezentativna trojezična monografija na 200 strana o jadranskim svjetionicima.
