“Orjenski đir”

0

U organizaciji “Orjen outdoor” iz Herceg Novog, za planinare ne-trkače pješačka planinarska tura, „Orjenski đir“ biće organizovana u subotu 17.oktobra u cilju popularizacije i ponovnog oživljavanja staza kroz Međugorje do Velikog Kabla, koja je poslednjih dana nanovo markirana uz podršku Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, kao i  spust do Vrbanja, koji će ići, starom, Austrougarskom stazom, koja je takođe ovih dana detaljno očišćena.

Novootvorena staza: Vrbanj – Medjugorje – Veliki kabao – Sedlo – Vrbanj zasigurno ce biti idealna za početak vaše godišnje aktivacije u planini, poručuju organizatori.

Za sve učesnike na pješačkoj turi moguće obezbjeđivanje obroka u Restoranu “Konak” na Vrbanju, a cijena je 2,5 eura. Obavezna najava na e-mail: orjenoutdoor@gmail.com ili na telefon +382 69 603 389

Vjeverice poručuju pokret iz Kotora biće u Subotu, 17. oktobra 2015. u 6 sati ispred glavne gradske pošte.

Bista Sava Starovića biće postavljena u Pomorskom muzeju Kotor

0
Bista - Savo Starović
Bista – Savo Starović

Predsjedništvo UBNOR-a Kotor oglasilo se danas zvaničnim saopštenjem povodom izmještanja spomen biste osnivača pomorske kompanije Jugooceanije, Sava Starovića, koja se nalazila ispred poslovne zgrade nekadašnje kompanije.

„Obnova pomorske privrede u Crnoj Gori nije bila orjentacija nego zadatak broj jedan Sava Starovića. Savo Starović je još 29. decembra 1954 godine osnovao pomorsku kompaniju, kao preduzeće u osnivanju i može se reći da je on zasluženi osnivač Jugooceanije ali i obnovitelj pomorstva u Boki Kotorskoj a time i u Crnoj Gori.

Značajan dio svog stvaralaštva ugradio je u rad i razvoj Jugooceanije. Bez sumnje to ga je svrstalo u red najistaknutijih privrednika Crne Gore.

Savo Starović i Jugooceanija ostali su zapisani u dušama svih Bokelja i Kotora i ničim se to ne može izbrisati,pa ni premještanjem Savove biste i promjenom vlasništva i prenamjenom zgrade Jugoocenije, vizionarskog djela projektanta. Nadamo se da će to grad Kotor znati cijeniti i na dostojanstveni način odužiti se Savu Staroviću i Jugooceaniji“, kaže se između ostalog u saopštenju UBNOR-a Kotor.

Dogovorom predstavnika Opštine Kotor, porodice Starović i Pomorskog muzeja Kotor, bista koja se nalazila ispred bivše poslovne zgrade Jugooceanije skinuta je i biće postavljena kao dio stalne postavke u sklopu odjeljenja posvećenog Jugooceaniji u Pomorskom muzeju Kotor, zajedno sa maketom broda „Boka“ koji još uvjek plovi ali pod drugim imenom.

Ta dva muzejska artefakta dopremljena su u Muzej u junu iz nekadašnje upravne zgrade Jugooceanije, čiji je novi vlasnik Startex grupa, koja je ustupljena na dvije godine fondaciji Dukley European Art Community za realizaciju umjetničkih projekata.

Porto Montenegro u svjetskim medijima

0
Porto Montenegro u medjunarodnim medijima
Porto Montenegro u medjunarodnim medijima

Naslovne strane najprestižnijih britanskih, ruskih, francuskih, turskih i italijanskih jahting i travel magazina krasile su fotografije Porto Montenegra ovog ljeta, dok su novinari tivatskom nautičkom centru nadjenuli atribute poput: omiljeno stjecište svjetskog džet-seta, vodeća matična luka za superjahte, mjesto susreta najvećih jedriličara i nautičara, dragulj Jadrana ili raj Mediterana.

Porto Montenegro ove sezone posjetilo je više od 40 novinara iz Velike Britanije, Italije, Turske, Francuske, Rusije, Njemačke i Sjeverne Amerike – kazali su juče iz menadžmenta luksuznog tivatskog nautičkog centra, zahvaljujući čijem su marketingu i promociji proteklih par godina, Boka Kotorska i Crna Gora postali prepoznatljivi u svijetu kao šik-destinacija za elitni turizam.

Hotel „Regent Porto Montenegro“ uvršten je početkom sezone među najbolje spa hotele u ruskom izdanju prestižnog travel magazina „Conde Nast Traveller“, sa čitalačkom publikom koja sebi može da priušti ekskluzivna putovanja i koji predstavlja glavni međunarodni vodič za hotelijerstvo i turističke destinacije – na zvaničnoj listi Conde Nast Traveller Hot List 2015, „Regent“ je bio jedini hotel iz regiona koji se nalazio tik uz velike hotelske brendove poput „Four Seasons Bahrain“ u Bahreinu, „Urso Hotel & Spa“ u Madridu, „Inala Beach House“, sa Puketa na Tajlandu i „Mandarin Oriental“ u Bodrumu iz Turske.

Fotografije bazenskog kompleksa Lido u Port Montenegru, sa prepoznatljivim 64m dugim bazenom, krasile su stranice američkog i španskog „Robb Report-a“, a francuski magazini „Good Life“ i „Select on Board“, rangirali su Porto Montenegro kao novu vodeću marinu za superjahte i čarter destinaciju koja osvaja nautičko tržište. Novinarka magazina „Boarding“, u septembarskom izdanju, napisala je interesantnu reportažu u formi maršrute putovanja duž stjenovite crnogorske obale, u kojoj navodi da su u Porto Montenegru jahte sve veće, a sezona u Tivtu sve duža, uz savršene rezidencije sa pogledom na akvatorijum bokokotorskog zaliva u nautičkom naselju.

Magazin „Harper’s Bazaar“ opisao je Porto Montenegro kao destinaciju gdje odlaze ljubitelji mode – dizajnerski butici i svjetski brendovi rangirali su luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro kao mjesto eklektične mode Mediterana, koje pruža jedinstveno šoping iskustvo koje već sada može da parira Kapriju i Monaku.

Enklava

0

U kotorskom kinu „Boka“ u starom gradu u četvrtak, petak i subotu (15, 16. i 17. oktobar 2015) prikazivaće se domaći film – drama režisera Gorana Radovanovića – Enkalava.
Film će se prikazivati u četvrtak u 19, a u petak i subotu od 20 sati.

Glavne uloge tumače Filip Šubarić, Denis Murić, Nebojša Glogovac, Anica Dobra, Miodrag Krivokapić.

„Barbara“ nije pretrpjela veću štetu, jahte spašene

BARBARA nakon požara
BARBARA nakon požara

U požaru koji je juče oko 5 sati ujutro izbio na brodu-oldajmeru, barkasi „Barbara“ koji se nalazi na suvom vezu u marini i brodogradilištu za jahte „Navar“ u Bonićima kod Tivta, pričinjena je manja materijalna šteta.

„Barbara“, nekadašnji putnički motorni tender-barkasa bivšeg tivatskog Arsenala, vlasništvo je Opštine Tivat koja je odlučila da taj lijepi stari motorni brodić izgrađen još daleke 1926 godine, konzervira i izloži kao muzejski eksponat u krugu marine Porto Montenegro, uz tamo već na isti način izložene podmornice P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“. Stoga je nedavno sa „Navarom“ potpisan ugovor o izvođenju konzervatorskih radova na „Barbari“ kako bi se ona, što se eksterijera tiče, vratila u stanje identično onom u kome je desetljećima služila kao brod za prevoz radnika Arsenala. Posao vrijedan 17 hiljada eura, počeo je prije nekoliko dana, a podrazumijevao je i manje radove u čeliku na „krpljenju“ korozijom nagriženog, krmenog dijela trupa motorne barkase.

Prepostavja se da je neugašena iskra od varenja koje je rađeno juče u kasnim poslijepodnevnim satima, polako tokom noći upalila dio zapaljivog materijala sa unutrašnje strane trupa „Barbare“, pa je oko 5 ujutro uzbio požar kojeg je prvo primijetio stražar u „Navarovom“ brodogradilištu. Vatra je zahvatila krmeni dio „Barbare“ gdje su se nekad nalazile klupe za prevoz putnika, ali srećom se nije proširila napred, prema pramcu broda, pa su strojarnica i kormilarnica ostali neoštećeni. U gašenju požara kije je potrajalo skoro dva sata, učestvovali su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat kojima su na ispomoć došle i dvije ekipe Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića. Vatrgasci su uspjeli da spriječe veću štetu na „Barbari“, ali i prenošenje požara na brojne okolne skupe luksuzne jahte koje se nalaze na suvom vezu u neposrednoj blizini broda-oldajmera.

„Na sreću, nema veće štete i praktično je izgorelo ono što bi se u svakom slučaju, moralo ukloniti sa broda – stare klupe i dotrajali enterjer putničkog prostora. Brod smo svakako morali pjeskariti i skidati mu boju, tako da ćemo sada odraditi još i bolju antikorozovinku zaštitu pred novo farbanje „Barbare“.- kazao je vlasnik „Navara“, inženjer Branko Zgradić, dodajući da će zbog požara, malo biti produžen prvobitno sa Opštinom ugovoreni rok od 30 dana, za okončanje radova na konzervaciji „Barbare“.

Inače, motorna barkasa MB- 58 „Barbara“ koja dogodine obilježava 90-ti rođendan, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja. Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.

Promocija knjige “Istorija bokeljskog pomorstva”

0
Naslovnica
Naslovnica

“Istorija bokeljskog pomorstva” naziv je knjige autora Predraga V. Kovačevića koja će biti promovisana u Pomorskom muzeju Crne Gore, Kotor u petak 16. oktobra s početkom u 20 sati.

O knjizi će govoriti, u ime izdavača Nikola Malović, urednik edicije “Bokeljologija” hercegnovske knjižare “So”, Adela Barba iz porodice autora i Siniša Luković, novinar i publicista. U muzičkom dijelu programa nastupiće učenici muzičke škole “Vida Matjan”.

Profesor Predrag V. Kovačević proveo je djetinjstvo u Carigradu. Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu. Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem. U rukama držimo – zapravo – Istoriju Boke Kotorske, jer je istorijom najvitalnije zalivske privredne grane ispričana priča o istoriji Boke Kotorske” – zapisao je Nikola Malović.

Izložba slika Dragana Peričića

0

Dragan PeričićU četvrtak 15. oktobra u 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća, Centra za kulturu Tivat, biće otvorena samostalna izložba Dragana Peričića pod nazivom ,,DOMUS DE LIBERTAS” Postavku čine 11 slika, ulje na platnu i četri crteža rađena tušem. Peričić živi I radi u Tivtu. Samostalno je izlagao u Kotoru 1998. Godine I u Beogradu 2012.godine.Učesnik je više kolektivnih izložbi.

Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović , koja će I otvoriti izložbu u tekstu koji prati katalog izložbe zapisala je :

…,,Slike Dragana Peričića očigledan su dokaz da slikar stvarajući razmišlja, ima sopstveno poimanje svijeta, prožeto snažnom duhovnošću, biblijskim starozavjetnim i novozajetnim temama i simbolikom, mitskom, duhovnom, humanom tematikom, svevremenskom i univerzalnom. Prožet hrišćanskom simbolikom, koja se ogleda u žrtvi, ljubavi, trajanju i vječnom postojanju, Dragan Peričić je slikar bokeljskog i crnogorskog prostora, ali i slikar planetarnih razmjera. Razumijeće njegovu slikarsku poruku svaki čovjek na ovoj planeti, koji polako prolazi svoj zemaljski put. Tri su ključa koja otvaraju svijet njegovih bajkovitih slika; svijet zaronjen pod vodom, gdje spokojno spavaju školjke i razrušeni gradovi, svijet kula i kapija, poput Vavilonske, ali i kotorskih i dubrovačkih palata, crkava, kamenih kuća, ključ nebeskih vrata koja čuvaju anđeli, serafimi i heruvimi, gdje se u vječnoj svjetlosti slavi Sveti Duh, Vaznesenje Hrista i Uspenje Bogorodice. Bogorodica koja lebdi na pučini pred ostrvima Sv. Đorđa i Gospom od Škrpjela oličenje je ne samo unutrašnje ljepote. Predstavljena kao prelijepa mlada žena od krvi i mesa simbol je ljepote, same po sebi, ljepote, kao univerzalne kategorije.

Što zapravo želi da nam saopšti Dragan na svojim platnima? Reklo bi se da slika odu životu, njegovo rađanje, prapočetak svega, žrtvu, izraženu simbolima euharistije, besmrtnost, pomoću paunova koji se šepure i lebde kroz vrijeme i prostor sa jedrima, simbolom pomorskih puteva, mora i kopna, velikih prostranstava, koja čine Vaseljenu. Putuju i ljudi od Mojsijevog bjegstva sa svojim narodom, koji je snagom volje razdvojio more, čuvaju svoju tradiciju i svetinje, brodeći poput Odiseja mučnim zamkama života, ali i tu se nađe Penelopa, neko ko nas uvijek vjerno čeka, zaustavlja na putu, svjesno, ili nesvjesno, promijeni sudbinu. Draganove slike pomalo liče i na rebuse koje treba riješiti, a tajna njihovih rješenja leži u znanju.

Slikanje nije samo intuitivni čin, zov talenta, ono je spoznaja i želja da se riješe misterije svijeta, koje su oduvijek opterećivale jednostavan čovjekov um. Ovdje je Dragan Peričić pokazao žeđ za saznanjem, spoznaju brojnih stvari i dočarao je specifičnom slikarskom tehnikom. Kompozicijski uravnotežene presječene po vertikali, ili dijagonalno izukrštane, Draganove slike su i alegorija dobra i zla. Nebeski čuvari i adske sile u stalnom su sukobu, ali u mirnoj i koloristički raskošnoj paleti pobjeđuje dobro, svjetlost, život i trajanje…”

Predstavljeno pet IPA projekata CG – HR

0
IPA
IPA

Pet projekata u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Crna Gora 2007-2013 bit će finansirano sredstvima Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA)  Europske unije, a predstavljeni su u utorak na svečanoj konferenciji koja je održana u Hotelu Adria u Dubrovniku.

Projekti u trajanju od 16 mjeseci do 2 godine su odabrani u okviru Trećeg poziva na dostavu projektnih prijedloga, na principu prekograničnog partnerstva institucija i organizacija iz Hrvatske i Crne Gore, a raspodijeljeni su u tri prioritetne mjere.

Iz Mjere 1.1. (Zajednički projekti za zaštitu životne sredine, prirodnog i kulturnog nasljeđa) odabrana su tri projekta:

  • Prekogranična zajednička istraživanja i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoliša  – Uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra (naglasak na obali) Republike Hrvatske i Republike Crne Gore (CoRE)
  • Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru – (4M)
  • Održivo upravljanje vodnim resursima

Iz Mjere 1.2. (Zajednički turistički i kulturni prostor) odabran je projekt:

  • Promatranje ptica i Eko-turizam na području južnog Jadrana (BETSA)

Iz Mjere 1.3. (Mali prekogranični razvojni projekti zajednice) odabran je projekt:

  • Sport za djecu i mlade: Jačanje razvoja i suradnje u prekograničnom području – OH2O-POLO

Treći poziv na dostavu projektnih prijedloga bio je otvoren od 13. rujna do 13. prosinca 2013. godine, a za raspoloživih 1.940.798,95 eura (900.000,00 eura za Hrvatsku i 1.040.798,95 eura za Crnu Goru) kandidirano je ukupno 48 projektnih prijedloga u kojima je zatraženo 15.704.934,07 eura.

indexIzabrano je 5 projekata za finansiranje, a ukupna vrijednost ovih projekata u Hrvatskoj i Crnoj Gori iznosi 1.629.839,66 eura, od čega 1.342.295,79 eura čine bespovratna sredstva Europske unije, a ostatak je samofinanciranje. U Crnoj Gori je ugovoreno 778.455,24 eura bespovratnih sredstva Europske unije, dok je u Hrvatskoj (u postupku je ugovaranje 5. projekta – CoRE) taj iznos 563.840,55 eura.

Na konferenciji je prezentiran cjelokupni proces i rezultati ocjenjivanja, a korisnici odabranih  projekata predstavili su aktivnosti koje će realizovati toekom same provedbe.

Kašćelan: Novosel pokušava da nešto sakrije

0

Ivan-Novosel

Klub poslanika SNP u Skupštini Crne Gore danas je od gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) “imajući u vidu kontroverzne odgovore predsjednika Opštine Tivat, koji u najmanju ruku dokazuju potrebu da se nešto sakrije, nesigurnost u moguće posledice učinjenog i strah od javnosti,” zatražio da im on dostavi informaciju u vezi afere “Komunalije” koja već deset mjeseci potresa taj grad.

Zbog sumnje da je nezakonitim obračunom komunalija za objekat “Regent” u Porto Montenegru gradski budžet oštetio za preko milion eura, Osnovno državno tužilaštvo vodi izviđaj protiv bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša, po krivičnoj prijavi koju je protiv njega podnijela NVO “Tivatska antikorupcijska akcija” (TAA). Novosel odbija da javnost upozna sa nalazima interne opštinske Komisije koju je on u januaru formirao sa zadatkom da provjeri obračun komunalija u ovom slučaju, dok je TAA poručila da je “Regent” samo jedan u nizu slučajeva nezakonitog i nepravilnog obračuna i naplate komunalija u posljednjih pet godina, pri čemu je po njima, gradska kasa pretprjela ogromnu finansijsku štetu.

“Klub poslanika SNP traži od Novosela informaciju o tome da li je formirao Komisiju za unutrašnju kontrolu ispravnosti obračuna i naplate naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljista, jer, kako su mu promjenljive izjave na tu temu, očekujemo da u sledećoj kaže da je nikad nije ni formirao.Tražili smo da nam dostavi akt o formiranju navedene komisije, informaciju (ukoliko je akt o formiranju  ne sadrži) o tome, osim sastava komisije, koji je njen zadatak i rok u kojem svoj posao treba da završi.Takođe, tražili smo da nam se dostave svi akti komisije kojima se obraćala organima lokalne samouprave, kao i državnim organima, te svi sazivi za sjednice komisije sa preciziranim dnevnim redom i terminom održavanja od formiranja do danas, kao i zabilješke, odnosno zapisnici sa svih održanih sjednica u istom periodu”, kazala je portparolka OO SNP Tivat Darinka Kašćelan.

Ta partija je od gradonačelnika zatražila informaciju o tome da li je Komisija završila posao zbog kojeg je formirana, da li mu je dostavila preliminarni ili konačni izvještaj o svom radu, i ukoliko do sada to nije urađeno, do kada očekuje završetak njenog rada i dostavljanje izvještaja o radu.

“Zakonski rok za dostavljanje odgovora na zahtjev SNP-a je 15 dana, ali smatramo da će se Novosel potruditi da nam ih dostavi mnogo brže, jer se radi o dokumentima koji već postoje, pa je za pripremu odgovora potrebno samo njihovo fotokopiranje, što ne zahtijeva više od jednog dana, a svako “trajanje” pripreme odgovora na naš zahtjev moglo bi se protumačiti kao vrijeme koje se koristi za “korigovanje ili prekrajanje” podataka koji postoje, ili ne daj Bože, antidatiranje nekih dokumenata”, kazala je Kašćelan dodajući da je “vrijeme da građani Tivta dobiju punu informaciju o tome da li je neko u njihovo ime “darivao” milionske iznose njihovog novca nekim investitorima i zašto je to radio.”

“SNP neće odustati od insistiranja na potpunom rasvjetljavanju tog pitanja kako u Skupštini opštine Tivat, tako i kod nadležnih pravosudnih organa”, poručila je Kašćelan.

Novosel je izvještaj Komisije po riječima njene predsjendice Maje Popović (DPS) dobio još 29.maja, ali gradonačelnik od onda do danas o tom dokumentu daje kontradiktorne izjave i odbija da ga učini javnim, tvrdeći da je on rađen za “interne potrebe”.

„Pomorac“ završio u rezalištu

0
Otplovio na posljednji vijadj - nekadasnji POMORAC pod zadnjim imenom INFINITY
Otplovio na posljednji vijadj – nekadasnji Pomorac pod zadnjim imenom Infinity

Pretposljednji još postojeći brod iz flote nekadašnjeg giganta, kotorske kompanije „Jugooceanija“, bulk carrier „Pomorac“ nakon 30 godina plovidbe svjetskim morima, završio je svoj život u Indiji.

Naime, nekadašnji brod kotorske kompanije, ovih je dana predan najvećem rezalištu brodova na svijetu u Alangu pa će uskoro biti nasukan na pijesak tamošnjih plaža gdje će ga preuzeti radnici „naoružani“ brenerima i u kratko vrijeme, pretvoriti u hrpu starog željeza. Na svoje posljednje putovanje, bivši „Pomorac“, sada pod imenom „Infinity“ i zastavom Liberije na krmi, isplovio je krajem septembra iz iračke luke Um Kasr. Ovaj brod za prevoz rasutog tereta deplasmana 34.800 tona, po narudžbi „Jugooceanije“ izgrađen je 1985 godine u brodogradilištu „Austin & Pickersgill“ u Sunderlandu u Velikoj Britaniji. Zanimljivo, iako je građen za državnog brodara jedne socijalističke zemlje, „Pomorac“ nikad nije registrovan pod zastavu tadašnje SFRJ, već ga je „Jugooceanija“ upisala pod liberijsku zastavu i registrovala na svoju off-shore kompaniju „Boka Shipping Corporation“ iz Monrovije.

Uvođenjem sankcija UN protiv bivše SRJ, „Pomorac“ je kao i ostali brodovi „Jugooceanije“ blokiran, pa ga je jedna od britanskih banaka-kreditora kotorske kompanije, uz sličan brod „Radnik“, godinama držala zaplijenjenog i raspremljenog na rijeci Fal u Velikoj Britaniji. Po ukidanju sankcija, brod se vraća u flotu „Jugoceanije“ pod novim imenom „Grant Mariner“, ali ga je kotorska kompanija koju su DPS kadrovi na njenom čelu, tada doveli do bankrota, krajem 2001 prodaje kompaniji „Thorensen“ sa Tajlanda gdje je plovio prvo kao „Thor Orchid“, a potom pod imenom „Orient“. Juna 2011 brod je prodat Turcima, koji mu daju novo ime „Infinity“ pod kojim je nekadašnji „Jugooceanijin“ „Pomorac“ svjetskim morima plovio posljednje četiri godine.

Pomorac
Pomorac

Nakon njegovog odlaska u rezalište, na moru je ostao još samo jedan nekadašnji „Jugooceanijin“ brod – bulkcarrier „Pelinovo“ od 30.650 tona, koji su Kotorani kao polovni, kupili krajem 1996, a pod uticajem krize u kopjoj se kompanija pokako gasila, prodali već 2002. „Pelinovo“, i samo staro već 31 godinu, svoje posljednje dane broji u floti male turske kompanije „Gamma Shipping“ iz Ankare, pod imenom „Era“ i zastavom Paname.