Beogradska galerija „New Moment“ svečano će otvoriti izložbu umjetničkih radova pod nazivom „NEW Horizons“ (Novi horizonti), u utorak 1. septembra u 21 sat, u Zbrici pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Izložba nudi presjek najboljih djela regionalnih autora, a njeni posjetioci imaće jedinstvenu priliku da vide slike, crteže i grafike istaknutih savremenih umetnika različitih orijentacija koji su stvarali u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka, među kojima su Petar Lubarda, Edo Murtić, Dušan Džamonja, Ljuba Popović, Vladimir Veličković, Erro, Jože Ciuha, Halil Tikveša, Petar Omčikus, Era Milivojević, Dejan Kaluđerović, Ivan Grubanov, umjetnička grupa IRWIN i drugi.
„Galerija „New Moment“ teži da postane savremena institucija koja će njegovati i pomagati umjetnost i umjetnike, a manje će se zasnivati na komercijalnim projektima. Stalna postavkIzložba je prodajnog karaktera i dopunjavaće se odabranim djelima afirmisanih domaćih, regionalnih, svjetskih, ali i mladih autora.“- istakao je vlasnik te galerije Lazar Sakan, koji će i svečano otvoriti izložbu u Porto Montenegru.
Galerija „New Moment“ osnovana je 2001. godine u Beogradu, a ljubiteljima umjetnosti poznata je po ekskluzivnim postavkama najvećih svjetskih umetnika poput Dalija, Pikasa, Matisa, Vorhola, ali i po tome što prepoznaje i afirmiše mlade stvaraoce regiona.
Proteklog vikenda u akvtorijumu hercegnovskog zaliva održana je memorijalna „Stevova regata“, krstaša u znak sjećanja na Steva Kovačevića, nekadašnjeg predsjednika Jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ i jednog od pokretača crnogorskog sportskog jedrenja, koji je bio omiljen u svim crnogorskim klubovima.
Nagrade su dodjeljene ispred prostorija JK “Jugole Grakalić “ na Škveru nakon regate uz prigodan koktel.
U Herceg Novom je 29. avgusta, u 94.godini života, preminuo mr.arheologije Ilija Pušić, u 94. godini života.
Iza njega ostaje veoma raznoliko i bogato stvaralačko djelo. Crnogorska akademija nauka objavila je dvije njegove knjige iz oblasti arheologije i umjetnosti: “Vranjaj praistorijsko stanište iznad Herceg Novog” i “Preromanička plastika u Boki Kotorskoj”.
Oko pedeset naučnih radova o njegovim arheološkim otkrićima objavljeno je u najprestižnijim stručnim časopisima.
Ilija Pušić je kao direktor Muzeja u Herceg-Novom osnovao i Likovnu galeriju “Josip Bepo Benković”, te pokrenuo godišnjak “Boka”, časopis za kulturu i umjetnost i bio glavni urednik za prvih pet brojeva.
Bio je dugogodišnji aktivan član Bokeljske mornarice.
U mlađim godinama, Pušić je glumac i režiser u amaterskom hercegnovskom pozorištu. Svirao je i prvu violinu u gradskom kamernom orkestru dok se orkestar nije rasformirao. Kasnije je kao pjevač bio među osnivačima vokalnog ansambla “Bokelji”.
Pušić je bio istaknuti učesnik NOB-a, te je odlikovan Ordenom zasluga za narod drugog reda. Bio je strastveni jedriličar i sportski ribolovac.
Na njegovu želju biće kremiran, a urna sa pepelom naknadno pohranjena u porodičnoj grobnici u Kumboru.
Predstavi „Razbijeni krčag“ u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, pripala je sinoć čast da „zatvori“ takmičarski program ovogodišnjeg Međunarodnog festivala mediteranskog teatra koji se u Tivtu odvija u sklopu ljetnje manifestacije kulture „Purgatorije“.
Predstavu koju je na tivatskoj ljetnjoj pozornici gledalo preko hiljadu ljudi, po tekstu Hajnriha fok Klajsta, režirao je Igor Vuk Torbica. „Razbijeni krčag“ je pozorišna storija o društvu u tranziciji, veoma aktuelna sa stanovišta aktuelnih prilika u eks YU-državama… Predstava tematizuje jednu od najbitnijih stvari i najvećih problema današnjeg svijeta, a to su pozicije moći. U komadu JDP igrali su Nebojša Glogovac, Svetozar Cvetković,Ljubomir Bandović, Vladica Milosavljević,Jovan Gavrliović, Marko Baćović,Marko Janketić i Lazar Đukić.
Inače, pored ove predstave, u konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg festivala, u Tivtu su u protekla dva mjeseca izvedeni i spektakularni mjuzikl „Mamma Mia“ u produkciji beogradskog Pozorišta na Terazijama,po tekstu Ketrin Džonson i u režiji Juga Radivojevića, predstava „Život Molijerov“ u produkciji MNT teatra iz Skoplja, po tekstu Mihaila Bulgakova i u režiji Aleksandara Popovskog, komad „Životinjska farma“ po tekstu Džorda Orvela i u režiji Andraša Urbana, a u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta „Ivan plemeniti Zajc“ iz Rijeke, nova pozorišna predstava Centra za kulturu Tivat „Hasanaginica“ po tekstu Ljubomira Simovića i u režiji Jagoša Markovića , te komad „Kazimir i Karolina“, „Ateljea 212“ iz Beograda koju je po tekstu Edena Horvata režirala Snežana Trišić.
Još jedna u nizu lijepih manifestacija u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, Petrovačka noć, uspješno je održana sinoć, javlja RTV Budva.
Petrovačka noć je bila prepoznata kao vrhunac lijepih dešavanja u periodu glavne turističke sezone i još jednom je to i potvrdila.
Posjetioci su uživali u dnevnom i večernjem dijelu programa.
Tokom dana organizovane su sportske igre, potezanje konopa i trka plivača, Gradska muzika Budve je sa budvanskim mažoretkama prodefilovala šetalištem i održala polučasovni koncert, podjeljena je velika količina ribe – 500 kg, piva – 500 litara i vina – 800 litara, nastupila je i primorska klapa Castel Nuovo, a organizovana je i izložba autentičnih suvenira i radova umjetnika iz Budve.
Petrovačka noć 2015.foto Dušan Antonović
Na kraju dana, na bini smještenoj ispred hotela “Palas” nastupila je grupa Neon zatim the Frajle i rock grupa Parni valjak koja je opravdala očekivanja nekoliko hiljada posjetilaca koji su došli da uživaju u njihovim dobro poznatim numerama. Tu nije bio kraj programu, nastupio je i lokalni DJ sastav Stereo Ambasada.
Petrovačka noć upotpunjena je nesvakidašnjim vatrometom prepoznatljivim za manifestacije u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.
Osim sunca ništa ne traži, nepravedni smo prema njoj. Smokva, koja je vjekovima hranila cijele porodice na Mediteranu nepravedno je gurnuta u sjenu, zato je vratimo u naše vrtove, na trpeze.
Osim svježih smokava, koje će biti posebno ukusne jedete li ih tek ubrane sa stabla, svakako isprobajte ovih sedam ukusnih recepata.
Punjene smokve
Za ovaj desert nam trebaju malo veće smokve, koje operemo i odrežemo im vrh. Smokve pažljivo izdubimo, meso stavimo u posudicu, a onda mu dodajemo svježi sir i med. Promiješamo. Smjesom, pomoću slastičarske šprice, punimo smokvu. Servira se hladno.
Svježa falša kotonjada od smokava
Oprane smokve sameljemo u blenderu, smjesu prelijemo u plitku posudu, poravnamo i ostavimo u frižideru preko noći. Hladnu kotonjadu narežemo na kockice i serviramo uz orašaste plodove na smokvinom listu. Da bi ih imali cijelu godinu, smokve možemo osušiti. A mogu se i zamrznuti na način da ih umatamo u smokvine listove. Ili ih slažemo u redove, međusobno odvojene smokvinim listovima.
Marmelada od smokava
Za svježu, falšu, ali vrlo zdravu i najbržu ljetnu marmeladu operemo pažljivo smokve, te ih s korom sameljemo u blenderu. Marmelada se može odmah konzumirati. Ako želimo marmeladu od smokava sačuvati i za zimske mjesece, tada plodove pažljivo ogulimo, pospemo šećerom, te ih na šest sati držimo u hladnjaku.
Potom ih kuhamo jedan sat uz dodatak vanilije, lovora, čašicu do dvije rogačuše. Nakon toga smjesu ulijemo u prethodno sterilizirane posude i držimo na suhom mjestu. I jedna i druga marmelada se mogu mazati na kruh, stavljati kao nadjev u palačinke, kolače…
Smokva
Štrudel od smokava
Svježe smokve grubo isjeckamo na manje komade. Stavimo ih u posudu u kojoj dodajemo šećer, promiješamo, a potom ubacimo također na grubo usitnjene orašaste plodove. Razvaljamo lisnato tijesto, na njega stavimo smjesu i pečemo do 45 minuta na 180 stupnjeva. Serviramo posuto šećerom u prahu.
Zamrznute smokve
Smokve operemo i pažljivo razrežemo na četvrtine, te ih kratko zamrznemo. Vadimo ih potom iz dubokog i serviramo uz sladoled, palačinke…
Sladoled od smokava
Smokve operemo, isječemo na manje komade. Istučemo sa strane kiselo vrhnje i vrhnje za šlag u gustu smjesu. Potom napravimo kremu od nekoliko jaja tučenih na pari, te dodamo u smjesu vrhnja i šlaga. Promiješamo i dodamo isjeckane smokve. Smjesu prelijemo u posudice, ili kalupe za sladoled. Za djecu se sladoled može staviti u čašu, a u sredinu umetnemo slamku za imitaciju sladoleda na štapiću. Zamrznemo.
Afrodizijak od smokava
Poznato je kako se suhe smokve odličan afrodizijak, a u ovom našem receptu dodani su im još i orasi, koji se oduvijek drže za pojačivače libida. Suhe smokve i orahe usitnimo na manje komadiće, te ih sameljemo nakratko u blenderu. Smjesu dodatno promiješamo i pomoću plastične vrećice oblikujemo u salamu. Salamu ohladimo, te režemo na šnite, a serviramo uz kavu i čaj.
U sklopu „Purgatorija“ večeras, nedelja 30.avgust od 20 sati na Trgu od kulture u Tivtu, održaće se promocija monografije o stvaralaštvu crnogorskog pisca za djecu i novinara Dragana Radulovića.
Promociju organizuju Institut za dječiju i omladinsku književnost Podgorica, NVU “Prijatelji Herceg Novog” i tivatski Centar za kulturu.
S međunarodnog pomorskog graničnog prijelaza Split u petak je isplovilo policijsko plovilo “Sveti Dujam” sa skupinom hrvatskih pomorskih policajaca koji će u grčkom akvatoriju sudjelovati u zajedničkoj operaciji “Poseidon Sea 2015”, sa ciljem čuvanja granica Europske unije i spašavanja izbjeglica.
Glavni ravnatelj policije Vlado Dominić najavio je da će se u subotu s grčkih otoka Hios i Kos vraća prva grupa od osam policijskih djelatnika, pa vjeruje da će i drugih osam policajaca izbjeglicama pružiti svu potrebnu pomoć.
“Osim u akciji ‘Poseidon Sea 2015’, policajci sudjeluju i u akciji TRITON 2015 na području središnjeg Sredozemlja. Do sada su sudjelovali u sedam akcija traganja i spašavanja na moru pri čemu je spašeno 1388 osoba od kojih 440 djece, 304 žene i 646 muškaraca”, kazao je Dominić.
Plovilo “Sveti Dujam” može uz posadu primiti 50 osoba, a njegov zapovjednik Vedran Bačić otkrio je da će do svoga cilja ploviti puna četiri dana, dok će razdaljina između obala Grčke i Turske gdje će biti stacionirani iznosi tek pet nautičkih milja.
“U principu sve te akcije spašavanja događaju se na kratkoj udaljenosti od obale, gdje se može prikupiti određen broj ljudi u kratkom roku, te ih u svega nekoliko minuta iskrcati na obalu i vratiti se po novu grupu. Mi ćemo raditi na otoku Hiosu. Ti se ljudi nalaze u malim gumenjacima, jedva tri do četiri metra dugim, na koje se ukrca čak njih dvadeset”, rekao je Bačić.
U tromjesečnoj operaciji u operativnom području u Egejskom moru sudjelovat će ukupno 27 policajaca, opremljenih s dodatnom navigacijskom i komunikacijskom opremom. Izmjenjivat će se u smjenama od mjesec dana po osam članova posade.
Osim njih bit će angažiran časnik za vezu čiji je zadatak prenošenje informacija između policijskog plovila i Internacionalnog koordinacijskog centra koji je stacioniran u Pireju.
Operacija “Poseidon Sea 2015” provodi se u organizaciji Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama zemalja članica EU (FRONTEX), na morskoj granici Grčke s Turskom. Iz proračuna Europske unije za tu je namjenu izdvojeno 5,2 milijuna eura.
Cilj je tragati i spašavati izbjeglice na području istočnog Sredozemlja, očuvati vanjske granice EU-a na moru, te spriječiti prekogranični kriminalitet. Posade čine policijski službenici pomorske policije iz PU splitsko-dalmatinske, PU primorsko-goranske, PU zadarske i PU šibensko-kninske.
Službeno plovilo “Sveti Duje” izvorno je namijenjeno za nadzor državne granice na moru. Dužina mu je 13,76 metara, pokreću ga dva diesel motora snage 492 kW, dok mu je trajna brzina 27 čvorova. Proizveden je 2003. godine u talijanskom brodogradilištu od aluminijskih legura.
U zajedničkoj operaciji “Poseidon Sea” Hrvatska sudjeluje od 2012. godine, a ove je godine dogovoreno slanje ukupno 37 policijskih službenika, plovila, vozila opremljenog termovizijskom kamerom, te ophodnog vozila.
1. DAN FESTIVALA - Na vukovom tragu - 01.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.
Organizatori Bokeljske noći, Centar za kulturu Kotor i Turistička organizacija Kotor uručili su nagrade pobjednicima ovogodišnje Bokeljske noći, popularne fešte nad feštama. Bokeljska noć okupi svake godine na desetine hiljada posjetilaca. Brojni gosti sa oduševljenjem isprate ovu manifestaciju.
Kotorska manifestacija datira iz kraja 19. vijeka. Tada je počela da se organizuje kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu.
Kasnije, početkom 20. vijeka, preimenovana je u Bokeljsku noć, i uz prekide za vrijeme ratova, održava se sve do danas.
Fešta se sastoji od konvoja maštovito i originalno maskiranih barki, koje defiluju duž kotorske rive. Nakon defilea, maskirane barke ocjenjuje žiri, a proglašenje najboljih se kruniše velikim vatrometom. I tu nije kraj, jer fešta se nastavlja u Starom gradu gdje se obično mladi zabavljaju do kasnih jutarnjih sati u brojnim kafićima, po trgovima i pjacama.
Kotoranima ne fali entuzijazma, maštovitosti i kreativnosti u ukrašavanju barki, što se pokazalo i na ovogodišnjoj Bokeljskoj noći.
Bokeljska noć postala je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
Kralj Edvard i Tito
Nekoliko Bokeljskih noći je ostalo i ostaće upamćeno. Jedna od njih je, prema kazivanju starijih Kotorana, ona iz 1938. godine kojoj je prisustvovao engleski kralj Edvard. Tada se dobar dio engleske flote preselio u kotorski akvatorijum.
Kažu da je ta noć bila neviđena, da su okolna brda “gorjela” od reflektora sa brodova engleske flote.
Druga i je ona iz 1959. godine, koja je organizovana specijalno za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
To je i jedina Bokeljska noć koja je održana dva puta, pošto je ponovljena u septembru specijalno za maršala. Stari Kotorani se prisjećaju da je tada u zalivu bila skoro cjelokupna flota Jugoslovenske ratne mornarice. Sa okolnih brda bila je iluminacija i smatra se da je to najblistavija Bokeljska noć do sada održana.
Tito je ovu kotorsku feštu posmatrao ispred tadašnjeg čuvenog hotela “Slavija” koji se nalazio na mjestu sadašnje ruševine hotela “Fjord”.
Pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke organizacije u Igalu je održan IV Međunarodni moto skup u organizaciji moto kluba MC Cruiser iz Herceg Novog. U trodenvnom programu organizovan je izlet brodom, bajkerske igre i nagrađeni su najstariji i najmlađi bajker, kao i najbrojniji moto klub. Centralni događaj bio je rok koncert grupa “Falcons” iz Rume i “Supermens” iz Šapca, koji je uslijedio poslije defilea motora ulicama grada.
,,Međunarodni moto slup je po organizaciji i broju učesnika iz godine u godinu sve bolji i masovniji i to nas posebno raduje. To upućuje i na činjenicu da ova manifestacija poprima sve veće interesovanje i značaj među sportskim i turističkim djelatnicima. Zadržati poklonike moto strasti, težak je, izazovan i lijep zadatak. Zato nam je izuzetno drago da to uspijeva Herceg Novom i da su ga bajkeri izabrali za svoj zavičaj. Jer, bajkeri su svestrani, svesrdni, vedri i ljudi bez granica i barijera. Moto klub Cruiser se iz godine u godinu dokazuje kao dobar organizator i domaćin i zato mu dugujemo zahvalnost. Pripremili su bogat trodnevni program, a defile motora ulicama grada je bio prava atrakcija, u kojoj su uživali građani i gosti Herceg Novog. Želja cčlanova ovog kluba nije samo promocija moto sporta, već i našeg grada. Susreti bajkera, ljudi koji na dva točka obilaze svijet, upoznaju nove kulture, mentalitete i tradicije, predstavljaju novi, sve aktuelniji vid turizma i Turističkih putovanja. Bajkeri su istinski zaljubljenici druma i točkova, a ovakve prilike, susreti, nova poznanstva i prijateljstva, razbijaju sve stereotipe i predrasude o dvotočkašima. Dame i gospodo, uvaženi prijatelji, dobro došli u Herceg Novi. Sve vas srdačno pozdravljam i želim da se ovdje osjećate lijepo i da ovi dani budu dani kojih ćete se uvijek sjećati. I svakako da i sljedeće i svih narednih godina, istim povodom, ponovo budemo zajedno’’, kazao je u svom pozdravnom obraćanju učesnicima moto skupa, načelnik Sekretarijata za društvene djelatnosti i lokalnu upravu, Vladimir Dželetović.
Organizatori iz podsjećaju da Međunarodni Moto skup MC Cruiser Herceg Novi, po ocjeni gostiju, jedna od najvećih i najbolje organizovanih manifestacija ovog tipa u Crnoj Gori.
Završen 4. Međunarodni moto skup
,,Već prvi moto skup, koji smo organizovali 2012. godine u Igalu bio je više nego uspješan, a broj moto klubova i posjetilaca iz zemlje i inostranstva koji su došli na naredna dva skupa u Bijeloj, potvrdio je da ova manifestacija predstavlja pravi turistički potencijal u pauzi između brojnih festivala i manifestacija po kojima je naš grad poznat. Kako ove godine moto klub MC Cruiser obilježava deceniju postojanja cilj nam je da naš IV moto skup po kvalitetu i broju gostiju nadmaši prethodne, i da se još jednom dokažemo kao dobri organizatori i još bolji domaćini. Zbog odlične lokacije i bogatog trodnevnog programa prema očekivanjima imali smo i veliki odziv moto klubova i bajkera iz čitavog regiona, ali i turista i ostalih gostiju. Motoristima je na prvom mjestu druženje sa ostalim ljubiteljima dvotočkaša, a pored muzičko-zabavnog programa posebnu atrakciju, kako za turiste tako i za sve Novljane, predstavlja moto- defile u kojem je učestvovalo nekoliko stotina motora”, naveli su iz MC Cruseir HN.
Povodom jubileja, 10 godina kluba, uručena je zahvalnica i poklon Mišku Krivokapiću, jednom od osnivača i ljudi najzaslužnijih za razvoj MC Cruiser HN.
