Porto Montenegro proglašen za najbolju marinu za superjahate u 2015

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Marina Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji “Najbolja marina za superjahte” koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA).

Nagrada je uručena direktoru marine Tony Browne-u na Sajmu nautike u Londonu koji je završen 18.januara, na svečanoj ceremoniji Yacht Harbour asocijacije.

Drugu godinu za redom, nagrada se dodjeljuje marinama koje posjeduju akreditaciju “Zlatna sidra”, a vlasnici plovila i zakupci vezova glasaju u kategorijama: britanska marina na obali, UK ostrvska marina, internacinalna marina i marina za superjahte.Praksa dodjeljivanja “Zlatnog sidra” podrazumijeva kategorizaciju od jednog do pet zlatnih sidara, pri čemu je “Pet zlatnih sidara” nagrada najvišeg ranga, te obilježje izvanrednog uspjeha u svim segmentima rada marine, što marina Porto Montenegro opravdava od 2011. godine.”- kazao je danas tim povodom PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Tivatska marina već sada može primiti jahte duge do 180 metara kakva je najveća jahta na svijetu “Azam”, a ovog ljeta u junu i julu će Porto Montenegro biti domaćin dva najprestižnija događaja u svijetu industrije, dizajna, upravljanja i vlasništva nad takvim velikim jahtama – manifestacija “Superyacht Rendezvous”, odnosno “Superyacht Owner` s Summit“. Do ljeta će biti i potpunosti završena i druga faza širenja marine koja će tada raspolagati sa više od 450 vezova.

Tony Browne
Tony Browne – sa nagradom

“Priznanje “Najbolja marina za superjahte 2015” koje smo dobili predstavlja odličnu satisfakciju za početak kalendarske godine, koja će marini Porto Montenegro donijeti nove izazove. Prvenstveno želim da zahvalim na svakom pojedinačnom glasu naših korisnika, vlasnika jahti i kapetana – svaki od njih je neprocjenjiva podrška u našem razvoju. Ova nagrada odraz je predanog rada i posvećenosti kompletnog tima Porto Montenegra, koji se trudi da zadovolji najviši nivo kvaliteta i usluge.” istakao je director tivatske marine Tony Browne, kome je nagradu uručila Sarah Hanna, predstavnica TYHA-e.

Britanska Yacht Harbour Asocijacija TYHA osnovana je kako bi na najefikasniji mogući način podržala razvoj nautičke industrije u svijetu. Cilj asocijacije je da nautičarima obezbijedi i preporuči marine najvišeg kvaliteta, u kojima će se razvijati i dobiti najviši nivo usluge.

Nagrada “Zlatno sidro”, u svojoj osnovi je volonterski program fokusiran na usluge u marini, te na obezbjeđivanje kvalitetne usluge veza za svakog vlasnika broda. Nagrada je ustanovljena prije 25 godina i temelji se na kodeksu Yacht Harbour Asocijacije – kodeksu koji je usmjeren na uslugu, dizajn, izgradnju i operativnost marina.

CZK – Izlaže Jovan Karadžić

0
CZK Tivat
CZK Tivat

U galerijskom prostoru srednjevjelovnog ljetnjikovca “Buća-Luković” u Tivtu, sutra 22. januara u 19 sati, biće otvorena izložba slika Jovana Kadža Karadžića. Umjetnik iz Nikšića tivatskoj likovnoj publici predstaviće se sa tridesetak radova.

Karadžić je završio je čuvenu hercegnovsku Umjetničku školu, odsjek vajarstvo u klasi slikara i vajara, akademika Voja Stanića. Studirao u Zagrebu, a pored vajarstva bavi se intenzivno i slikarstvom.

Već više od decenije uspješno se bavi i edukacijom djece i odraslih, kroz rad u Umjetničkoj radionici Ars u Nikšiću. Do sada je izlagao samostalno i kolektivno u skoro svim galerijama u Crnoj Gori, kao i širom bivše Jugoslavije, od Ljubljane pa do Skoplja.

O njegovom radu likovni kritičar Miljan Coko Marović je napisao:

,,Ovo što Kadžo pokazuje, govori da je on dodirnuo dah likovne poezije jednog likovnog naboja, koji se pretvorio u veliku snagu crnogorske umjetnosti. Osjetio je Lubardu, Milunovića, kao i druge velikane čiji je slikarski duh bio prisutan u Hercegnovskoj školi. Figura je vrlo snažan i dominantan faktor. Ima izbalansiran osjećaj da malo pomjeri realnost, što govori o snazi i smjelosti ovog umjetnika da na ovakav način, koloristički i sadržajno, te slike do kraja definiše. Njegov govor je isključivo likovni. Naravno, ljudi ovih prostora su opterećeni naracijom. Željeli bi da im slika priča.”

Izložbu Jovana Karadžića u Tivtu otvoriće pozorišni umjetnik Obren Nenezić.

Modernizacija navigacione opreme na aerodromu Tivat

0
Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat

„Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore – SMATSA“ iz Beograda, raspisala je tender za nabavku i instalaciju novog radio-navigacionog uređaja na aerodromu Tivat – lokalajzera. Ponude se podnose do 10.februara kada će u Beogradu biti održano i javno otvaranje, a da bi se uopšte konkurisalo na ovaj tender, zainteresovani ponuđači prethodno po propozoicijama, moraju obići samu lokaciju u Tivtu gdje će biti instalira novi uređaj koji je dio tzv. ILS-a, odnosno sistema za instrumentalno slijetanje aviona. Novi lokalajzer boljih performansi, na aerodromu Tivat zamijeniće postojeći takav uređaj iz daleke 1993 godine, marke „Thomson 381“ sa antenskim sistemom od 25 elemenata.

Novi lokalajzer biće ugrađen u isti objekat u blizini praga piste 32 tivatskog aerodroma gdje se sada nalazi taj uređaj i mora biti kolociran sa DME uređajem za mjerenje daljine „Fernau 2020“, postavljenim prije dvije godine,a koji se takođe nalazi u istom objektu. Lokalajzer inače, mora neprekidno raditi bez ljudske posade, 24 sata dnevno, 365 dana u godini i imati minimalni radni vijek od najmanje 15 godina. Ponuđač treba da isporuči i instalira uređaj u roku od 12 mjeseci nakon potpisivanja ugovora, te da obezbjedi obuku osoblja SMATSA, rezervne djelove i tehničku podršku za održđavanje novog lokalajzera.

Instaliranje novog lokalajzer jedan je od najznačajnijih segmenata višemilionskih investicija SMATSA u unapređenje opreme tivatskog aerodorma, a koja predviđaju izgradnju novog kontrolnog tornja, kupovinu najsavremenije radio-komunikacione opreme, kao i instaliranje nove automatske meteorološke opreme.

Zajednica Italijana – Promjeniti datum održavanja karnevala

1
Aleksandar Dender
Aleksandar Dender

Prenosimo saopštenje iz Zajednice Italijana Crne Gore, povodom održavanja kotorskog karnevala u vrijeme korizme

U toku je polemika u gradu Kotoru oko datuma održavanja tradicionalnog kotorskog karnevala. Kako je sve u vezi karnevala poteklo iz Italije još od drevnog Rima pa na ovamo i proširilo se po cijelom svijetu, prirodno je da svoje mišljenje o problemu iznesemo i mi – Zajednica Italijana Crne Gore.

O karnevalu se sve zna, iako možda ne znaju baš svi, o porijeklu karnevala, o značenju imena karneval i o tome da se u većini zemalja svijeta slavi u periodu između Epifanije i Korizme, odnosno da se karneval završava dan prije početka četrdesetodnevnog posta. Priznajem da ima i izuzetaka ali – od par hiljada gradova koji imaju karnevale, desetak ili dvadesetak izuzetaka i nije nešto što bi uzdrmalo pravilo i u svakom slučaju svi ti izuzeci imaju svoje povijesno opravdanje. A kod nas? Od pet, šest gradova ili mjesta koji održavaju karnevale gotovo svi su izuzeci i pri tom uglavnom bez ikakvog povoda. Jednostavno, organizacioni odbori su tako odlučili, jer naravno, niko njih neće učiti što je to tradicija, znaju oni. A možda bi ipak trebalo, tradicija znači nastavak prošlosti, onoga što se kroz stoljeća pokazalo dobro i izdržalo probu vremena, samo i tu uvijek postoji problem referentne tačke od koje, za neke, počinje povijest. Iskreno, ne mogu da shvatim suštinu polemike koja se razvila.

Krinka
Krinka

Crkva traži od Opštine kao organizatora pomjeranje datuma karnevala tako da se završi do početka Korizme. Zahtjev potpuno legitiman, jer zaboga, mi smo zemlja koja poštuje slobodu govora i nikada ne oskrbljujemo one koji koji nam nisu po volji, zahtjev opravdan jer se bazira na povijesnoj tradiciji i poštovanju osjećaja vjernika i uz to još i pristojan. Međutim, ono što je zanimljivo u ovoj polemici su reakcije na zahtjev crkve. Imamo zahtjev jedne strane koji druga strana kojoj je upućen treba da razmotri i da odgovori na njega pozitivno ili negativno, naravno uz suvisle argumente. A kako se odgovara i uz koje argumente na prost zahtjev da se pomjeri datum karnevala? Umjesto da se iznesu argumenti protiv pomjeranja datuma , odmah se kreće na crkvu potežući njene grijehove od postanka do danas; a gdje su do sada bili, a zašto se crkva u proteklih 70 godina nije oglasila, a zašto je pomjeren datum proslave Sv. Tripuna, a zašto su od crkve napravili suvenirnicu, poteže se inkvizicija, vrijeđa se biskup, traži se odvajanje crkve od države (!)…

A trebalo je samo odgovoriti na zahtjev i kazati razlog zašto se može ili ne može promijeniti datum. Ma kakve veze ima za datum održavanja karnevala što se crkva nije oglasila ranijih godina, pa oglasila se sada. Kakve veze ima datum proslave Sv. Tripuna sa pomjeranjem datuma karnevala, kakve veze imaju suvenirnica ili inkvizicija, suština priče je, postoje li ili ne valjani argumenti da se ne prihvati zahtjev crkve? Po meni ne postoje jer ih niko nije iznio. Pa zašto onda polemika u kojoj se ne polemiše sa stavom već sa crkvom? Iz inata? ( neće oni nama…) Iz neznanja? ( ma kakva Korizma…) Zato što volimo da smo mimo svijeta? (Pa i oni tamo ne poštuju…). Vjerovatno ima od svega ovoga po malo, samo, iskustvo nas uči da inat nije nikome dobra donio.

Maskembal
Maskembal

Zato vam kao Kotoranin i predsjednik Zajednice Italijana predlažem da prihvatite zahtjev crkve i pomjerite datum održavanja karnevala, ne možete pogriješiti. U tom pravcu ohrabruje i odgovor predsjednika Opštine Aleksandra Stjepčevića, kulturan i obećavajući, tako da vjerujem da dogodine neće biti polemike, doduše pitanje je da li će biti karnevala, jer znajući našu narav, nešto me je strah. Ipak mislim da će na kraju prevagnuti razum i da će zahtjev crkve svi prihvatiti što bi, uz malo dobre volje i bez inaćenja bio civilizacijski čin kakav priliči Kotoranima. Nije teško biti fin kada se hoće” – navodi se u saopštenju, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore, Aleksandar Dender.

Budva – Saobraća se jednom trakom

0
Budva - Photo Vuk Lajović
Budva – Photo Vuk Lajović

Saobraćaj u mjestu Zavala, na ulazu u Budvu na jadranskoj magistrali, više nije u prekidu, već se odvija jednom trakom, a tako će biti i narednih dana dok nadležne ekipe potpuno ne očiste put.

Druga traka, kako je saopšten, nije otvorena iz bezbjednosnih razloga.

Uz podsjećanje da se zbog odrona u mjestu Zavala saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično, iz Automoto saveza Crne Gore vozačima savjetuju alternativne putne pravce Podgorica-Cetinje-Njegusi–Kotor i Podgorica-Niksic-Vilusi–Grahovo-Lipci.

UBNOR – 72 godine od pogibije na Podima

0
Spomen Savina
Spomen Savina

Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Herceg Novi, povodom 72 godine pogibije heroja Nikole Đurkovića, Sava Ilića, Daša Pavičića i Stijepa Šarenca danas su posjetili spomeniku na Podima, zаseok Tušupi, a zatim spomenik Palim borcima u Savinskoj dubravi, gdje su položili cvijeće.

Nа spomen obilježju nа Sаvini, mjestu gdje se nаlаze posmrtni ostаci pаlih borаcа, cvijeće je položio i predsjednik opštine Milаn Vаjаgić.

U spomen pаlim borcimа, Novljаni su glаvnom trgu, trgu nа kome su nаcionаlisti igrаli “krvаvo kolo” oko odjeće izginulih borаcа, dаli ime Nikole Đurkovićа, ulici u Igаlu ime Sаvа Ilićа, osnovnoj školi u Novom ime Dаšа Pаvičićа, а ulici kojа spаjа Kаrаču i Sаvinu, ime Stijepа Šаrencа.

Spomen ploča
Spomen ploča

Podsjećanje

Iz knjige „Revolucionаrni pokret i NOR u hercegnovskom krаju 1918-1945. (hronologijа dogаđаjа)”, аutori: dr Đuro Vujović, Mаrijа Crnić-Pejović, Svetozаr Seferović, Bаnko Bulаjić, Herceg-Novi 1984.

Nа inicijаtivu Nikole Đurkovićа, 20. jаnuаrа je došlo do susretа predstаvnikа risаnsko-krivošijske i hercegnovske grupe ilegаlаcа, među kojimа su bili i svi člаnovi Mjesnog komitetа. Devetnаestog jаnuаrа uveče, Nikolа Đurković, Sаvo Ilić, Stojаdin Soldаtović i Dušаn Mаlešević krenuli su iz Risnа, još iste noći prije zore stigli su nа Pode i sаstаli se sа Dаnilom-Dаšom Pаvičićem i Lukom Mаtkovićem. Sljedeće noći Stijepo Šаrenаc je stigаo nа Pode, а Lukа Mаtković je Stojаnа Soldаtovićа i Dušаnа Mаleševićа odveo u susjedni Sušćepаn, gdje su se svi nаšli sа Ilijom Kišićem. Nа tаj nаčin ilegаlci su se podijelili u dvije grupe: grupu Mjesnog komitetа, kojа se smjestilа u jednoj stаji u Podimа (zаselаk Tušupi) i imаlа zаdаtаk dа donose zаključke o dаljoj političkoj-pаrtijskoj аktivnosti u zаpаdnoj Boki, i grupu Mаtković, Kišić, Soldаtović, Mаlešević, kojа je trebаlo dа se pozаbаvi vojnim pitаnjimа.

Nа nesreću, neprijаtelj je sаznаo o prisustvu ilegаlаcа, pа je 21. jаnuаrа rаno ujutro stotinаk okupаtorskih vojnikа, oko 50 četnikа Grаhovskog bаtаljonа i 150 nаcionаlistа Antikomunističkog bаtаljonа „Orjen” opkolilo i nаpаlo grupu Mjesnog komitetа u Podimа. U nerаvnoprаvnoj borbi poginulа su svа četiri člаnа Mjesnog komitetа, s Nikolom Đurkovićem nа čelu.

Nаkon pogibije člаnovа Mjesnog komitetа, sluge okupаtorа su nа glаvnom trgu u Herceg-Novom zаigrаle kolo oko odjeće izginulih (trg dаnаs nosi ime Nikole Đurkovićа), veseleći se smrti bokeljskih rukovodećih komunistа i vjerujući dа je zа svа vremenа osigurаnа vlаst okupаtorа i izdаje.

Vela Luka – Časnici grčke obalne straže stižu preuzeti prvi od šest brodova

0
Poto: Dino Donjerković
Poto: Dino Donjerković

Članovi komisije časnici obalne straže Grčke stižu danas u Velu Luku preuzeti prvi od 6 naručenih brodova. Naime proteklog tjedna uspješno su u nazočnosti naručitelja I inspektora Klasifikacijskog društva Bureau Veritasa obavili primimopredajna ispitivanja, te će po tehničkom prihvatu od strane grčke obalne straže u Veloj Luci biti transportiran u Grčku, gdje će uslijediti konačna primopredaja naručitelju. Brod je duljine preko 25 m, maksimalna brzina 32 čvora, smještaj za posadu od 6 članova, kao I poseban prostor za prihvat 25 unesrećenih osoba na moru. Opremljen je suvremenim navigacijskim i komunikacijskim uređajima, opremom za pronalazak i spašavanje utopljenika u moru.

-Svojom izvedbom brod ispunjava najstrože uvjete klase za brze plovne jedinice i sposoban za plovidbu pri stanju mora 6 kaže Dino Donjerković i dodaje – Projekt je dijelom financiran iz sredstava EU u sklopu programa osiguranja vanjskih granica, dijelom sredstvima Republike Grčke.U ovom trenutku brodogradilište radi pod punim kapacitetom, zaposleno je dodatnih oko 50 radnika te angažirana kooperacija za potrebe realizacije ugovora s Grčkom obalnom stražom kao i ugovorenih poslova za isporuku opreme za spašavanje hrvatskim, talijanskim i ruskim brodogradilištima istakao je na kraju director prodaje Grebena Dino Donjerković.

Velolučki Montmontaža Greben sa 170 radnika počeo je gradnju brodova za naručitelja grčku obalnu stražu s kojim je početkom prošle godine potpisao ugovor vrijedan 13,38 milijuna eura. Iako je Grebenu prijetio stečaj, uz podršku države I gospodarske diplomacije danas imaju osiguranih 200 milijuna kuna poslova za prošlu I slijedeće dvije godine.Svima koji su sudjelovali u spašavanju Grebena I očuvanju radnih mjesta neizmjerno smo zahvalni kaže predsjednik Uprave Montmontaža Greben Mladen Žanetić, a posebno smo zahvalni ministarstvima gospodarstva, financija I vanjskih poslova, gospodarskoj diplomaciji I hrvatskom veleposlaniku u Grčkoj.

Poto: Dino Donjerković
Poto: Dino Donjerković

Kako ni u svojim najboljim godinama taj škver nije prelazio godišnju razinu od 50 milijuna kuna prihoda, jasno je kako ta tvrtka, ali I mnogi drugi gospodarstvenici balansira između lakog upadanja u stečajni ambis i poslovnog uzleta. Na primjeru Grebena očito je ključ uspjeha u hrabrosti menađmenta, strpljenju I povjerenju radnika, te sluhu i pomoći države.

Opština i CZK Tivat potpisali Memorandum o saradnji sa Kinom

0
Potpisivanje Memoranduma
Potpisivanje Memoranduma

Danas je u Tivtu potpisan Memoranduma o saradnji između Opštine Tivat i Društva prijateljstva Narodne Republike Kine i Crne Gore. Memorandum o saradnji ispred Opštine Tivat potpisao je Predsjednik opštine Ivan Novosel, a ispred Društva prijateljstva mr Samir Hadžić.

Ovim dokumentom utvrđeni su pravci odnosa saradnje između Opštine Tivat i Društva prijateljstva koji treba da rezultiraju uspostavljanjem pobratimskih odnosa sa nekim od gradova NR Kine.

Inače opština Tivat je zajedno sa opštinom Budva i Bijelo Polje izabrana kao jedna od tri opštine u Crnoj Gori sa kojima će gradovi u NR Kini uspostaviti pobratimske odnose.

Potpisivanje Memoranduma
Potpisivanje Memoranduma

U drugoj polovini aprila se očekuje i posjeta zvanične delegacije NR Kine Crnoj Gori, koja će tom prilikom posjetiti i opštinu Tivat i tada bi moglo doći i do zvaničnog potpisivanja Memoranduma o uspostavljanju pobratimskih odnosa između opštine Tivat i nekog grada iz provincije Senčuan, koja se smatra najbogatijom provincijom u NR Kini.

Centar za kulturu Tivat potpisao Memorandum o saradnji sa Društvom prijateljstva Kine i Crne Gore

Potpisivanje Memoranduma
Potpisivanje Memoranduma

U Centru za kulturu Tivat je danas je potpisan Memorandum o saradnji između Društva prijateljstva NR Kine i Crne Gore i Centra za kulturu Tivat. Memorandum su potpisali ispred Društva prijateljstva NR Kine Mr Samir Hadžić, a ispred Centra za kulturu Tivat vd direktor Vojislav Kaluđerović.

Dvije strane će omogućiti međusobnu razmjenu znanja, ideja, informacija i aktivno promovisati razmjenu mišljenja u svim oblastima saradnje sa NR Kinom posebno kulturi. Radiće se na izgradnji praktičnih odnosa kroz saradnju na različitim projektima.

Istaknuto je da će se kroz formu civilne diplomatije zajednički raditi na unapređenjui razvoju kulturne saradnje sa NR Kinom kroz uspostavljanje, kontakata, izgradnju platforme za saradnju i uspostavljanje pragmatične kulturne saradnje, razmjeni kadrova i drugih oblasti, sa ciljem stvaranja povoljnih uslova za postizanje što boljih rezultata i zajedničkog razvoja.

Potpisivanje Memoranduma
Potpisivanje Memoranduma

Potpisivanje Memoranduma omogućava dalje jačanje međusobnog razumijevanja i povjerenja, uspostavljanje partnerskih odnosa, promovisanje i razmjena saradnje dvije zemlje.

“Ovo predstavlja priznanje našeg dosadašnjeg dobrog rada, a svakako i jedan korak naprijed za Centar. Ovo je potvrda da kultura ne zna za granice i da je oduvijek spajala ljude na svim meridijanima. Zahvalio bih se Društvu prijateljstva NR Kine i Crne Gore i predsjedniku društva, Samiru Hadžiću na ukazanom povjerenju sa nadom i željom da ova saradnja potraje sto duže na obostrano zadovoljstvo.” – kazao je v.d. direktora CZK Tivat Vojo Kaluđerović

Budva sanacija odrona na putu

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/01/Budva-sanacija-odrona-na-putu_thumb44.jpg” width=”700″ height=”560″]/wp-content/uploads/video/Budva-sanacija-odrona-na-putu.mp4[/KGVID]

Kako je saopšteno iz Direkcije za saobraćaj, na dijelu puta kroz Budvu gdje se juče odronio dio brda naizmjenično se saobraća jednom trakom, i tako će biti još nekoliko dana dok se ne očiste obje kolovozne trake. Do sada je uklonjeno oko 200 kubika kamenja i zemlje sa magistrale.

Vozila su se ranije danas naizmjenično propuštala, zbog gužvi i bezbjednosti s obzirom na to da odron, koji je juče oko 12 časova zatrpao put još nije u potpunosti saniran.

Radovi na uklanjanju stijena, kamenja i zemlje odvijaju se usporeno i nije poznato kada će tačno biti uklonjeni.

Kada se obavlja utovar stijena, kamenja i zemlje saobraćaj na ulazu u Budvu se potpuno zatvara.

Zadar – Tuna & Sushi Festival

0
Atlantic bluefin tuna
Atlantic bluefin tuna

U sklopu projekta „Hrvatska 365“, Turistička zajednica Grada Zadra uz potporu Ministarstva turizma RH i veleposlanstva Japana u Republici Hrvatskoj, od 23. do 25. januara organizuje prvi Tuna & Sushi Festival.

– Cilj i svrha događaja je povezivanje gospodarske, gastronomske i turističke ponude zadarske regije s Japanom i japanskim tržištem. Tvrtke iz zadarske regije su najveći izvoznici tune u Hrvatskoj. Prema kumulativnim pokazateljima, u 2014. godini zabilježen je porast od 53 posto u dolascima i 35 posto u ostvarenim noćenjima japanskih gostiju u Zadarskoj županiji. Ovim događajem popratit ćemo i podržati te trendove i iskoristiti priliku još više pridonijeti prepoznatljivosti naše regije u Japanu, ističu iz gradske turističke zajednice.

Uz sve to, smatra se da je velika prednost manifestacije i termin jer je siječanj, tijekom kojeg se tuna izlovljava i obrađuje u uzgajalištima, idealno razdoblje za poticanje razvoja atraktivne i konkurentne destinacijske ponude usmjerene k japanskom i širem dalekoistočnom tržištu poput Kine i Koreje na temelju specifične tendencije posjeta europskim destinacijama izvan tradicionalno udarnih turističkih mjeseci.

Ovaj projekt predstavlja početak dugoročne suradnje koju idućih godina planiramo prilagoditi i modificirati kao spoj i razmjenu iskustava kulturnih, povijesnih i prirodnih resursa zajedno s gastronomskim doživljajem, kao i stručnom izobrazbom i usavršavanjem kulinarskih vještina hrvatskih kuhara uz pomoć japanskih sushi majstora, najavljuju iz TZ-a.

Mnogi ugledni gosti doći će u Zadar poput veleposlanika Japana, Francuske, Australije i Republike Koreje, zatim uvaženi gospodarstvenici japanskih kompanija te predstavnici turističkih tvrtki s dalekoistočnih tržišta. Cijeli događaj popratit će posebnom reportažom nacionalna japanska televizija NHK i japanski mediji stacionirani u Europi.

S hrvatske strane pridružit će im se ministar turizma Darko Lorencin, predstavnici Grada Zadra i Zadarske županije, Sveučilišta u Zadru te domaći gospodarstvenici. Poseban doprinos Tuna & Sushi Festivalu dat će tvrtke za uzgoj tuna – “Kali Tuna”, “Jadran Tuna” i “Pelagos” sa zadarskog područja te “Sardina” iz Postira na Braču.