U Pomorskom Muzeju Crne Gore u Kotoru, aukcija antikviteta i slika, sa temom Bokeljški enterijeri, biće održana 13. jula sa početkom u 20 sati.
Ponuđeni predmeti mogu biti od interesa kolkecionarima i ljubiteljima umjetnosti koji se bave različitom tematikom.
Među eksponatima na ovoj aukciji nalaze se: knjige od kojih su neke pravi kurioziteti, mape, nautička oprema, crnogorske narodne nošnje i oružje muzejskog kvaliteta, autentičan namještaj i bokeljške škrinje, nakit od srebra i zlata, dekorativni predmeti iz različitih epoha, izvanredne ruske ikone, kao i slike naših renomiranih autora među kojima su Vojo Stanić, Dado Đurić, Zoran Krulj, Ivica Aranđus i mnogi drugi.
Izložbu ponuđenih eksponata možete pogledati istog dana u popodnevnim časovima. Katalog je dostupan na portalu Pomorskog Muzeja www.museummaritimum.com
Završni koncert Festivala gudača biće održan na Trgu Svetog Luke večeras, 9.jul, četvrtak, u 21 sat.
Na koncertu će nastupiti 35 mladih muzičara. Najveći broj učesnika je iz muzičkih škola “Vida Matjan” Kotor i “Vasa Pavić” Podgorica, kao i gosti iz muzičkih škola iz Tivta, Podgorice i Beograda. Na programu su djela Vivaldia, Elgara, Sarasatea, Šostakoviča, Asića…. Kao solisti nastupiće Vjera Radulović, Jelena Jovović i Milena Petković na violini, kao i gudački kvintet koga čine: Danilo Bujišić, Dušan Obrenović, Neda Stojkanović, Dea Nicaj i Kosta Popović. Sa orkestrom je radila prof. Mileva Krivokapić, kao i Vili Ferdinandi koji će i dirigovati orkestrom na završnom koncertu.
Koncertom kvinteta Masala koji će izvesti djela Astora Piazzolla u petak veče 10. jula, u Dvorani Park počinju 32. Dani muzike.
Za deset dana trajanja festivala biće organizovano šest festivalskih večeri na kojima će nastupiti 16 umjetnika iz Evrope i Azije, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare, JUK „Herceg fest”.
“Pojava da se intenzivnije praćenje kulturnih događaja uskladi s danima aktivnog ljetovanja, koja ide u korak sa tendencijama savremenog društva da se u zahuktalom tempu življenja istovremeno zadovolji više vrsta potreba i očekivanja, ali i steknu informacije svake, pa i umjetničke vrste, usklađena je na našoj manifestaciji interesovanjima širokog kruga posjetilaca, i vjerujemo da ih i naš ovogodišnji programski koncept neće iznevjeriti”, kazao je umjetnički direktor i selektor festivala pijanista Boris Kraljević.
On je istakao da se koncipirajući program Dana muzike oslonio na mladost, “koja će, upućena na solističku i kamernu muziku, već na svečanom otvaranju, dati inicijalni impuls, održavajući potom i dalji smjer i tok Festivala”.
Plakat dani muzike 2015 final za stampu
“U bogatstvu i raznolikosti svjetske muzičke baštine koju njeguju od početka sviračkog stasavanja (počev od baroknih do savremenih kompozitora), pronalazeći u cijeloj muzičkoj istoriji izvorište i podsticaj individualnoj umjetnosti interpretacije, svi odabrani izvođači pronašli su i svoj festivalski repertoar, koji smo kao organizatori i selektori zajedno uobličili i rasporedili u šest koncertnih večeri”, naveo je Kraljević i najavio nekoliko formacijski raznolikih, prvi put za ovu priliku predloženih, udruživanja.
„Naš Festival traje dugo što je dokaz da je on postao duhovna potreba u životu grada”, uvjerena je predsjednica savjeta Festivala Milena Lučić citirajući antičku misao da „koliko je jaka muzika toliko je jaka i država”. I za Stevana Koprivicu vd direktora JUK Herceg Fest koji je producent festivala, „Dani muzike su jak kulturološki argument naše države i regiona”.
Genralni pokrovitelj manifestacije koja će koštati 23 hiljade eura je SO Herceg Novi, pojkrovitelj Ministarstvo kulture CG, a sponzor Hunguest Hotel Sun Resort.
Svi koncerti biće održani u Dvorani Park, a cijena ulaznice je 2 eura.
Predstavom „Život Molijera“ u produkciji Makedonskog nacionalnog teatra iz Skopja koja je sinoć izvedena na tivatskoj ljetnoj pozornici, nastavljen festival „Purgatorije“ u Tivtu. Komad po tekstu Mihaila Bulgakova i u režiji Aleksandra Popovskog, izveden je u takmičarskoj konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg međunarodnog Festivala mediteranskog teatra što čini sastavni dio „Purgatorija“. U naslovnoj ulozi velikog francuskog komediografa i glumca Žan Batist Poklena, ponatijeg kao Molijer, u vrijeme kada je on bio direktor pozorišta “Palais-Royal” u Parizu, briljirao je Nikola Ristanovski, a cijela predstava temelji se na vječnoj temi – odnosu umjetnika i vlasti i borbi sa autonomiju umjetničke scene.
U komadu Makednosnkog narodnog teatra, pored Ristanovskovskog, igrali su i Saška Dmitrovska, Emil Ruben, Dragan Kostadinovska, Oliver Mitrovski, Marija Novak, Nikolina Kujača, Nina Deak Gačik, Igor Angelov, Deniz Abdula i Nikola Aceski.
Festival „Purgatorije“ nastavlja se velikim jazz koncertom Vesne Pisarović i Matije Dedića koji će biti priređen u subotu sa početkom u 21.30 sati na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa u nautičkom centru Porto Montenegro.
Na današnjoj sjednici SO Herceg – Novi većinom glasova smjenjen je dosadašnji predsjednik opštine Nikola Nikša Gojković.
Za ovu odluku glasalo je 18 odbornika DPS-a i Izbora, protiv su bili tri odbornika Izbora, šest odbornika opozicije NOVA, SNP, Demokrate Herceg Novog, bili su uzdržani, dva odbornika Novske lista su napustili zasjedanje prije glasanja, a odbornici SDP-a nisu došli na sjednicu.
Predsjednik Skupštine HN, Andrija Radman, kazao je da će do novog izbora predsjednika opštine, tu dužnost obavljati dosadašni potpredsjednik Dragan Janković (DPS).
Prema ranijim izjavama Dušana Radovića koji je osnivač Izbora a bio je i nosilac izborne liste Izbor na lokalnim izborima, smjena je tražena jer je, kako je obrazložio, Gojković odstupio od programskih principa udruženja, zapošljavao rodbnu i prijatelje, sporo rješavao probleme grada i realizovao kadrovske promene.
Nа početku sjednice predsjednik Skupštine opštine Andrijа Rаdmаn obаvjestio je Skupštinu dа je odbornik DPS-а Petаr Porobić podnio ostаvku i dа je Opštinskа izbornа komisijа verifikovаlа mаndаt novoj odbornici Tаmаri Vukаšinović.
On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Popularna godišnja regata Arsenal kup biće održana u subotu, 11. jula. Regata je otvorena za brodove svih formata, u klasama krstaš, kao i za sertifikovane ORC jedrilice.
U cilju promocije autentične tradicionalne brodogradnje u Crnoj Gori i afirmacije jedrenja latinskim jedrom, specijalni gosti Jahting kluba Porto Montenego će biti i kalafatska radionica Bokovac i JK Latinsko jedro iz Bara – flota ovih drvenih barki tipa arsenalka i korčulanka jedrilica biće vezana u mandraću Venecija, u marini Porto Montenego, do kraja jula ove godine.
Svi ljubitelji jedrenja imaće priliku da uživaju u akvatorijumu tivatskog zaliva i slikovitim planinama u pozadini, i jedinstvenim ostrvima Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela, koji su uključeni u regatno polje zaliva.
Regata Tivat
Kompanija Adriatic Marinas i direktor marine Porto Montenegro Tony Browne i ovim događajem, kao i predstavljanjem i valorizacijom crnogorske nautičke tradicije, doprinose njenom očuvanju i popularizuju je kod svjetske nautičke klijentele, kazali su iz kalafatske radionice Bokovac.
Regata barke tip Arsenalka
Više informacija svi zainteresovani mogu dobiti na e-mail adresu Jahting kluba Porto Montenegra: pmyc@portomontenegro.com.
Tivat će ovog ljeta biti domaćin Jadranskih igara, 6. avgusta kada će na Pinama biti održanao polufinalno takmičenje, u organizaciji agencije Adria-events iz Rijeke i Opština Tivat, prenosi Radio Tivat.
„Opština Tivat je prepoznala Jadranske igre kao sportsko – rekreativnu manifestaciju i kao domaćini sklapamo kockice koje su neophodne za organizaciju ovako značajne manifestacije. Ovo je svojevrsni spektakl na vodi i kopnu, koji će se dešavati na djelu tivatske rive , gdje ćemo biti svjedoci tradicionalnih igara upakovanih u modernu scenografiju. Ove godine će se u finalnom takmičenju naći 12 zemalja što je duplo više nego lani. U Tivtu će se 6. avgusta održati polufinale, dok će Podgorica biti domaćin finala Jadranskih igara. Tivatski predstavnici Jadranskih igara, ekipa Galioti svojim uspjehom na prošlogodišnjim igrama uticali su i doprinjeli da Opština Tivat prihvati ponudu da bude domaćin polufinalnog takmičenja. Sponzor ovih igara je i Turistička organizacija Tivat, budući da se pobrinula za smještaj djela ljudi koji će biti zaduženi za organizaciju takmičenja. Odlučujući faktor za naš ulazak u realizaciju ovih igara jeste izuzetna promocija grada i zemlje, i turistička ponuda koju obogaćuje ovakav događaj”, istakla je sekretarka za upravu i drušvene djelatnosti SO Tivat Nikčević.
Članove ekipe Galioti iz Tivta koji godinama učestvuju na Jadranskim igrama, kapiten tivatske ekipe, Luku Marković Ivana Pasković zamjenica kapitena izrazili su zadovoljstvo što Jadranske igre stižu u Tivat.
Jadranske igre
„Zahvalio bih se svima koji su nam priuštili ovo zadovoljstvo da nakon dvije godine gostovanja imamo takmičenje i u Tivtu. Biće neobično pred domaćom publikom, imamo malo veću obavezu i pritisak je veći, ali ipak je to za nas privilegija”, kazao je kapiten Galiota Luka Marković.
Govoreći o spremnosti ekipe Galioti, zamjenica kapitena Ivana Pasković je istakla da je najvažnije imati dobru volju, raspoloženje, malo kondicije i spretnosti za neke igre. „Na prošlogodišnjim igrama pokazali smo sposobnost za igru leteći vaterpolo kada smo postavili rekord”, kazala je Pasković.
Jedna od najotrovnijih riba na svijetu, poznata po imenu “četvorozupka”, ulovljena je juče u popodnevnim satima na pet metara dubine u Rafailovićima kod Bečića.
Direktor Instituta za biologiju mora, mr Mirko Đurović, kazao je Portalu RTCG da je ribu četvorozupku ulovio jedan od najiskusnijih ribara, Ilija Rafailović. Riječ je o, kako je kazao, odraslom primjerku ribe dužine gotovo pola metra.
U pitanju je riba Lagocephalus sceleratus, koju karakteriše veliko prisustvo otrova u jetri. Konzumacija te ribe, stoga, kako je upozorio Đurović, može biti kobna po čovjeka, jer je otrov iz jetre termostabilan, što znači da ga je nemoguće eliminisati pečenjem, prženjem ili kuvanjem na visokoj temperaturi.
Primjerak ulovljen u Bečićima
Đurović podsjeća da ovo nije prvi put da četvorozupka bude ulovljena u vodama Jadrana, podsjećajuči da je ona nedavno ulovljena i u Dubrovniku, ali i u blizini italijanske obale, što znači da se na neki način, kaže on, nastanila u našim vodama.
On je kazao da ne postoji razloga za strah i paniku među turistima, jer ona nije opasna po kupače, osim ako se konzumira. Stoga je na manje iskusne ribare apelovao da u slučaju da ulove ribu kontaktiraju iskusnije ribare ili stručna lica.
“Pošto je ova četvorozupka dužine 48 cm ulovljena neposredno pri obali, apelujemo na sve ribolovce-rekreativce, a posebno turiste, koji pecaju štapom sa obale, i koji nemaju iskustva sa vrstama koje žive u našim vodama, da obavezno konsultuju svoje domaćine kako ne bi došlo do neželjenih posljedica”, kazao je Đurović za naš portal.
Podsjećamo da je riba četvorozupka u Jadranu vrlo rijetka, jer živi u tropskim morima zbog visoke temperature koja joj odgovara. Ilija Rafailović je četvorozupku ulovio i početkom 2008. kod Budve na dubini od 80 metara i to je bio prvi put da je ta vrsta otrovne ribe, ulovljena u vodama Južnog Jadrana.
Pojavljivanje te, ali i drugih vrsta riba, kojih do sada nije bilo u Jadranskom moru dovodi se u vezu sa efektima globalnog zagrijavanja mora.
Vrijeme danas, sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 30 do 39 stepeni.
U Boki se očekuje maksimalnih 37 stepeni, vlažnost 48 %.
U dijelovima jugozapadne i srednje Europe val ekstremnih vrućina ne popušta. I utorak, 7. jula je donio nove apsolutne temperaturne rekorde. U mnogim mjestima Španjolske i Turske najviše dnevne temperature su prešle 40°C. Prema dostupnim podacima najviša temperatura od 44.5°C je izmjerena u španjolskoj Zaragozi. To je i novi apsolutni temperaturni maksimum za taj grad. Stari temperaturni rekord je iznosio 43.1°C od 22. jula 2009. godine.
U Genevi je juče izmjerena temperatura od 39.7°C što je novi temperaturni rekord za taj švicarski grad. Stari je rekord iznosio 38.9°C iz daleke 1921. godine. Inače apsolutni temperaturni rekord za Švicarsku iznosi 41.5°C u mjestu Grono za vrijeme toplinskog vala 2003. godine.
U BiH i Crnoj Gori juče su maksimalne dnevne temperature porasle do 39 °C koliko je izmjereno u Mostaru i Podgorici. U Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Albaniji temperature su porasle do 38 °C, Sloveniji (Črnomelj 36,5 °C), Italiji, Srbiji (Negotin 36,8, Kikinda 36,7) i Slovačkoj do 37 °C.
Planirani projekat švajcarske kompanije Orascom vrijedan 15 miliona eura još je pod znakom pitanja, pišu Dnevne novine.
Švajcarska kompanija Orascom više od pet mjeseci čeka da se Skupština izjasni o Predlogu dugoročnog zakupa ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. Ugovor o zakupu ostrva na 49 godina potpisali su u februaru ministar turizma Branimir Gvozdenović i predsjednik Orascoma Samih Saviris, ali se od tada do danas malo toga uradilo kako bi se ubrzao početak realizacije projekta vrijednog 15 miliona eura.
Prvo je Odbor za ekonomiju odbio predlog o dugoroočnom zakupu ostrva koji se nakon toga našao pred Zakonodavnim odborom čiji se članovi još nijesu izjasnili o njemu. Sve to za rezultat ima još jedan višemilionski projekat koji je na čekanju, a postavlja se i opravdano pitanje kome ide u korist da se ostrvo Lastavica ne pretvori u luksuzni turistički kompleks i da se strani kapital ne uloži u Mamulu.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da je za Crnu Goru od neobične važnosti svaka investicija.
Odlaganje realizacije projekta Mamula, kako je DN rekao poslanik DPS-a i član Odbora za ekonomiju Zoran Jelić, ima dvostruke konotacije.
“Prije svega, ima negativnu konotaciju za samog investitora koji možda neopravdano čeka na realizaciju tog projekta u koji je spreman da uloži određena finasijska i materijalna sredstva kako bi valorizovao taj projekat sa svojim kapitalom”, rekao je Jelić.
Druga negativna stvar za Crnu Goru, prema tvrdnjama Jelića, jeste ta što kad se ovakav projekat ne realizuje u predviđenom roku onda ne dolazi ni do povećanja BDP i otvaranja novih radih mjesta pogovo za lokalno stanoviništvo.
Mamula budući sadržaji
Za Crnu Goru je, u situaciji kada nemamo dovoljno sopstvenog investicionog kapitala, izuzetno važno da privuče strani kapital, tvrdi poslanik Pozitivne Goran Tuponja.
“Svaka strana investicija treba da rezultira zapošljavanjem naših građana i ukupnim ekonomskim napretkom države. Loša dosadašnja iskustva upućuju na dodani oprez da ugovori budu dovoljno precizni kako ne bi ostavljao prostor za različito tumačenje koje bi onda moglo da vodi neispunjavanju ugovornih obaveza”, saopštio je Tuponja.
Takva situacija, ističe Tuponja, nikome sa ozbiljnim poslovnim namjerama nije u interesu.
“Na isti način stvari posmatramo i kada konkretno govorimo u ostrvu Mamula. Ugovor pored zaštitnog mehanizma o realizaciji investicione obaveze mora garantovati zaštitu državnog interesa kroz ekonomski benefit, a u datom konkretnom slučaju i zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa”, tvrdi Tuponja.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović objasnio je da je Odbor već jednom raspravljao o predlogu odluke vezano za Mamulu i dok ne bude novih detalja odnosno predloga amandmana na odluku ili eventualne korekcije teksta ugovora na Vladi, a kako je poručio potrebno je naći optimalan balans između neophodnih investicija i zaštite interesa države i građana, a to svakako važi i za Mamulu.
