Naša posla …

1

Završni radovi na rekonstrukciji i uređenju gradske rive i šetališta Pine u Tivtu opet kasne u odnosu na planiranu dinamiku i teško da će biti okončani do kraja oktobra kako je to ranije obećano iz lokalne uprave.

Još nije počela instalacija novih stubova javne rasvjete koji su po posebnoj narudžbi, izrađeni u Francuskoj, a radnici nikšićke firme “Erlang” laganim tempom i bez upotrebe bilo kakvih mehaničkih pomagala uključujući čak i mješalice za beton, kamenom popločavaju preostale neuređene djelove rive i obalnog šetališta.

Proteklih dana na tzv. čelu mula na Pinima, počela je i montaža čeličnih ankera na koje će se postaviti novi posebni gumeni bokobrani za brodove koji će pristajati na gradskoj rivi. Pri tome ekipa građevinaca iz Nikšića koristi improvizovani splav koji jedva viri iz mora dok na njemu stoji radnik koji bušilicom buši rupe za ankere, a istovremeno ga dvojica kolega na rivi, konopima pridržavaju da se splav ne prevrne.

Bijela – Kompleksan zahvat na „Punta Azzurra“

1

PUNTA AZZURRA

Mali italijanski tanker „Punta Azzurra“ uplovio je danas u Boku Kotorsku gdje će taj brod u narednom periodu proći kroz veoma kompleksan tehnološki zahvat rekonstrukcije u Jadranskom brodogradilištu Bijela (JBB), vrijedan više od pola miliona eura. Naime, „Punta Azzurra“ koji je sada tzv. single skin, odnosno tanker sa jednostrukom oplatom, u Bijeloj će biti proširen i dobiće tzv.double skin, odnosno duplu oplatu trupa kakva je neohodan standard da po aktuelnim konvencijama Međunarodne pomorske organizacije IMO, za komercijalno korišćenje brodova koji prevoze naftu i njene derivate.

Mali tanker za bunkering „Punta Azzurra“ od 1.463 bruto-tone, dug je 52 i širok 10,24 metara, a izgrađen je 1986 godine u La Speciji. Pripada italijanskoj kompaniji „Anapo“ iz Auguste, a služi za snabdijevanje brodova gorivom u toj velikoj luci na Siciliji. Projekat proširivanja njegovog trupa prvi se put obavlja u Bijeloj koja na tom poslu sarađuje sa kompanijom „Tole“ iz Srbije. “Tole” je osnovan 1989 u Zrenjaninu, a ta kompanija je preko svojih podružnica do sada poslovala u Srbiji, Crnoj Gori, Kipru, Bugarskoj i Egiptu. Bave se novogradnjom, konverzijom i remontom razvih vrsta brodova, a samo u bivšem tivatskom Arsenalu i u JBB, preko te kompanije je u periodu od 1996 do 2008 godine, remontovano više od 350 velikih trgovačkih brodova.

Proteklih nekoliko mjeseci u JBB je od prefabrikovanih lilova, montirano ukupno pet sekcija novog trupa italijanskog tankera, svaka pojedinačne težine po 33 tone. Završetkom svih pratećih radova – antikorozivne zatite, instaliranjem novih cjevovoda i slično, nove sekcije trupa za „Punta Azzurru“ će biti postavljene u adekvatan oblik u malom doku JBB, a dok potom naplavljen i spušten u more, kako bi u njega mogao uploviti italijanski tanker i „ući“ u svoju novu, „proširenu kožu“ koja ga u doku bude dočekala. Potom će nova oplata biti spojena sa postojećim trupom tankera i na taj način „Punta Azzurra“ će dobiti tzv. double skin, odnosno dvostruku oplatu bez koje stariji tankeri više ne mogu komercijalno poslovati u najvećem dijelu svijeta.Sa dodatkom nove oplate, italijanski tanker će biti proširen za ukupno 1,5 metara u odnosu na svoje aktuelne dimenzije, a u Bijeloj će , us skaldu sa novim gabaritima broda, biti obavljeno i repozicioniranje njegovih pogonskih tzv. Schottel propelera.

PUNTA AZZURA juce u Bijeloj 1_resizeGeneralno, riječ je o izuzetno kompleksnom tehnološkom zahvatu kakav do sada nije sprovelo nijedno brodogradilište na istočnoj obali Jadrana, a u JBB očekuju da će im proširivanje „Punta Azzure“ biti odlična referenca za naredne slične kompleksne i dobro plaćene poslove. U izgledu je ugovaranje još jednog identičnog zahvata na brodu-blizancu „Punta Azzurre“. Iako JBB ima finansijskih teškoća, u menadžmentu brodogradilišta smatraju da osnovna djelatnost JBB- remont i održavanje trgovačke flote, ima dugoročnu perspektivu na tržištu što pokazuju i generalne prilike u svjetskom pomorstvu i tendencija rasta svjetske trgovačke flote, a sa tim i potrebe za održavanjem tih brodova. Sasvim suprotno razmišlja crnogorska Vlada koja namjerava da uvede stečaj u JBB i proda ga kao plac kompaniji Porto Montenegro da ova na dijelu sadašnjeg kompleksa JBB otvori servisni centar za remonte jahti.

Dokovi puni

Dokovi i operativan obala JBB već mjesecima su „puni kao šipak“, a nerijetko se dešavalo i da po tri trgovačka

Photo: Drago Krivokapić
Photo: Drago Krivokapić

broda čekaju na sidrištu u Tivatskom zalivu svoj red da pristanu u Bijeloj i započnu remont. Prije par dana završenen je obiman remont velikog kontejnerskog broda „Qingdao Tower“ dugačkog 260 metara, koji pripada renomiranoj kompaniji „Zodiac Maritime“. Posebno veliki obim saradnje JBB je ove godine ostvarila sa italijansko-švajcarskom kompanijom MSC koja je poslala više svojih kontejnerskih brodova na remont u Bijelu, a na nekim od njih obim radova bio je veoma veliki. Takav je slučaj i sa velikim, 237 metara dugim kontejnerašem „MSC Shannon“od 46.600 bruto-tona koji je trenutno na doku u Bijeloj. Pored njega škverani rade i na remontima još pet brodova iz Italije, Turske, Paname i Holandije, generalnom remontu školskog broda MCG „Jadran“, dok svoj red na sidrištu čeka mali teretnjak „Amaranthus“ pod zastavom Palaua. Komercijalnoj službi JBB upit za dokovanje i remont pet svojih brodova poslala je i Mornarica VCG koja namjerava da dokuje fregate P-33 i P-34, raketne topovnjače 405 i 406 te pomoćni transportni brod PO-91.

„Luštica Development“ –Najava izgradnje hotela i donacija

0
Luštica Development
Luštica Development

Novi Izvršni direktor kompanije „Luštica Development“, Darren Gibson, sa svojim saradnicima boravio je danas u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Tivat.

U razgovoru sa predsjednikom opštine Ivanom Novoselom, predsjednikom skupštine Krstom Boškovićem i savjetnikom predsjednika opštine Petrom Vujovićem, Gibson je prezentovao trenutno stanje kada su u pitanju aktivnosti koje ova kompanija preduzima na realizaciji projekta Luštica Bay.

„Projekat se realizuje po planu već tokom naredne godine očekujemo izbor operatera i početak izgradnje prvog hotela“, kazao je Darren Gibson, Izvršni direktor ove renomirane kompanije te izrazio je zadovoljstvo što će ubuduće stajati na čelu firme sa najvećim greenfield ulaganjima u ovom dijelu Evrope.DSCN0255_resize

Uz ličnu posvećenost realizaciji ovog projekta, Gibson je obećao i kontinuitet dobre saradnje sa opštinom Tivat i lokalnim stanovništvom , te nastavak sponzorstva koje ova kompanija tradicionalno odvaja za sponzorisanje aktivnosti u domenu kulture, sporta, socijale i projekata od značaja za našu lokalnu samoupravu.

Nakon srdačne dobrodošlice, predsjednik Ivan Novosel je iskoristio priliku da se zahvali dosadašnjem izvršnom direktoru Ihabu Kamelu na izvanrednoj saradnji, poželjevši mu uspjeha u daljem životu i karijeri.

Tivat – Donacija SMŠ “Mladost”

1

PM - Donacija Srednjoj Skoli - Okt 2014-3556

Kompanija Adriatic Marinas je zajedno sa Opštinom Tivat i frizerskim salonom Vlado Hair Design finansirala uređenje hemijskog kabineta i laboratorije za izvođenje nastave hemije u Srednjoj mješovitoj školi Mladost iz Tivta.

Opremanje hemijskog kabineta podrazumijevalo je radove na svim instalacijama, podlozi, uređenje kabinetskog enterijera i nabavku mobilijara, kupovinu dva laboratorijska pokazna stola za izvođenje vježbi i demonstracioni sto za profesore. Cjelokupan projekat koštao je nešto više od 5.000 eura, a želim da napomenem da je frizerski salon Vlado Hair Design izdvojio 1.200 eura koji su obezbjeđeni u sklopu humanitarne akcije održane u maju mjesecu u salonu u Porto Montenegru, istakla je direktorka Srednje mješovite škole Mladost Jovanka Vujačić.

Predsjednik Opštine Tivat Ivan Novosel, istakao je da Srednja mješovita škola Mladost uvjek opravda očekivanja donatora i zajednice, i to svakodnevnim poboljšavanjem standarda obrazovanja koje donosi učenicima: Opština Tivat će zajedno sa kompanijom Adriatic Marinas nastaviti da podržava institucije grada, ovakvim i sličnim donatorskim akcijama, istakao je Novosel.PM - Donacija Srednjoj Skoli - Okt 2014-3519

Ova konkretna donacija je dobar primjer zajedničkog društveno-odgovornog poslovanja Opštine Tivat, kompanije Adriatic Marinas i malih biznisa na području grada Tivta. Frizerski salon Vlado Hair Design je pokazao da nije važno koliko zaposlenih kompanija broji, već koliko želi da vrati zajednici u kojoj razvija svoj biznis. Vladov tim je inicijator niza humanitarnih aktivnosti, i uvjek ima podršku Adriatic Marinasa u zajedničkim akcijama, dodao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

U znak dobre saradnje sa ovom obrazovnom institucijom i u cilju poboljšanja kvaliteta nastave informatike, Adriatic Marinas je ovom prilikom školi donirala i novih pet HP laptopova.

 

Mediterranean Diet Day

0

Il futuro

Ukoliko se bavite kulinarstvom, objavljujete svoje recepte na nekom od sajtova, imate svoj Food blog imate priliku učestvovati na takmičenju Food Bloggera manifestaciji – Mediterranean Diet Day u organizaciji ReCOMed (Mreža mediteranskih gradova maslinovog ulja).

Svi zainteresovani food blogeri, ali i ostali koji vole da kuvaju i žele svoje zadovoljstvo podijeliti sa drugima, mogu poslati svoje recepte na www.recomed.eu/recomed-launches-food-blogger-contest-menu-mediterranean-diet-day/ – na ovom portalu možete dobiti bliže informacije i propozicije, kao i prijavne formulare.

Konkurs za najbolji recept za Mediterranean Diet Day otvoren je do 27. oktobra. Najbolji će biti pozvani, na dodjelu nagrada i završnu manifestaciju u Imperi – Italija, od 13 – 18. novembra 2014.

Podrška za obnovu maslinjakaPENTAX Image

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2014. godinu i budžetskom linijom Podrška primarnoj proizvodnji u maslinarstvu, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za savremenu berbu plodova masline. Ovim Javnim pozivom uređuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

Pravo na korišćenje podrške pod uslovima utvrđenim Javnim pozivom imaju poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar primarnih proizvođača hrane biljnog porijekla u Fitosanitarnoj upravi. Prihvatljive investicije su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka i električnih tresača za savremenu berbu plodova maslina. Podrška se daje i za revitalizaciju maslinjaka. Kako navode u Ministarstvu minimalna površina zasada je 0,3 ha a maksimalana 5ha. Minimalna gustina sadnje je 300 sadnica po ha. dok je maksimalan iznos podrške 1.500 €/ha. Minimum stabala maslina za revitalizaciju je 30, a iznos po stablu do 5€.

Obrazac i potrebna dokumenta dostaviti lično na arhivu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ili preporučenom poštom na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvojaRimski trg 46, 81000 Podgorica sa naznakom: „Prijava na  Javni poziv 2014 – Podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za savremenu berbu plodova masline “.

Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. decembar 2014. godine.

Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-292 i 020/206-710

Najava – „Zakotrljaj me oko sveta“

0

Snežana Radojičić

NVO „Expeditio“ iz Kotora poziva sve zinteresovane na družnje sa Snežanom Radojičić, profesorkom književnosti koja već tri godine putuje oko svijeta na bickilu.

Svjetski putnik na biciklu oko svijeta Snežana Radojičić će u Kotoru promovisati svoju knjigu koja govori o prvim mjesecima na drumu i početku putovanja koje još uvijek traje…17. oktobar 2014. (petak) u 19 sati, SC Kamelija Kotor.

Snežana Radojičić je po struci profesor književnosti, a po vokaciji pisac i putnik na biciklu oko sveta. Pre tri godine otisnula se iz Slovačke, preko Karpata, Balkana, Srednje, Centralne i Južne Azije, Dalekog Istoka stigavši najistočnije do Pekinga, a najsevernije do Sibira. Za tri godine, biciklom je napravila 31000 km, vozila po celom masivu Karpata, prešla preko Kavkaza, pedalirala uz Volgu kroz rusku stepu do poprišta najzanačajnije bitke u istoriji – Volgograda (Staljingrada), stajala na mostu koji zvanično deli Evropu od Azije, sa po jednom nogom na svakom od ta dva kontinenta, prodavala kvas u Čehovljevom mestu rođenja Rusiji, popela se na vrhove kazaškog Alataja, vozila Putem svile kroz Kinu, stajala na Nebeskom mostu najviše zgrade na svetu u Šangaju, vozila Anapruna rutu na nepalskim Himalajima i prešla Thorung-la pass visok 5416 m, pa se spustila u pustinju i izvozila sama kroz Gobi, da bi nakon toga završila u stepama, tajgama i šumama Sibira, vozeći oko Bajkalskog jezera i na ostvru Olhon. U svakoj zemlji ostajala je što je duže mogla, po nekoliko meseci, vozeći kroz sela, sporednim putevima, kampujući gotovo sve vreme i upoznajući lokalne ljude i njihove običaje. Jednom ju je napao kineski farmer, jednom su joj ukrali torbu ispred šatora, jednom se paprika-sprejom odbranila od dvojice potencijalnih lopova. Pa ipak, smatra da je svet dobro i sigurno mesto, mnogo bolje nego što verujemo i nego što nam mediji predstavljaju.1397239_10201137959545904_69008724_o

Kako se odlučila da krene i zašto želi da biciklom obilazi svet? Šta joj je najzanimljivije na putovanju i šta najviše pamti? Zašto misli da je za samo putovanje bolje ako je putnik solo, iako je nesumnjivo lepše putovati udvoje ili u grupi? Zašto sebe ne smatra hrabrom već samo opreznom? Kako se čuva u ‘velikom svetu’? Šta radi kada joj nedostaje društvo? Zašto ne želi da stane već namerava da putuje još godinama na isti način?

Kako je učila da se samo jednom odustaje dok se za uspeh bori svaki dan? Šta je motiviše da izdrži kada je najteže, kada je loše volje, kada joj je hladno ili pakleno vruće, kada nema ni onaj minimum od ionako malog budžeta kojim raspolaže, kada ne vidi kraj usponu ispred sebe, niti mesto na kome bi mogla da te noći kampuje, a mrak se uveliko spušta?

10562690_10202960593710619_6540802053175231890_oNa kraju, kako je uspela da se nakon svega svrti u Pokhari na Nepalu i da pet meseci piše roman, radi čije promocije sad dolazi u Srbiju. Roman za koji je Vasa Pavković, dugogodišnji predsednik NIN-ovog žirija napisao u svojoj recenziji:

„Iz izrazito intimne pozicije, mlade i čudesno odvažne žene, u knjizi Zakotrljaj me oko sveta, Snežana ispisuje rukopis kakav nema prethodnika ni premca ne samo u srpskoj književnosti nego i mnogo, mnogo šire od vidika našeg jezika i književnosti. Putujući sa Snežanom, u ovoj izuzetnoj knjizi, divimo se njenoj upornosti i čitamo jednu od najneverovatnijih avantura uopšte.”

 

/www. putospektiva.rs/

„Navar“ razvija kapacitete

Bonići

Ministarstvo održivog razvoj i turizma izdao je tivatskoj kompaniji „Navar Incorporated“ građevinsku dozvolu za gradnju hale za servis, montažu, opremanje i prodaju brodova u krugu male marine tog preduzeća u naselju Bonići u Tivtu.

Nova hala čelične konstrukcije pokrivene sendvič-panelima, gradiće se na mjestu postojeće stare zidane hale sa nadstrešnicom, ukupne površine skoro 700 kvadrata. Na toj lokaciji napraviće se savremeni objekat, podijeljen u zatvoreni i poluotvoreni dio. Osim dijela za opremanje i remont brodova, nova hala će sadržati i kancelarijski, te prostor za skladištenje rezervnih djelova…

U hali koja će biti opremljena i mostnim dizalicama, će se prvenstveno obavljati remont i farbanje brodova koji će u nju biti dopremani travel-liftom. Na taj način će „Navar“ dobiti zatvoreni prostor u kome, bez uticaja na okolinu, može vršiti i izuzetno zahtijevna farbanja i remontne radove na luksuznim jahtama u kontrolisanom ambijentu, kao i prostor za obavljanje remontnih radova na motortima i pomoćnim uređajima jahti i brodova.

Navar
Navar

Sa izgradnjom ove hale, te nabavkom novog, većeg travel-lifta koji iz mora na obalu može podići brodove teške do 200 tona ,a što se očekuje početkom naredne godine „Navar“ će kompletirati kapacitete svog malog brodogradilišta u Bonićima. Iz proizvodnog dijela „Navarovog“ centra inače, već godinama „izlaze“ novosagrađeni manji čamci, radni i brodovi za sport i rekreaciju, od stakloplastike i aluminijuma, rađeni po sopstvenim projektima. Opština Tivat oslobodila je investitora obaveze plaćanja komunalija jer je nova hala nautičko-servisnog kompleksa u Bonićima, objekat od opšteg interesa.

Kako su Istrani razvili turizam posebnih interesa

0

ucesnici studijskog putovanja u Istru

Mješovita crnogorsko-hrvatska delegacija boravila je u sklopu projekta “Održivi razvoj turizma posebnih interesa SUD SIT”, na višednevnom studijskom putovanju po Istri. Projekat SUD SIT realizuju opština Tivat i Konavle u sklopi IPA programa prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske, a usmjeren je na unapređenje ponude Tivta i Konavala u domenu turizma specijalnih interesa – od gastro-enološkog, preko biciklističkog i seoskog, do raznih vrsta vjerskog i sličnih vidova turizma.

Da bi vidjeli kako to na djelu funkcioniše u jednoj od regija Evrope koja je najviše uradila na razvoju specifičnih verzija i ponuda turizuma, partneri na SUD SIT projektu su prošle sedmice posjetili Istru. Ova hrvatska regija je odabrana kao najbliža destinacija sa veoma dobro razvijenom turističkom infrastrukturom i proizvodima za različite vidove turizma- biciklizam, gastronomiju, maslinarstvo, kulturni turizam.

U Istri je boravilo 44 učesnika projekta od kojih je 15 iz Hrvatske i 29 iz Crne Gore. Studijsku grupu su činili predstavnici turističkih agencija, lokalni zaposlenici u turističkoj privredi i predstavnici partnerskih organizacija projekta. Učesnici putovanja su prvog dana boravili u Grožnjanu u neposrednoj blizini Poreča, odakle je nastavljen put biciklima po Parenzani. Parenzana je bila uskotračna pruga koja je povezivala Trst s Porečom, saobraćala je od 1902. do 1935., a ukinuta je zbog nerentabilnosti i zbog bržih i jeftinijih drumskih oblika prevoza, a danas je preuređena u biciklističku stazu u svrhu turizma. U Boki i Konavlima inače, veće je pokrenuta slična inicijativa pretvaranja u atraktivnu biciklističku stazu, preostalih nedevastiranih djelova trase nekadašnje uskotračne željezničke pruge Zelenika-Dubrovnik.parenzana_-_biciklisticka

Delegacija učesnika SUD SIT projekta obišla je i istarske privrednike koji se bave pčelarstvom, pa su tako boravili na porodičnom imanju Cetina i u posjetili uljaru „Stancija Negrin”, kao i nekoliko istarskih vinarija uz degustaciju vina. Bili su u prilici da vide i na koji je način je malo porodično preduzeće za proizvodnju domaće istarske pašte- “Klara M” pretvoreno u turistički proizvod.

Cilj projekta je SUD SIT je poboljšanje kvaliteta života kroz jačanje društveno ekonomskog razvoja u oblasti turizma i zaštite životne sredine u pograničnom području Dubrovačko-neretvanske županije i Boke Kotorske, kroz unaprijeđenje turističke ponude, posebno u predsezoni i postsezoni, te osmišljavanjem novih paket-aranžmana prilagođenih potrebama najvećih evropskih tržišta na polju gastronomije, aktivnosti u prirodi, aktivnog odmora, planinarenja. Vodeći partner projekta SUD SIT je Opština Tivat, a implementira ga u saradnji sa Udrugom hrvatskih putničkih agencija, Turističkom organizacijom Tivat, JP Komunalno Tivat, udrugom “Agroturizam Konavle” i Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije.

Petrovac uskoro samostalna opština ?

0
Petrovac
Photo: Boka News

Nedavno je počelo potpisivanje inicijative čiji je cilj teritorijalno izdvajanje Petrovca u samostalnu i uređenu opštinu.  Član Inicijativnog odbora, inače načelnik Sekretarijata za privredu i finansije u opštini Budva Mihailo Đurović, kazao je da je prikupljeno oko 800 potpisa, što je više nego što je neophodno. Sljedeći korak je izrada studije.

“Inicijativni odbor se dogovorio da angažuje eminentne stručnjake za pojedine oblasti koji bi na kraju potpisali tu studiju. Jako je kompleksna, obuhvata pitanja saobraćaja, turizma, zdravstvene zaštite,stanovništva i sijaset drugih aspekata. Želimo da taj dokument koji ćemo ponuditi i Ministarstvu unutrašnjih poslova i građanima sadrži najbolje moguće podatke”, objasnio je Đurović za radio Antena M.

Najavljuje da će inicijativu i studiju u roku od mjesec predati MUP-u.

Izvor: cdm

Koncert „Clazz quinteta“

0

Klas - kvintet

Koncert „Clazz quinteta“ biće održan u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“- Kotor u petak, 17. oktobra u 20 sati.

Kvintet čine Boris Nikčević (flauta), Bojana Brajović (gitara), Milanka Nikčević (klavir), Slaven Turusković (kontrabas) i Predrag Lazović (bubnjar).

Ulaz je slobodan.

Ovaj ansambl izvodi muziku francuskog kompozitora Kloda Bulinga koji je poznat po tome što je u svojim djelima uspješno spajao klasičnu sa džez muzikom, preplitao baroknu fakturu sa standardnim upadima džez trija.