Prvi stanovnik Luštica Bay

0
Lustica Bay
Lustica Bay

Od juče, turistički kompleksu Luštica Bay koji se gradi u zalivu Trašte nadomak Tivta je zvanično ubilježio prvog stanovnika, Egipćanku Nahwat Abdelaty, koja je južnu Francusku zamijenila Crnom Gorom.

„Život u Crnoj Gori je miran. Do sada smo svake godine boravili u južnoj Francuskoj, ali smo shvatili da je ovdje priroda i dalje netaknuta, cijene prihvatljive a i možemo da usidrimo naš mali ribarski brod u marini ispod apartmana. Jedva čekam ljeto kada će se otvoriti i prvi restoran i supermarket u naselju, a mi smo veoma zainteresovani i za ponudu domaćih proizvoda sa Luštice“, ocijenila je Abdelaty preuzimajući ključeve apartmana u jednom od objekata „C“ i „D“ faze koji su u potpunosti završeni krajem marta.

Za 70 novih stanara, tokom naredna dva mjeseca, biće organizovano preuzimanje ključeva i useljavanje. Kompanija je vlasnicima nekretnina, tokom prethodnih mjeseci omogućila da lično obave inspekciju radova u svojim apartmanima i naselju kako bi se uvjereli da su ugovorene obaveze u potpunosti realizovane.

Nahwat  Abdelaty
Nahwat Abdelaty

„Veoma smo uzbuđeni i ponosni što, praktično od juče, Luštica Bay počinje da živi kao nova zajednica na Jadranu. Ovog proljeća, Luštica Bay primiće svojih prvih 70 rezidenata i njena zajednica će svečano postati funkcionalna. Naš cilj je da ohrabrimo stanovnike Luštica Bay-a da uživaju i iskoriste sve što pruža ovo područje i ovaj razvojni projekat, što je konačno i život punim plućima, zahvaljujući brojnim aktivnostima u ponudi među kojima su planinarenje, vožnja bicikla u prirodi, kajaking, plivanje i golf. Tu smo da stvorimo okruženje i stil života, koji će podržati zdrav aktivan život naših stanovnika“, saopštio je Rudiger Flajge / Ruediger Fleige/ direktor prodaje u „Luštica Development“.

„Luštica Development“ AD dobila je upotrebnu dozvolu za prvih deset zgrada sa 70 apartmana u turističkom kompleksu Luštica Bay koji se gradi u zalivu Trašte nadomak Tivta, na 6,9 miliona kvadrata.

Luštica Bay je jedinstveno i pionirsko naselje za život i stanovanje, skriveno u spektakularnom pejzažu crnogorske obale, koja ubrzano postaje jedno od najpopularnijih i najeminentnijih prirodnih pejzaža. Smješteni na istorijskom raskršću između Boke kotorske i Budvanske rivijere, građevinski radovi u Luštica Bay počeli su prije dvije godine.

Luštica bay
Luštica Bay

Projekat obuhvata 690 hektara površine darežljive zelenilom, sa otvorenim pogledom na Jadran, crnogorske planine i tivatski zaliv. Minimalna izgrađenost i maksimalna posvećenost prirodi omogućiće da stanovnici i njihovi gosti uživaju u netaknutoj prirodi ovog živopisnog i jedinstvenog primorskog krajolika. Projekat obuhvata oko 1000 stambenih jedinica, 500 gradskih kuća, luksuzne vile na brdu, dvije marine, sedam hotela, golf teren sa potpisom Geri Plejera i ostale sadržaje neophodne za funkcionisanje grada.

Prvi od sedam hotela u turističkom kompleksu Luštica Bay, Promenada hotel, biće dizajniran na osnovu athitektonsko-urbanističkog rješenja do kojeg će se doći putem međunarodnog konkursa koji je u toku. Gradnja hotela planirana je do kraja godine.

Svjetlo na horizontu

0
Sveti Andrija - Foto Boka News
Sveti Andrija – Foto Boka News

Dok su nekada davno, pogotovo u doba Austro–Ugarske, svjetioničari bili prava gospoda, danas o ovom poslu sanjanju avanturisti i ljudi željni robinzonskog života. No, maštajući o romantičnoj izolaciji, mnogi odustanu već nakon dvije sedmice boravka na kamenoj hridi koju priroda ne štedi.

– Za posao lanternista čovjek treba biti iznimno psihički jak i prilično svestran, jer ste osuđeni na život na kamenoj stijeni okruženoj morem, gdje vam nema tko pomoći kada nešto zapne. Evo, dok mi razgovaramo, vani puše orkanska bura. Ne može se do susjednog otoka, a kamoli do udaljenih svjetionika. Možemo samo zamisliti kakvu izoliranost sada osjećaju ljudi na svjetionicima.

Osobno nikad ne bih mogao raditi taj posao! – priznaje Šibenčanin Jurica Gašpar, novinar i profesor povijesti i geografije kojem su svjetionici odredili život još od djetinjstva, dio kojega je proveo na svjetionicima, najviše na otočiću Sv. Andrija pokraj Dubrovnika, gdje mu je radio otac Ivan. Iako nije postao svjetioničar, Jurica je oca slijedio drugim putem, istražujući povijest i sadašnjost hrvatskih svjetionika. Čak je i diplomirao na Sveučilištu u Zadru s temom nastanka svjetionika i njihova razvoja do današnjih dana.

Sveti Andrija svjetionik - Foto Boka News
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News

Prije dvije godine upustio se u jedinstven projekt obilaska svih 48 svjetionika diljem Jadrana i prikupljanja priča posljednjih čuvara jadranskog svjetla, u suradnji sa školom jedrenja ANA iz Jezera, “Plovputom” iz Splita, te Igorom Goićem, zadarskim redateljem i snimateljem.

Legende svjetla

Riječ je o projektu “Avantura svjetionika”, u sklopu kojega pripremamo knjigu “Legende svjetla”, kao i istoimeni dokumentarac, koji bi trebali biti dovršeni do ljeta. Legende su, naravno, svjetioničari, ljudi koji žive teško i osamljeno i koji nemaju kome ispričati svoju priču osim kolegama. Novinari se tu i tamo uhvate neke pojedinačne priče, no krenuo sam u ovo kako bih istražio kakav je posao svjetioničara danas i kakav je nekada bio, što zapravo znači život na lanterni, kako se snalaze za hranu, kako podnose izolaciju, krize, koje ih brige tište i koliko snažan u sebi trebaš biti da bi se upustio u ovakvu profesiju.

Ovo je zanimanje danas pred gašenjem, a htio bih pokazati kako svjetioničari nisu domari u službi automatizacije, nego ljudi s dostojanstvom koji imaju što ispričati – objašnjava nam Jurica, koji je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu priredio izložbu fotografija uz prezentaciju projekta “Avantura svjetionika”, koji je već pozvan i u Bruxelles.

Sv. Andrija - Foto Boka News
Sv. Andrija – Foto Boka News

Knjiga, odnosno monografija “Legende svjetla”, sadržavat će priče današnjih svjetioničara i onih umirovljenih, crtice iz života na lanterni, povijesne crtice, kao i dojmove s putovanja jedrilicom do svjetionika koje se odvijalo u zimskim mjesecima, kad nema turizma i kada su milje do kamenih hridi bile još veće. Na tom tragu priprema se dokumentarac redatelja i snimatelja Igora Goića.

Stare jadranske svjetionike u ostavštinu nam je ostavila bivša država Austro-Ugarska Monarhija, koja se brinula o sigurnosti pomorskih putova, a na Jadranu postoji oko tisuću ferala, koji su većinom automatizirani.

– Nakon svih ovih iskustava uvjeren sam da stroj nipošto ne može zamijeniti čovjeka. Tamo gdje više nema ljudi, objekti su osuđeni na propast. Svjetioničar čuva svjetionik, održava ga, diše s njim. Evo, veseli me svijetli primjer na najistočnijem otoku lastovskog arhipelaga, Glavatu, gdje je svjetionik ponovno dobio svjetioničara, i to nakon 20 godina – kaže Gašpar, čiji se projekt može pratiti na web-stranici www.luxmeditteraneum.org.

Merien Ilić

Stambena zgrada niče na parkovskoj površini ?

0
Dobrota
Dobrota

Stanari nekadašnjeg „Jugooceanijinog“ stambenog naselja na Plagentima u Dobroti uzmenireni su nezvaničnom najavom da će novi vlasnici dijela zelene površine u dvorištu tih zgrada uskoro na tom mjestu izgraditi veliku novu stambenu zgradu. Oni su se tim povodom obratili medijima, ističući da u važećoj planskoj dokumentaciji nema osnova za gradnju na površini koja se nalazi u dvorištu njihovih zgrada i koja je namijenjena za park i zelene površine.

„Stanovi koje je u Plegentima za svoje radnike podigla nekadašnja brodaraska kompanija „Jugooceanija“ otkupljeni su i postali su privatno vlasništvo stanara devedesetih godina prošlog vijeka, ali zemlja između zgrada ostaje vlasništvo „Jugooceanije“. Kao i preostalu imovinu kompanije, zemljište 2012 preuzima Vlada Crne Gore i tada počinju naši problemi.“- kazali su stanari naselja Plagenti- blok D, dostavljajući nam i obilnu dokumentaciju. Iz velike katarstarske parcela 1995 površine preko 9.800 kvadarata, a koja se nalazi oko njihovih zgrada sa namjenom „park (površina za pejsažno urešenje i javne namjene)“, nedavno je odlukom Privrednog suda u Podgorici, izdvojena manja parcela površine 440 kvadrata. Ta parcela dobila je novu oznaku 1995/2 i nalazi se na najatraktivnijem dijelu cijelog placa – između posljednjih „Jugooceanijinih“ stambenih zgrada prema moru i obalnog puta kroz Dobrotu, odmah uz ogradu kompleksa Instituta za biologiju mora. Kao njeni korisnici u katastru su 25.marta upisani Kotorani Žarko Iković i Valentin Radulović, a osnov sticanja tog prava je kako se navodi, „odluka državnog organa“.

Sporna nova parcela 1995/2 zvanično još nije promijenila svoju dosadašnju namjenu – park i zelena površina, ali stanari Bloka D u Plegentima tvrde da se novi vlansici već pripremaju da na njoj grade novu veliku stambenu zgradu.

„Pitamo se zasto pored tolike zemlje nekome treba komadić od 440m2 i zasto hoće da zazida naše balkone kako bi sebi priuštio luksuz ? To nam liči na ukopavanje živih ljudi. Da li će nas neko sjutra izbaciti iz naših stanova, samo zato što već decenijama živimo na lokaciji koja je pored mora na koju su pojedinci u državnoj vlasti položili svoje ruke ? »- naveli su stanari Bloka D u pisanom obraćanju tvrdeći da su već izloženi prijetnjama i da se u kasnim večernjim satima, pod okriljem mraka, premjerava zemlja na novoj parceli ispod njihovih balkona.

« Pitamo se zasto to rade noću i zasto se kriju ? To nam uliva još veći strah i nepovjerenje u moguće mirno riješavanje cijele situacije, i javlja nam se sumnjaa da će gradnja otpočeti onako na prepad, preko noći. Stanovnici ostalih okolnih blokova se takodje boje da će se ista stvar desiti i sa zemljištem ispred njihovih balkona.”- tvrde stanari pitajući se kako je Privredni sud u Podgorici uopšte mogao donijeti odluku o preparcelizaciji dvorišta njihovih zgrada I pritom formirati novu parcelu koja ne zadovoljava DUP-om za Dobroru tražene uslove da bi se na njoj moglo išta graditi. Stanari su se ovim povodom obratili MZ Dobrota i rukovodstvu Opštine Kotor.

“Na koji način je “Jugooceanija” Kotor mogla da raspolaže (krčmi) imovinom koju su njeni radnici mukom sticali po svjetskim morima i okeanima, a sve u cilju poboljšanja života ne samo njih nego čitave zajednice? Da li ova prodaja znači da su Opština Kotor i država Crna Gora u obavezi da prodatu nepokretnost valorizuju urbanizacijom ili kako to NVO sektor naziva betonizacijom kako bi pojedinci ostvarili lični profit na štetu šire zajednice? Da li ćete nakon ovog pisma-zahtjeva preduzeti mjere zaštite svojih građana koje predstavljate i na koji način? Svjesni smo da lokalna uprava nije mogla imati uticaja na raspolaganje ‘Jugooceanije’ Kotor ali takođe Vas molimo da o istom obavijestite Ministarstvo finansija Crne Gore, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja Crne Gore, a po potrebi i Osnovno državno tužilaštvo kako bi se ispitala predmetna prodaja (ovlašćenje o prodaji kojom se krčmi imovina ‘Jugooceanije’ Kotor).”-stoji u pismu koju su stanari Bloka D uputili gradonačelniku Kotora dr Aleksandru Stjepčeviću.

Dobrota
Dobrota

Iz Opštine su tim povdom, saopštili da lokalna uprava nije mogla uticati na odluku Privrednog suda u Podgorici o predaji dijela imovine “Jugooceanije” kao dužnika, iz februara ove godine, iz čega je i nastala nova sporna parcela 1995/2. Lokalna uprava tvrdi da se po važećem DUP-u na novoj parceli ne može graditi, bez mijenjanja cijelog planskog dokumenta.

“U slučaju da se pokrene inicijativa za izmjenu planskog dokumenta DUP-a Dobrota, a imajući u vidu prvobitnu namjenu, Opština Kotor neće biti saglasna sa istim.”- kažu iz Opštine.

Privredni sud: Prodata zemlja da se namiri povjerilac propale brodarske kompanije

Iz Privrednog suda u Podgorici na pitanja kako je nastala sporna parcela u Dobroti i kako je došla u posjed aktuelne dvojice vlansika, saopšteno da je to rezultat njene sudske prodaje radi namirenja potraživanja jednog od povjerilaca “Jugooceanije”.

Pred ovim sudom u toku je postupak sprovođenja izvršenja po rješenju o izvršenju I.br. 2321/08 od 08.10.2008. godine, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Nikolić Radivoja iz Kotora, protiv izvršnog dužnika “Jugooceanija” AD Kotor. Postupak se vodi radi naplate novčanog potraživanja, po osnovu pravosnažne i izvršne presude ovog suda P.br. 814/00 od 14.03.2006. godine. Prodaja dijela imovine izvršnog dužnika-“Jugooceanije” AD Kotor, izvršena je u postupku sprovođenja rješenja o izvršenju ovog suda radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 74.150,58 €, koji iznos obuhvata glavni dug, kamatu i troškove postupka, a koja prodaja je izvršena usmenim i javnim nadmetanjem u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.“- saopštila je sekretar Privrednog suda Snežana Grujić.

Brajović ćuti o sudbini imovine „Jugooceanije“

Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u čijoj je nadlenosti bila „Jugooceanija“ ni nakon pet dana nije odgovorilo na pitanja u vezi izdvajanja sporne parcele iz velikog zemljišnog kompleksa koji je i dalje u vlasništvu „Jugooceanije“ u Dobroti. Iz resora ministra Brajovića, kao i prije mjesec dana kada smo ih pitali za sudbinu arhive „Jugooceanije“ koju iz provaljenog objekta na Vrmcu razvlače lopovi i uništavaju glodari, odćutali su odgovore na pitanja ko, kao i zašto ovako pomalo „čerupa“ preostale nekretnine u vlasništvu propalog kotorskog državnog brodara.

 

Morsko dobro – Poziv primorskim NVO na saradnju

0
Boka - Foto Boka News
Boka – Foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je ponovilo poziv za saradnju lokalnim nevladinim organizacijama iz primorskih gradova povodom obilježavanja Dana Planete Zemlje 22. aprila.

Cilj poziva je saradnja sa nevladinim organizacijama i dobijanje najboljeg predloga za realizaciju lokalnih aktivnosti povodom obilježavanja 22. aprila, Dana Planete Zemlje u svakoj od 6 primorskih opština, a koje imaju za cilj zaštitu obale, mora i podmorja.

Pravo učešća na ovom Pozivu imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u primorskim opštinama (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj), odnosno opštinama obuhvaćenim zonom morskog dobra.

Pozivom je planirana dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje

promovisanja Dana Planete Zemlje i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštinu pojedinačno, u iznosu od bruto 500 eura.

Uslovi koje moraju ispunjavati predložene aktivnosti

– Predložena aktivnost treba biti u duhu uređenja, čišćenja ili sanacije nekog područja u zoni

obale, mora ili podmorja

– Aktivnost treba da okupi što veći broj učesnika

– Realizacija aktivnosti mora biti isključivo vezana za zonu morskog dobra

– Aktivnost se realizuje u toku jednog dana i to u perodu od 21. do 24. aprila 2015. godine

– Rezultati aktivnosti moraju biti vidljivi i jasni odmah nakon završetka aktivnosti

– I zvještaj sa fotografijama se dostavlja u roku od 5 radnih dana nakon završetka aktivnosti

Privredna komora CG pomaže razvojne projekte Opštine HN

0
Sastanak HN - Zloković - Gojković
Sastanak HN – Zloković – Gojković

Delegаcijа Privredne komore Crne Gore nа čelu sа potpredsjenikom Stаnkom Zlokovićem dаnаs je posjetilа Opštinu Herceg-Novi i ponudilа pomoć opštinskom rukovodstvu u prezentаciji rаzvojnih projekаtа strаnim investitorimа odnosno stručnoj edukаciji kаdrovа zа pisаnje i implementаciju projekаtа kod evropskih fondovа.

-Rаzgovori su bili otvoreni i prijаteljski, rekаo je predsjednik opštine Nikolа Gojković.- Predstаvnici Privredne komore sugerisаli su nаm mogućnosti sаrаdnje koje nisu mаle, počev do obuke određenih kаdrovskih profilа, do obuke zа аplicirаnje kod IPA fondovа. Izrаzili su izuzetnu spremnost dа nаm pomognu nа čemu im se zаhvаljujem i nаdаm se dа će tа sаrаdnjа ubuduće ići uzlаznom putаnjom, odnosno dа će biti boljа nego do sаdа.

Predstаvnici opštine informisаli su goste dа Herceg-Novi plаnirа formirаnje kаncelаrije zа podršku investitorimа i kаncelаrije zа IPA fondove.   S tim u vezi dogovoreno je dа Privrednа komorа ljudimа, koji budu vodili te poslove, pomogne stručnom edukаcijom jer imа iskustvo u tome s obzirom dа je uključenа u niz međunаrodnih projekаtа koji povezuju region. -Sve ono što su resursi Privredne komore – informаcije, kontаkti sа strаnim investitorimа i kompаnijаmа, kontаkti sа potencijаlnim korisnicimа uslugа Institutа Igаlo i drugim privrednim subjektimа Opštine Herceg-Novi, biće im nа rаspolаgаnju. U neposrednoj sаrаdnji i redovnoj komunikаciji obezbjedićemo uslove dа privredа Herceg Novog reаlizuje svoje plаnove. Kаko smo dаnаs čuli Opštinа imа dostа аmbiciozne projekte koji će se, uvjeren sаm, reаlizovаti u vremenu koje dolаzi.

-Po mojim sаznаnjimа sredstаvа u evropskim IPA fondovimа (fondovi međugrаnične i regionаlne sаrаdnje) imа mnogo više nego što je povučeno i iskorišćeno. Stručne službe Privredne komore u stаnju su dа ispune tаj vrlo složen dokumentаcioni postupаk pripreme projekаtа i аplikаcije zа sredstvа IPA fondovа.

Herceg - Novi - Photo Milan Dobrilović
Herceg – Novi – Photo Milan Dobrilović

S obzirom dа Opštinа imа nekoliko spremnih projekаtа zа reаlizаciju po sistemu privаtno-jаvnog pаrtnerstvа dogovoreno je dа Opštinа Privrednoj komori dostаvi te projekte аli i svoje rаzvojne vizije koje će u sklopu promocije crnogorske privrede Privrednа komorа predstаviti strаnim investitorimа.

Cilj Privredne komore je dа u sklopu svojih redovnih аktivnosti obiđe sve opštine i dа nа tаj nаčin pomogne dа se poslovni аmbijent Crne Gore cjelovito promoviše. Time će doprinjeti uklаnjаnju biznis bаrijerа i stvаrаnju uslovа zа veće interesovаnje strаnih investitotrа zа Crnu Goru i svаku opštinu pojedinаčno.

April u Porto Montenegru u duhu istorije i džeza

0
Porto Montengro
Porto Montengro

Dinamičan aprilski kalendar za goste i rezidente tivatskog naselja Porto Montenegro biće u ritmu džeza, obilježavanja značajnih datuma u nautičkoj istoriji Boke, ali i atraktivnih tematskih večeri i aranžmana u hotelu Regent Porto Montenegro.

Petu godinu za redom Porto Montenegro se priključio popularnoj manifestaciji JAM – Mjesecu poštovanja džeza, koji se ove godine održava pod sloganom Feel the Latin Jazz u brojnim gradovima Crne Gore, pod ogranizacionom logistikom NVO Jazz Art iz Podgorice. Prvi koncert održan je sinoć, Christian Howes and Southern Exposure, novi projekat američkog džez violiniste Kristijana Hovsa koji je u kvartetu okupio svjetske džez muzičare. Na istom mjestu, ljubitelji džez ritma uživaće na koncertu kultnog Novosadskog Big Benda, koji je zakazan za sam kraj mjeseca, 29 april. NS Big Bend zajednički je projekat muzičara džez i pop muzike, a na koncertu će nastupiti sa pogramom All That Jazz (Sav taj džez).

Povodom obilježavanja 8. aprila, dana kada su davne 1928. godine u Bokokotorski zaliv uplovile prve podmornice jugoslovenske flote – Nebojša i Hrabri, svi posjetioci marine i naselja imaće priliku da uživaju u Danu otvorenih vrata – besplatnom obilasku podmornice P-821 Heroj. Projekcija dokumentarnih filmova i video zapisi o jugoslovenskim podmornicama, biće još jedan istorijski multimedijalni artefakt u kojem će uživati svi ljubitelji istorijskog nasljeđa. Podmornica i muzej će 8. aprila biti otvoreni od 10 do 18h.

Izložba umjetnika bečkog jugendstila Leopolda Forstnera biće otvorena 18.aprila u 20h u Zbirci pomorskog nasljeđa, pod pokroviteljstvom Ambasade Austrije. Publici će na izložbi biti predstavljeni crteži, grafike i fotografije koje je autor stvarao na teritoriji Balkana za vrijeme svog službovanja kao oficira austro-ugarske vojske.

Porto Montenegro
Porto Montenegro

Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je posebne ponude za one koji žele da vaskršnje praznike provedu na drugačiji način na istoj obali. Tako je u ponudi jednodnevni aranžman koji uključuje vaskršnji ručak sa bogatog švedskog stola, cjelodnevni boravak u spa centru i dodatan popust od 20% na sve spa tretmane. Ponuda je dostupna 5. i 12. aprila, a poseban paket  aranžman napravljen je za one koji žele da uključe i noćenje u luksuznim sobama. Ostatak aprila u hotelu Regent Porto Montenegro će proteći uz džez večeri petkom, bogatu spa i wellness ponudu kao i standardno kvalitetnu gastronomsku ponudu. Za sve ljubitelje gastronomije menadžment hotela preporučujuje tematsku večeru 24. aprila, koja će lokalnu i globalnu gastronomsku scenu spojiti u jedinstvenu difuziju ukusa.

Veliko Inter Club Match Race dvobojsko jedrenje, od 17. do 19. aprila okupiće najpoznatije evropske jahting klubove. Oni koji uživaju u ovom sportu znaju da Jahting klub svake subote organizuje sesije jedrenja i na BLU26 jedrlicama. Više informacija o svim regatama, zainteresovani mogu dobiti na e-mail adresu Jahting kluba Porto Montenegra: pmyc@portomontenegro.com.

Porto Montenegro Sportski klub ovog proljeća nudi teniske terene, teren za squash, fitness centar, kuglanje, stoni tenis, veliki izbor časova kao što su joga, pilates, salsa i zumba, ali i niz tematskih joga radionice – 11. aprila istruktorka Zuzana Poscova biće fokusirana na vježbe za rastezanje i detoksikaciju u jogi, tokom vikenda 18. i 19. aprila priča će biti fokusirana na Bikram jogu – 16 poza joge i vježbe disanja. Sve informacije o aktivnostima Sportskog kluba zainteresovani mogu dobiti putem e-mail adrese: scbookings@portomontenegro.com ili na broj 032 660 744.

TO Tivat na sajmu u Nišu

0
Sajam Niš 2015
Sajam Niš 2015

Turistička organizacija Tivta je u periodu od 2. do 4. aprila 2015. godine nastupila na 16. Međunarodnom sajmu turizma u Nišu. Zajedno sa turističkim organizacijama Budve i Bara, Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu za nastupajuću turističku sezonu.

TO Tivat je na ovom sajmu prezentovala kompletan propagandni materijal: mape grada, info flajere, brošure, katalog privatnog i hotelskog smještaja kao i cjenovnike za ljeto 2015.

Već prvog dana sajma, posjetiocima je najveću pažnju privukla nova brošura „Tivat na dlanu“, katalog privatnog smještaja i mapa Boke. Sveukupno posjetioci su pokazali jako veliko zadovoljstvo na prisutnost ponude našega grada na ovom sajmu.Takođe, neki od njih su se već izjasnili da je Tivat njihova destinacija ,gdje će provesti svoj odmor.Moramo svakako istaći da su se mnogi interesovali za avio liniju Tivat-Niš.

Sajam Niš 2015
Sajam Niš 2015

Predstavnik To Tivat na ovom sajmu je dao izjave za brojne TV i radio stanice u Nišu.

Sajam turizma u Nišu ove godine je okupio oko 80 izlagača iz zemlje i regiona. Svoje ponude predstavile su i brojne turističke agencije, turističke organizacije, hotelijeri, turoperatori itd.

S obzirom da je ovo tržište od posebnog značaja za ukupni turistički promet u našoj opštini, nakon prvog dana sajma, kada je zabilježena velika posjećenost i interesovanje za naš grad, očekujemo da će mo u predstojećoj sezoni ugostiti veliki broj turista sa ovog područja.

Kusovac – Naša Luka Kotor živjela je sa Gradom i za Grad…

0

Preko Luke Kotor se odlazilo u svijet i dolazilo, stizale su razne civilizacije, koje su nas učinile duhovno i materijalno bogatijima. Naša Luka Kotor je bila svjedok tužnih i radosnih sastanaka i rastanaka, živjela je sa Gradom i za Grad, zajedno sa njenim građanima. Luka spaja brodove i more, obale i luke, povezuje ljude, otvara nove vidike, prenosi multikulturalnost kao način življenja i stvaranja – kazao je Vasilije Kusovac direktor Luke otvarajuću izložbu fotografija „Luka Kotor nekad i danas“.

U ime domaćina brojne goste i zvanice pozdravila je kustosica Galerije Solidarnosti, Marija Mihaliček i direktor JU Muzeji Kotor Andro Radulović.

Luka Kotor bila je i ostala važan učesnik i svjedok u razvoju Grada i pomorske privrede u Boki Kotorskoj. Luka se pominje u istorijskim dokumentima još u 12. Vijeku.

„Ovu izložbu pripremili smo kako bi podsjetili i ukazali na njen značaj, kako kroz istoriju tako i danas. U Luku Kotor se nekada uplovljavalo i isplovljavalo kao i danas, samo što su stare jedrenjake, parabrode i bracere zamjenili veliki moderni kruzeri, jahte…

Fotografije nas podsjećaju na dolazak Francuza, na prvi dolazak razarača „Kotor“ u svoju matičnu luku, izgradnju rive – Luke nakon zemljotresa, do savremenih kruzera.

U Luku Kotor danas je svečano dočekan kruzer FTI „Berlin“ čime je označen početak ovogodišnje kruzing sezone, tako da će do kraja godine pristati i vezati se u Luci Kotor, 409 kruzera sa oko 40. 000 putnika“ – kazao je Vasilije Kusovac direktor Luke Kotor otvarajući izložbu.

Izložene su fotografije, autora, dr. Maje Đurić, Ivke Janković, Klaudija Katelana, Zorana Nikolića, kao i stare fotografije Luke Kotor iz fundusa Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

U Tivatskom zalivu nađen uginuli delfin

0
Uginuli delfin  - Foto Radio Tivat
Uginuli delfin – Foto Radio Tivat

Uginuli delfin dug oko 2 metra, pronađen je danas u plićaku na plaži Kalardovo kod Tivta. O pronalasku mrtvog morskog sisara obaviješteni su Instuitut za biologiju mora iz Kotora i Konulan policija Opštine Tivat koja je obavila uviđaj.

Prema riječima dr Mirka Đurovića, direktora kotorskog Instituta, na tijelu uginulog delfina nema vidljivih povreda, pa za sada nije poznato što je tačan uzrok njegove smrti. Na istom mjestu inače, prije tri godine, takođe je pronađen jedan uginuli delfin.

U vodama Bokokotosrkog zaliva u proteklih godinu dana odomaćilo se jato od osam jediniki delfina.

Iako raduju sve ljubitelje mora i predstavljaju pravu atrakciju za turiste, ovim izuzetno inteligentnim morskim sisarima ne vesele se bokeljski ribari koji delfine smatraju opasnošću za svoj ulov i mreže. Za sada međutim, nema pouzdanih dokaza da je čovjek povezan sa uginućem delfina koji je juče pronađen na Kalardovu.

 

Obavljeno preko 600 kontrola na moru

0
Kapetanija
Kapetanija

Inspekcija sigurnosti plovidbe Luke kapetanije Kotor tokom prošle godine u akvatorijumu zaliva Boke Kotorske obavila je ukupno 615 inspekcijskih pregleda, skoro dva ipo puta više nego što su istovremeno odradile njihove kolege iz Lučke kapetanije Bar koji su nadležni za akvatorijum Ulcinja, Bara i Budve.

Kotorski inspektori lani su obavili 440 redovnih, 102 kontrolna i 73 vanredna inspekcijska pregleda. Kontrolisano je 86 domaćih i stranih brodova pri čemu je na njima izvršeno čak 430 kontrola po elementima sigurnosti plovidbe. Tom prilikom za tri su broda zbog uočenih nedostataka, donbijeta riješenja o zabrani isplovljenja, dok su u pet slučajeva donijeta riješenja o obaveznom otklanjanju otkrivenih propusta.

Na svim brodovima vršeni su pregledi minimalnog broja stručno osposobljenih članova posade, provjera valjanosti brodskih isprava, ukrcaja dozvoljenog broja putnika i količine tereta, sigurnosne opreme i uređaja i drugog. Lani je kontrolisano i ukupno 238 čamaca, od čega su 107 bili čamci za privredne svrhe, 55 strani čamci, a 76 plovila za sport i rekreaciju.

Kad bi barke pričat znale
Barke

Inspekcijskih pregleda na plovnim putevima, lukama i morskom dobru u zalivu Boke Kotorske lani je bilo je 252, na objektima bezbjednosti plovidbe 33, dok je inspekcijskih pregleda zbog davanja mišljenja za uzgoj ribljeg fonda i izgradnju na obali bilo 6.

U prvostepenom upravnom postupku, tokom prošle godine Inspekcija suigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor obradila jej ukupno čak 770 rješenja, ali se u izvještaju podnešenom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, ne nevode precizni podaci o ukupnoj visini tom prilikom naplaćenih novčanih kazni.