Najboljih osam, po glasovima stručnog žirija, nastupiće naredne večeri sa 17 kolega iz regiona, izabranih od strane selekcione komisije festivala.
“Regionalno veče” je zakazano za 19. jul od 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Tivtu , a pjevaće:
Dario Terglav, grupa Famos, Lana Škrgatić, Ivana Ćosić, Fazla, Maša Vuković, Dado Topić i Ana Petan, Marina Tomašević, Dino Suljić, Hanad Džehverović, Alya Elouissi, Jellena, Aleksandra Sekulić, Ognen Zdravkovski, Pavle Vasiljević, Bruno Rački i Đorđe Žunić.
Ukupno 25. finalista, boriće se za nagrade festivala.
Organizator događaja je NVO “Delić koji nedostaje” i PR tim festivala a pokrovitelji Opština Tivat, RTCG i Centar za kulturu Tivat.
Naučne projekcije govore da će u Boki Kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati veći uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma, može se generalno zaključiti iz do sada sprovedenih istraživanja u ovoj pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.
MedSeaRise projekat realizuje šest partnera iz šest država Mediterana, među kojima u Institut za biologiju mora UCG u Kotoru, koji je za potrebe matematičkog modeliranja mogućih scenarija porasta mora na osnovu dostupnih hidrometeoroloških podataka angažovao eksternog eksperta, dr Tarzana Legovića sa Internacionalnog univerziteta Libertas iz Zagreba.
Dr Legović vrši analize za tri karakteristične lokacije u Boki Kotorskoj- grad Kotor, Risan i Specijalni rezervat prirode Tivatska solila. Kotor i Risan prepoznati su kao pilot područja za analizu uticaja porasta nivoa mora na antropogene aktivnosti, infrastrukturu i kulturnu baštinu, dok su Solila značajna s aspekta analiza uticaja na ekosistem.
Svrha projekta MedSeaRise je procjena rizika za niz odabranih područja širom Mediterana, iz čega treba da proistekne zajednička metodologija i adekvatna priprema kako bi se u mogućoj mjeri prevenirale štetne posljedice po morski ekosistem i život u obalnim zonama.
Za Boku Kotorsku izrađena su tri scenarija na osnovu matematičkih modela i dostupnih meteoroloških podataka. Po prvom scenarijumu, nivo mora će do 2100.godine porasti za 7,5 cm, po drugom za 17,5 cm, dok nadrastičniji scenarijum predviđa porast od čak 37,5 cm. Dr Legović objašnjava kako su naučnici došli do ovih projekcija.
“Mi smo do ovih scenarijuma došli analizirajući mareografske podatke za istočnu obalu Jadrana. Porast nivoa mora na svjetskom nivou je jedno pitanje, porast u Bokokotorskom zalivu je drugačiji. Kako je to moguće kad su mora povezana?! Razlog tome je što se Boka izdiže iz mora, što porast razine mora čini manjim nego, na primjer, u Njujorku. I kad je samo Sredozemlje u pitanju, imamo bitne razlike. Neke lokacije se izdižu iz mora, dok druge polako tonu, pa će tu porast nivoa mora biti veći. Kad je riječ konkretno o Boki, ovdje se kopno izdiže iz mora, otprilike 1 mm godišnje. Ne kontinuirano, već u zamasima od desetak godina, izdiže se, pa stane, i sve tako. Prvi scenarijum o porastu nivoa mora za 7,5 cm temelji se na mareografskim opažanjima i pretpostavci da će porast nivoa mora ići istom brzinom kao do sada. Međutim, analizom podataka smo zapazili da je u posljednjih 30 godina porast nivoa mora veći nego u ranijem razdoblju, pa ako radimo projekcije na osnovu tog perioda, dolazimo do toga da će se more tom dinamikom do 2100.godine izdići 17,5 cm. Najdrastičniji scenario po kojem će nivo mora u Boki porasti za 37,5 cm bio bi proizvod onoga što u nauci zovemo nelinearni procesi otapanja leda na Antarktici. Temperatura mora se povećala za 2 stepena Celzijusa, što će usloviti brže otapanje ledenjaka nego do sada. Ako temperatura mora nastavi rasti, do kraja vijeka možemo uslijed otapanja ledenjaka imati porast nivoa mora i do 60 cm na svjetskom nivou. Ali to ne možemo sa sigurnošću predvidjeti,” objašnjava metodologiju izrade scenarija dr Tarzan Legović.
IBM
Po njegovim riječima, najvjerovatniji scenarijum je da će nivo mora u Boki do 2100.porasti za 17,5 cm, šanse su po procjenama naučnika čak 50 posto. Vjerovatnost ostala dva scenarijuma je 25 posto.
Svaki od predviđenih scenarijuma će bez sumnje imati uticaj na ekosistem i obale Boke Kotorske, ali u slučaju porasta nivoa mora za 7,5 ili 17,5 cm, po riječima dr Legovića, to neće značajno ugroziti antropogene aktivnosti i infrastrukturu na obali. Biće potrebna izrada zaštitnih zidova uz saobraćajnicu uz more na djelovima gdje ne postoji, izgubiće se dio plažnih površina, dio pristaništa i privezišta će se naći pod morem, ali uticaj neće biti drastičan, kaže Legović. Najdramatičniji scenarijum svakako bi značajnije uticao i tražio opsežnije prilagodbe, ali za sada o tome nema smisla govoriti.
Kada su u pitanju Solila, za koja će analize biti završene do kraja ljeta, uticaj svakog od predviđenih scenarijuma imao bi mnogo veće posljedice. I porast od 7,5 cm neke će zone rezervata dovesti ispod nivoa mora. U slučaju drastičnijih scenarijuma, ta će površina biti mnogo veća.
U svakom slučaju, kaže dr Legović, more raste polako. Potrebno je redovno pratiti promjene kako bi se s većom preciznošću moglo znati u kojem smjeru idemo te koja je prilagođavanja potrebno izvršiti kako bismo smanjili rizik od štetnih posljedica.
Vjerovatnost da će do 2100.godine doći do topljenja glečera u obimu koji će ugroziti život na obalama Mediterana nije velika, ali je bitno da naučnici sagledavaju sve opcije. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora čine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili budućim uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora.
Boka Kotorska je samo jedna od pilot zona istraživanja, i naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske i Malte uporedo sprovode analize, te zajednički rade na identifikovanju skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera s ciljem zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.
Komnenovic i Gredo sa predstavnikom izvođačima radova – Balon hala u Tivtu
U toku su radovi na izgradnji balon hale, multifunkcionalnog sportskog objekta koji se nalazi u neposrednoj blizini tivatskog Doma zdravlja. Radove koje izvodi kompanija AG Infoplan danas je obišao predsjednik opštine Željko Komnenović sa saradnicima. Ugovorena vrijednost radova iznosi 297.553,08€.
Postavljena je metalna konstrukcija koja će biti pokrivena ceradom, i u toku su pripremni radovi za postavljanje podloge. Opština Tivat raspisala je teneder za nabavku i instalaciju multifunkcionalne sportske podloge u vrijednosti od 74.000€, a danas su otvorene pristigle ponude.
„Ovaj sportski objekat biće prilagođen za rukomet, odbojku, mali fudbal, a njime će upravljati Sportska dvorana Tivat. Zadovoljan sam kako se radovi odvijaju i nadam se da će tivatski sportisti ubrzo dobiti jedan funkcionalan i lijep prostor u kojem će neometano trenirati i baviti se sportom“, rekao je Komnenović tokom obilaska.
Balon hala u Tivtu
On je danas obišao nekoliko lokacija na kojima se trenutno izvode radovi, između ostalih dva dječja igrališta u centru grada, zamjenu cjevovoda na potezu Pod Kuk – Mažina, ali i saobraćajnicu S6 na kojoj su radovi nedavno završeni i šetalište Belani na kojem se privodi kraju aktuelna faza izgradnje.
Kalendar događaja sa više od 50 koncerata i festivala, ART performansa, regata i drugih sportskih izazova
Ovog ljeta, raznovrstan program u Luštica Bay-u je svojevrstan kaledioskop nezaboravnih trenutaka – od koncerata muzičkih bardova ex-Yu scene, svjetskih izvođača i mladih operskih talenata, do zvijezda u usponu elektronske muzike. Sportski kampovi pod vođstvom renomiranih šampiona i događaji koji njeguju duh i tradiciju ovog podneblja dodatno obogaćuju kalendar. A i kada ljeto utihne, Luštica Bay ostaje mjesto susreta, s programima za autentičnog doživljaja koji se nastavljaju do kraja kalendarsko godine.
Magični potpis ljeta
Svjetski poznati iluzionista Drummond Money-Coutts (DMC), zvijezda Netflix-a i National Geographic-a, održaće performans pun nevjerovatne magije i trikova 27. juna – spektakl koji će zasigurno dodati magiju s početkom ljeta.
Magic show
In vino veritas
A magija stane i u čaši dobrog vina – nezaobilazni događaj ljeta na rivijeri, u svojoj 12. ediciji, SuperWine Festival, održaće se 28. juna, gdje će se degustirati najfinija vina uz muziku za pravi doživljaj ljeta na Jadranu.
Fuzija muzičkih žanrova sa potpisomBalkana
Vlatko Stefanovski je nastupio 25. maja, na Piazza Centrale-u; ovaj majstor gitare i muzičke emocije, je publiku vodio kroz rok, džez i etno motive, i otvorio koncertnu sezonu. Dama impresivnog glasa, stila i emocije, Lena Kovačević nastupiće 17. juna. Vasil Hadžimanov bend, 25. jula na istoj lokaciji, donosi eksploziju balkanskog džeza, groove-a i virtuoznosti. Božo Vrećo, glas emocije i slobode oživljava sevdah u njegovom najdubljem i najiskrenijem obliku i to 5. avgusta u Marina Village-u.
Sinergija mode i nasljeđa
Modna revija dizajnera Borisa Ćalića, u savremenoj interpretaciji elegancije Luštica Bay-a i pod nazivom Silent Horizons je zakazana za 20. jun. Paleta boja, struktura materijala, krojevi i forme govore o ženi koja ne traži dopuštenje da bude prisutna. Ona ne pripada ni moru ni kopnu — ona ih spaja, baš kao i Luštica Bay. Kulturno nematerijalno nasljeđe Boke Kotorske u vidu običaja Lastovske svadbe donosi KUD Boka 22. jula u predstavi koja je već osvojila srca publike. Kultura Švajcarske biće predstavljena izvođenjem na alpskom rogu i uz raklet 8. avgusta u čast nacionalnog prazika ove zemlje.
I doza drugačijeg zvuka
Serijal Zabava u noći punog mjeseca, 11. juna, 10. jula i 9. avgusta na Marina plaži okuplja svjetske DJ-eve: Kurd Maverick-a, Burak Yeter-a, Mr. Belt & Wezol-a koji energijom i ritmom ispunjavaju noći pune mjesečine.
Michael Benz- Unsplash
Hooverphonic, belgijski elektro – pop bend svjetskog ugleda nastupa 18. jula, u Marina Village-u, a nastup uz more obećava veče za pamćenje. Pravu poslasticu za ljubitelje DJ scene kreira Verve festival 26. jula gdje će na Almara plaži nastupiti: Magdalena, Shkoon, Inner Sense i DJ Rea.
KOTOR ART / kao muzički ambasador destinacije
Već tradicionalna saradnja Luštica Bay-a i KOTOR ART-a, kao i Tivat muzičkim festivalom (TMF) se nastavlja kroz nekoliko događaja: Muziku drevne Kine donosi događaj zakazan 29. juna u okviru kojeg će talentovani muzičari ZI DE GUQIN STUDIO-a izvesti tradicionalnu kinesku muziku, oživljavajući drevne melodije kroz autentične zvuke i prizore. Izgradnja muzičkog ukusa kod najmlađih, KOTOR ART ne ostavlja slučaju već će 15. jula predstaviti projekat Muzički bioskop koji na inovativan i zabavan način približava djeci svijet klasične muzike. Duo Sonoma, besprekorno kombinujući džez, klasičnu muziku i koruško-slovenačku folklornu tradiciju donosi performans za pamćenje 28. jula. Krešendo upotpunjuje Janoska Ensemble izvedbom Vivaldijevog djela Četiri godišnja doba i to 3. avgusta.
Vasil-Hadzimanov-Band-foto-Predrag-Ilic
Opere i klasična muzika
Eleganciju koju jedino mogu donijeti opere i klasična muzika, ovog ljeta potpisuje Operosa Festival i to 1. i 6. jula i 2. i 7. avgusta, u Amfiteatru i na Piazza-i Centrale. Operski spektakli La Bohème, Opera Buffa, A Star is Born i Čarobna frula u izvođenju mladih talenata i međunarodne produkcije, donose čaroliju klasične muzike pod zvijezdama. Proslava Dana državnosti, 13. jula, će biti obilježena i muzičkim identitetom gitarskog dua Srđan Bulatović & Darko Nikčević. Specchio dell’Anima – Ogledaloduše, izvešće mlade operske zvijezde u usponu Antonia Vučinović i Luka Krulčić i to 29. avgusta. Zagrebački kamerni orkestar, pod dirigentnom palicom Petromile Marice Jokas donosi bogatstvo barokne, klasične i savremene muzike u Luštica Bay-u 20. septembra.
HOOVERPHONIC
Sportski okvir ljeta
Sportska dešavanja obuhvataju državne i međunarodne Padel turnire u junu i avgustu, Aquathlon 21. juna, Uphill race 6. septembra i Ultraswim 33.3 6.oktobra. Tradicionalna Regata Vjera okupiće zaljubljenike u latinsko jedrenje u jedinstvenom ambijentu zaliva Trašte 5. jula.
Već tradicionalni sportski kampovi zakazani su po sljedećem rasporedu: Košarkaški kamp sa NBA zvijezdom, Vlade Divcem se organizuje od 21. do 27. jula. Tu je i omiljeni sport svih primoraca Vaterpolo kamp sa šampionima, Vjekoslavom Paskovićem i Damjanom Danilovićem kreće odmah dan nakon, od 28. jula 3. avgusta.
Tradicionalni festivali
Hello Summer Festival održaće se 22 .juna, Festival jesenjih boja 27. septembra, Pijaca jesenjih proizvoda 18. i 19. oktobra, vikend Noći vještica 1. i 2. novembra, proslava Njegoševog dana 13. i 14.novembra i paljenje praznične rasvjete 29. novembra – oživljavaju duh mjesta i okupljaju sve generacije. Raznovrstan program događaja i aktivnosti koji okupljaju zajednicu u duhu radosti i praznične čarolije planiran je za decembar i prvu polovinu januara a sportska okosnica ovog perioda je Praznična trka 6. decembra.
Lustica Bay – areal
Cilj cjelokupnog programa je da se široj publici približe raznovrsni muzički izrazi, formati i sadržaj i da se zajednica ujedini kroz umjetnost. Organizatori ističu da je svaka veče pažljivo koncipirana, kako bi svaki nastup bio ne samo koncert ili događaj, već i emotivno i estetsko iskustvo.
Ulaznice za događaje biće uskoro dostupne. Za više informacija i rezervacije, svi zainteresovani mogu poslati upit putem Luštica Bay digitalnih komunikacionih kanala: events@lusticabay.com | 🌐 www.lusticabay.com
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sa zadovoljstvom obavještava javnost da će katamaran „Antonija“, u organizaciji kompanije Adriatic Lines Kompas, u petak, 6. juna ponovo uploviti u Luku Budva, čime se uspostavlja sezonska brodska linija Budva-Dubrovnik-Budva. Linija će saobraćati do 30. septembra 2025. godine.
“Ova međunarodna pomorska linija predstavlja važan doprinos jačanju turističke ponude crnogorskog primorja i povezivanju Budve i Dubrovnika – dvije atraktivne destinacije na Jadranu. Putnicima se pruža mogućnost za komforno putovanje morem, uz uživanje u prelijepim pejzažima jadranske obale”, navodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Cjenovnik – Budva – Dubrovnik
Cijena karte za odrasle:
Dnevna povratna karta: 59
Karta u jednom pravcu: 50 eura
Karta u jednom pravcu sa polaskom u 06:00h: 40 eura
Budva – foto Morsko dobro
Cijena karte za djecu (3-12 godina):
Dnevna povratna karta: 29,50 eura
Karta u jednom pravcu: 25,00 eura
Karta u jednom pravcu sa polaskom u 06:00h: 20,00 eura
“Ne može svaki bokun naše obale biti ustupljen firmama i pojedincima koji ih vide isključivo kao priliku za profit“
Grupa građana Tivta poziva sugrađane da im se pridruže na velikom protestu za spas plaže Belane, koji su zakazali za nedjelju, 8.jun u 17 sati.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom na tenderu ustupilo južni dio plaže Belane podgoričkoj firmi Civil Engineer pod četvogodišnji zakup, koja je po važećoj Državnoj studiji lokacije, ova plaža prepoznata kao zona za sport i razonodu, na čemu je insistirala i Opština Tivat, koja u zaleđu plaže završava dugogodišnji projekat uređenja šetališta.
„Ovo je jedna od malobrojnih javnih plaža u Tivtu, predviđena za građane našeg grada koji žive sa morem. Za jedriličare, kite surfere, veslače. Ali i za našu djecu, za porodice koje ne mogu priuštiti da za odlazak na more izdvoje više desetina eura za ležaljke i suncobrane. Nama je neophodno da sačuvamo kontakt s morem, u pitanju je naša životna sredina. More nije mašina za pravljenje para, more je naš život, naš način života,“ kazao nam je član inicijalnog odbora protesta, Ilija Belan.
Plaža Belani – foto Boka News
„Mi ovdje imamo jedriličarski klub TriBelan, ovu plažu koristi i klub Boka Surf, Kajak klub Tivat. Ovu plažu koriste naše porodice. Ne može svaki bokun naše obale biti ustupljen firmama i pojedincima koji ih vide isključivo kao priliku za profit,“ kaže Belan.
Belan kaže da očekuju da Opština ustraje na insistiranju da se poštuje važeća planska dokumentacija koja ovu plažu vidi kao javnu zonu za sport i razonodu.
„Ovo nije samo pitanje ove konkretne plaže. Ovo je pitanje našeg opstanka. I našeg dostojanstva. Nemaju pravo na ovakav način da nam uništavaju obalu i oduzimaju kulturu života koja je neraskidivo vezana uz more. Nemaju pravo i više im to nećemo dozvoliti. Pozivamo sugrađane i ljude iz drugih primorskih gradova da nam se pridruže. Moramo već jednom da dignemo glas. Voda nam je do grla,“ poručuje Belan.
Zbog izbjegavanja Crvenog mora, ruta Azija-Europa bilježi povijesni rast udjela brodova, s 20 na čak 24 posto globalne kontejnerske flote.
Kako navodi Splash247, Crvena kriza u Crvenom moru i zaobilaženje Sueskog kanala kroz Rt Dobre nade značajno su promijenili raspodjelu svjetskih kontejnerskih kapaciteta, pokazuje nova analiza Alphaliner-a.
Prema dostupnim podacima, u posljednje dvije godine brodari su na glavnu svjetsku kontejnersku rutu između Azije i Europe dodali čak 2,26 milijuna TEU dodatnog kapaciteta. Ukupno je sada na toj liniji raspoređeno oko 7,8 milijuna TEU, što čini 24,4 % cjelokupne svjetske flote.
Usporedbe radi, prije dvije godine taj je udio iznosio 20,8 %. To čini Azija-Europa rutu uvjerljivo najvećom linijom u globalnom kontejnerskom prometu.
Izraelska vojska ponovno je pucala na ljude koji traže humanitarnu pomoć na mjestu za distribuciju hrane u južnom dijelu pojasa Gaze i ubila najmanje 27 Palestinaca te desetke ranila, priopćile su lokalne zdravstvene vlasti, u najnovijem kaosu i krvoproliću koji je opteretio operaciju pružanja pomoći.
Pariz podsjetio Netanyahua na riječi iz 2009. o dvodržavnom rješenju
Francuski šef diplomacije Jean-Noël Barrot pozvao je u utorak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da se vrati ideji o dvodržavnom rješenju, podsjećajući ga na njegove riječi iz 2009.
Ponovno osuđujući “najsnažnijim riječima bombardiranje civila, blokiranje humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje stanovništva i nedavne odluke izraelske vlade u vezi s uspostavljanjem novih naselja”, francuski ministar je zastupnicima izrazio svoje uvjerenje da postoji alternativa “trajnom ratnom stanju koje nagovještavaju trenutne odluke izraelske vlade”.
– Postoji drugi put, drugo rješenje. A taj drugi put, onaj tko ga najbolje opisuje, jest Benjamin Netanyahu, premijer Izraela 2009. godine, rekao je.
Naređene masovne evakuacije
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da je zgrožen izvješćima o ubijenim i ranjenim Palestincima koji su tražili pomoć te je pozvao na neovisnu istragu.
Izraelska vojska izdala je nove naredbe za evakuaciju stanovnicima nekoliko okruga u Han Junisu na jugu pojasa Gaze u ponedjeljak navečer, upozoravajući na nove napade.
Vojska je rekla stanovnicima da krenu prema zapadu, prema humanitarnom području Mavasi.
Dužnosnici Ujedinjenih naroda i Palestinci kažu da u enklavi nema sigurnih područja te da je većina od 2,3 milijuna stanovnika interno raseljena.
Ministarstvo zdravstva tog područja priopćilo je u utorak da bi nove naredbe za evakuaciju mogle zaustaviti rad u bolnici Naser, najvećoj, još uvijek funkcionalnoj medicinskoj ustanovi na jugu, ugrožavajući život onih koji se ondje liječe.
Velika plaža – Predlog plana za Veliku plažu koji je predstavljen na dosadašnjim razgovorima foto: arhiva
Skupština Crne Gore usvojila je u utorak Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, potez koji je premijer Milojko Spajić ocijenio kao “otvaranje vrata eri partnerstva i prilika”.
Za zakon, koji se drugi put našao pred Skupštinom nakon što ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno preispitivanje krajem aprila, glasao je 41 poslanik, sedam je bilo protiv, a četvero uzdržano.
“Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorili smo vrata novoj eri partnerstva i prilika. Ovo je šansa da duh napretka i prosperiteta prenesemo i u našu malu, ali posebnu Crnu Goru”, kazao je Spajić u objavi na platformi X, zahvalivši poslanicima koji su podržali zakon o sporazumu koji se odnosi na zakup plaža u Ulcinju za koji je ponudu poslala kompanija iz UAE-a.
Spajić je poručio kako su “Ujedinjeni Arapski Emirati zaista izvanredno mjesto za svakoga ko ih je posjetio — primjer kako vizija, inovacije i zdrava ambicija zagledana u dugoročnu budućnost mogu da preobraze jednu zemlju”.
Skupština Crne Gore krajem aprila usvojila je sporazume o ekonomskoj saradnji i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kojima se otvara put kompaniji Eagle Hills, koju vodi biznismen Mohamen Alabbar, za 99-godišnji zakup gotovo 20 miliona kvadratnih metara ulcinjske Velike plaže.
Sporazume je potpisao premijer Spajić, a predviđaju investicije vrijedne oko 30 milijardi eura u turističku infrastrukturu, uključujući luksuzne hotele, marine, aerodrom i univerzitetske komplekse duž jedne od najdužih plaža na Jadranu.
Predsjednik Milatović potom je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata Skupštini na ponovno odlučivanje. U saopćenju Ureda predsjednika Crne Gore tada je navedeno kako sadržaj pomenutog sporazuma “otvara brojna pitanja koja se tiču njegove usaglašenosti s ustavno-pravnim poretkom Crne Gore”.
Osnivač i izvršni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills Mohamed Alabar, polovinom maja na RE:D konferenciji (Real Estate Developmenta) u Podgorici, poručio je kako radi u skladu s pravilima.
“Moje firme su prisutne u 18 država, sa aktivnim investicijama i razvojnim projektima od preko 55 milijardi. Ja ne preuzimam plaže, one pripadaju javnosti. To je javno dobro, kome svi treba da imaju pristup”, rekao je Alabar.
Poručio je da ugovori između vlasnika, države i investitora moraju da budu jasni i da budu zasnovani na pravilima. Pozvao je lokalne preduzetnike i lokalne zajednice da rade zajedno.
Lokalni poduzetnici su uglavnom bili zakupci ulcinjskih plaža, te su prije skupštinskog odlučivanja održali i proteste s porukom “Ulcinj nije na prodaju”.
Savjet NVO Boke Kotorske u saradnji sa mjesnim zajednicama Morinj i Orahovac pod motom SUPER OMNIA VERITAS – Istina iznad svega, organizuje u Kotoru javnu tribinu „Sabirni centar – Morinj“: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac).
Tribina će biti održana u petak 06. juna, u sali Kina “Boka” od 19:30 sati.
“Ovom javnom tribinom, kao samo jednom u nizu koju organizujemo, želimo da otvorimo prostor za razgovor i podignemo javnu svijest o značaju određenih tema sa istorijskog, pravnog i društvenog aspekta, posebno kada se radi o značajnim pitanjima koja se tiču državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i narodnog dostojanstva, kako za državu Crnu Goru, tako i Boku Kotorsku”, saopštili su organizatori.
