Kotor – Izložba „Ajkule i raže Jadranskog mora“, usaradnji Prirodnjački Muzej Crne Gore i Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore, nakon uspješnog izlaganja u Podgorici, svečano je otvorena u petak u Akvarijumu Boka u Kotoru.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore Natalija Čađenović izrazila je zadovoljstvo zbog nastavka dugogodišnje saradnje dvije institucije i istakla značaj ove izložbe u približavanju nauke široj javnosti: “Cilj izložbe je da približi svijet nauke i inovacija djeci, mladima i široj javnosti. Prikazujemo bogatstvo i raznolikost ajkula i raža u Jadranskom moru, njihovu ekologiju, ali i nivo ugroženosti, jer najnovija istraživanja pokazuju da trećini vrsta hrskavičavih riba prijeti opasnost od izumiranja.”
Zahvaljujući podršci kompanije Five Group, izložba je obogaćena interaktivnim sadržajima – edukativnim kvizovima i virtuelnom stvarnošću, što dodatno doprinosi njenoj atraktivnosti, posebno među mlađom publikom. Poseban doprinos dale je preparatorska radionica, čiji su stručnjaci s velikom posvećenošću i ljubavlju radili na prepariranju primjeraka, omogućivši da primjerci izgledaju izuzetno realno i edukativno vrijedno.
Izložba – Ajkule i raže Jadranskog mora
Direktor Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović, istakao je značaj ove postavke za Akvarijum Boka: “Izložba dolazi u trenutku povećanog broja posjetilaca tokom sezone i donosi dodatnu vrijednost našem ambijentu. Ajkule uvijek izazivaju veliko interesovanje i ova izložba doprinosi boljem razumijevanju morskog biodiverziteta.”
Kustos i autor izložbe, ihtiolog Stefan Ralević, naglasio je da je izložba rezultat višegodišnjeg terenskog rada, uz doprinos privrednih ribara, koji su pomogli u prikupljanju izloženih primjeraka. “Velika je čast što se izložba nakon galerije u Podgorici predstavlja i u Kotoru. I dalje radimo na njenom proširenju i vjerujemo da će dodatno podići svijest o značaju zaštite ovih vrsta.”
Izložba – Ajkule i raže Jadranskog mora
Autor izložbe, dr Ilija Ćetković iz Instituta za biologiju mora, naglasio je da su gotovo svi izložbeni eksponati autentično preparirani, izuzev bijele ajkule koja je predstavljena kao model. “Iza izložbe stoji intenzivna trogodišnja saradnja, kao i učešće građanske nauke kroz saradnju s ribarima. Nedavno je jedna bijela ajkula uhvaćena i puštena nazad u more, što ohrabruje i govori u prilog rastuće svijesti o zaštiti ovih fascinantnih životinja.”
Izložba će biti dostupna posjetiocima svakog dana u okviru radnog vremena Akvarijuma Boka, od 9 do 21 čas (poslednji ulaz u 20:30), tokom cijele ljetnje sezone.
Članovi Udruženja za zaštitu prirode Mahari pronašli su na zapadnoj obali Irske ljubavno pismo u boci koje je jedan par bacio u okean kod Njufaundlenda prije 13 godina, prenosi NBC News.
Kanađani Bred Skvajers i tadašnja Anita Moran su 2012. godine u okean bacili vinsku flašu sa pismom u kojem su opisali svoj romantični piknik.
U to vrijeme bili su u vezi na daljinu – on policajac u Britanskoj Kolumbiji, a ona medicinska sestra pripravnica na Njufaundlendu.
„Danas smo uživali u večeri, ovoj boci vina i jedno u drugome na ivici ostrva. Ako ovo pronađete, pozovite nas“, napisala je tada Anita, ostavivši i broj telefona.
Kako kažu, nisu očekivali da će pismo iko ikada pronaći – posebno ne 13 godina kasnije, 3.220 kilometara dalje.
U zalivu Skragan, na irskom poluostrvu Dingl, bocu su u ponedjeljak pronašli Kejt i Džon Gej, članovi lokalne dobrotvorne organizacije Mahari, dok su čistili plažu.
Bocu su sačuvali do sastanka udruženja iste večeri, ali nisu dobili odgovor na broj iz pisma, pa su o svemu napisali objavu na Fejsbuku.
Očekivali su da će reakcija stići kroz nekoliko nedjelja ili mjeseci, ali Anita im se javila već sat vremena kasnije.
Irski par je otkrio da su Bred i Anita danas u braku i imaju troje djece: Ali (19), Gejba (16) i Harisona (5).
„Da se sve poklopi i da ta mala boca uspije da pređe toliki put – izgleda gotovo nemoguće, ali pokazala se prilično izdržljivom“, rekla je Anita Skvajers.
The Ocean Race Europe 2025 počinje 10. avgusta iz Kila, Njemačka, a prva etapa dužine 850 nautičkih milja vodi flotu do Portsmuta, Engleska. Druga etapa uključuje trku od 1.400 nautičkih milja do Kartahene, Španija – uz prolazak ispred obale u Matosinjosu / Portu u Portugalu. Treća etapa dužine 650 nautičkih milja vodi kroz Mediteran do cilja u Nici, Francuska, prije nego što flota krene na planiranu četvrtu etapu od 600 nautičkih milja ka Đenovi, Italija. Peta i posljednja etapa, duga oko 1.000 nautičkih milja, odvodi posade u Jadran, do cilja u Bokokotorskom zalivu.
Direktor trke, Fil Lorens izjavio je da će ruta trke u potpunosti testirati timove u različitim uslovima.
„Trka oko Evrope predstavlja veliki izazov, jer vodi flotu kroz prometne vode Sjevernog mora, kroz uski Engleski kanal, zatim na otvorene vode Atlantika, prije nego što se uhvate ukoštac sa izazovnim uslovima Mediterana i Jadrana,“ rekao je Lorens. „Posade će morati da pruže vrhunske performanse u svim uslovima kako bi stigle do postolja, a postoji velika vjerovatnoća da će trka biti odlučena u završnoj bodovanoj regati u Bokokotorskom zalivu.“
Pobjednik trke The Ocean Race Europe biće tim koji osvoji najviše poena tokom trke. Pobjednik svake etape dobija onoliko poena koliko ima učesnika u trci. Drugo mjesto dobija jedan poen manje, i tako redom.
Dodatni poeni mogu se osvojiti tokom offshore etapa za prva dva tima koja prođu kroz bodovnu kapiju – obično postavljenu ubrzo nakon starta – sa dva poena za prvi brod i jednim poenom za drugi. Bodovne kapije su: Etapa 1: Svetionik Kil; Etapa 2: Ulaz u kanal Nidlz (The Needles Channel); Etapa 3: Dužina geografske širine rta Kab de Palos; Etapa 4: Obeležje zaokreta kod Monaka; Etapa 5: Geografska širina Svetog Stefana.
The Ocean Race
Etapa 2, od Portsmuta do Kartahene, nosi dvostruke poene, pri čemu se 50% dodjeljuje na osnovu pozicija flote prilikom prolaska ispred Matosinjosa u Portugalu, a druga polovina na osnovu pozicija na cilju u Kartaheni. Konačni plasman u etapi (ne poeni) određuje se pozicijama u cilju u Kartaheni.
Završno pristajanje u Bokokotorskom zalivu uključivaće i kratku obalnu regatu 20. septembra, u kojoj će se dodjeljivati poeni kao za offshore etapu.
Pored borbe za prestižni trofej The Ocean Race Europe, posade će učestvovati i u inicijativi „Racing for the Ocean“, usmjerenoj ka obnavljanju odnosa društva sa okeanima.
Tokom trke, brodovi će biti opremljeni naučnim instrumentima za mjerenje ključnih parametara okeana, kao što su temperatura i salinitet vode, nivo kiseonika i CO₂, koncentracija mikroplastike i eDNA.
Neki timovi će imati zadatak da postave plutajuće bove koje će tokom narednih godina u realnom vremenu slati meteorološke podatke ka obalnim stanicama. Cilj ove inicijative je da se omogući naučnicima i istraživačima veći broj podataka za bolje razumijevanje promjena u evropskim vodama.
Ljubitelji trke The Ocean Race moći će da prate akciju na vodi bliže nego ikada zahvaljujući lansiranju sofisticiranog novog onlajn sistema za praćenje, razvijenog u saradnji sa globalnim liderom u meteorološkim prognozama za more – PredictWind. Novi sistem praćenja omogućava jedinstven pristup podacima i uvidima u trku u realnom vremenu, uključujući: GPS praćenje uživo, globalne vremenske slojeve, prediktivno rutiranje, potpuni telemetrijski protok i integraciju multimedije sa brodova.
Medijski partner Warner Bros. Discovery (Eurosport, TNT Sports, MAX) obezbijediće prenos uživo početka trke u Kilu i završne obalne regate u Bokokotorskom zalivu, uz 14 emisija tokom trke koje će približiti dešavanja sa brodova.
Svako pristanište tokom trke The Ocean Race Europe 2025 imaće Ocean Live Park – prostor gde posjetioci mogu doživjeti trku izbliza, učiti o zdravlju okeana i okušati se u aktivnostima poput jedrenja i vodenih sportova.
Besplatni The Ocean Live Park-ovi biće centralno mjesto za događaje, programe zabave, ponudu hrane i pića – kao i sve druge aktivnosti koje organizuju The Ocean Race, gradovi domaćini, lokalni sponzori i ostali partneri.
Ključne atrakcije za posjetioce ovih parkova uključuju: priliku da se druže sa takmičarskim jedriličarima tokom Fan Dana, obilazak simulacije IMOCA kokpita, zvaničnu prodavnicu Helly Hansen opreme, Volvo Studio, kao i bogat program na glavnoj bini i drugim događajima gradova domaćina i sponzora.
The Ocean Live Park takođe sadrži Ocean Dome – besplatan objekat prečnika 14 metara sa pet projektora i sistemom zvuka koji projektuje filmove od 360 stepeni o zdravlju okeana i trci The Ocean Race. U Domu će se takođe održavati muzičke izvedbe i konferencije.
Posjetioci takođe mogu kupiti karte za ekskluzivan pristup Pit Lane zoni i programu „iza scene“ putem sajta trke theoceanrace.com, kako bi izbliza vidjeli IMOCA trkačke jedrilice i tehničke zone timova, kao i Sailors Terrace – prostor za goste.
Kiel Ocean Live Park otvara se 6. avgusta, sa Fan Danom planiranim za 7. avgust, nakon čega slijede dva dana kratkih IMOCA brzinskih trka 8. i 9. avgusta, a start Prve etape ka Portsmutu je zakazan za 10. avgust u 15:45 po lokalnom vremenu.
Povodom 13. jula – Dana državnosti, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštilo je da će neradni rani biti 13. 14. i 15 jul.
Objašnjavaju da kako je prvi praznični dan nedjelja, neradni dani za 13. jul – Dan državnosti su nedjelja 13. jul, ponedjeljak 14. jul i utorak 15. jul.
“Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, kaže se u saopštenju
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, fantastike, biznisa, popularne medicine, kulinarstva i knjiga za djecu.
Početkom 20. vijeka, šiparica Sunđa, obožavana kći sakatog ribara, zaljubljuje se u bogatog neznanca na morskoj obali blizu njenog doma u Koreji. On joj obećava čitav svijet, ali kad ona otkrije da je trudna – i da je njen ljubavnik oženjen – odbija da bude kupljena. Umjesto toga, prihvata bračnu ponudu od blagog, bolešljivog sveštenika koji prolazi tuda na svom putu u Japan. Ali njena odluka da napusti kuću i odbije moćnog oca svog sina, započinje dramatičnu sagu koja će se u odjecima razliti kroz generacije. Bogato ispripovedan i duboko dirljiv, roman Pačinko autora Min Džin Lija je zamamna pripovijest o korejskoj porodici u Japanu koja istrajava i napreduje tokom prošlog vijeka. Izdavač je Laguna.
Riplijeva igra Patriše Hajsmit je mračni psiho-triler o borbi za život i brak, idealan za ljubitelje napetih romana. Roman objavljen 1974. godine jedno je od najhvaljenijih djela američke autorke poznate po slojevitim psihološkim zapletima. Glavni junak, Tom Riplije, ponovo ulazi u svijet manipulacije i zločina, uvlačeći nedužnog čovjeka u smrtonosnu igru. Autorka je vješto uklopila teme identiteta, manipulacije i preživljavanja, stvarajući djelo koje i danas inspiriše filmske stvaraoce i ljubitelje trilera. Izdavač je Lom.
Jedan od najboljih romana epske fantastike ove godine nosi naslov Dveri kuće mrvih i dolazi nam iz pera Stivena Eriksona. Radnja je smještena u izvanredno osmišljen svijet kojim hara mračna, neobuzdana magija. Ovaj uzbudljiv ratni roman o intrigama i izdajstvima potvrđuje da je Stiven Erikson pripovjedač veličanstvenog stila, mašte i originalnosti, i svakako novi majstor žanra epske fantastike. Eriksonova djela postižu ono što samo rijetkima uspijeva, ona menjaju čitačevo shvatanje stvarnosti. Izdavač je Laguna.
Dnevnik jednog direktora ili 33 zakona biznisa i života jedan je od najpoznatijih podkasta, sa milionima pregleda dnevno, u kojem Stiven Bartlet intervjuiše najuspješnije ljude u svijetu biznisa i politike, sportiste, umjetnike, naučnike. Autor vodi inspirativne razgovore o ličnom razvoju, preduzetništvu i putu do vrha i pokreće aktuelne teme sa stručnjacima iz različitih oblasti, što ga čini omiljenim među onima željnim inspiracije i praktičnih savjeta. Knjiga predstavlja skup principa koji mogu da izdrže test vremena, primjenjuju se na bilo koju industriju i može ih koristiti svako ko gradi nešto veliko ili želi da postane neko veliki. Izdavač je Laguna.
Knjiga Kad tijelo kaže ne autora Gabora Mate daje odgovor na pitanja o uticaju veze um–tijelo na bolest i zdravlje i ulozi koju stres ima u bolestima kao što su artritis, rak, dijabetes, bolesti srca i multipla skleroza Kad tijelo kaže ne je međunarodni bestseler preveden na petnaest jezika koji pružaj uvid u to kako bolest može biti način na koji tijelo može reći ne onome što um ne može ili neće da prepozna. Izdavač je Nova knjiga.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read inEnglish, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu za blagom. Izdavač je Laguna.
Zbog održavanja Treće trka brdskog šampionata Crne Gore MBAT „Njeguši 2025”, u subotu i nedjelju 12. i 13. jula, doći će do totalne obustave saobraćaja na regionalnom putu R1Cetinje-Kotor na dionici Njeguši-Bukovica, za sve vrste vozila.
Put će biti zatvoren u subotu i u nedjelju u istom terminu od 10 do 16 časova – saopštili su organizatori trke AMKK LOVĆEN racing team Cetinje.
Mladi crnogorski vaterpolisti su savladali Španiju 18:15 (4:4, 5:2, 3:5, 6:3) za plasman u polufinale Evropskog prvenstva.
Igrati će sa Italijom u subotu od 18 sati.
Od prvog minuta utakmice u Istanbulu bilo je jasno da naš tim ima energiju i kvalitet za pobjedu, a u drugoj četvrtini i potpuno preuzeo kontrolu.
Crna Gora je stekla tri gola prednosti i do kraja nije ispuštala vođstvo.
Španija je uoči posljednjih osam minuta smanjila na 12:11, da bi u četvrtom periodu, golovima Danila Roganovića, Andreja Durutovića i Luke Cerovića, “ajkule” riješile meč – povele su 18:14 minut i po prije kraja.
Danilo Roganović je bio briljantan sa sedam golova, Andrej Durutović je upisao četiri, Dimitrije Milić tri, a po jedan Luka Cerović, Luka Dragović, Danilo Savović i Luka Popović.
Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim, primjećuju mještani Grblja, spremni da radikalizuju svoj otpor daljem radu kamenoloma.
Budući da je mještanima tri sela – Lješevići, Vranovići i Pobrđe u Gornjem Grblju dosta prašine, buke i devastacije prostora na iskopu kamenoloma “Lješevići Gajevi” koncesionara “Briv construction”, riješeni su da se, uz podršku lokalne vlasti, izbore za svoje pravo na život u zdravoj ekološkoj sredini.
Zbor građana MZ Lješevići
Nakon isteka jednom već produženog roka za korišćenje koncesije za kamenolom, te poslije nagovještaja iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa da će opet produžiti taj rok, mještani triju sela okupili su se da izraze svoje nezadovoljstvo i pokažu otpor takvoj odluci. Zakup koncesinara je istekao 1. jula, ali nema pokazatelja da on ima namjeru da napušta to mjesto. Ispred Mjesne zajednice Vranovići uputili su dopis Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa i obratili se za podršku Opštini Kotor.
-Saznavši da ste ponovo dali kamenolom za eksplataciju “Lješevici Gajevi”, smatramo da ste nas vi iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa obmanuli, jer smo imali garanciju da do jula ove godine ističe godine dana od sanacije kamenoloma. Mislili smo da se sa tim završava eksploatacija. Koliko vidimo, interes pojedinca je važniji nego čitava lokalna zajednica i Opština Kotor.
Na sastanku Savjeta Mjesne zajednice Vranovići i Odbora sela Lješevici donešena je odluka da ćemo se svim sredstvima boriti da se kamenolom zatvori. Isto tako smo spremni da ustupimo u kamenolomu i van kamenoloma privatno zemljište za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za našu zajednicu i Opštinu Kotor. Smatramo da od danas firma “Briv construction” radi bespravno, pa Vas molimo da Mjesnoj zajednici Vranovići dostavite svu dokumentaciju, kažu u svom saopštenju iz Savjeta MZ Vranovići i dodaju da su zakazali satanak kod Predjsednika Opštine. Očekuju da će zauzeti zajednički stav, nakon što su sumirane primjedbe mjesne zajednice i Opštine.
Pogled na kamenolom Lješevići
Potsjećaju da je rad kamenoloma na pet kilometara od mora već ugrozio život u Specijalnom rezervatu prirode „Solila“,na kilometar udaljenog odavde, te ekološku ravnotežu u naseljiuma, koja se nalaze svega stotinjak metara od iskopa.
-U saznanju smo da je iz UNESCO-a stigao zahtjev u 15 tačaka koje treba ispuniti kao uslov za eksploataciju kamenoloma, te smo se obratili Kancelariji Evropske unije u Podgorici. Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na Primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim.
Lješevići – Kamneolom – Googl maps – Boka News
Molimo Vas da dobro sagledate situaciju, jer ćemo morati da preduzmemo radikalne mjere – da krenemo u građansku neposlusnost, poručili su u svom obraćanju iz Savjeta Mjesne zajednice Vranovići – Odbora sela Lješevići.
Država je nakon isteka koncesije 1. jula 2024. godine, raspisala tender za koncesiju za nastavak rada kamenoloma „Lješevića gajevi“. Tako je firma „Briv“ odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila jednogodišnje produženje rada do 1. jula 2025. godine, do kada je trebalo da izvrši sanaciju kopa i okonča radove.
Obilježavanju 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice prisustvuju brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije, Evrope i svijeta, koje su položile cvijeće i odale počast žrtvama ukopanim u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima, javlja Anadolu.
Cvijeće su, između ostalih, položili članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić i predsjednik Velike narodne skupštine Turske Numan Kurtulmus.
Cvijeće su položili i hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Danas je klanjana dženaza i obavljen ukop za još sedam žrtava genocida u Srebrenici počinjenom u julu 1995. godine.
Genocid u Srebrenici su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu prije 30 godina.
Posmrtni ostaci žrtava koje su sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih.
– Ubijeni tinejdžeri –
Najmlađe žrtve koje su ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u trenutku smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj našli su 30 godina kasnije.
Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.
Ukopani su i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
– Presude –
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Srebrenica nakon 30 godina: Sjećati se žrtava, ne dopustiti nijekanje zločina
Hiljade ljudi došle su na obilježavanje 30. obljetnice zločina u Srebrenici u kojemu su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.
Presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) masovna ubojstva počinjena nakon pada enklave pod zaštitom Ujedinjenih naroda u srpnju 1995. godine označena su kao zločin genocida a zbog toga su na doživotne kazne zatvora osuđene tadašnje vojne i političke vođe bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rezolucijom koju je 2024. godine usvojila Opća skupština UN-a i koju je podržala i Hrvatska 11. srpnja proglašen je međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Premijer Plenković je rekao u govoru tijekom komemoracije u Potočarima kako se dubokim poštovanjem, tugom i suosjećanjem sa žrtvama i njihovim obiteljima prisjeća “najstrašnijeg zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog” rata čije su žrtve brutalno ubijene samo stoga što su bili Bošnjaci.
Istaknuo je kako su i Hrvatska i BiH bile su žrtve agresije Miloševićevog režima a podsjetio je kako Hrvatska i danas traga za više od 1744 nestale osobe pa s dubokim poštovanjem gleda na one u BiH koji nose bol za svojim nestalima.
“Srebrenica je više od mjesta stradanja, ona je simbol opomene. Ovdje je zlo dosegnulo svoju krajnju genocidnu formu”, kazao je Plenković ističući kako su tamo zakazali i međunarodni mehanizmi ali i temeljna načela čovječnosti.
To smatra posebice važnim danas u vrijeme ratova kada treba biti svjestan koliko je mir dragocjen.
“Sjećanje na Srebrenicu univerzalna je poruka da se više nikada ne dogodi sličan zločin”, kazao je hrvatski premijer.
Prava i istinska pomirba, kako je istaknuo, može se graditi samo na istini, pravdi i iskrenosti a Hrvatska, gledajući naprijed, snažno podupire BiH na putu ka EU.
‘Nema mjesta nijekanju genocida’
Slične su poruke poslali i drugi međunarodni dužnosnici koji su govorili na komemoraciji.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa obećao je čuvati sjećanja na srebreničke žrtve kazavši kako je EU nepokolebljivo posvećen istini.
“U Europi niti drugdje nema mjesta nijekanju genocida”, kazao je Costa dodajući kako je to prvi korak ka tome da se slični zločini više ne ponove.
Rekao je kako vjeruje da je današnjoj BiH mjesto u EU i da će ta zemlja imati svu potporu na tom putu
Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, kazala je da je “brutalni genocid” iz 1995. bio temeljen isključivo na etničkoj mržnji a upozorila je na uznemirujuću praksu nijekanja sudski utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima. Glavni tužitelj MICT-a Serge Brammertz izjavio je da se iskrena počast žrtvama Srebrenice može odati jedino tako da se govoriti istina, a istina je da je nad njima počinjen genocid.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt također je pozvao na očuvanje dostojanstva žrtava tako što će se pronaći ostaci još oko tisuću Srebreničana za kojima se i dalje traga i odlučno suprotstaviti svakom pokušaju nijekanja genocida. Dodao je kako je to najmanje što se može učiniti kada je već međunarodna zajednice propustila odlučnije djelovati ne bi li se zločini spriječili. Apelirao je i za očuvanje Daytonskog sporazuma kao temelja mira u BiH.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos kazala je kako genocid u Srebrenici nikada neće biti zaboravljen kao i da taj zločin ostaje dubokim ožiljkom u europskoj povijesti. Počast žrtvama, kako je istaknula, treba odati braneći prava koje su njima bila uskraćena i to tako što će se jačati europsku zajednicu u kojoj će svi živjeti u miru i dostojanstvu uz zaštitu prava svih pojedinaca.
“BiH vidim u samom srcu te zajednice”, kazala je Kos.
NATO ostaje jamac sigurnosti BiH
Posebnu poruku solidarnosti s obiteljima žrtava poslao je britanski kralj Karlo III. dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio kako Savez nakon intervencije kojom je osigurao kraj rata 1995. godine ostaje jamac sigurnosti BiH. Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp ponovio je ispriku svoje zemlje zbog neuspjeha njenih vojnika iz sastava mirovnih snaga UN da 1995. zaštite Srebrenicu od srpskog napada.
“Gorka je realnost da se ti zločini mogu ponoviti”, upozorio je Veldkamp podsjetivši na ratove koji traju diljem svijeta od Ukrajine do Sudana.
Munira Subašić, predsjednica udruge “Majke Srebrenice”, apelirala je da se danas svi angažiraju kako bi se nasilje i zločini u današnjim ratovima spriječilo.
“Mnoge majke i u Ukrajini i u Palestini doživljavaju ono što smo mi doživjeli u Srebrenici 1995. godine”, kazala je Subašić.
Pokopani posmrtni ostaci sedam žrtava
Nakon komemoracije na memorijalnom groblju u krugu spomen kompleksa pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava genocida a uglavnom je riječ tek o dijelovima njihovih skeleta.
Među tim žrtvama su Senajid Avdić i Hariz Mujić koji su imali svega 19 godina kada su ubijeni.
Zejad Avdić, Senajidov brat, kazao je novinarima kako su 2010. pronađeni tek lubanja i nekoliko kostiju na lokalitetu Kameničko brdo preko kojega se dio Srebreničana pokušao izvući iz enklave nakon što su je okupirali pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
“Čekali smo neće li se naći još nešto od tih kostiju no kazali su nam kako su za to male šanse pa smo se odlučili na ukop”, kazao je Avdić.
U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima u petak je pokopana je i Fata Bektić (67), Hasib Omerović (33), Sejdalija Alić (33), Rifet Gabeljić (31) i Amir Mujčić (31). I u njihovom slučaju u grobove je spušteno tek nekoliko kostiju.
Mevlida Omerović je kazala kako su tek dvije kosti njenog supruga koji je zarobljen 11. srpnja i nakon toga strijeljan pronađene još 1998. godine a nakon toga desetljećima je uzaludno čekala ne bi se pronašlo još nešto od njegovih ostataka.
“Čekala sam 30 godina i više nemam što čekati. Želim znati gdje mu je mezar da mogu na njega doći”, kazala je dodajući kako joj je ostalo samo nadati se da će pravda stići sve odgovorne.
Nakon pada Srebrenice obitelji su prijavile nestanak 8372 osoba a do sada su pronađeni i ekshumirani ostaci njih nešto manje od sedam tisuća dok se za ostalima i dalje traga.
Većina identificiranih pokopana je na memorijalnom groblju u Potočarima.
Na inicijativu potpredsjednika Opštine Kotor Igora Kumburovića, održan je danas savjetodavni sastanak između predstavnika Uprave za inspekcijske poslove i kotorskih privrednika, s ciljem otvaranja konstruktivnog dijaloga i jačanja saradnje između lokalne privrede i meritornih državnih organa.
Sastanak, prvi ovakve vrste u Crnoj Gori, organizovan je iz potrebe da se kroz direktnu i otvorenu komunikaciju sagledaju realni problemi s kojima se suočavaju inspekcijske službe i privredni subjekti, naročito u kontekstu izazova koje donosi ljetnja turistička sezona.
Poseban akcenat stavljen je na suzbijanje rada na crno, sive ekonomije i nelojalne konkurencije, uz težnju da se kroz edukaciju i savjetovanje smanji potreba za sankcionisanjem.
Potpredsjednik Kumburović istakao je važnost ovakvih susreta. „Problemi ne smiju da se izbjegavaju, već im se mora pogledati u oči. Ovaj sastanak je polazna tačka ka izgradnji sistema u kojem svi akteri znaju svoje mjesto i djeluju u pravcu zajedničkog interesa.“
Predstavnici inspekcijskih službi ukazali su na najčešće nepravilnosti uočenе tokom nadzora, poput neprijavljivanja radnika, nelegalnog angažovanja maloljetnika, nepoštovanja radnog vremena i problema s radnim dozvolama za strane radnike. Poseban nadzor, kako je istaknuto, sprovodi se u periodu turističke sezone, kada su ovakvi prekršaji najčešći.
Sa sastanka – foto Opština Kotor
„U prethodne dvije godine posebno je intenzivirana kontrola rada maloljetnih lica, kao i prijavljivanje zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje“, naglasio je glavni inspektor rada Srđan Simović, ujedno predstavnik Asocijacije inspektora Crne Gore.
Privrednici su, sa svoje strane, ukazali na složenost administrativnih procedura, posebno u vezi s prijavom stranih radnika i izdavanja sanitarnih knjižica. Naglašena je potreba za fleksibilnijim pristupom i boljem razumijevanju realnih okolnosti u kojima posluju.
Dušan Samardžić, ispred NVU „Kotorski privrednici 365“, pohvalio je inicijativu potpredsjednika Kumburovića te govorio o izazovima u pogledu angažovanja radne snage i rokovima za dobijanje sanitarnih isprava, dok je Rajko Milunović, predstavnik Unije privatnih poslodavaca „Stari grad“, apelovao na veću senzibilnost inspekcija prema poslodavcima i uravnoteženiji pristup u slučaju manjih propusta, posebno kada postoji jasan trud u zapošljavanju.
Zajednička poruka svih učesnika sastanka jeste da ovakvi vidovi savjetovanja i otvorene razmjene informacija mogu da dovedu do poboljšanja sistema i smanjenja konflikata na relaciji privreda – inspekcija. Dogovoreno je da se ovakvi sastanci nastave i prošire, s ciljem stvaranja stabilnijeg i zdravijeg poslovnog ambijenta.
Sastanku su prisustvovali Srđan Simović, glavni inspektor Odsjeka za inspekciju rada Ministarstva rada i socijalnog staranja, Dalibor Đerić, savjetnik Koordinacionog tijela za praćenje i rad inspekcija, Darka Radulović, koordinatorka za opštine Kotor i Tivat Ministarstva ekonomskog razvoja, Amer Redžepagić, turistički inspektor i Arben Zarić, koordinator zdravstveno sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja. Opštinu Kotor, uz potpredsjednika Kumburovića, predstavljala je Suzana Radulović, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj te Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije opštine Kotor. Kotorske privrednike činili su predstavnici udruženja i preduzeća koji se primarno bave hotelijerskom, trgovačkom i ugostiteljskom djelatnošću.
