Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštili su da razumiju zabrinutost ribara koji se suočavaju sa izazovima, te naveli da nijesu svi njihovi zahtjevi u nadležnosti tog resora. U izjavi ministra Vladimira Jokovića navodi se da će u cilju prevazilaženja nastale situacije Ministarstvo organizovati sastanak sa predstavnicima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe i ostalim potpisnicima ove inicijative, odmah nakon povratka Vlade sa kolektivnog odmora.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede razumije zabrinutost ribara koji se suočavaju sa izazovima poput nedostatka vezova i infrastrukture za iskrcaj ribe, cijene goriva, poreskih opterećenja i nelojalne konkurencije. To su realni problemi koje smo već identifikovali kroz sektor ribarstva i u saradnji sa resornim Direktoratom aktivno radimo na njihovom rješavanju. Uvjeravamo vas da su svi iznijeti zahtjevi koje ste kao predstavnici Nacionalnog Udruženja proizvođača ribe Crne Gore istakli temeljno analizirani i da će ovo Ministartsvo učiniti sve da se zahtjevi riješe na vašu korist”, saopštio je Joković.
Ali, kako dodaje, uprkos činjenici da se navedeni zahtjevi tiču realnih problema u sektoru ipak nijesu svi u nadležnosti Ministarstva na čijem je čelu.
“Stoga ćemo ih u skladu sa važećim zakonskim nadležnostima, proslijediti na postupanje odgovarajućim resorima u okviru Vlade, kako bi se našla održiva i pravedna rješenja. U tom dijelu vaši zahtjevi nemaju utemeljenje niti reflektuju kompleksnost institucionalne podjele nadležnosti. Napominjemo da su za njihovo rješavanje direktno nadležni: Ministarstvo finansija – (akcize, PDV, plavi dizel), Ministarstvo pomorstva – (ribarske luke, pristaništa), Lokalne samouprave – (lokacije i dozvole za infrastrukturne projekte”, naveo je Joković.
Prema njegovim riječima, važno je istaći da institucije imaju odgovornost da djeluju u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.
“Organizovanje protesta na način koji narušava javni red i ometa druge privredne djelatnosti ne doprinosi rješenju, već produbljuje nesporazume i stvara dodatne prepreke. Stoga pozivamo Nacionalno udruženje proizvođača ribe da još jednom preispita planirane mjere i da se uključi u institucionalni dijalog”, kaže Joković.
Vjeruju da je jedino kroz jasno postavljene ciljeve, nadležnosti i rokove moguće doći do održivih rješenja koja su u interesu ribara, građana i države.
“U cilju prevazilaženja nastale situacije Ministarstvo će organizovati sastanak sa predstavnicima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe i ostalim potpisnicima ove inicijative, odmah nakon povratka Vlade sa kolektivnog odmora, gdje će biti omogućeno da se otvoreno razgovara o prioritetima i narednim koracima. Sastanak će biti otvorenog tipa, a o zaključcima sa sastanka biće informisana šira javnost. Ministarstvo ostaje posvećeno dijalogu i spremno je da bude most između sektora i ostalih institucija, u cilju postizanja zajedničkih i realnih rješenja”, zaključio je Joković.
Četvrta po redu gasto zabavna manifestacija pod naziivom Karavan fešti u organizaciji TO Heraceg Novi sinoć je održana na Ribarskom mulu u Baošićima.
Posjetioci su imali priliku da uživaju u zanimljivom programu i ribljim specijalitetima koje su pripremale vrijedne članice udruženja “Fešta” iz Baošića i posluživale sa jedrenjaka usidrenog na mulu, kao i ribar Siniša Đaković uz podršku ribarske družine sa Male koče.
Za dobru atmosferu bili su zaduženi crnogorski glumac Miloš Pejović, lokalni muzički sastav Trio mare i Teatar 303.
Karavan fešti – Baošići 2025.
Posebno interesovanje izazvao je takmičarski dio programa, pa su se i ovoga puta učesnici oprobali u discplini Najzanimljiviji skok u more. Članovi žirija bili su iz redova publike i pred njima je bio izazovan zadatak da izaberu najkreativnije i najduhovitije takmičare za koje je TOHN obezbijedila pet vaučera u iznosu od po 50 eura dok je plažni bar Tirkiz poklonio dva vaučera u iznosu od po 50 eura.
Karavan fešti – Baošići 2025.
TO Herceg Novi posebno se zahvaljuje plažnom baru Tirkiz , kao i MZ Baošići, ali i svim učesnicima na još jednoj nezaboravnoj noći.
Karavan fešti – Baošići 2025.
Karavan fešti svoje putovanje završava narednog četvrtka – 28.08. gostovanjem u Đenovićima, od 20 sati na mulu Vojvodića, gdje ćemo se potruditi da jednako ugostimo prisutne i priredimo petu feštu za pamćenje.
Tivat World Music Festival, jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u regionu, održaće se ove godine od 12. do 14. septembra. Deveto izdanje festivala ponovo donosi spoj tradicije i savremenosti, zvukova sa različitih strana svijeta i prostora za autentična umjetnička iskustva koja brišu granice između žanrova, kultura i publike.
Ovogodišnji program okupiće izvođače iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije, a muzička ponuda obuhvatiće sve – od srednjovjekovnih balada do elektro-etna, od drevnih zvučnih terapija do temperamentnih latinoameričkih ritmova. Tivat će tih dana postati muzička tačka svijeta, sa koncertima na više lokacija u gradu, među kojima su tradicionalno gradska riva, gradske plaže, Gornja Lastva i drugi otvoreni prostori.
Posebnu pažnju publike sigurno će privući ansambl Spiritual Seasons iz ukrajinskog Harkiva, koji više od dvije decenije izvodi snažne srednjovjekovne i keltske melodije, nordijske balade i osvajajuće plesne ritmove. Njihovi nastupi su energični, razigrani i prepuni pozitive – istovremeno teatralni i intimni. Od 2004. godine, bend je održao više od hiljadu koncerata širom Evrope i Azije, izdao dvanaest albuma i ostavio trag gdje god da je nastupao – zahvaljujući ne samo muzičkom umijeću, već i toploj, neodoljivoj harizmi kojom osvajaju publiku. U Tivtu će publika imati priliku da kroz njihove zvuke zapleše, zapjeva i, što je najvažnije – nasmije se.
Duo Jason Kalidas iz Velike Britanije i Denis Kucherov, ruski tabla-majstor koji već dugi niz godina živi i stvara u Indiji, predstaviće spoj bansuri flaute i tabla bubnjeva u kontemplativnim, duboko emotivnim improvizacijama koje oslikavaju bogatu tradiciju indijske klasične muzike. Njihova izvedba poziva na unutrašnje putovanje i tiho prisustvo – muziku koja se ne sluša, već doživljava.
Na festival se vraća i argentinski sastav Mixtura Criolla, koji je prethodnih godina oduševio tivatsku publiku fuzijom cumbie, tangosa i folklora Latinske Amerike, dok će im se na sceni pridružiti crnogorska vokalna umjetnica Sanja Raičković. Njihov zajednički nastup obećava emotivno putovanje kroz bogatstvo južnoameričke muzičke tradicije i zvukova.
Kubanske ritmove na festival donosi sastav Cubalkanika, poznat po dinamičnoj fuziji tradicionalnih kubanskih zvukova sa savremenim muzičkim elementima. Njihova energija i ritam stvaraju atmosferu proslave života i strasti.
Slovenački muzičar Samo Šincek predstaviće zvučnu kupku – iskustvo koje spaja umjetnost i terapiju kroz gongove, indijanske zviždaljke i vibracione frekvencije koje djeluju na tijelo i um. Njegovi performansi predstavljaju poziv na tišinu, introspekciju i unutrašnji balans, u okruženju koje podstiče duboko opuštanje.
Jedan od posebnih nastupa dolazi iz Crne Gore – Chevalier Rituals, porodični kvartet čiji zvuk kombinuje elektronsku muziku, orijentalne ritmove, glas i violinu u izrazu koji nadilazi žanrove. Njihov performans je sinteza energije, zvuka i scenske estetike, a svaki nastup predstavlja ritualni događaj sa snažnim emotivnim nabojem.
Na zatvaranju festivala nastupiće Gradski hor Jadran iz Tivta, pod dirigentskom palicom Andree Orlanda, donoseći emotivnu završnicu koja spaja duh zajedništva i snagu horskog izraza.
Organizatori festivala ističu da je cilj festivala uvijek bio više od samog koncerta.
„Ove godine donosimo ne samo muziku, već i iskustvo – priliku da se svako, bez obzira na porijeklo, osjeti dijelom globalnog ritma“, poručuju iz organizacije, dodajući: „Naš cilj nije da dovedemo svijet u Tivat – već da Tivat postane svijet.“
Festival se održava uz podršku Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivat, kao i evropskih partnera kroz programe Kreativna Evropa i MOST – Bridge for Balkan Music. Ulaz na sve programe je besplatan.
Tivat World Music Festival, dobitnik nagrade “Wild Beauty Award” za najbolju manifestaciju u Crnoj Gori i član Evropske asocijacije festivala (EFA), nastavlja da raste kao platforma za promociju kulturne raznolikosti, kreativnosti i dijaloga kroz umjetnost.
Tivat u septembru ponovo postaje mjesto susreta kultura, zvukova i ljudi. Festival koji se ne sluša samo ušima – već doživljava cijelim bićem.
Sekretar Sekretarijata za privredu Opštine Budva, Miško Konić upozorio je da se budvanski privrednici koji posluju na obali i u zoni morskog dobra nalaze pred ekonomskim slomom, jer im je onemogućeno da dobiju odobrenja za rad.
„Privrednicima se donose rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i najavljuje se pečaćenje objekata, ne zato što ne žele da poštuju zakon, već zato što im nije omogućeno da dobiju potrebna odobrenja“, kazao je Konić.
On je istakao da je do problema došlo zbog kašnjenja Ministarstva turizma u donošenju atlasa kupališta, zatim kašnjenja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u raspisivanju tendera, te zastoja u davanju saglasnosti od strane glavnog državnog arhitekte.
„Zbog svega toga danas imamo situaciju da od 111 kupališta, odobrenja za rad ima samo 18 privrednika, dok je od 83 ugostiteljska objekta na šetalištu dozvole dobilo svega 15“, naglasio je Konić.
On je pohvalio rad lokalne turističke inspekcije koja je, kako je rekao, pokušavala da maksimalno odloži izvršenje mjera, ali je prostor za djelovanje iscrpljen.
„Do sada je donijeto 14 rješenja o zabrani rada na šetalištu“, dodao je on.
Konić smatra da je riječ o sistemskom problemu, te da odgovornost snosi Vlada Crne Gore, resorna ministarstva, služba glavnog državnog arhitekte i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
„Očekujemo hitnu reakciju i apelujemo da se procedure odmah odblokiraju kako bi privrednici dobili rješenja i kako bi se spasila sezona. Svaki izgubljeni dan znači manje gostiju, manje prihoda i manje radnih mjesta“, poručio je Konić.
Govoreći o stanju u opštini, kazao je da je do sada kategorizovano više od 38.500 ležajeva, što je rekordan broj. Istakao je da je Opština Budva učinila sve kako bi procedure bile ubrzane, ali da problem leži u državnoj administraciji.
„Poruka privrednicima i građanima je da ostanemo jedinstveni i glasni, da sačuvamo sezonu i ime Budve kao turističke destinacije“, zaključio je Konić.
Među lukama također nema promjena – Dubrovnik je i dalje najposjećeniji sa 188 posjeta u prvih šest mjeseci, a onda luka Split sa 108 posjeta, luka Zadar sa 72, luka Korčula sa 35, Rovinj sa 31 i Šibenik sa 30 posjeta
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u junu je bilo 101 ili jedno više nego u istom mjesecu lani, a njima je u Hrvatsku stiglo 4,1 posto manje putnika ili oko 137 tisuća, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju da je putnika na stranim kruzerima bilo manje i u prvih šest mjeseci.
Jun je ujedno mjesec u kojemu je na hrvatskom Jadranu ove godine zasad ostvareno najviše kružnih putovanja stranih brodova, a nakon svibnja u kojemu je tih putovanja bilo 83.
Strani kruzeri su se u junu ove godine i duže zadržali na Jadranu, za 31 dan ili 16,1 posto više dana duže nego u istom lanjskom mjesecu, a sličan broj putnika kojih je bilo manje u lipnju na tim brodovima pokazao se i na razini prvih šest mjeseci ove godine.
I u junu je, kao i u prvih šest mjeseci putnika na stranim kruzerima u Hrvatsku došlo oko 5780 odnosno oko 5600 manje nego lani, s time da ih je u postotku u prvih šest mjeseci ove godine bilo 1,8 posto manje ili ukupno nešto malo više od 344,3 tisuće.
U Hrvatsku su doplovili na 62 strana broda, kojih je bilo pet ili 8,8 posto više nego u lanjskih prvih šest mjeseci, a plovili su na 252 kružna putovanja, što je osam ili 3,3 posto više.
Strani kruzeri su u hrvatskom Jadranu tokom prvih šest mjeseci ove godine boravili ukupno 580 dana, što je za 10,7 posto ili 56 dana više nego u istom razdoblju prošle godine.
Od ukupnih 14 zastava zemalja odakle su kruzeri dolazili u Hrvatsku, najviše ih je kružnih putovanja, 70, ostvarilo onih pod zastavom Malte, koju tradicionalno slijede brodovi sa zastavama Bahama i Paname, koji su obavili 53 odnosno 38 kružnih putovanja.
Sa 29 takvih putovanja u prvih šest mjeseci ove godine ističu se još kruzeri sa zastavom Norveške, dok su najmanje putovanja, po jedno, ostvarili brodovi pod zastavama Belgije, Portugala te Svetog Vicenta i Grenadina.
Po jadranskim županijama, Dubrovačko-neretvanska je i dalje prva za kružna putovanja stranih brodova te ih je i u prvih šest mjeseci ove godine tamo bilo najviše – gotovo 47 posto od ukupnih 252.
Druga je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je ostvareno 21 post od ukupnih putovanja stranih kruzera, a slijede Zadarska sa 16,3 posto, Istarska sa 7,1 posto, Šibensko-kninska sa 5,6 posto te Primorsko-goranska županija sa 3,2 posto od ukupnih kružnih putovanja u prvih šest mjeseci.
Unatoč brzoj intervenciji vatrogasaca i Obalne straže, požar je odnio jedan život i ozlijedio dvojicu pomoraca, od kojih je jedan u kritičnom stanju.
Sidrište ispred južnokorejskog grada Yeosu bilo je poprište dramatične vatrene stihije koja je u subotu, 16. kolovoza, oko jedan sat ujutro, zahvatila dva broda i odnijela jedan život. U požaru je smrtno stradao kapetan manjeg broda, dok su dvojica pomoraca s kemijskog tankera ozlijeđena – jedan teže, a drugi lakše.
Požar je izbio na kemikalcu nosivosti 2.692 DWT, koji je bio usidren s 2.500 tona opasnih kemikalija i dodatnih 100 tona goriva. Lokalna policija zasad nije objavila ime broda zbog istrage koja je u tijeku. Vatra se ubrzo proširila na susjedno plovilo – opskrbni brod težak 24 tone.
Nije potvrđeno je li u trenutku izbijanja požara doista dolazilo do pretovara kemikalija, no okolnosti ukazuju na mogućnost eksplozije, zbog čega je mobilizirano čak 15 brodova Obalne straže i vatrogasnih jedinica. Posade oba broda – ukupno 18 članova, 14 s tankera i 4 s manjeg plovila – evakuirane su s plamtećih brodova.
Kapetan manjeg broda, muškarac u pedesetim godinama, preminuo je na mjestu događaja, dok su ozlijeđeni članovi posade tankera državljani Mjanmara – jedan je u kritičnom stanju, a drugi je zadobio lakše ozljede.
Vatrogasne jedinice uspjele su ugasiti požar na manjem brodu do 03:17 sati, dok je borba s vatrom na tankeru trajala do 07:45 sati. Uslijedile su inspekcije oba broda kako bi se potvrdilo da je vatra u potpunosti ugašena.
Uzrok požara tek treba utvrditi, a istraga je u toku.
Jug Europe proživljava jednu od najgorih sezona šumskih požara u dva desetljeća, a Španjolska i Portugal su među najteže pogođenim zemljama.
Vatrogasci se u Španjolskoj bore s požarima koji su se proširili na tri regije na istoku zemlje. Obustavljen je željeznički promet, zatvorene su ceste.
Blokirana je i dionica popularne hodočasničke staze Camino de Santiago, duga 50 kilometara.
Do sada je ove godine u toj zemlji izgorjela površina od 382 600 hektara – što je odgovara površini otoka Mallorce.
Prema posljednjim informacijama, ozlijeđeno je nekoliko vatrogasaca, od kojih je jedan u teškom stanju zbog opeklina.
Mediji izvješćuju da gori na više od 40 lokacija. Sve otežavaju jaki vjetrovi koji mijenjaju smjer. Izgorjelo je oko 340 tisuća hektara, a više europskih zemalja poslalo je svoje protupožarne letjelice.
– Ovo je vjerojatno najveće raspoređivanje resursa u povijesti Europskog mehanizma civilne zaštite u Španjolskoj. Moramo priznati solidarnost zemalja poput Slovačke, Francuske, Italije, Nizozemske i Njemačke, koje raspoređuju ne samo trupe koje će biti stavljene na raspolaganje španjolskom sustavu civilne zaštite, već i kapacitete i opremu kako bi se požari mogli što prije zaštititi i ugasiti, rekao je Pedro Sanchez, španolski premijer.
Publika Filmskog festivala u Herceg Novom imaće eksluzivnu priliku da, od 23. do 29. avgusta, „zaviri“ u ono što nas očekuje u novim sezonama najpopularnijih regionalnih TV serija i razgovara sa članovima autorskih ekipa, rediteljima i glumcima.
U okviru vantakmičarskog programa TV niša na 38. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu biće predstavljeni projekti „Ljuljaj me nežno“, „Otmica“, „Senke nad Balkanom“, „12 reči“, „Sram“, „Volja sinovljeva“ i „Zvaćeš se Varvara“.
Predsjednica Savjeta FFHN-MFF, Aleksandra Božović, kazala je da će prvi put biti predstavljeni i projekti Telekoma, a da će publika imati priliku da pogleda po jednu epizodu serije „Otmica“, čiji je scenarista jedan od najistaknutijih crnogorskih dramskih pisaca i scenarista, Stefan Bošković, a emitovanje na RTCG-u planirano je od septembra.
„Pored „Otmice“, biće prikazana i po jedna epizoda serija „12 riječi“ i „Zvaćeš se Varvara“, takođe u produkciji Telekoma. Serija „Ljuljaj me nežno“, koja će od početka septembra biti snimana u Herceg-Novom biće ekskluzivno najavljena na festivalu“, rekla je Božović.
Kazala je da će uz prikazivanje po jedne epizode svake serije, publika imati priliku da se susretne sa članovima autorske ekipe, rediteljima i glumcima, koji će svojim prisustvom dodatno uveličati predstavljanje, kao i čitav festivalski program.„Posebna atrakcija biće ekskluzivna projekcija jedne epizode nove sezone izuzetno uspješne serije „Senke nad Balkanom“. Gost festivala biće istaknuti reditelj, glumac i producent Dragan Bjelogrlić“, rekla je Božović.
Istakla je zadovoljstvo što će prvi put u Crnoj Gori, tokom trajanja festivala, ugostiti autore serije „Sram“, koja privlači ogroman broj gledalaca i pratilaca na društvenim mrežama.
„Trenutno se emituje druga sezona ove serije na HRT-u u Hrvatskoj, a autori će uz projekciju jedne epizode predstaviti i način na koji su došli do toga da imaju toliki uspjeh“, kazala je Božović, ističući da je soundtrack iz serije najslušaniji ovog ljeta u Hrvatskoj, kao i da je riječ o teenage seriji koja je postala regionalni fenomen.
„Ove godine prvi put uvodimo serijski program i nadamo se da će naši gledaoci i posjetioci hercegnovskog Filmskog festivala uživati u onome što smo im pripremili“, zaključila je Božović.
Serije će biti predstavljene u dvorani „Park“, a prve na programu su 24. avgusta – „Ljuljaj me nežno“ reditelja Miloša Avramovića u 16 časvova, te „Otmica“ reditelja Miroslava Lekića u 19 časova.
Dan kasnije, 25. avgusta biće predstavljena treća sezona serije „Senke nad Balkanom“ reditelja Dragana Bjelogrlića.
U utorak, 26. avgusta od 19 časova na programu je predstavljanje treće sezone serije „12 reči“ rediteljke Jelene Stolice, a u srijedu, 27. avgusta od 19 časova serija „Sram“ rediteljke Jelene Gavrilović.
Posljednjeg dana programa TV niša, 28. avgusta u fokusu će biti TV serije “Volja sinovljeva” Nemanje Ćeranića, čije predstavljanje je zakazano za 10 časova, i “Zvaćeš se Varvara” reditelja Dejana Zečevića, od 19 časova.
U okviru programa TV Niša, a u saradnji sa RTCG i Filmskim centrom, biće organizovan i „pitch day“ na kojem će crnogorski autori u svojevrsnoj kompeticiji eksplicirati svoje projekte u nastajanju, a sve u cilju podsticaja produkciji igranih serijskih programa u Crnoj Gori.
Građanska inicijativa Stop krivolovu – Zašto sramota, koga i zašto, da probamo da objasnimo…
Ako treba, a izgleda da treba, krenućemo mi ponovo od početka, kao i te davne 2017. godine, kada smo za kratko vrijme podigli na noge kritičnu masu u Crnoj Gori, kojoj je više preko glave bilo i dinamitašenja, i strujarenja, i krađe, i preprodaje ribe, kako na moru tako i na slatkim vodama, devastacije podmorja, rečnih tokova, jezera, i svih ostalih prirodnih lepota, koje realno jedino imamo, jer od industrije, proizvodnje, poljoprivrede i stočarstva, nemamo ni jotu koja bi nam budžet popunila, i prevelikom i ne funkcionalnom aparatu želje podmirila, a kamo li socijalne kategorije održala na nogama!
Tada, a i u mnogim sazivima Vlade naše zemlje kasnije, svi su prihvatili naše viđenje toga gde je problem, koliko je golem i bolan, i koliko nas košta, podržali su nas.
Krenuli smo zajedno sa državom, radili, i uspeli, uspeli nezamislivo,uspeli ono što su nam svi govorili da nikada uspeti nećemo! Ali, vodili smo se zapisima naših starih!
Neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može…
Dinamit je prestao da puca od Bojane, Valdanosa, Ulcinja, Bara, preko Budve, Platamuna, Krimovice, Žukovice pa do Arze! Mnogi su procesuirani, čak i kažnjeni zatvorskim kaznama!
Rak rana kontinetalnih voda, Skadarsko jezero, dovedeno je u red, gde je takođe više lica zaglavilo robiju, a mnogi novčano (debelo) kažnjeni!
Dičili su se nama svi, od vrha, do dna, zvali nas na tv, radija, dodeljivali plakete, zahvalnice, imali smo sponzore (marketinške), što od oba Saveza za ribolov, klubova, pojedinaca, privatnika, Vlade, ministarstava, štampali majice, kačkete, plakate, nalepnice, delili ih narodu, podizali svest svima, i bili strah i trepet za krivolovce…
I ono najvažnije, otvorili oči narodu, podigli svest, ljudi počeli da prijavljuju krađu, prevaru, dinamit, agregate, koordinirane akcije na sve strane, što na nelegalni izlov, što na uništavanja podmorja i svih ostalih ekosistema!
Policija, najbliži saradnik, od vrha na dole sa nama, rame uz rame, na desetine kilograma eksploziva oduzimano na mesečnom nivou, agregati, sonde, plovila….
O tome, a i o svemu drugom što govorimo, svedoci su građani, naša stranica i youtube kanal, gostovanja na televizijskim, radijskim i internet emisijama, kako kod nas, tako i u okruženju!
Inspektori, postali smo prijatelji, radili zajedno, družili se, dogovarali, planirali, bili na sastancima radnih grupa, u svakodnevnom kontaktu sa čelnim ljudima naše zemlje, u svim resorima i sektorima bezbednosti…
Zemlje okruženja su nas kontaktirale, tražile recept-kako? Svima smo davali iste odgovore- jedino uz pomoć države, i jasnu volju da se problem reši!
Svetski poznati ribolovci, bez nadoknade, snimali su nam promotivna videa i klipove, i sve to u svrhu popularizacije zaštite mora, reka i jezera, posebno života u njima!
Najveće svetske organizacije za zaštitu prirode i životinja, tipa WWF i slične, lično nas kontaktirale, sastajale se sa nama, nudile državi pomoć…. i tako dalje, i tako dalje….
Toliko poverenja u nas država je imala i za vreme onih velikih požara, sličnih ovim sadašnjim, kada su nam tražili mišljenje, gde su štekovi dinamitaški, da vatrogasci tamo ne idu, da život ne rizikuju….
Bili smo bitni, bili smo faktor, jer smo znali sve, jer mi smo narod, moramo znati!
A bližilo se i pristupno poglavlje vezano za ovu temu, naš pritisak je bio toliki, da su i zemlje EU uvidele problem, pa je naša granična Policija opskrbljena novim plovilima iz donacija, a onda je država kupila još specijalizovanih plovila, pa smo onda inicirali i izmenu prastarog i ne funkcionalnog zakona…
Ma, svašta smo uradili ili pokrenuli!
I nikada kao NVO! Uvek kao građani Crne Gore, jer ne možemo mi, iz duše i srca, kao neprofitabilna građanska inicijativa raditi sa nekim drugim, već sa svojom državom, svojom Vladom, Ministarstvima, svojim ljudima…
Sada, skoro da priznajemo da smo se prevarili! Da smo se tada registrovali kao Ne Vladina organizacija, dobili bi smo sredstva, nezamisliva sredstva, koja bi smo zasigurno upotrebila na pravi način, i rešili problem još tada, ali, naše srce je kucalo drugačije!
Vrhunac naših finansija je bio kada su neke od vladajućih struktura podržavale naš rad sa bar 200 do 300 eura mesečno, da ne trošimo više svoj novac na gorivo, trajekte, tunele, lanč pakete i vodu za aktiviste na terenu, za dopune pripejd telefona, za isečene gume i razbijene glave naših aktivista…
I da sada ne plačemo previše, ali do neba im hvala! Jer smo do tada, realno, državni posao, finansirali iz svojih džepova, jer zamislite, volimo ovu zemlju!
Bez barjačenja, podela, verskih zavrzlama, bez zadnjih namera, i bez želje da iko od nas i cent profitira na dugogodišnjoj muci koju je krivolov pričinjavao našoj zemlji, uništavajući jedini resurs, koji turizam kao primarna privredna grana koristi…
Verujte, od Plava i Gusinja, preko Nikšića, Danilovgrada, preko Podgorice pa do Ulcinja, Bara, Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog!
I sve uz policiju, inspektore, domicilno stanovništvo, naše aktiviste i njihove članove porodica!
Sve to, pratio je neko spolja! Pomnije nego većina iznutra! Zamislite i taj paradoks!!!
Da nas kontaktiraju velike evropske televizijske kuće, kao što su Euronews i Deutche welle, da nas “zamole” da naprave reportaže i svetu dodatno pokažu naš problem! Zamislite to?
Ne naše medijske kuće? Ne naša država, nego neki drugi, tamo neki… Te emisije i reportaže je video ceo svet!!!
I zamislite, ponovo smo mi “prodrmali kavez”, ponovo je preko te “male” građanske inicijative, svet dodatno saznao da nama turisti beže zbog detonacija na moru!
Jer verujte, današnji moderni svet ne razume izlov ribe dinamitom, devastaciju podmorja na decenije samo jednom eksplozijom, lupanje stena zbog prstaca, izlov hobotnica od po 300 grama, vongola i pelegrina uz boce sa kiseonikom, kilometarske mreže bez dozvola, i na nedozvoljenim mestima, kao što su plovni putevi, luke, plaže…
Koče na zakonski nedozvoljenim lokacijama, struju po rekama i jezerima koja ubija sve, od žabe, kasoranje, lokvanja, zmije, raka, pelikana, šljuke, ribe, riblje mlađi, i sve to zajedno, naravno, preti da ubije i nevina ljudska bića koja su u blizini!
Horor! 21. vek ! Evropa čiji smo deo! Sprda li se neko sa nama?
A gdje smo sada?
Reći ćemo Vam nekom drugom prilikom, ako već sami niste zaključili zašto je ovakav jedan pokret, ovakva jedna efikasna inicijativa, skrajnuta!
Zašto je točak koji su građani Crne Gore pokrenuli i koji je dao toliko rezultata, usporen i marginalizovan? Zašto više ne postoji radna grupa Vlade za borbu protiv krivolova, čiji smo mi bili inicijatori i noseći stub godinama?
Zašto nismo bili aktivni učesnici rasprave o novom zakonu vezanom za morsko ribarstvo i marikulturu?
Ko bio bio merodavniji nego mi, čiji sastav čini 95% ribolovaca, ribara, ronilaca, sportista, i reprezentativaca koji su ovoj zemlji doneli neke medalje, pehare i titule koje nisu ni fudbal, ni košarka, ni vaterpolo, ni rukomet?
Zašto Direktorat za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede čiji smo neizostavni član bili skoro osam godina više ne pokazuje interesovanje za sve ovo o čemu govorimo?
Previše pitanje, ali odgovora, ne premalo, nego ni jedan! Na obraz vam gospodo i gospođe!
Kome se žuri, neka pošalje upit nadležnom Ministarstvu, vodi ga ministar sa inicijalima V.J. a mi se tom gospodinu, koji je svoj stav prema nama i ovom problemu promenio već u drugoj godini svog ministrovanja više obraćati nećemo!
Neka se on samo slika i dalje, neka se drži svoje teze da ne možemo sarađivati jer smo mi neformalni, i da trebamo biti NVO da bi sa nama razgovarao, mi sa njime više nećemo!
Neka radi kako misli da treba, možda je čovek i u pravu, ali, vreme nam je isteklo, odavno, a naše skromno mišljenje je da se on ne razume u ovo o čemu mi, građani Crne Gore sabrani u akciju Stop Krivolovu, govorimo već više od osam godina!
Mi nećemo blokirati plovne puteve ili zaliv kao neka nazovi legitimna udruženja, mi ćemo sačekati pravi trenutak da nas neko sa više svesti i savesti vrati tamo gde smo i nastali i gde nam je mesto, na branik otadžbine, jer nas samo to zanima, da sačuvamo ovo što je naše, i da ono što nas čini Crnom Gorom i Crnogorcima, i dalje bude naš obraz, a njega i poštenje smo pokazali i dokazali, a da li su oni koji nas vode?
Pozdrav svim našim prijateljima, a mnogi su i dalje u UP Crne Gore, posebno granične Policije, plovnih jedinica Ulcinj, Bar, Budva i Herceg Novi!
Pozdrav dobrim ljudima iz Saveza za sportski ribolov na moru, klubovima iz Ulcinja, Bara (posebno Pristan, Lampuga i Rumija), Sutomora, Budve (posebno Budva, Tuna i Širun), Tivta, Kotora i Herceg Novog (posebno Igalo), pozdrav za Savez sa sportski ribolov Crne Gore, za Nacionalne parkove Crne Gore, posebno NP Skadarsko Jezero, za Institut za biologiju mora Kotor, i pozdrav za samo par osoba iz Direktorata za ribarstvo!
A do neba pozdrav svim aktivistima Stop krivolovu i našim prijteljima, simpatizerima iz Srbije, Hrvatske, BiH, Grčke i Slovenije, kao i svim novinarima i ribolovcima, našim prijateljima, čija imena bi od ove tužne objave napravile spektakl, a to nam nije cilj, jer njihova imena bi ceo tekst učinila senzacionalističkim, a nije nam cilj da postane zbog njihovih imena i karijera, no zbog onoga što Stop krivolovu predstavlja, čemu teži, i rezultata koje smo postigli, a toliko je očito kako je bilo do 2017. godine, pa onda uz nas do skoro, a kako je sada, poslednjih godinu i kusur, od kada nas nema!
Kuda ide ovaj svet? Ne znamo, teška je to priča, globalna, nama daleka i nedokučiva!
Ali, kuda ide Crna Gora po pitanju zaštite mora, reka i jezera, i naravno života u njima, verujte, to je naš teren, i naš odgovor je, Crna Gora srlja u propast, jer gubimo sve!
I obalu, i more, i živi svet u njemu, samim tim i turiste, u koje se vladajuća nomenklatura kune kao u oslonac naše ekonomije!
Jer, neće nas zaobići niko zbog dojča od četiri eura, ležaljki od 40 eura za komplet, parkinga od 20 eura za prvi sat, pice od 25 eura, razrovanih puteva, itd…
Zaobići će nas ako čuje da niz obalu puca dinamit, da niz reke “teče” napon iz agregata!
Zaobići će nas ako čuju da ubijamo sve pod morem dinamitom, da nam struja plovi rekama i jezerima, da ubijamo ono što oni nemaju i čemu zavide, zbog čega dolaze, a to je priroda, ono što imamo samo mi!
Snijeg na sat vremena do mora, Plavu Špilju koju biju čekićima, marine opasane mrežama, i nacionalne parkove gde je dozvoljen privredni ribolov i plovila sa pogonom na motore sa unutrašnjim sagorevanjem, na porcije pastrmki gde ih je pet u 400 grama, itd, itd…
Ti ljudi vole prirodu, i ne pitaju šta košta, a mi, koji živimo od nje, gubimo i nju, i gubimo sebe, jer je ne čuvamo, a to nam se svima o glavu obija na kraju! 1 i 1 mogu biti samo 2, računica je prosta, ali ovde izgleda neko ne zna da računa …
Ne mi, mi želimo da je sačuvamo, samo nas izgleda vode i predstavljaju ljudi koji to ne shvataju, koji u nama vide smetnju, koji imaju svoju viziju Crne Gore, a od vode, slane ili slatke, poznaju samo momenat kada je nema na česmi, tušu, ili kada je odjednom brancin 50 eura za porciju od 400 grama!
Nemojte više, ako duše imate, ako je još kap ljubavi prema ovom nebu, moru, rekama i jezerima u vama ostala, a nidje plavo nije kao ovde!
U pamet se braćo Crnogorci, evo vas nanovo pozivamo, posle skoro osam godina! Nadamo se da ste uz nas sada, kao i tada što ste bili!
Delite, šerujte, objavljujte ovo, a mi ćemo sa ovim pred “čelne” ljude, pred medije, pred ambasade!
Neće nas zvati, jer ih je sramota (možda), ali, bit ćemo uporni, kao što smo bili 2017. godine, kada smo sa celom ovom pričom i krenuli….
Negde će “proći” !
Samo da sačuvamo, što se sačuvati može!!!
Idemo dalje….
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici “Stav” nisu nužno i stavovi redakcije portakla Boka News.
Muzičko-scenski performans “Grad priča, more pamti”, kao posebna posveta gradu čije ime festival nosi, o njegovom kulturnom nasljeđu, biće izveden premijerno 20. avgusta na zatvaranju drugog Tivat Music Festival-a. Projekat, inspirisan knjigom Lica mog vremena fotografa Duška Miljanića iz Tivta, je porudžbina festivala, a istražuje tivatsko nasljeđe iz perspektive mita, istorije, tradicije i savremenog trenutka života. Biće održan u ambijentu nekadašnje rezidencije porodice Bizanti, koja je kasnije preuređena u vojnu kasarnu na lokalitetu Župa, čime dobijamo novu festivalsku scenu. Događaj počinje u 20 sati na ulazu na Župu, iz Kalimanjske ulice. Autorski tim ovog svojevrsnog audio-vizuelnog performansa, pored Miljanića, čine tivatska kompozitorka Nina Perović i reditelj Aleksandar Jovanović iz Podgorice.
Performans kombinuje autentične elemente tradicije, poput klapskog pjevanja, sa savremenim muzičkim koloritom, uključujući video projekcije, foto printove velikog formata, muzički teatar i elektroniku. Učestvuju tivatske klape Jadran i Bellezza, solisti Igor Perović, Nikola Latković i Romeo Lukšić, flautistkinja Bruna Matijević, a reditelj je i u ulozi naratora. Jedinstveno iskustvo koje će publika ponijeti sa sobom nije samo umjetnički doživljaj, već i putovanje kroz kolektivno sjećanje i identitet Tivta, koje povezuje tradicionalno i savremeno, postavljajući pitanja o tome kako se grad mijenja, šta ostaje u njemu, a šta nestaje pod uticajem razvoja – tehnologija, inovacija, investicija. Neizostavni dio performansa, kao ono što ga zaokružuje, je i trpeza – riba na gradele i vino.
Kompozitorka Nina Perović kaže da joj je veliko zadovoljstvo što je dio ovog projekta. “Drago mi je što sam i dio Festivala i samog projekta, koji je svojevrstan omaž Tivtu, gradu u kom sam odrastala. Performans obuhvata kompleksnu strukturu u svakom pogledu: susret starog i novog, tradicionalnog i savremenog, i svih nas koji smo u tome. Divno je što ćemo ga predstaviti u posebnom ambijentu i nadam se da ćemo publici pružiti jedinstven dozivljaj. Kompletna ideja je sinergija različitih kreativnih energija i stvaralaca iz brojnih oblasti, sa različitom pozadinom i iskustvima. Raduje me saradnja sa Duškom Miljanićem i sa umjetničkom direktorkom festivala Draganom Jovanović, sa kojom je krenula čitava ideja, kao i što nam se pridružio Aleksandar Jovanović kao reditelj, te Bruna Matijević sa flautom, solisti i dvije nevjerovatne klape, koje čine taj grad i njegovu dušu. Ovo je prilika da pustimo da sve to živi punim plućima”, kazala je Perović.
Duško Miljanić je svoj autorski projekat Lica mog vremena svojevremeno predstavio kroz izložbu i knjigu kao pokušaj da se sagleda pozicija običnog čovjeka i lokalnog prostora, u odnosu na krupni kapital.
“Od samog početka sam želio da uključim različite umjetničke prakse u tretiranju naše današnjice, te je knjiga bila svojevrstan hibrid, a ja sam ostavio dosta manevarskog prostora za razradu tema. Bio sam počašćen, kada me je Nina, naša kompozitorka, inspirisana knjigom pozvala, sa željom da kroz svoj medij, muziku, nastavi tretiranje tih tema i da udružimo naše umjetničke medije. Na taj način, Lica našeg vremena nastavljaju da žive, postavljajući nova pitanja o transformaciji malih mediteranskih mjesta u mondenske turističke destinacije, sa lažnim sjajem, o zaštiti kulturnog nasljeđa i prostora, o sveukupnoj devastaciji i okupaciji društva. Na ovom muzičko-scenskom performansu, biće predstavljeni i neki detalji iz istraživačkog dijela, a to su razgovori sa protagonistima moje knjige, odnosno izuzetno vrijedni audio zapisi, te fotografski i video materijal, pun vrijednih poruka, nad kojima treba da se zamislimo, vezano i za Tivat i o životu uopšte”, istakao je Miljanić.
