Na jučerašnjem zasijedanju Skupštine opštine Kotor, nastavku pete sjednice, usvojen je niz odluka koje će unaprijediti administrativne procedure i doprinijeti efikasnijem pružanju usluga građanima.
Usvojena je Odluka o utvrđivanju lokacije za izgradnju/ rekonstrukciju dvosmjerne saobraćajnice u naselju Ljuta u Dobroti, kao i Odluka o utvrđivanju lokacije za izgradnju trafo – stanice „Kordić Nova“ sa uklapanjem u 10kV i NN mrežu u Sutvari.
Usvojene su i sljedeće odluke:
Odluka o davanju saglasnosti na Program rada i finansijski plan za 2026. godinu Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor
Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj OJU „Muzeji“ Kotor za 2025. godinu
Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor
Odluke o davanju saglasnosti na Program rada i finansijski plan za 2026. godinu JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor
Izvještaj o radu JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor za 2025. godinu sa Finansijskim izvještajem za 2025. godinu
Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor
Usvajanjem programa rada, finansijskih planova i izvještaja o radu stvoreni su uslovi za nesmetano funkcionisanje i dalje unapređenje rada kulturnih ustanova u Kotoru. Date saglasnosti na izmjene statuta dodatno doprinose usklađivanju njihovog poslovanja sa važećim propisima i efikasnijem ostvarivanju kulturnih programa od značaja za lokalnu zajednicu.
Takođe je usvojeno i šest odluka iz oblasti upravljanja opštinskom imovinom i prostornog razvoja, koje se odnose na prodaju i kupovinu zemljišta, davanje zemljišta u zakup, kao i regulisanje imovinsko-pravnih odnosa.
Sve je spremno za predstojeći samit Evropska unija – Zapadni Balkan, koji će biti održan 4. i 5 juna u Tivtu, uvjeravaju iz Uprave policije i lokalne samouprave. Biće angažovano više od hiljadu i pet stotina policijskih službenika
Preko 1.500 policijskih službenika iz svih organizacionih jedinica Uprave policije, uključujući i taktičke, obezbjeđivaće Samit Evropska unija – Zapadni Balkan, koji će biti održan četvrtog i petog juna u Tivtu. Dio kompleksa Porto Montenegro biće pod posebnim režimom pristupa, a biće privremeno ograničen i rad pojedinih ugostiteljskih i poslovnih objekata.
Ekspert za bezbjednost Ivan Pekić za naš radio kaže da je operativni plan koji je pripremila Uprava policije nešto što se apsolutno podrazumijeva u takvim situacijama.
Policija Tivat – foto Boka News
“Preventivni pristup i koncentracija snaga predstavljaju standardnu praksu u cilju minimiziranja rizika i očuvanja stabilnosti događaja. Takva praksa nije neuobičajena u situacijama kada se obezbjeđuju događaji sa velikim brojem VIP učesnika i pojačanim međunarodnim prisustvom”, kaže Pekić.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović naglašava da je ta lokalna samouprava uradila sve što je u njenoj moći da se tokom pristizanja delegacija ne stvaraju gužve na aerodromu.
“Na tivatski aerodrom slijeće najveći broj članova delegacije učesnika Samita, njih preko dvadeset, i obezbijedićemo prevoz brodovima do Kotora, Herceg Novog, Tivta i Budve, do Budve autobusima jer će biti veliki broj letova koji su već ranije najavljeni”, objašnjava Komnenović.
Iz Uprave policije, kako je saopšteno, aktivnosti se realizuju uz punu koordinaciju i saradnju s Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, drugim agencijama i organima državne uprave. Država mjerama koje preduzima šalje jasne poruke, naglašava Pekić.
“S jedne strane država pokazuje sposobnost da obezbijedi stabilnost i sigurnost na najvišem nivou, dok s druge strane može stvoriti se percepcija pojačanog rizika zbog same vidljivosti bezbjednosnih mjera”, kaže Pekić.
U održavanju komunalnog reda komunalnoj policiji iz Tivta pomagaće kolege iz ostalih primorskih opština, ukazuje Komnenović. Pomažu i kolege iz Bara, Herceg Novog i Budve.
Zbog najavljenog ranijeg dolaska određenog broja delegacija na samit Evropska unija-Zapadni Balkan očekuje se da će i saobraćaj na Jadranskoj magistrali biti povremeno potpuno obustavljen, počev od 4. juna u podne, rečeno je na održanom sastanku opštinskog operativnog tima za pripremu i koordinaciju Samita.
U cilju adekvatne pripreme za početak ljetnje turističke sezone CEDIS je intenzivirao aktivnosti na pripremi elektroenergetske mreže za izmijenjene eksploatacione uslove i povećan broj korisnika koji se očekuje u ljetnjem periodu.
Preventivno održavanje elektroenergetskih objekata sprovodi se na osnovu usvojenog Plana održavanja za 2026. godinu, koji zahtijeva visok nivo angažovanja zaposlenih u sektorima održavanja mreže, a aktivnosti su započete odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika i odvijaju se intenzivnom dinamikom kako bi sve bilo završeno prije početka ljetnje turističke sezone. Aktivnosti podrazumjevaju preglede, ispitivanja, reviziju i remont opreme, zaštitinih i komandno-signalnih uređaja. Na nivou primarne mreže, a u okviru realizovanih i tekućih aktivnosti izvršeno je trasiranje i geodetsko snimanje 10 kV i 35 kV kablovskih vodova na teritoriji Crne Gore, čime je formirana ažurna tehnička baza podataka koja omogućava efikasnije upravljanje mrežom, brže otklanjanje kvarova i kvalitetnije planiranje budućih investicija.
U cilju unapređenja operativne spremnosti izvršena je nabavka dva ispitna vozila namijenjena za dijagnostiku, ispitivanje i kontrolu elektroenergetskih postrojenja i opreme na terenu. Korišćenjem novih ispitnih vozila omogućeno je brže i efikasnije reagovanje na kvarove i vanredne situacije, istovremeni rad više terenskih ekipa, sigurniji transport zaposlenih i mjerne opreme, bolja organizacija i realizacija terenskih aktivnosti, povećanje pouzdanosti i kontinuiteta rada sistema, smanjenje vremena potrebnog za dijagnostiku i ispitivanja, kao i kvalitetnije sprovođenje preventivnog održavanja.
U okviru realizovanih aktivnosti izvršeni su obilazak i remont elektroenergetskih objekata i postrojenja, čime je izvršena detaljna provjera stanja opreme i sistema uoči ljetnjeg opterećenja.
Realizovana je revizija i remont opreme u velikom broju trafostanica 35/10 kV na području Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Bara i Ulcinja, kao i u 110/35 kV i 35/0,4 kV postrojenjima.
Istovremeno je izvršeno periodično ispitivanje transformatora u više trafostanica, čime je potvrđena njihova tehnička ispravnost i spremnost za rad u uslovima povećanog opterećenja tokom turističke sezone.
Sprovedena je revizija AKU baterija i ispravljača, čime je obezbijeđena pouzdanost rezervnog napajanja i stabilan rad zaštitno-upravljačkih sistema.
Realizovana je rekonstrukcija AC-DC napajanja u više trafostanica širom Crne Gore.
Realizovani su obilazak, revizija i remont 35 kV dalekovoda na području Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Bara i Ulcinja. Izvršeni su investicioni projekti na povećanju prenosne moći dalekovoda 35 kV.
Takođe, realizovana je modernizacija zaštitnih sistema kroz ugradnju mikroprocesorske relejne zaštite i zamjenu strujnih transformatora, čime je unaprijeđena selektivnost i sigurnost sistema.Takođe je izvršena revizija, sanacija i popravka instalacija uzemljenja i gromobranske zaštite, čime je povećan nivo ukupne sigurnosti elektroenergetske infrastrukture.
U cilju pripreme turističke sezone, Sektor za održavanje 10 kV i 0,4 kV mreže je u prethodnih pet mjeseci investiciono uložio oko 200.000 eura, pri čemu je ugrađeno pet novih transformatora 10/0,4 kV i rekonstruisano pet trafostanica istog naponskog nivoa. Pored toga, kroz ukupne aktivnosti investicionog i havarijskog održavanja na niskonaponskoj mreži, uloženo je preko 530.000 eura, pri čemu je ugrađeno 435 stubova, 18 kilometara SKS mreže i 28 NKRO ormara, čime je značajno unaprijeđena pouzdanost i kvalitet napajanja krajnjih korisnika.
Realizacijom i planiranim završetkom svih navedenih aktivnosti značajno se unapređuje pouzdanost elektroenergetskog sistema, obezbjeđuje stabilno snabdijevanje u periodu povećanog turističkog opterećenja i stvaraju uslovi za nesmetano funkcionisanje turističke privrede Crne Gore tokom ljetnje turističke sezone 2026. godine.
Kada je riječ o investicionim aktivnostima, CEDIS intenzivno radi na unapređenju efikasnosti i povećanju pouzdanosti elektroenergetske mreže posebno u turističkim centrima Crne Gore.
Investicije su bile usmjerene na rekonstrukciju i izgradnju trafostanica, modernizaciju dalekovoda i kablovske mreže, unapređenje zaštite sistema, kao i na povećanje sigurnosti i pouzdanosti napajanja električnom energijom tokom perioda pojačanog opterećenja mreže.
Na teritoriji primorskih opština trenutno se realizuju radovi na izgradnji sedam trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kV i dva kablovska voda istog naponskog nivoa, kao i rekonstrukcija pet postojećih trafostanica. Vrijednost ovih investicija iznosi oko 850 hiljada eura.
Pored izgradnje novih objekata, završeni su radovi na izgradnji četiri trafostanice 10/0,4 kV, rekonstrukciji 11 trafostanica istog naponskog nivoa, NN i SN blokova, transformatora, kao i određenog broja kablovskih vodova naponskog nivoa 10 kV i 35 kV. Za realizaciju ovih projekata opredijeljeno je oko milion eura.
U okviru investicionih aktivnosti na objektima primarne mreže ostvaren je značajan napredak u realizaciji strateških projekata usmjerenih na unapređenje pouzdanosti i kvaliteta napajanja električnom energijom.
Uspješno je završena izgradnja kablovskog voda 35 kV Tivat–Račica, ukupne vrijednosti oko 635 hiljada eura, čime su stvoreni uslovi za dodatno unapređenje sigurnosti i stabilnosti napajanja na tom području. Takođe, okončana je rekonstrukcija 35 kV i 10 kV postrojenja u TS 35/10 kV „Rade Končar“, vrijedna približno 930 hiljada eura, čime je značajno unaprijeđena funkcionalnost i pouzdanost ovog elektroenergetskog objekta.
Paralelno sa završenim projektima, intenzivno se realizuju i nove investicije. Završeni su radovi na izgradnji TS 35/10 kV „Tri Krsta“, procijenjene vrijednosti oko 1,5 miliona eura, dok se projekat izgradnje TS 35/10 kV „Bigova“, vrijedan oko 1,46 miliona eura, odvija planiranom dinamikom te se završetak radova očekuje do početka ljetenje sezone.
Značajan doprinos povećanju transformatorskih kapaciteta ostvaren je kroz projekat nabavke i ugradnje dva transformatora snage 12,5 MVA u TS 35/10 kV „Tivat“, vrijedan oko 550 hiljada eura, koji je uspješno završen. Istovremeno, projekat nabavke i ugradnje dva transformatora iste snage u TS 35/10 kV „Dubovica“, procijenjene vrijednosti oko 550 hiljada eura, nalazi se u završnoj fazi realizacije, a njegov završetak očekuje se do 10. juna ove godine. Na ovaj način nastavlja se kontinuirana modernizacija elektroenergetske infrastrukture, stvarajući pretpostavke za pouzdanije napajanje postojećih korisnika i pružajući podršku daljem razvoju konzumnog područja.
Posebno značajna investicija odnosi se na izgradnju 35 kV i 10 kV kablovskih vodova duž trase Bulevara Tivat–Jaz, koja je trenutno u fazi realizacije. Do sada je u ovaj projekat investirano oko 1,5 miliona eura bez PDV-a, čime se stvaraju uslovi za dalji razvoj elektroenergetske infrastrukture i dodatno povećanje pouzdanosti napajanja na području opštine Tivat.
Oba domaća trofeja od ove sezone opet krase trofejnu salu na Škveru – vaterpolisti Jadran m:tela nakon Kupa osvojili su i šampionsku titulu u Crnoj Gori.
Ekipa Vladimira Gojkovića u finalnoj seriji sa 3:0 savladala je Budvu.
– Najvažnije je da smo osvojili titulu, to je bio i glavni cilj sezone kako bismo i izborili direktan plasman u Ligu šampiona – poručio je Gojković.
Trener Novljana zadovoljan je sezonom.
Osvojena je dvostruka kruna, moglo je bolje u Evopi, ali sve u svemu rezultatski dobra sezona i nadamo se da ćemo se vratiti još bolji – dodao je Gojković.
Jadran Šampion – Foto FB Jadran
Treći meč finala u Herceg Novom bio je emotivan za Vasilija Radović – majstor Jadrana odigrao je posljednji meč u klubu iz svog grada, pošto će od naredne sezone braniti boje Marseja.
– Bio je ovo najbolji mogući oproštaj. Peharom na Škveru smo se oprostili nekoliko momaka i ja. Uspjeli smo da vratimo dvostruku krunu poslije nekoliko godina i drago mi je da smo ostvarili cilj. Igra je tokom sezone možda varirala, bilo je dobrih i loših mečeva. Na kraju dva trofeja – prezadovoljni smo – istakao je Radović i dodao:
– Najljepši je osjećaj igrati ovdje, na otvorenom bazenu, pred punim tribinama i sa svim ljudima koje znam.
Budva nije mogla da čuda u finalu, ali jedno je već napravila kada je u polufinalu eliminisala Primorac.
– Na sezonu gledam kao izuzetno uspješnu, mislim da je jedna od boljih u posljednjim godinama. Ciljeve smo apsolutno ispunili, tačnije i premašili ih – ocijenio je Miloš Popović, trener Budve.
Jadran Šampion – Foto FB Jadran
Bazen “Jadran“. Gledalaca: 400. Sudije: Miškovići Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 5:2, 3:1, 2:1, 4:5.
Kijev – Foto: Press service of the State Emergency Service of Ukraine in Kyiv / Reuters
Rusija je rano u utorak napala gradove diljem Ukrajine stotinama bespilotnih letjelica i desecima projektila, a prema podacima lokalnih vlasti u napadima je poginulo najmanje 18 ljudi, a ranjeno ih je više od 100.
Napadi na gradove, uključujući Kijev i Dnipro, uslijedili su nakon ruskih upozorenja o sustavnim udarima na glavni grad poslije prošlomjesečnog smrtonosnog napada dronom na studentski dom u ukrajinskoj regiji Luhansk pod ruskom kontrolom, za koji Kijev poriče odgovornost.
Treći je to snažan napad na Kijev u manje od mjesec dana. Rusija jača udare na Ukrajinu dok je Washington usredotočen na Iran, a mirovni pregovori pod posredovanjem Washingtona stoje na mjestu.
Kremlj je u utorak najavio novu paradigmu rata zbog onoga što je nazvao neljudskim terorističkim činovima” ukrajinske vojske protiv civila.
Ako kijevski režim svjesno čini takve nehumane… terorističke akte protiv civila, protiv djece, onda je to sasvim drukčija paradigma, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Moskva je najavila udare i pozvala strance da napuste Kijev.
Fotografije u utorak pokazale su velike eksplozije i oblake dima koji se nadvijaju nad neboderima u Kijevu, gdje je u noćnim napadima ubijeno šestero ljudi, a ranjeno preko 60, uključujući troje djece, rekao je gradonačelnik glavnog grada.
Dvanaest ljudi je poginulo, uključujući dva dječaka, u jugoistočnom gradu Dnjepru, gdje je djelomično uništena četverokatnica, rekli su lokalni dužnosnici.
Kijev je bio glavna meta napada, rekli su dužnosnici. Oštećeno je najmanje devet nebodera, vrtić, klinika, uredi i administrativne zgrade.
Napad je također privremeno isključio struju za 140.000 stanovnika, objavila je elektroenergetska tvrtka DTEK.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je da je Rusija lansirala 656 dronova i 73 rakete, uključujući 33 balističke rakete koje je teško oboriti i osam hipersoničnih raketa Zirkon – što se čini najvećim brojem takvih raketa korištenih tijekom rata.
Zirkon ima domet od 1000 km i putuje devet puta brže od brzine zvuka, kaže Moskva. Jedinice ratnog zrakoplovstva oborile su ili neutralizirale 40 raketa i 602 drona, ali ratno zrakoplovstvo nije navelo Zirkon među onima koji su presretnuti.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je izvelo “masovni napad” na objekte ukrajinske obrambene industrije koristeći visokoprecizno oružje dugog dometa.
U sjeveroistočnoj ukrajinskoj regiji Harkiv, među 14 ozlijeđenih u napadima bilo je i dijete, rekli su dužnosnici.
Zelenski poziva SAD da isporuče protuzračne projektile
Volodimir Zelenski osvrnuo se na noćašnji veliki napad, pozivajući saveznike na “učinkovit odgovor”.
Objavio je da je Rusija u napadu ispalila 73 projektila i više od 600 bespilotnih letjelica.
Napad je, rekao je ukrajinski predsjednik, bio “potpuno jasna poruka Rusije”.
“Ako Ukrajina nije zaštićena od balističkih i drugih raketnih udara, ovi napadi će se nastaviti”.
Zelenski je rekao da računa na saveznike Ukrajine da pruže potporu zemlji i osiguraju “učinkovit odgovor” na napad.
To bi, kako je naveo, uključivalo uspostavu europske vlastite protubalističke obrane te dodatne protuzračne projektile.
– Hitno nam je potrebna pomoć Sjedinjenih Država u isporuci projektila za sustave Patriot, rekao je predsjednik.
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, uputio je pismo političkim akterima uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, koji se održava 5. juna u Tivtu.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani predsjedniče Skupštine,
Poštovani predsjedniče Vlade,
Poštovane poslanice i poslanici,
Crna Gora će 5. juna u Tivtu biti domaćin Samita Evropska unija – Zapadni Balkan. To je najvažniji događaj u modernoj istoriji naše države i potvrda da Crna Gora ima priliku koju nijedna generacija prije nas nije imala: da postanemo punopravna članica EU.
Crna Gora okuplja Evropu i region. Samit je priznanje našoj državi i našim građanima za sve uspjehe i napore koje smo uložili da budemo prva naredna članica Evropske unije. Zato moramo da pokažemo ozbiljnost, institucionalnu zrelost i sposobnost da ispunimo obaveze preuzete prije skoro 15 godina kada smo započeli pregovore sa EU.
Građani od nas traže red, odgovornost i rezultat. Traže državu u kojoj evropski put donosi bolji život, nezavisne i efikasne institucije, dobre zakone, jaču ekonomiju i više dostojanstva za svakog čovjeka.
Članstvo u Evropskoj uniji ima smisla ako je Crna Gora uređena, solidarna i ekonomski snažna država.
Zbog toga vas pozivam da u danima pred Samit i odmah nakon njega pokažemo da evropska završnica ima i institucionalni plan i odgovornost svih koji obavljaju javne funkcije. Pred nama je pet državnih zadataka.
Prvi zadatak je izborna reforma. Crna Gora mora imati izborni sistem u koji građani vjeruju. To znači sređen birački spisak, jasna pravila, veću odgovornost izabranih predstavnika i vraćanje prava građanima da glasaju za ljude sa imenom, biografijom i odgovornošću. Građani od Skupštine očekuju da obnovi rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i usvoji zakone o otvorenim listama, punoj rodnoj ravnopravnosti i nezavisnim kandidatima.
Drugi zadatak su ustavne izmjene. Ustav je najvažniji društveni dogovor o tome kako država štiti prava građana, određuje podjelu vlasti i definiše nezavisnost pravosuđa. O ustavnim promjenama odlučuje se kroz opšti društveni i parlamentarni dijalog, uz uključivanje stručne javnosti i evropskih partnera.
Treći zadatak je funkcionalan Ustavni sud. Država koja želi da bude članica Evropske unije mora imati Ustavni sud koji u punom kapacitetu štiti ustavnost, prava građana i pravnu sigurnost. Pozivamo Skupštinu da izbor sudija Ustavnog suda stavi na dnevni red, uz obavezu da kriterijumi za izbor budu stručnost, integritet i nezavisnost predloženih kandidata.
Četvrti zadatak je puno usklađivanje zakona sa pravnom tekovinom Evropske unije i standardima zaštite ljudskih prava. Evropski put Crne Gore je put dobrih zakona, javne rasprave, pravne sigurnosti i zaštite građana.
Peti zadatak je izgradnja imidža Crne Gore kao buduće države članice. Evropa neće gledati samo šta piše u našim zakonima, već i kako se ponašamo kao pravno uređena i država socijalne pravde: da li umijemo da razgovaramo, donosimo odluke, poštujemo institucije i državne ciljeve stavimo iznad partijskih interesa.
Zato je odgovornost svih nas da Crna Gora iz Tivta pošalje jasnu poruku: ova država zna gdje ide, šta mora da uradi i ima znanje i snagu da to sprovede. Crna Gora mora da završi posao.
Građani zaslužuju državu u kojoj institucije rade, zakoni važe, pravda se ne čeka, ekonomija raste na zdravim osnovama, a javni interes je iznad partijskog. Zato je Samit u Tivtu velika prilika i odgovornost koju svi nosimo. Građani od nas očekuju rezultate.
Ivan Đurišić, „Susret“, 2026, ulje na platnu. Foto: Duško Miljanić.
Izložba pod nazivom FENOMEN–LJUBAV „Kroz pukotinu Stvarnog“ umjetnika Ivana Đurišića biće svečano otvorena u četvrtak, 4. juna, u 19 časova u Galeriji „Josip Bepo Benković“, u Starom gradu Herceg Novog.
Na izložbi će biti predstavljeno četrdeset slika i crteža nastalih u prethodnom periodu. Ova postavka predstavlja prvi segment šireg regionalnog projekta koji će tokom godine biti predstavljen i u Skoplju, Novom Sadu i Košicama (Slovačka).
Đurišićevo slikarstvo razvija se na granici metafizičkog i nadrealnog, bez direktnog oslanjanja na istorijske modele tih pravaca. Njegove slike funkcionišu kao fantazmagorični prostori u kojima se organsko, psihološko i pejzažno neprestano preobražavaju. U njima nema klasične naracije ni stabilnog motiva; slika nastaje kroz proces razgradnje i ponovnog uspostavljanja forme, između kontrole i slučaja, materije i osjećaja.
Ivan Đurišić, „Susret“, 2026. Foto: Duško Miljanić.
Povodom izložbe, istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik ističe da u Đurišićevom radu prepoznaje „nešto dubinski i suštinski metafizičko“, ukazujući na vezu sa tradicijom metafizičkog i nadrealnog slikarstva, ali i na potpuno autentičan slikarski izraz. Kako navodi, umjetnik „razgrađuje nadrealnu i metafizičku sliku, a poslije razgradnje i rušenja ponovo uspostavlja novu likovnu i idejnu cjelinu, u potpunosti svoju“.
Prostori Đurišićevih slika naseljeni su hibridnim formama između flore i faune, priviđenjima koja djeluju kao tragovi nekog unutrašnjeg svijeta. Iako često prožeta osjećajem nelagode, ova platna istovremeno nose snažnu vitalnost i ideju opstanka – kao oblici života koji nastaju nakon raspada, tiho i uporno izranjajući iz materije slike.
Projekat FENOMEN–LJUBAV sufinansirali su Ministarstvo kulture Crne Gore i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do sredine jula.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom obavještava korisnike trajektne linije Kamenari–Lepetane da će, zbog održavanja Samita EU – Zapadni Balkan 2026, u četvrtak i petak, 4. i 5. juna, doći do privremene obustave saobraćaja.
“Plovila će biti na raspolaganju isključivo službama od posebnog značaja i vozilima sa prvenstvom prolaza, među kojima su hitna medicinska pomoć, vatrogasne službe, policija i druge nadležne službe”, piše u saopštenju.
Mole se građani i svi učesnici u saobraćaju da planiraju svoja putovanja u skladu sa navedenim izmjenama. JP Morsko dobro zahvaljuje na razumijevanju, kaže se u saopštenju.
Zbog najavljenog ranijeg dolaska određenog broja delegacija učesnica Samita EU – Zapadni Balkan očekuje se da će saobraćaj na Jadranskoj magistrali biti povremeno potpuno obustavljan počev od 4. juna (četvrtak) u 12 sati – rečeno je na juče održanom sastanku opštinskog Operativnog tima za pripremu i koordinaciju Samita. Povremene potpune obustave saobraćaja počinju nešto ranije u odnosu na termine sa kojima je javnost prethodno upoznata. Režim saobraćaja, Uprava policije uskladiće sa terminima dolazaka delegacija, a izmjenjen režim saobraćaja biće na snazi do 5. juna u večernjim satima.
Za putnike naAerodromu Tivat koji su u dolasku 4. i 5. juna, biće organizovan autobuski prevoz do Budve, dok će ka Kotoru, tivatskim Pinama i Porto Novom biti organizovan pomorski prevoz sa vodenog terminala Aerodroma Tivat.
Sve prethodno komunicirane smjernice ostaju na snazi.
