Cijene zimovanja kao prošle godine

0

Žabljak

Hotelijeri na Žabljaku spremaju se za zimsku sezonu, a u pripremi su i novogodišnji aranžmani. Zainteresovane za odmor u tom gradu na sjeveru naše zemlje obradovaće vijest da su cijene zimovanja ostale na prošlogodišnjem nivou, te se noćenje u hotelima plaća od 27 do 40 eura.

Turistička organizacija Žabljaka u narednom periodu predstaviće zimsku ponudu Durmitora potencijalnim gostima u Crnoj Gori i regionu, kako bi taj grad privukao što više gostiju.

“Prvu promociju ćemo imati 1. i 2. novembra na manifestaciji “Isplaniraj odmor” u Podgorici, gdje ćemo nastupiti sa ponudom Žabljaka za predstojeću zimsku sezonu, nakon čega imamo prezentacije u Kragujevcu, Beogradu i u još nekoliko gradova regiona”, kazao je direktor Turističke organizacije Boro Nikolić, naglasivši da su upravo komšije iz okolnih zemalja najčešći gosti.

Priprema hotela za zimu privodi se kraju. Cijene zimovanja ostale su na prošlogodišnjem nivou i kreću se od 27 eura u hotelu Enigma ili 28 u hotelu Javor pa do  33 eura u hotelu Gorske oči odnosno 40 eura u Ski hotelu i hotelu Soa. U toku je priprema i formiranje cijena za novogodišnje praznike a većin hotela i restorana organizovaće doček Nove godine.

Zabljak noću
Zabljak noću

Turistički radnici Žabljaka zadovoljni su pripremom skijališta Savin kuk.

“Kao i obično svi hotelijeri se pripremaju za zimsku turističku sezonu. Jedan od osnovnih problema koji je bio predhodnih godina da nijesmo znali uslove rada skijališta. Međutim, osvježavajuće je što su nam iz Fonda za razvoj dostavili informaciju da će to biti neke prikladne cijene i da će to biti jedan ozbiljni aranžman i ozbiljna organizacija za otvaranje skijališta”, kazao je vlasnik hotela Javor, Milenko Stijepović.

Iz uprave skijališta Savin kuk najavljeno je da će cijene usluga za predstojeću zimu biti niže i do 20% u odnosu na prošlogodišnjih 15 eura za dnevni ski pas. Takođe za sve goste biće organizovan prevoz do skijališta koje je od Žabljaka udaljeno 4 kilometra.

Iz lokalne uprave Žabljaka obećavaju da će opština u domenu svoje nadležnosti, zimsko održavanje grada, snabdijevanje strujom i vodom, učiniti sve da se zimska sezona odvija na zadovoljstvo i gostiju i domaćina.

Mogućnosti Luke Kotor prezentiraće i NATO-u

0
Photo: S. Luković
Photo: S. Luković

Za osam mjeseci ove godine u luku Kotor uplovilo je 235 kruzera sa 208.752 putnika i 1.332 jahti sa 6.252 putnika – navodi se u “Informaciji o kvalitativnim i kvantitativnim efektima ljetnje turističke sezone” koju je upravo usvojila Vlada Crne Gore.

Prošle godine u uporednom periodu Luka Kotor zabilježila je dolaske ukupno 236 kruzera sa 195.930 putnika i 1.230 jahti sa 5.274 putnika, što znači da je broj kruzera ove godine bio na istom nivou, dok je uplovilo preko 100 jahti više nego lani.

Broj putnika na kruzerima bio je veći za 6 %, a na jahtama za 18 % u odnosu na uporedni period prošle godine. “Luka Kotor” AD (državno preduzeće koje upravlja kotorskom lukom – prim.aut.) je prepoznata kao pokretač ekonomskog razvoja Opštine.” – stoji u dokumentu koji je usvojila Vlada. To preduzeće u kojem većinsko vlasništvo ima Opština Kotor inače, već duže vrijeme trpi oštre kritike dijela javnosti koji se zalaže za privatizaciju te kompanije, kao i jednog broja turističkih agencija što pretenduju da preuzmu na sebe što veći dio izdašnog finansijskog kolača a koji u Crnu Goru, preko Luke Kotor, donose kruzeri i njihovi putnici.

Luka Kotor
Luka Kotor

Kabinet premijera Mila Đukanovia konstatovao je da je na međunarodnoj konferenciji kruzing-industrije koja se ove godine održala u Majamiju u SAD, “od strane časopisa „Insigh“, Luka Kotor ponovo izabrana za „Best Expierence Destination“ i svrstana u kategoriju „Highly Recommended“ kruzing destinacija.”

“Poznate kruzing kompanije su spremne da sa Lukom Kotor potpišu ugovor na period do deset godina ukoliko nakon 15.maja 2015.godine ona dobije koncesiju.”- piše u Vladinoj informaciji.

Luka Kotor
Luka Kotor

“Luka Kotor” AD do tada ima važeći višegodišnji ugovor o zakupu morskog dobra sa istoimenim javnim preduzećem iz Budve . Proteklih mjeseci je menadžment te firme bio pod žestokom “paljbom” dijela medija u Kotoru da nije ispoštovao uredbu Vlade o osnivanju Lučke uprave Crne Gore koja treba da gazduje svim lukama od nacionalnog značaja i da državno preduzeće “Luka Kotor” AD nije sa tom upravom sklopilo novi koncesioni ugovor, iako uredba kao pravni akt niže snage od zakonskog, ne može anulirati nečija, po osnovu zakona, već stečena prava.

Vlada je konstatovala da je Luka Kotor “unaprijedila svoje usluge kroz stavljanje u funkciju nove upravne zgrade 11.marta ove godine, izgradnju putničkog terminala koji je završen 11.avgusta ove godine i u toku je njegovo opremanje, te završetak prve faze projekta osavremenjivanja i povećanja kapaciteta marinskog dijela luke (maj 2014.)”.

Završetak druge faze projekta širenja marine biće obavljen naredne godine postavljanjem još dva nova privezna pontona za jahte sa pratećom infrastrukturom.

“U dosadašnjem periodu, Luka Kotor je uradila idejno rješenje funkcionisanja saobraćaja i parternog uredjenja na prostoru Luke, izvršen je batimetrijski premjer sjevernog dijela akvatorija Luke Kotor do rta Plagenti, otpočele su aktivnosti na instaliranju video nadzora i IT mreže cjelokupnog akvatorija Luke Kotor, predložen je Pilot projekat veza na lokalitetu Plagenti za privez brodova dužine do 330 metara sa dvije privezne plutače, kupljen je pilotski čamac tip „navar 1025 PILOT“, a Luka Kotor dobila entitetski kod kojim je data mogućnost prezentacije kompanije u okviru aktivnosti Ministarstva odbrane i ulazak u NATO MASTER katalog reference.”- stoji u dokumentu koji je usvojila crnogorska Vlada.

Proslava Dana oslobođenja Herceg – Novog

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Svečana sjednica Skupštine Opštine povodom Dana Grada održana je danas u Dvorani Park. Među brojnim zvanicama svečanosti su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministri, predstavnici Vlade Crne Gore, ambasadori i konzuli, odbornici, vjerski velikodostojnici, predstavnici i predsjednici gradova pobratima i prijatelja, crnogorskih i susjednih opština, parlamentarnih partija i stranaka – prenosi TVBoka.

Gostima, zvanicama i odbornicima obratil sea predsjednica hercegnovske SO, Danijela Đurović.

Ona je podsjetila na brojne datume i događaje iz istorije grada od Tvrtka I Kotromanića i osnivanja grada, preko Topaljske komunitadi 1718. kada su postavljeni temelji današnje savremene uprave grada, preko oslobođenja od Austro-Ugarske, pa do 28. oktobra prije tačno 70 godina kada je oslobođen Herceg Novi.

Svi ovi događaji, rekla je Đurovićeva izraz su karaktera i svijesti narodnog bića o jasnom putu utemeljenom na tradicionalnim korijenima i vrijednostima, a samo jake zajednice, kao što je hercegnovska, mogu to da sagledaju u vremenskom kontekstu koji se mjeri vjekovima.

U širem kontekstu, istakla je Đurovićeva dalje, 28. oktobar nije samo Dan oslobođenja, to je i simbol slobodnog čovjeka, slobode misli i govora, ljudskih prava, što su postulati na kojima se zasniva Evropska unija kao porodica razvijenih i demokratskih zemalja, kojima kulturološki i civilizacijski i Crna Gora i Herceg Novi pripadaju.

Đurovićeva je dodala i da je nesumnjivo da su pred nama brojne promjene kada je u pitanju način rada administracije, promjene u standardima i procedurama ali je jasno i da razvoj Herceg Novog treba bazirati na očuvanim prirodnim resursima uz sprovođenje već započetih značajnih projekata iz komunalne sfere, kao što su kolektor, postrojenje za preradu otpadnih voda, deponija, uređenje ulica, šetališta, sa sve više malih hotela kojima se pojačava privredni razvoj, do budućeg kompleksa Porto Novi koji će dovesti Herceg Novi na poziciju prestižnog turističkog centra u svjetskim razmjerama.

Telegram čestitku povodom Dana grada uputili su predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine Crne Gore.

V.D. Predsjednik Opštine Milan Vajagić

U nastavku svečane sjednice SO Herceg Novi govorio je vršilac dužnosti predsjednika opštine Milan Vajagić. On je prvo podsjetio da se 28. oktobar u Herceg Novom proslavlja jer grad „poštuje svoju prošlost da ne ostane samo zapis na spomen obilježjima, odaje dužnu zahvalnost i poštovanje svim borcima i rodoljubima koji su položili svoje živote na oltar domovine pa je zbog toga 28. oktobar jedan od najznačajnijih datuma hercegnovske prošlosti, dan koji veliča vrijednost istorijske istine.”

U nastavku je Vajagić rekao da Herceg Novi i danas predstavlja jednu od najprimamljivijih turističkih destinacija Mediterana. U njemu živi oko 33.000 stanovnika u 39 naselja, na površini od 252 km2 i uz obalu dugu 105 km.

Dva najveća investiciona poduhvata vrijedna 30 miliona eura – izgradnja kanalizacionog i vodovodnog sistema i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda su u toku i u poslednjoj trećini realizacije. Završetak radova očekuje se u prvoj polovini naredne godine.

Uključivanjem novog menadžerskog tima iz Azerbejdžana u projekat Portonovi u Kumboru nastavljena je sledeća faza projekta vrijednog 500miliona eura, pripremom terena za izgradnju rizorta One and Only. Investitor najavljuje da će hotel biti završen u januaru 2017. godine a luksuzne vile maja 2018. godine.

Švajcarska kompanija Orascom želi da realizacijom projekta Mamula ostrvo Lastavica unapredi turističku ponudu, a planirano je da se poveže sa Luštica Bay.

Za ulaganje na Luštici zainteresovana je i kompanija Nord Star koja je zakupila 35ha za turistički kompleks. Valorizacija lokaliteta Arza i Kobila, obezbjedila bi jedinstvenu afirmaciju ovog dijela naše Opštine, kazao je Vajagić.

Trenutno je u izradi 12 studija lokacija na području Opštine Herceg Novi. Oni će pomoći da Opština Herceg Novi trajno riješi pitanje vodosnabdijevanja i kvalitetnijeg napajanja električnom energijom poluostrva Luštica. Izvjestan je i početak izgradnje sanitarne deponije u Dubokom dolu. Očekuje se i pripajanje na sistem regionalnog vodovoda. Vrijednost radova procjenjuje se na preko 2 miliona eura, zaključio je Vajagić.

Jedriličari iz Boke – Dukić i Les odličan rezultat u Zadru

0

U Zadru je od 23. do 26. oktobra održano Otvoreno seniorsko i juniorsko prvenstvo Hrvatske, koje je obilježila bura koja je puhala sva četiri dana takmičenja.

Najbolji crnogorski jedriličar, Milivoj Dukić, osvojio je osmo mjesto na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji za olimpijske i prelazne klase, dok je Tivćanin Igor Les bio deveti. Jedrilo se u klasama Laser, Laser Radial, Laser 4.7, Zvijezda, Finn, Techno, 470, 420.

Učestvovalo je oko 140 takmičara iz 7 država, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Poljske, Katara, Irske i Crne Gore. Osim Dukića i Lesa, u klasi Laser Standard takmičio se još i Matija Grabić iz tivatskog Delfina, i zauzeo je 28. poziciju. Tivatski klub je imao ukupno četiri predstavnika u Zadru, jer su osim Lesa i Grabića učetsvovali i Balša Dojkić koji je u klasi Laser 4.7 zauzeo 28. mjesto i Irina Kusovac koja je bila 34.

U Laseru je dominirao Tonči Stipanović iz Hrvatske, znanje koje je demonstrirao bilo je kao i uvijek na njegovoj visokoj razini.

„Lijepa burica, dva dobra plova, bilo je zanimljivo. Prvi plov sam prvu oznaku obišao tek oko 20. mjesta, ali vjetra je nestalo tako da smo se svi našli na okupu na oznaci dva i niz vjetar je bio pravi gužvanac, što sam ja iskoristio i izbio na četvrto mjesto, do cilja treći. Drugi plov sam vodio od početka do kraja. Sve skupa, lijepa regata, uvijek guštamo jedriti doma, a sad u završno spremanje forme za finale Svjetskog kupa krajem studenog u Abu Dhabiu. Želim sezonu zaokružiti postoljem u Abu Dhabiu – kazao je Tonči Stipanović.

Noć vještica u Porto Montenegru

0
Noć vještica - Porto Montenegro
Noć vještica – Porto Montenegro

Povodom obilježavanja globalnog praznika Noć vještica, Porto Montenegro će u petak. 31. oktobra organizovati cjelovnevni program u nautičkom naselju, kako za najmlađe, tako i za one nešto starije.

Tradicionalno dječje takmičenje u rezbarenju bundeva biće organizovano u restoranu One, sa početkom u 12 sati. Svi zainteresovani tivatski mališani će imati priliku da se oprobaju u rezbarenju bundeva, a autore najkreativnijih radova očekuju pokloni.

Polaznici će tako moći da iskažu svoje umijeće i kreativnost u rezbarenju bundeva raznoraznim likovima i oblicima, kao i da čuju zbog čega je upravo bundeva zaštitni znak Noći vještica i zašto ovaj praznik obožavaju različite generacije širom planete, još od starih Kelta. Sve mališane i njihove roditelje očekuje i degustacija delicija, koje će pripremiti tim restorana One, pite i potaž od bundeve. Takmičenje je besplatno i otvorenog tipa, a namijenjeno je prvenstveno đacima starijih razreda osnovnih škola.

Noć vještica - Porto Montenegro
Noć vještica – Porto Montenegro

Trka na metlama za djecu i odrasle počinje u 15 sati na mulu 1. Tvorce najkreativnije i najbrže metle, očekuju vrijedne nagrade.

Kostimirana Regent Halloween žurka za starije zakazana je za 19 sati u Library baru u hotelu, na kojoj će biti služeni specijalni Regent kokteli i besplatni Halloween tapasi, a maskenbal povodom Noći vještica u klubu The Clubhouse počinje u 21 sat. Najbolje kostime očekuju nagrade.

Pojedu devet kila ribe na godinu – na Islandu devedeset

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Hrvatsko ribarstvo jedini je sektor poljoprivredne i prehrambene politike koji pokazuje pozitivne trendove u proizvodnji i vanjskotrgovačkoj razmjeni. Domaći proizvođači sve su uspješniji u ulovu i uzgoju morske ribe, te u proizvodnji konzervi, dok je uvoz ribe značajno manji od izvoza, piše GlasIstre. Doduše, proizvođači, osobito mali ribari, upozoravaju na more nevolje koje imaju u poslovanju, te u prenamjeni svoje proizvodnje po pravilima Europske unije, zbog čega su nedavno posjetili i Europski parlament.

Sveukupna slika koju službena statistika daje o stanju u ribarstvu i industriji prerade ribe pokazuje zanimljive trendove, poput činjenice da građani Hrvatske, iako se smatraju barem djelomice pomorskom i ribarskom nacijom, nemaju prehrambene navike koje bi to popratile. Drugim riječima, bolji smo ribari, nego kuhari i konzumenti ribljih jela.

Potrošnja ribe u domaćinstvima, izračunata “po glavi” stanovnika, pokazuje kako Hrvatska nije ribarska nacija. Prema tim brojkama, koje pokazuju da svaki stanovnik Hrvatske pojede oko devet kilograma ribe u godini dana, na začelju smo zemalja Europske unije. Prosjek za europske zemlje je 21 kilogram godišnje, dok su svjetski prvaci žitelji Islanda, koji pojedu 90 kilograma ribe po glavi kroz godinu dana.

Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, u porastu su ulov i uzgoj morske ribe, dok opada uzgoj slatkovodne ribe. Prošle je godine svih vrsta morske ribe ulovljeno i(li) uzgojeno 85.713 tona, što je značajni pomak u odnosu na 2012. godinu, kada je ulovljeno 72.714 tona. Pogledamo li petogodišnje razdoblje, vidjet ćemo jasan trend porasta proizvodnje morske ribe – 2009. godine ulov je bio 66.619 tona, odnosno gotovo dvadeset tisuća tona manje.

U Jadranu se najviše lovi plava riba. Prošle godine izlovljeno je 71.009 tona, od čega na srdele otpada 53.085, a na inćune 8.904 tone. Tuna je ulovljeno i uzgojeno 3.005 tona, što je manje nego prije pet godina, kada je proizvedeno 4.200 tona. Brojke pokazuju da je sve više tuna iz uzgoja (prošle godine 2.616 tona), a manje iz ulova. U porastu je i uzgoj lubina i komarča tj. orada, te rakova i školjki.

Porasla je i proizvodnja zamrznute ribe i ribljih konzervi. Indeks proizvodnje ribljih konzervi prošle je godine povećan za 12 posto, a zamrznuta riba za šest posto. Zamrznute ribe proizvedeno je 10.521 tone u prošloj godini, dok je proizvodnji konzervirane ribe iznosile 9.853 tone. U odnosu na prethodne godine, u 2013. pala je proizvodnja sušene ribe: godine 2012. proizvedeno je 3.457 tona, dok je prošle godine proizvodnja iznosila 2.862 tone.

Podaci o industrijskoj proizvodnji zamrznute ribe u prvih šest mjeseci 2014. pokazuju porast proizvodnje zamrznute ribe i ribljih fileta, mekušaca i konzervirane tunjevine.

Podaci kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora odnose se na tvrtke i poduzeća s najmanje dvadeset zaposlenih, što znači da se iz njih ne mogu očitati trendovi proizvodnje ribe i prerađevina u malim obrtima.

Otvoreni radovi na novoj ACI marini u Slanom

0

Slano

U Slanom kod Dubrovnika juče je u prisustvu premijera Zorana Milanovića i ostalih dužnosnika svečano obilježen početak gradnje nove, 22. marine u nacionalnom sustavu ACI, u koju se ulaže 60 milijuna kuna i koja će prve nautičare primiti iduće godine početkom nautičke sezone.

Riječ je o prvom kapitalnom projektu državne tvrtke ACI (Adriatic International Club) nakon 24 godine. Nova marina u Slanom, koja će nositi ime Veljka Barbierija – osnivača ACI -ja, nautičarima će osim vezova za 200 plovila duljine 11 do 25 metara nuditi i brojne morske i kopnene sadržaje, poput vanjskog bazena, recepcije, ugostiteljstva, sanitarija, parkirališta za stotinu automobila i druge.

Izvođači radova su tvrtke Pomgrad inženjering d.o.o. i Lavčević d.d., koji su kao i ACI, koncesiju za tu marinu i te poslove dobili kao najbolji ponuditelji na natječaju.

Proglašavajući radove na marini otvorenim, premijer Milanović naglasio je da je 24 godine stvarno dugo razdoblje u kojem nije izgrađena niti jedna marina u državnom sustavu ACI, koji je, kako je kazao, krenuo pionirski, jako uvjerljivo i moćno u 1980-tim godinama, stvorivši nautičku ponudu koja je manje sezonalna nego drugi oblici turizma, čija sezona završava otprilike u ovom razdoblju, a počinje negdje oko Uskrsa.

Duga sezona znači i dugu i dobru zaradu za one koji znaju i hoće, koji imaju ideju i kojima birokracija ne stoji previše na putu, čime je i posao oko ove marine sjajan, poručio je Milanović dodajući da je ACI državna tvrtka i da će to i ostati što se njega tiče, ali i dokapitalizirana jer ne vidi ništa loše, kako je kazao, da u nju recimo uđu hrvatski mirovinski fondovi ako pobjede na natječaju ili budu zainteresirani.

“To je naš novac, to su naše mirovine, svih nas koji smo mlađi od 52 godine”, istaknuo je Milanović dodajući i da, iako je teško reći što je strateško a što ne kad se politika bavi gospodarstvom, ipak ACI strateška tvrtka, za razliku od pojedinog hotela ili hotelskog naselja koji mogu biti strateški samo za neko mjesto, općinu, grad, možda i županiju, ali ne za državu.

Direktorica ACI -ja Doris Peručić naglasila je da ti radovi označavaju novi početak za rast i razvoj tvrtke te ponude cijelog sustava za nautičare.

Marinu u Slanom posvećuju Veljku Barbieriju koji je, kako je kazala, 1993. svoju viziju o nautičkom sustavu pretočio u stvarnost i osnovao lanac marina ACI, o čemu je u ime obitelji Barbieri govorio i njegov sin Frane, istaknuvši “da bi tata bio ponosan na ovo što se sada pokreće u Slanom”.

Veloj Luci, a da imaju spremna projekt i za tri eko marine koje su kandidirali za sredstva iz EU fondova.

Kotor – Mjesto sjećanja na Jana Karskog

0

U čast stogodišnjice rođenja poljskog humaniste i čovjeka koji je pokušao da zaustavi holokaust, Jana Karskog, danas je u parku kod fontane i  zidina starog Grada zasađena maslina i postavljeno spomen obilježje.

Maslinu je zasadila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, sa ambasadorkom Poljske Grazinom Sikorskom, Jozefom Levijem ambasadorom Izraela, predsjednikom Jevrejske zajednice Crne Gore Jašom Afandarijem i gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem.

“Lično mi predstavlja čast, a sigurna sam i za moje sugrađane, što će od danas u našem gradu postojati spomen obilježje u znak sjećanja na Jana Karskog, istaknutog pripadnika pokreta otpora odlučnog u namjeri da svijetu otkrije istinu o nacističkim zločincima. Kotor će u skladu sa svojom kulturom i tradicijom znati da cijeni vrijenost i značaj spomen obilježja Janu Karskom u ime istine za koju se borio” kazala je Ćatović, koja se zahvalila ambasadama Poljske i Izraela kao i Jevrejskoj zajednici na odluci da Crna Gora i Kotor budu mjesto sjećanja na Jana Karskog.

“Parlament Poljske je 2014. proglasio Godinom Jana Karskog. On je heroj koji se borio protiv nacista, on je prikupljao podatake o stradanju Jevreja u nacističkom getou i u logorima, o čemu je izvjestio poljsku vladu i saveznike. Apelovao je lično i na američkog predsjednika Ruzvelta da zaustavi holokaust“- kazala je Grazina Sikorska ambasadorka Poljske.

Ona je podsjetila da je on i dobitnik dva najveća državna odlikovanja u Poljskoj i SAD-u, Ordena bijelog orla i Medalje slobode i počasni građaninu Izraela.

„Možda bi, da je neko čuo tog čovjeka o čemu je govorio, istorija bi krenula drugim tokom. Bez obzira na sve o čemu je Karski izvještavao saveznike i Poljsku vladu u Londonu, nikada se nije desilo da su savezničke snage bombardovale Aušvic. U doba Drugog svjetskog rata u Poljskoj je živjelo oko 3,5 miliona Jevreja, 3,2 miliona ubijeno na najbrutalnijiu načinn. On je sebe kasnije označavao kao „hrišćanskog Jevreja” ili kao „poljskog Izraelca“ kazao je Jozef Levi ambasador Izraela.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

„Jan Karski pokušao upaliti svijetlo slobode javiti o grozotama i stradanjima koje su se dešavale u nacističkim logorima širom Poljske, odbraniti ono što je bilo neodbranjivo. Poslije rata cijeli svoj život posvetio tom cilju i uvjek isticao nisam dovoljno napravio“ – kazao je Predsjednik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jaša Afandari.

Svečanosti je slučajno prisustvovala grupa jevrejskih turista sa kruzera „Qeen Elizabeth“ koji nisu mogli sakriti svoje emocije.

Nakon ceremonije u Galeriji solidarnosti ambasadorka Poljske Grazina Sikorska otvorila je izložbu „The world knew“ posvećenu Janu Karskom.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Jan Karski je čovjek koji je pokušao da zaustavi holokaust. Rođen je 24. Aprila 1914 u Lodz-u, Poljska. Odrastao je u uglednoj nejevrejskoj porodici intelektualaca, koja je njegovala toleranciju i osjećaj za pravednost.

Nakon završenih studija diplomatije, Karski se susreće sa užasima holokausta koji sprovode nacisti u okupiranoj Poljskoj. Kao pripadnik pokreta otpora, odlučan da svijetu otkrije istinu o nacističkim zločinima, Karski se uspijeva u više navrata „ubaciti” u Varšavski geto i logor Izbica koji je bio tranzitni kamp za deportaciju Jevreja u Treblinku, odakle je izveštavao poljsku Vladu, koja se nalazila u egzilu u Velikoj Britaniji, o stradanju Jevreja.

Istrajan u namjeri da zaustavi holokaust, Karski u novembru 1942. izvještava Winston Churchill-a, a nakon Londona odlazi i u SAD gdje izvještaj predaje i Predsjedniku Franklin Roosvelt-u. Nacisti su zarobili i mučili Karskog u više navrata, ali je on uspio da pobjegne i svoju misiju izvede do kraja. Nakon završetka rata živi u SAD-u gdje predaje na Georgetown University. Nosilac je brojnih odlikovanja, a njegove biste su postavljene širom svijeta, najčešće u krugu poznatih Univerziteta – University of Michigan, Georgtown University, University of Tel Aviv.

Počasni doktorat dodijelili su mu Georgtown University, Oregon State University, Baltimore hebrew College, Warsaw University, Maria Curie-Sklodowska University i University of Lodz.

Kotor – Lokalna uprava mora dostići standarde EU

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

U organizaciji Komiteta regiona i Zajednice Opština Crne Gore u Kotoru danas je održan 4. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Evropske Unije i Crne Gore.

Predsjednik gradskog savjeta Gdinije, kopredsjedavajući ZSO-a Stanisłav Szvabski, koji je u tom tijelu dvije godine, kazao je novinarima da prati dostignuća Crne Gore, naročito njenih lokalnih vlasti, i njihove napore da dostignu standarde EU, i ocijenio da je dosta toga urađeno i na lokalnom i na nacionalnom nivou, te da je veoma zadovoljan.

„Ono što je veoma važno za funkcinosanje lokalne samuprave je fiskalna decentralizacija , Ii čuli smo dalokalne samouprave nemaju dovoljno finansijskih sredstava, ali da Vlada radi na ovom pitanju.Međutim niko ne može reći koliko vremena je potrebno da se dođe do dovoljnih sredstava. Drugi važan aspekt, a što je je EKI naglasila da treba izmijeniti zakon   vezan za finansiranje izbora, i za dostizanje demokratskih standarda u EU ovo je veoma važno pitanje.U Evropi veoma važan zakonodavni akt je Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, koja daje veliku automoniju lokalnim samoupravama, i veoma je važna za pitanje demokratije u cijeloj zemlji“ kazao je Szvabski.

Generalni sekretar Zajednica opština Crne Gore Refik Bojadžić,kazao je da s obzirom da mnoge jedinice lokalne samouprave nijesu u prilici da dovoljno koriste sredstva iz fondova EU zbog toga što finansijski nijesu u mogućnosti da obezbijede participaciju koja se po pravilu traži u realizaciji tih projeata, predložili nadležnom ministarstvu da se uvede revolving fond iz kojeg bi se obezbijedila participacija i povećala sposobnost Opština da koriste sredstva iz fondova EU.

Gradonačelnik prijestonice Cetinje i kopredsjedavajući ZSO-a Aleksandar Bogdanović , kazao je da Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija nije u pravom smislu prepoznao učinke lokalnih uprava u procesu evropskih integracija, ali da su na ovom sastanku elimisane sve dileme koje su postojale.

„Drago mi je što su evropski zvaničnici konstatovali napredak Crne Gore kao države, ali i jednica lokalne samouprave koje su važan činilac evropskih integracija. Naš stav je da ćemo nastaviti još energičnije sa reformskim procesima posebno na nivou lokalnih samopurava.Takđe ohrabruje i stav zaničnika EU , da će podsticati razvoj i unapređenje reformi i ono što je jako bitno da treba obezbijediti dodatna sredstva kako bismo podsticali određene promjene koje će nas voditi na snađnijem i kvalitetnijem putu ka EU“- kazao je Bogdanović.

Gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, kazala je da danas kada država bilježi napredak na putu evropskih i evro-atlantskih integracija, Kotor intenzivno uspostavlja i njeguje međunarodnu saradnju kao član brojnih međunarodnih organizacija, asocijacija, te pobratimskim vezama sa nizom gradova širom svijeta. Ćatović je ocijenila da sastanak treba da promoviše dijalog i saradnju između regionalnih i lokalnih vlasti Evropske unije i Crne Gore, te da je to prilika da se crnogorske lokalne vlasti dobro pripreme za rad nakon budućeg prijema Crne Gore u EU.

 

 

 

 

 

 

Odustali od namjere da gradonačelniku kupe novi protokolarni auto

1

Opština TivatOpština Tivat trenutno raspolaže sa ukupno 12 službenih automobila od kojih su dva data na stalno korišćenje isključivo gradonačelniku i predsjedniku lokalnog parlamenta, a ostala vozila koriste se za rad svih ostalih organa lokalne uprave.

Gradonačelnik i lider tivatskog DPS Ivan Novosel dobio je na 24-satnu neograničenu upotrebu službeni automobil „reno megan 1.5 DCI“ kupljen krajem 2012, a koji je prethodno na isti način koristio njegov prethodnik Dragan Kankaraš. Predsjednik Skupštine opštine Tivat i prvi čovjek tivatske SDP Krsto Bošković, na isti način na raspolaganju ima identični automobil „reno megan 1.5 DCI“, ali se on često može, pogotovo vikendom, vidjeti i u lani nabavljenom opštinskom terencu „dacia duster 1.5 DCI“ koji nije nikome dodijeljen na 24-satno korišćenje, ali spada u vozila opredijeljena za kabinet predsjednika Opštine. Pored ova tri, kabinet predsjednika raspolaže i sa zvaničnim službenim protokolarnim automobilom tivatskog gradonačelnika marke „ford mondeo 2.0 TDCI“ iz 2007 godine.

Opština Tivat inače, namjeravala je ove godine da po sistemu zamjene uz doplatu staro za novo, ovaj automobil zamijeni novom zvaničnom limuzinom za gradonačelnika za što je u budžetu za 2014 bilo opredijeljeno 25 hiljada eura. Iako je to značajno skromnije ponašanje nego što je praksa nekih od lokalnih uprava okruženja poput kotorske koja je za gradonačelnicu Mariju Ćatović nabavila novi „audi A 6“, vrijedan oko 53 hiljade eura, tivatski opštinari odustali su od namjere da gradonačelniku Novoselu kupe novi protokolarni službeni automobil.

„Opština Tivat do danas nije raspisivala oglas za nabavku novog službenog automobila za potrebe predsjednika Opštine. Do daljneg se neće raspisivati oglas za nabavku istog iako su sredstva planirana u budžetu za ovu godinu.“- potvrđeno je iz kabineta glavne administratorke Opštine Tivat Jovanke Laličić.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

 Dva službena automobila marke „ford C-max 1.8 TDCI“ iz 2007, a koja su do prošle godine bila 24 sata na raspolaganju nekadašnjim opštinskim čelnicima Draganu Kankarašu i Krstu Boškoviću, nakon dolaska novih „renoa megan“, prepuštena su nižim službenicima lokalne uprave. Tako jedan od ovih „fordova“ danas koristi Komunalna policija, a drugi Sekretarijat za informacione djelatnosti i zajedničke poslove. Ovaj sekretarijat na raspolaganju ima i „folksvagen kedi 2.0 SDI“ iz 2005 i „ford fusion 1.4 TDCI“ iz 2007, dok Komunalna policija koristi i stari „reno thalia 1.4“ iz 2003 koji je prethodno takođe duže vrijeme vozio tadašnji potpredsjednik Opštine, a danas čelnik lokalnog parlamenta Krsto Bošković.

Direkcija za investicije Opštine Tivat na raspolaganu ima „folksvagen golf V 1.9 TDI“ iz 2005, Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj ima „reno klio 1.4“ iz 2008, dok je u opštinskom vlansištvu i „reno kangu 1.4“ iz 1999-te, a koji je ustupljen na korišćenje lokalnom javnom servisu Radio Tivat.