Ribarska fešta, ribanje i utrka drvenih barki u Stolivu okupili furešte i domaće

Cijela fešta ribanja iz barki i utrke drvenih barki na vesla, održana danas (nedjelja, 12. maj) na stolivskoj rivi i u bašti Doma kulture “Niko Bilafer”, stala je u pjesmu Gracije Gaša Marovića, koji je kroz stihove prenio tople emocije za običaje i tradiciju svog zavičaja.

Ta ljubav zračila je i iz ljubaznih domaćina/domaćica iz Udruženja „Kamelija“, koji su od ranog jutra do iza podneva  bili na nogama, ugostivši domaće i inostrane goste. Razigrana jedra omladinske ekipe JK „Lahor“ iz Kotora uljepšala su akvatorij u centru mjesta, riba se jela „na repete“, pilo se vino, pjevalo se uz zvuke tambure, gitare i harmonike, a na kraju se i zaplesalo.

Posebnu pažnju domaćini su posvetili televizijskoj ekipi koja je ispratila i snimila svaki detalj fešte i najavila prilog u emisiji „Travel Box“ koja će biti uskoro emitovana na kanalu BBC-ja. Gledaoci ove svjetski poznate kuće imaće po prvi put priliku da na svom kanalu pogledaju emisiju o Crnoj Gori.

Camellia Trophy – Topla dobrodošlica mještana

Pobjednik utrke drvenih barki je Bruno Nikolić sa Prčanja, ali nagrada pripada i osamdesetogodišnjoj Branki Panjako, koja je zajedno sa jednom djevojčicom, veslima uspješno prešla morsku rutu od mjesne crkve Sv. Marije do mula.

Bilo je još zainteresovanih učesnika/ca za veslačku trku, ali nije bilo više drvenih barki, te su odustali.

Camellia Trophy – Branka Panjako

-Prvi put učestvujem u ovoj trci i evo, osvajam prvo mjesto i to barkom-pasarom starom 70-ak godina. Obnovljena je trudom Zorana Nikolića, mog brata od strica, koji je pasionirani ljubitelj drvenih barki. Drago mi je što se ova manifestacija održava i nadam se da će nas iduće godine biti više, naročito ovih mlađih. Drvena barka bi trebalo da ima neku perspektivu na našim prostorima, gdje se vrednuje i kamen i drvo, a to je najbolje postiće kroz razvoj zanata. Ima ovdje ljudi koji to rade na Prčanj – Bećo Martinović, Vito Vujović…, kaže Bruno za Boka News.

Najuspješniji u ribanju iz barke su Zvonko Usanović i Nemanja Kašćelan, koji su ulovili 5.600 grama ribe, drugoplasirani su Željko Vujošević, Jozica i Olivera Šubert sa ulovom od 5.450 grama, slijede ih Vujoševići- Nenad i Damjan sa 3.220 grama, te Vesko Nikolić (1.780g), Miroslav Marković (1.770g) i Milica Nikolić (1.250g).

Najviše je bilo bukve, zatim samarida, bilo je i rombuna, fratara, par saraka, perki, bilo je svakakve ribe, a njima su se sladili gosti svih generacija.

-Ovu feštu bi trebalo da podrži još drugih organizacija, da učestviuje više ljudi, drago mi je što su ove godine ribolovci i vlasnici barki bili brojniji, kaže Nemanja Kašćelan predsjednik KSR „Grand Prix“ Kotor, koji je prošle godine bio domaćin takmičenja iz barke na Prčanju sa 17 barki i 40 takmičara.

Romeo Mihović je pozvao vlasnike i ljubitelje drvenih barki da i ubuduće učestvuju u konkursu Opštine za pomoć u održavanju ovih tradicionalnih plovila. Nastojaće da uproste proceduru i uslove za dobijanje finansisjke pomoći, kako bi se sačuvalo što više drvenih baraka kao jedinstvenih objekata maritimne kulture ovog prostora.

Camellia Trophy – Domaćini i pokrovitelji

Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine ističe važnost uključivanja mladih u očuvanju tradicije.

-Sekretarijat za preduzetništvo Opštine Kotor je prepoznao ovu manifestaciju kao način očuvanja tradicionalnog života na ovom području. Plastične barke su lakše za održavanje, troškovi su veliki, međutim, drvena barka je simbol našeg priobalja i mi želimo da vlasnicima olakšamo da ih sačuvaju, da kroz ovakve manifestacije one ostanu mladima u naslijeđe, kazao je Ševaljević.

Prisutne je pozdravio Jovan Ristić direktor Turističke organizacije Kotor, glavni pokrovitelj fešte, uz želju da ovih manifestacija, posvećenih cvijetu kamelije, plodovima kostanja, drvenim barkama, koje organizuju Stolivljani pri NVO „Kamelija,“ bude što više, da svi uživaju u njima, „da se zajedno radujemo i da čuvamo tradiciju“.

Drvenu brodogradnju podržava Opština Kotor

-Ovu trku sa drvenim barkama organizovali smo prvi put 2010. godine u sklopu Fešte kamelija, u cilju očuvanja ovog elementa naše tradicionalne kulture u primorju. Dosta baraka propada po podrumima, skladištima, ljudi nemaju sredstava da ih obnove, ali pravi zaljubljenici ne odustaju od popravke. Lokalna uprava u Kotoru jedna je od rijetkih u Crnoj Gori (i šire), koja pomaže vlasnicima da očuvaju drvenu brodogradnju. Već dvije godine Sekretarijat za preduzetništvo pomaže vlasnicima putem kupovine materijala za popravku i uređenje barki, a obećali su nam da će ove godine pojačati tu podršku, kazao je Mihović za Boka News.

Šansa za promociju malih zajednica kroz “pučke” svečanosti

-Ovi divni ljudi iz Stoliva čuvaju svoju tradiciju kroz „Kamelija Trofi“ u okviru Dana kamelije, jedan izuzetno važan segment ovih lokalnih svečanosti. Turistička organizacija podržava sve „male“ pučke svečanosti po mjesnim zajednicama, nastojimo da podstaknemo i druge zajednice u opštini da se uključe i osmisle svoja dešavanja bliska karakteru mjesta. Naša ideja je upravo ta diverzifikacija u smislu produžetka sezone, ne pritiska na određeni dio godine i kad je u pitanju teritorija opštine Kotor, ne da većina turista ili svi turisti budu u samom gradu, nego i u ostalim mjestima, a ovo je jedan od načina da se to postigne, poručuje Ristić.

Više fotografija na našoj facebook strani

/M.D.P./

Camellia Trophy

Oli snijevam, ol` mi se pričinja

Da se more pred Stolivom valja,

Niti snijevam, nit mi se pričinja,

Već nova svjetlost Stoliv obasjava.

Rano jutros pred svitanje zore,

Dok zvjezdano nebo lagano se gasi,

I noćna rasvjeta pomalo nestaje,

Zasvjetljelo more i šume blagi talasi.

S obje bande mula svijetle se ferali

Arivaju plovila iz pasanih vremena

Drvene barke, jedrilice i gondole,

Borit će se za prestiž Camellia trofeja

Zorom prvo kreću drvene barke,

Ufatiti ribu za parićat papaladu,

Pa Regata gondola na vesla

I bijela jedra za uveličat paradu.

A poslije objeda i dobroga vina

Najbolji dobija nagradu u pletenoj kofi,

Pravi, prirodni stolivski cvijet,

Već poznati „Kamelija Trofi“!

/Gracija Gašo Marović/

Priče o Ana-Mariji Marović, Jeleni Savojskoj, Darinki Leković Donadio, Erni Beuk…povezale generacije

0

Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…



Kada se entuzijazam, ljubav za istoriju/tradiciju i poštovanje ženskog kulturnog naslijeđa poklope sa podrškom državnih ustanova i nevladinih organizacija, nastaje divna sinergija koja je u subotu uveče u hotelu Cattaro u Kotoru rezultirala događajem pod nazivom “Crnogorke u Italiji, kroz vrijeme“.

U organizaciji Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’,  uz podršku Opštine Kotor, brojna publika, u kojoj su najbrojnije bile žene, sa pažnjom je ispratila nekoliko priča o plemenitim ličnostima znamenitih žena porijeklom iz Crne Gore, koje su živjele u Italiji u periodu od XIX vijeka do današnjih dana, šireći humanističke vrijednosti kroz svoja dobročinstva.

Biserka Milić, specijalista turizma govorila je o Ana Mariji Marović i o Erni Beuk, dobrotvorkama koje su i nju nadahnule svojim likom i djelom. Porijeklom iz Dobrote, Ana je 1864. godine, u svojoj 49. godini ,  s osam drugih sestara u Veneciji osnovala „Red za naknadu uvreda nanesenih Presvetom Srcu Isusovu“, a zatim u crkvi Santa Maria dei Servi ustanovila Institut Kanal-Marović – „Zavod za moralno spašavanje žena i djevojaka”. Proglašavanje za sveticu Ana Marije Marović je u poslednjoj fazi verifikacije. Dobrotvorka novijeg doba Erna Beuk, porijeklom iz Crne Gore, živjela je u Komu i poznata je po brojnim usvajanjima djece bez roditeljskog staranja  iz Dječjeg doma Bijela.

Ksenija Vujović Catapano, sociološkinja i članica Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ nadahnuto je govorila o liku i djelu kraljice Jelene Savojske. Istakavši značaj njenog odrastanja uz majčin humanitarni rad na Cetinju i riječi njenog oca, kralja Nikole: “Ti si tatina dobročiniteljka”, koje su dale pečat cijelom njenom životnom putu, Vujović-Catapano je ispričala niz priča iz kraljičinog života sa Vitoriom Emanuelom III i njenog humanitarnog rada u Italiji, zbog čega je i danas poštuju u rangu svetosti.

-Kraljica Jelena je pravi primjer kako osoba na visokoj poziciji treba da se ponaša, istakla je Catapano, koja je potom riječima oslikala i lik dobrotvorke Darinke Leković Donadio. O ovoj ženi, porijeklom iz Crmnice, svojim prisustvom je svjedočila i Slađana Ratković Milanović, koja je živjela kod nje u Breši, a pismom podrške uz lijepe riječi o svojoj majci, prisutne na ovom skupu pozdravio je Rikardo Donadio. Darinka je u Italiji ostvarila brojne humanitarne akcije zajedno sa Dejanom Savićevićem.

Crnogorke u Italiji – Učesnice panela

Nije slučajno što se ovaj susret desio upravo u Kotoru, s obzirom da su “glavne junakinje” ove priče porijeklom sa ovog podneblja, a naročito imajući u vidu vjekovne kulturno-istorijske veze Boke kotorske, Venecije, Italije.

-Znamo svi kakve su veze Kotora i Italije, a članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ mahom su porijeklom odavde, tako da je logično što smo ovo veče organizovale upravo u ovom gradu. Biserka Milić iz Kotora i ja smo u ovaj projekat ušle sasvim slučajno preko gospođe Danijele Đurđević, predsjednice Udruženja, koja je pokrenula cijelu priču. Onda su uključuile mene i Kseniju Vujović Catapano u to kao dvije mlade osobe u kojima su vidjele potencijal za saradnju, a onda smo se sve zajedno potrudile da na najbolji mogući način publici prenesemo ljepotu ovih priča, kazala je za Boka News  Renata Gojković, vršteljka dužnosti pomoćnice direktora Sektora za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima.

Ona je takođe istakla i humanitarni rad Lejle Martinović, članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’, koja je pomagala djeci oboljeloj od dijabetesa i bila aktivna u nabavci opreme za liječenje od ove bolesti u Crnoj Gori, kao i Ljiljanu Vujović, koja je utemeljila Narodnu kuhinju u Baru, a svojim prisustvom, zajedno sa članicama NVO “Žene Bara”, takođe uveličala ovo veče.

Večeri je prisustvovala i Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori. Minutom ćutanja prisutni su odali počast upravo preminuloj dr Gracijeli Čulić.

Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori

Ovo je jedna od aktivnosti u okviru projekta ‘’Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori, pogled izvan granica i unapređenje rodne ravnopravnosti’’, koji je Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima počela sprovoditi u martu ove godine.

 -Količina emocija naših panelistkinja večeras govori o tome sa kojom strašću rade, kazao je Erduan Demić, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, u okviru koje je početkom marta  pokrenut projekat na temu uspješnih žena u dijaspori. Ohrabrujući je podatak iz istraživanja da 26 odsto (1/4 uzorka) ispitanih žena iz dijaspore je spremno da se  jednog dana vrati u Crnu Goru.

Crnogorke u Italiji – Darinka Leković Donadio, manje poznata dobrotvorka

Bezvremenski primjeri

-Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…To su univerzalni, bezvremenski primjeri svima nama. Danas su institucije, nevladine organizacije preuzele odgovornost  koju su imale ove žene. a Crna Gora kao jedna mlada demokratija, ima nevjerovatan ljudski potencijal u svojim institucijama…poručila je Ksenija Vujović Catapano.

/M.D.P./

Novi City market u Tivtu od 13. maja

Novi City market u Tivtu od 13. maja
City Market

Tokom tri dana kupce očekuje 20% popusta na cjelokupan asortiman



U Tivtu se u ponedeljak 13.maja svečano otvara novi City market. Prvog dana sve potrošače očekuje popust od čak 20% na kompletan asortiman i 500 poklon proizvoda.

City market je svojim sugrađanima pripremio još iznenađenja, i to u utorak 14.maja, kada sve potrošače i dalje očekuje 20% popusta na kompletan asortiman, dok je za prvih 50 kupaca koji potroše više od 50 eura spreman poklon-peškir City. Trećeg dana, u srijedu 15.maja, popust od 20% na kompletan asortiman očekuje lojalne kupce, dok nagradni vaučeri od 50 eura očekuju 4 potrošača, i to za svakog 50. i 100. kupca na obje kase.

Na dan otvaranja u vremenskom periodu od 10 do 14 časova biće promovisana Club Plus kartica/aplikacija, koja potrošačima omogućava 5% povrata na sve kupovine veće od 15 i više eura u svim Aroma, City i Conto marketima.

Iznenađenja se nastavljaju i traju čak 10 dana – kroz posebnu ponudu od 13. do 23.maja, jer City misli na svoje potrošače.

Moderan ambijent City marketa ima profesionalnu uslugu i prijateljsko osoblje koje je uvijek spremno da pomogne i da iskustvo kupovine učini jedinstvenim. Podsjećamo na izuzetnu ponudu domaćih i stranih brendova, svježeg voća i povrća koje svakoga dana nalazi put do više desetina hiljada domova širom Crne Gore. Ljubitelji svježih pekarskih proizvoda znaju da dobar dan počinje u City marketu, kao idealnom mestu sa širokim asortimanom peciva.

„Otvaranjem novih i renoviranih objekata širom zemlje pokazujemo da osluškujemo zahtjeve potrošača i prilagođavamo naše markete savremenom načinu kupovine. Zadovoljstvo nam je da nagradimo lojalne potrošače popustima i poklonima iz našeg asortimana. Sve ovo ostvarujemo zajedno sa timom zaposlenih na koje smo ponosni, jer znamo koliko ulažu truda i energije, kao i spremnosti da pomognu i odgovore na sva pitanja potrošača“, poručuju iz Domaće trgovine.

Nova ulaganja u postojeće objekte se nastavljaju i kontinuirano se radi na proširenju asortimana robe široke potrošnje, kako bi City marketi ostali omiljeno mjesto kupovine svih generacija.

Kompanija Domaća trgovina sada ima 64 maloprodajna objekta i svaki dan posvećuje potrošačima, ali brine i o partnerima koji ulažu napor da svi rafovi budu popunjeni izuzetnom robom.

Na web situ aromamarketi.me možete da ispratite sve akcije, ali i da pročitate preporuke za ishranu, recepte i još mnogo toga.

Radulović: Vlada planira obilaznicu oko Herceg Novog do 2030.

0
Radulović: Vlada planira obilaznicu oko Herceg Novog do 2030.
Radulović i Katić

Jasan stav Vlade je da se do 2030. godine započnu i realizuju značajni infrastrukturni   projekti   među   kojima   je   i   brza   saobraćajnica   duž Crnogorskog primorja, u okviru koje će biti i obilaznica oko Herceg Novog, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović. On se sastao sa predsjednikom   opštine   Herceg   Novi,   Stevanom   Katićem   sa   kojim   je razgovarao   o   aktuelnim   ali   dugoročnim   saobraćajnim  projektima   koji   će rješiti saobraćajne gužve u toj primorskoj opštini.

“Kada   govorimo   o   gužvama   tokom   sezone,   moram  napomenuti   da intenzivno   radimo   na   uspostavljanju   međunarodne   pomorske   linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni što će umnogome  rasteretiti granični prelaz između Crne Gore i  Hrvatske, kazao je Radulović.

On je ponovio da Ministarstvo ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture kroz izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih puteva u cilju bolje saobraćajne povezanosti i smanjenja gužvi. Radulović očekuje i da će na ponovljenom javnom pozivu „Monteputa“ do kraja juna biti izabran projektant za izradu idejnog rješenja prelaska Bokokotorskog zaliva i da će ovaj   višedecenijski   problem   uspješno  biti   riješen   savremenom saobraćajnom vezom preko mora.

“Ono   što   želim   da   naglasim jeste   da   su   sa   aspekta nadležnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ispunjeni svi propisani uslovi za proglašenje   luke   „Lazure“   u   Meljinama   za   luku   nautičkog   turizma-marinu, istakao je Radulović.

Predsjednik opštine Herceg Novi, Stevan Katić kazao je da je u toku proces projekcije trase lokalne zaobilaznice, a radi se i idejno rješenje nastavka te  obilaznice. Oba projekta su jako važna s obzirom na to da prva faza ide od Sutorine do Zelenike, a nastavak obilaznice do Morinja što će značajno smanjiti kilometražu kada se dolazi iz Kotora, odnosno kada se ide prema Kotoru ili Nikšiću.

“Ja se nadam da ćemo početak radova imati već naredne godine i da će se na taj način rasteretiti i riješiti makar dio problema kada je u pitanju saobraćaj kroz Herceg Novi” naveo je Katić.

Kako je istakao, u fokusu je bila i tema vezana za luku u Zelenici za koju je prije više godina pokrenuta procedura dobijanja dozvole za pristajanje kruzera.

„Postoji veliko interesovanje brojnih kompanija i privrednika Boke da se omogući pristajanjje kruzera u zeleničkoj luci i vjerujem da će to biti omogućeno za narednu sezonu”, kazao je Katić.

Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha

0
Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha
Gaza
Foto: Carlos Garcia Rawlins / Reuters

Izrael je u nedjelju pokrenuo napade na Gazu nakon što je ponovno pozvao na proširenu evakuaciju Rafaha, uz upozorenje Ujedinjenih naroda da izravna invazija na prenapučeni južni grad riskira “epsku” katastrofu.

Agencija za obranu Gaze saopštila je da su dva liječnika ubijena u nedjelju u središnjem gradu Deir al-Balahu, a dopisnici AFP-a izvijestili su o intenzivnim sukobima i teškoj vatri iz izraelskih helikoptera u blizini grada Gaze.

Svjedoci su rekli da je Izrael u subotu izveo napade na Rafah blizu prijelaza s Egiptom, a slike AFP-a pokazuju dim koji se diže iznad grada.

Izraelske snage prkose međunarodnom pritisku i ušle su u istočna područja grada, učinkovito zatvorivši ključni granični prijelaz za humanitarnu pomoć i obustavivši promet kroz drugi.

Izrael je proširio naredbu o evakuaciji iz istočnog Rafaha, nakon što je rekao da je 300.000 ljudi napustilo grad otkako je vojska početkom tjedna pozvala ljude da odu.

Stanovnici su gomilali spremnike vode, madrace i druge stvari na vozila i spremali se ponovno bježati.

– Ne znamo kamo da idemo, rekao je Farid Abu Eida, koji se spremao napustiti Rafah, nakon što je tamo stigao iz grada Gaze.

-Nema više mjesta u Gazi koje je sigurno ili nije prenapučeno… Nemamo kamo otići.

Stanovnicima je rečeno da idu u “humanitarnu zonu” Al-Mawasi, na obali sjeverozapadno od Rafaha.

Hamas je optužio Izrael da je “proširio operaciju u Rafahu na nova područja u središtu i zapadnom dijelu grada”.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da su “eliminirali desetke terorista u istočnom Rafahu”, a vojska je rekla da se snage bore protiv “naoružanih terorista” i da su pronašli “brojne podzemne tunele”.

Čelnik UN-a Antonio Guterres rekao je u petak da je Gaza suočena s rizikom “epske humanitarne katastrofe” ako Izrael pokrene sveobuhvatnu kopnenu operaciju u Rafahu.

Čelnik EU-a Charles Michel napisao je na društvenim mrežama da je civilima iz Rafaha naređeno da odu u “nesigurne zone”, osudivši to kao “neprihvatljivo”.

Liječnici bez granica (MSF) rekli su da su počeli prebacivati 22 pacijenta iz terenske bolnice u Rafahu, ističući da izraelske operacije u gradu “onemogućuju pružanje medicinske pomoći koja spašava živote”.

Hamas kaže da izraelska “kontinuirana kontrola” i zatvaranje prijelaza Rafah pogoršavaju “humanitarnu katastrofu” u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je “eliminirati” Hamas u Rafahu.

Izraelska vojska priopćila je da je ponovno otvorila prijelaz Kerem Shalom u blizini Rafaha u srijedu, ali humanitarne agencije upozoravaju da je dobivanje pomoći kroz militarizirano područje i dalje iznimno teško.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, istorije umjetnosti, prava i knjiga za djecu.

Đulio Leoni napisao je Poslednju Danteovu tajnu, uzbudljiv i šokantan istorijski krimi-roman, čija radnbja počinje u Pizi, 1313, godine. Na sahrani Hajnriha Osmog, Dante postaje svjestan da su zajedno sa carem umrle i njegove nade za budućnost Italije, kao i mogućnost da se, konačno, vrati u Firencu. Druga linija romana odvija se u Lučeri, 1936, gdje se prilikom restauracije jedne crkve otkrivaju mnoge tajne, a među njima i jedna koja se tiče oca italijanske književnosti – Dantea Aligijerija. Izdavač je Laguna.

Frederik Begbede, jedan od najznačajnijih, najprovokativnijih i najpopularnijih savremenih francuskih pisaca, autor je Brane na Atlantiku, romana u pripovijeda kako se njegov prijatelj Berterot sav predao borbi protiv porasta nivoa mora. Priča se gradi natopljena šarmom nostalgije: djetinjstvo provedeno u rastrzanosti između razvedenih roditelja, slobodarski duh 70-ih, mladost, žurke i flertovi. Brana na Atlantiku je autobioografski roman u kome su humor i prijateljstvo lijek protiv tuge. Izdavač je: Booka.

U romanu Prevršena mera Džejmsa Patersona ubica sa poremećenim osjećajem za pravdu drži Vašington pod opsadom. Samo detektiv Aleks Kros može da je privede kraju. Život u Vašingtonu nikad nije bio opasniji. Kad se u tihoj noći na auto-putu prolome pucnji, jedan čovek strada. Iako se to u početku čini kao napad bijesnog vozača, izgleda da se ipak radi o nečem zlokobnijem. Nije nikakva tajna zašto je Džejms Paterson najpopularniji pisac trilera na svijetu. Izdavač je Laguna.

Knjižica kolekcionara Zorana Radimira iz Dobrote Skriveni svijet enterijera donosi priču o tome kako je palata po definiciji “velika i lijepa kuća” ili građevina koja se u sklopu naselja ističe veličinom i raskošću. Riječ palata potiče od Palatina, brijega u starom Rimu gdje se nalazio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili raskošna prebivališta – palate. Pomorci Boke Kotorske gradili su takve objekte, donosili sa svojih putovanja skupocjene umjetničke predmete i njima ukrašavali palate i crkve. Knjiga pred nama vodi nas u obilazak jednog svojevrsnog zalivskog muzeja, u bogatstvo dobrotske palate Radimir.

Kapitalna po značaju i obimu, Jansenova istorija umetnosti knjiga je koja je još od prvog objavljivanja 1962. godine upoznavala mnoge naraštaje studenata sa širokim svijetom zapadne umjetnosti i nahnjivala milione poklonika iste. Ovo inovativno izdanje zadržalo je Jansonov poseban narativni stil, izrazit stručan autoritet i nenadmašam umjetnički program, ali su dodate nove teme i umjetnička djela koja su danas ključna za proučavanje umjetnosti. Zahvaljujući Jansonovoj inteligenciji i neuporedivom kvalitetu ilustracija ova maestralno, uravnoteženo i duhovito ispričana priča o istoriji umjetnosti proširuje našu sposobnost razumijevanja i ocjenjivanja umjetničkih djela. Izdavač je Laguna.

Pravni običaji u Slovena knjiga je Valtazara Bogišića čovjek koga je kroz naučni i zakonodavni rad vodila misao da je samo narodno iskonsko pravo ono dobro pravo, da je neophodno sakupljati i ispitivati narodne pravne običaje i na njima utemeljiti cijeli zakonodavni rad.  Kroz ovo djelo on je pokazao pravo bogatstvo materijalnih narodnih pravnih običaja u Slovena. Bogišić preporučuje komparativni metod, osnovan na unutrašnjoj vezi pravnih instituta i normi. Ono što posebno naglašava u ovoj knjizi je da pravne narodne običaje treba sakupljati, spojiti ih sa običajima drugih naroda i onda ih upotrijebiti. Izdavač je Talija.

Razgibajte svoje vijuge uz knjigu Mislite kao Šerlok Holms. Upustite se u detektivsku avanturu koja počinje u ulici Bejker i budite desna ruka Šerloku Holmsu dok rješava slučajeve koji su za druge nerješivi. Analizirajući neke avanture slavnog detektiva, saznaćete kako funkcioniše njegov umi odakle potiče njegova genijalnost, a kroiz specifičan način razmišljanja naučićete kako da izvučete najbolje i iz svoga uma. Knjiga Mislite kao Šerlok Holms put je kroz priče, zadatke i igre pomoću kojih vježbate svoj um za logiku, naučnu metodu, za strast, a a sve prateći jednog od najbriljantnijih detektiva svih vremena. Izdavač je Vulkan.

U Kini isplovio najveći električni kontejnerski brod, ima kapacitet baterija od 50.000 kWh!

0
U Kini isplovio najveći električni kontejnerski brod, ima kapacitet baterija od 50.000 kWh!
Foto: Cosco

Najveći električni kontejnerski brod na svijetu krajem prošlog mjeseca isplovio je na prvo putovanje iz luke u Šangaju u Kini, piše HAK.

Sada je brod počeo redovito opsluživati nekoliko lučkih gradova duž obale ove zemlje. Brod Greenwater 01 pripada logističkoj tvrtki Cosco i duljine je 119,8 metara i širine 23,6 metara. Brod ima ukupni kapacitet baterije veći od 50.000 kWh kroz zamjenjive kutije za baterije koje su dizajnirane kao spremnici i postavljene na palubu. Ukupno ima mjesta za 36 kutija za baterije koje sadrže litij-željezne fosfatne (LFP) baterije.

“Svaka kutija za baterije može osigurati 1.600 kWh električne energije. Šest kutija za baterije dovoljno je za svakodnevni rad broda”, kaže Wang Jun, kapetan Greenwatera 01.

Kada je brod u luci, kutije za baterije mogu se istovariti i zamijeniti napunjenim baterijama. To skraćuje vrijeme punjenja broda. Plovilo pokreću dva elektromotora snage po 900 kW, a najveća brzina je 19,4 km/h. Osim 36 kutija za baterije, brod također utovaruje 700 standardnih kontejnera, navodi HAK.

Iza projekta je suradnja 80 pojedinačnih tvrtki koje se bave sustavima kao što su električni pogoni, projektiranje i izgradnja brodova, logistika luka i terminala, znanstvene institucije, dobavljači baterija te industrijska ulaganja i financiranja. Cilj suradnje je elektrifikacija pomorskog sektora.

Veći broj konobara i kuvara sa Biro rada u Budvi ne želi da radi uprkos dobrim platama

0
Veći broj konobara i kuvara sa Biro rada u Budvi ne želi da radi uprkos dobrim platama
Kuvari

Turistička sezona u Crnoj Gori tradicionalno donosi procvat zapošljavanja, ali izazove u pronalaženju odgovarajuće radne snage. Prema podacima savjetnika za zapošljavanje na Birou rada Budva, Nebojše Vujačića, trenutno stanje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Budvi pokazuje da je 653 osoba nezaposleno, od čega je čak 458 žena.

Struktura nezaposlenosti otkriva raznolikost obrazovnih nivoa.

“Među nezaposlenima 137 osoba ima prvi stepen stručne spreme (NK), 23 osobe drugi stepen, 113 osoba treći stepen (KV), 233 osobe su završile srednju školu, jedan osoba ima peti stepen, 23 osobe šesti stepen, 11 osoba završen fakultet, dok troje nezaposlenih ima osmi stepen obrazovanja”, kazao je Vujačić u Jutrom iz Budve.

Kako ističe, nezaposlenost ne predstavlja potpunu sliku raspoloživih radnika, budući da mnogi koriste novčane naknade zbog različitih okolnosti, poput gubitka posla ili pripreme za penziju.

“Na primjer, neko radi pa ostane bez posla, dovoljno je da radi devet mjeseci i da koristi novčanu naknadu, ili, ko poslije 35 godina ostane bez posla onda do penzije, odnosno pet godina ima pravo da koristi novčanu naknadu”, kaže on.

Budva – foto Boka News

Pored toga, poslodavci često ističu nedostatak odgovarajućih vještina kod potencijalnih radnika.

“To je interesantno, imamo veliki broj konobara i kuvara i u razgovoru sa mlađim ljudima vidim da veliki broj njih ne želi da radi u struci iako su ti poslovi zaista dobro plaćeni”, kaže Vujačić.

Prema njegovim riječima, nedostatak radne snage neće biti samo pitanje u turističkom sektoru, već se primjećuje i značajna potražnja u građevinskom sektoru. Procenjuje se da će nedostajati oko 20.000 radnika. Trenutno se putem oglasa traži oko 2.500 sezonskih radnika, a očekuje se da će ovaj broj rasti do kraja juna, predstavljajući ozbiljan izazov za crnogorsku privredu.

/D.B./

Dubrovnik prepun turista već u maju, paprene cijene očito im ne smetaju

0
Dubrovnik prepun turista već u maju, paprene cijene očito im ne smetaju
Dubrovnik – foto Boka News

Padamo s nogu, a tek je početak maja. Riječi su to koje ćete ovih dana čuti u Dubrovniku, praktično od svakog vozača autobusa i taksi kombija koji putnike prevoze iz dubrovačke zračne luke koja od lanjskog studenog nosi naziv po znamenitom znanstveniku Ruđeru Boškoviću, fizičaru iz jednog od najpoznatijih gradova Mediterana.

Potvrdu njihovih riječ pronalazimo i u službenoj statistici zračne luke iz kojih se vidi da je u prva četiri mjeseca promet bolji za golemih pedeset hiljada putnika. Ove je godine brojka za prvu trećinu godine dosegla 299.153 putnika dok ih je lani u isto vrijeme bilo 249.915, piše Novi list.

Porast je dakle nevjerojatnih 20 posto, a posebno fasciniraju travanjski podaci prema kojima je ostvareno 224.163 putnika! S obzirom da ih je lanjskog aprila bilo 167.731, rast je to veći od 33 posto.

Posebno veseli, pa i čudi da je lanjski travanj bio također nemjerljivo bolji od onog iz 2022. godine kad je ostvaren promet od 117.715 putnika. Drugim riječima april 2024. u odnosu na april 2022. znači porast broja putnika od skoro 91 posto čime je ovogodišnji april ujedno postao i tim mjesecom s najvećim brojem putnika ikad ostvaren u ZL Dubrovnik!

Dubrovnik foto Boka News

E sad, kako to kad je Dubrovnik ujedno i grad najskupljih usluga u Hrvatskoj, sasvim sigurno i po to pitanju jako visoko plasiran na cjelokupnom mediteranskom prostoru? Cijene izvan samog centra nešto su podnošljivije, mada platiti na Lapadu neko od, realno, samo toplih predjela kao što su to tjestenine s raznim umacima, “morskim plodovima” primjerice 25 ili više eura nije malo.

Dolaskom na Stradun priča se dodatno usložnjava pa nam je tako “za oko” zapela cijena tjestenine s jastogom od – 75 eura. Istina, visoka je to jako visoka srednja klasa, ugledni Proto koji tako kilogram oborite ribe, ponuda dana – što ribar donese, cijeni 105 eura, riblja plata za dvoje 119 eura, kilogram jastoga 220 eura, porcija od šest stonskih kamenica 26 eura, a želite li samo riblju juhu – 13 eura.

Meso je nešto povoljnije, ribeye steak 39, burger 30 eura. No, Stradun je prepun, a i restorani su u vrijeme ručka kad smo se ispred njih prošetali, ulazak bi bio ipak preopasan jer mogao bi prouzročiti osobni bankrot, sasvim solidno popunjeni. Da, i redovi za lani “opjevane” sladolede su – golemi. Cijene idu od 2,5 eura za najmanje porcije do 7,5 eura kad je riječ o najvećoj.

Dubrovnik – foto Boka News

Cijene za naše prilike uistinu i jesu “šokantne”, ali s obzirom da najveći broj turista ovih dana čine gosti s Dalekog istoka i iz SAD, i nije tako strašno. Nema tog lokala u New Yorku gdje ćete malu pivu platiti manje od 10 dolara. Na Stradunu je velika – 8 eura.

Dubrovnik se naprosto razvio u toliko moćni brend da su njegove cijene, koliko god bile visoke, daleko u drugom planu, na neki način i samorazumljive. Nije na kraju krajeva jeftino ni imati prostor, restoran na Stradunu jer to znači i plaćanje golemih režija.

Naprosto odnos ponude i potražnje. U Dubrovnik se dolazi zbog njegove ljepote, sadržaja, zbog povijesti ali i zbog – prestiža. Kako biste uživali, ali i kako biste se po povratku u domovinu mogli – hvaliti.

Ono što je u Dubrovniku također zanimljivo, kvaliteta je radne snage. Konobari su iznimno uslužni i to na jedan simpatični, jako susretljivi i nadasve profesionalni način. Nisu usiljeni, preozbiljni i odsutni, ne oni se gostu istinski raduju i vrlo brzo uspostavljaju optimalnu komunikaciju.

Boćari Crne Gore osvojili dvije bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu

0
Boćari Crne Gore osvojili dvije bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu
Petković i Stjepčević – bronza na Svjetskom prvenstvu

U francuskom gradu St Vulbas u subotu je završilo Svjetsko prvenstvo u boćanju. Reprezentativci Crne Gore vraćaju se sa dvije osvojene bronzane medalje u  konkureciji boćarskih velesila, kakve su Hrvatska, Slovenija, Italija i domaćin Francuska.

Mladi Gracija Stjepčević je u brzinskom izbijanju osvojio treće mjesto i bronzanu medalju u veoma jakoj konkurenciji. On je u petak bio u prilici protiv slovenačkog prestavnika da bronzano odličje pretvori u srebrenu medalju ali je u uzbudljivom meču poražen rezultatom 47:44.

Stjepčević – bronza na Svjetskom prvenstvu

Drugu medalju takođe bronzanu u paru osvojili su Miroslav Petković koji je najbolji boćar u istoriji ovog sporta u Crnoj Gori i trenutno je na funkciji predsjednika Boćarskog saveza Crne Gore i Gracija Stjepčević. Oni su u borbi za medalju pobjedili par iz Alžira 9:7 a u borbi za ulazak u finale bili su poraženi od italijanskog para Gratapalja-Groso rezultatom 13:3.

Šansu za medalju imali su i takmičari u mix paru Dijana Sindik i Ilija Belan ali do cilja nijesu stigli jer Belan u odlučujućem trenutku nije uspio da pogodi buću, dok je to za rukom pošlo Dijani Sindik i ta šansa za osvajanje medalje nije iskorišćena.