U Akvarijumu Boka u toku obilježavanja jubileja 50. godina Univerziteta Crne Gore uživalo je preko 3.500 posjetilaca
Institut za biologiju mora je proslavio 50 godina Univerziteta Crne Gore otvaranjem vrata Akvarijuma Boka i omogućavanjem besplatnog ulaza posjetiocima.
“U periodu od 24. do 29. aprila otvorili smo vrata našeg Akvarijuma Boka svim posjetiocima, pružajući im priliku da se upoznaju sa živim svijetom Jadranskog mora.
Sa preko 3.500 posjetilaca koji su uživali u ljepotama Akvarijuma Boka, osjećamo se počastvovano što smo mogli podijeliti ovaj poseban trenutak sa vama, hvala vam što ste bili dio našeg jubileja”, poručuju iz Instituta za bilogiju mora.
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka je jedini javni akvarijum u Crnoj Gori. Akvarijum izgrađuje javnu svijest i djelovanje za zaštitu vrsta i staništa Jadranskog mora, aktivno doprinosi raznim rješenjima za očuvanje i služi kao uzor.
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka ima 18 tankova podijeljenih u četiri izložbene cjeline: (1) Svjetsko more i Mediteransko more, (2) Jadransko more i Južni Jadran, (3) Bokokotorski zaliv i (4) tropska mora.
Radno vrijeme Akvarijuma Boka je od srijede do nedjelje od 10 do 17 sati.
Prosvjedi na sveučilištima Foto: Mike Segar / Reuters
Policija je u subotu uhapsila najmanje 25 propalestinskih prosvjednika i raščistila kamp na Sveučilištu u Virginiji, navodi se u saopštenju sveučilišta, dok su se američki kampusi pripremali za nove nemire tokom proslave diplome.
Napetosti su se rasplamsale u kampusu UVA-e u Charlottesvilleu, gdje su protesti uglavnom bili mirni do subote ujutro, kada su policajci u opremi za razbijanje nereda viđeni na videosnimci kako se kreću kampom na travnjaku kampusa, stavljajući neke prosvjednike na lisice s vezicama i koristeći ono što se činilo biti hemijski sprej.
Sveučilište Virginije je u priopćenju za javnost objavilo da su prosvjednici prekršili nekoliko sveučilišnih pravila, uključujući postavljanje šatora u petak navečer i korištenje pojačanog zvuka.
Jim Ryan, predsjednik UVA-e, napisao je u poruci da su dužnosnici saznali da su se “pojedinci nepovezani sa sveučilištem” koji su izrazili “neke sigurnosne probleme” pridružili prosvjednicima u kampusu.
Nije odmah jasno koliko je među uhapšenima bilo studenata UVA.
Grupa pod nazivom UVA logor za Gazu koja je ranije ove sedmce rekla da je postavila kamp osudila je u objavi na Instagramu odluku sveučilišta da pozove policiju.
Deseci ljudi uhićeni su zbog kriminalnog upada ispred Umjetničkog instituta u Chicagu tijekom prosvjeda u subotu nakon što je institut pozvao policiju da ukloni prosvjednike za koje je rekla da su nezakonito zauzeli njegovu imovinu, saopštila je čikaška policijska uprava na X.
Drugdje, sukobi nisu eskalirali u uhićenja. U Ann Arboru, propalestinski prosvjednici nakratko su prekinuli ceremoniju početka na Sveučilištu u Michiganu.
Videozapisi podijeljeni na društvenim mrežama prikazuju desetke studenata koji nose tradicionalna pokrivala za glavu i maturalne kape i mašu palestinskim zastavama dok hodaju središnjim prolazom stadiona Michigan uz ovacije i zviždanje tisuće tisuća ljudi.
Ceremonija se nastavila i policija kampusa ispratila je prosvjednike prema stražnjem dijelu stadiona, ali nitko nije uhićen, prema Colleen Mastony, glasnogovornici sveučilišta.
Suprotstavljena stajališta o izraelskom ratu u Gazi izbila su, ponekad nasilno, diljem američkih kampusa tokom posljednjih nekoliko tjedana.
Mnoge škole, uključujući Sveučilište Columbia u New Yorku, pozvale su policiju da uguši proteste.
Policija je dosad uhapsila više od 2000 prosvjednika na fakultetima diljem zemlje.
Sveučilište u Michiganu jedno je od mnogih sveučilišta koja su promijenila svoje sigurnosne protokole za ceremonije dodjele diploma.
Crnogorski vaterpolisti, igrači do 17 godina, pobijedili su danas Italiju, nakon boljeg izvođenja peteraca, 17:16 i Uskršnji turnir u Budvi završili na trećem mjestu.
Utakmica je u rehulranom toku završena neriješeno 13:13.
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Andrej Durutović sa tri gola, po dva postigli su Stefan Roganović, Stefan Vraneš i Pavle Dabić, a po jedan Luka Todorović, Stefan Kruta, Marko Milinić i Danilo Savović.
Crna Gora je turnir završila sa tri pobjede i dva poraza.
Prva takmičarskog dana izabranici selektora Nenada Vukanića poraženi su od Španije i Srbije, dok su juče slavili protiv Hrvatske i Holandije.
Španija je osvojila trofej sa četiri pobjede i porazom.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 676.84 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. aprila do 3. maja iznosio 62,92 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Pravoslavni vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja kucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa – rađanja života.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.
Tito u Igalu – foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Na današnji dan prije 44 godine, u Ljubljani je preminuo doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito.
Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, u 15.05, u Kliničkom centru u Ljubljani.
Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sjutradan Plavim vozom iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.
Tri dana kasnije, na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku, podsjeća RTS.
Posljednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.
Na sahrani su bili i Margaret Tačer, potpredsednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, švedski kralj Karl XVI Gustav.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju, gdje od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka. Njegov grob je, uz obližnji Muzej Jugoslavije, i dalje odredište brojnih turista, posjetilaca i poštovalaca iz bivših jugoslovenskih republika i cijelog svijeta.
Josip Broz Tito je rođen u Kumrovcu u tadašnjoj Austrougarskoj 7. maja 1892. godine. Postao je u to vrijeme najmlađi vodnik austrougarske vojske, a za vrijeme Prvog svjetskog rata su ga ranili i zarobili Rusi, pa je završio u radnim logorima u Rusiji.
Nakon Oktobarske revolucije, 1920. godine vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i u Zagrebu se učlanio u Komunističku partiju.
Po izbijanju Drugog svjetskog rata, postao je vođa Partizanskog pokreta otpora, a nakon njegovog završetka lider Jugoslavije u kojoj je uspostavljen novi društveno-politički poredak.
Bio je predsjednik Vlade od 29. novembra 1945. godine, a poslije 1953. predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i predsjednik Republike. Kada su godinu dana kasnije te dvije funkcije razdvojene, ostao je do kraja života predsjednik Republike, a od 1974. godine i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslovenske narodne armije. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, čiji je jedno vrijeme bio i generalni sekretar.
Izuzetna godina za Hercegnovski strip festival(HSF) i njegov doprinos kvalitetnoj kulturnoj sceni Herceg Novog, Boke i Crne Gore se nastavlja. Nakon, po mnogima, najvećeg kulturnog događaja godine, gostovanja maestra Mila Manare na Devetom Strip vikendu, i izložbe njegovih originalnih radova koju su ljubitelji umjetnosti mogli vidjeti na oba sprata gradske galerije tokom marta i aprila, organizatorski tim HSF-a uspješno je predstavio svoj festival i svoj grad i zemlju na prestižnim Crtani Romani Šou u Zagrebu i Komikonu (Comicon) u Napulju.
Upravo u Napulju, na jednom od najvećih svjetskih okupljanja ljubitelja stripa i pop kulture, potvrđen je dogovor da na 18. Hercegnovskom strip festivalu koji će se održati od 6. do 11. septembra, 2024. godine, jedan od specijalnih gostiju bude i Tanino Liberatore, globalna legenda devete umjetnosti. Dolazak na Hercegnovski strip festival potvrdio je i Mark Simpson, poznatiji kao Džok (Jock), škotski umjetnik koji kao i Liberatore, pripada samoj eliti svjetskih strip umjetnika.
Tanino Liberatore jedan je od najznačajnijih italijanskih ilustratora i strip crtača svih vremena. Njegovu mladost obilježava druženje sa velikanima stripa Andreom Pacijencom i Stefanom Tamburinijem pod čijim uticajem i ulazi u strip i prve radove objavljuje upravo u njegovom magazinu Kanibal. Uz podršku njih dvojice, Liberatore stvara i „RanXerox“ njegov najpoznatiji i najdugovječniji strip. Objavljuje i u kultnim magazinima Il Male, Frižider, Eho Savane, Tranfert, Metal Hurlant, Nastaviće se, Šik, Hastler, Uvrnute priče, po scenarijima najpoznatijih svjetskih autora.
Tamburinijeva prerana smrt Liberatorea udaljava od stripa, te se posvećuje ilustraciji i radu na filmu. Crta omote za albume poznatih svjetskih bendova od kojih je svakako najpoznatiji onaj za „The Man from Utopia“ Frenka Zape na kojem je muzičar predstavljen kao RanXerox. U svijetu filma uspješan je i kao art direktor i kao kostimograf i kao scenograf.
Stripu se vraća s vremena na vrijeme oživljavajući svog najpoznatijeg heroja RanXeroxa, crtajući specijalne epizode Betmena za ediciju „Crno i bijelo“, kratke priče za legendarni magazin Heavy Metal te fenomenalni album „Lucy“ za francuskog izdavača Glenat.
liberatore per zappa
Rođen kao Mark Simpson, Džok (Jock) karijeru započinje u najvećoj britanskoj izdavačkoj kući 2000 AD crtajući poznate junake Sudiju Dreda, Tor Sajana i Leni Ziro, što ga preporučuje američkom gigantu DC Comics gdje dobija poslove na prestižnim naslovima Helblejzer, Gubitnici, Zelena strijela i Betmen. Upravo radom na Betmenu stiče status jedne od najvećih svjetskih zvijezda stripa. Ovog junaka crta u njegovom redovnom izdanju kao i u serijalima Detektivske priče, All Star Betmen, Betmen koji se smije, kao i mnogim pojedinačnim pričama.
Džok se ističe i radom za Marvel na naslovima X-men i Vulverin, te za najvećeg nezavisnog izdavača Image Comics naslovom Vještice, sa legendarnim scenaristom Skotom Snajderom. Svojim autentičnim stilom iskazao se i kao jedan od najboljih crtača naslovnica, te njegove kreacije krase neka od kultnih izdanja Betmena, Supermena, Derdevila, Čudovišta iz močvare, Hulka, Američkog vampira, Venoma, Skalpiranih… Dobitnik je velikog broja međunarodnih nagrada za svoj rad. Ovaj izuzetni umjetnik se iskazao i kao zvijezda filmske produkcije dajući ključni doprinos holivudskim blokbasterima kao što su Henkok, Bojni brod, Potomci (Children of Men), Dred, Betmen početak, X-men: Dani buduće prošlosti, Ex Machina.
Uz već najavljenu prvu specijalnu gošću, Džil Tompson, ovogodišnje osamnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala obećava da bude jedno od najimpozantnijih okupljanja strip umjetnika na svijetu. U predstojećim danima stiže i predstavljanje preostalih devet velikana devete umjetnosti koji su ovogodišnji specijalni gosti ovog fantastičnog festivala, ali slijede i najave sjajnog muzičkog programa kakav zaslužuje jedan grad kulture i umjetnosti.
Među različitim načinima promocije turističkih potencijala Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja svoje mjesto sve više zauzimaju i specijalizirane mobilne aplikacije. Jedna od njih, “Vikendholičari” predstavljena je na nedavnom Sarajevo Destination Festivalu.
Kreator aplikacije, Mario Slaviček ističe da su “Vikendholičari” prva mobilna aplikacija u regiji koja se bavi vikend izletima, vikend destinacijama, pokušavajući na vrlo jednostavan način omogućiti ljudima da sami organiziraju svoj slobodan vikend.
– Osnovna ideja aplikacije je da odabirom kategorije, uključujući posebne parametre kao što su primjerice da idete na putovanje s djecom ili da vodite kućnog ljubimca, dobijete konkretne ponude gdje i kako otići. Mi smo počeli komunikaciju prema turističkim organizacijama, malim poduzetnicima u turizmu. Već smo jako prepoznati na društvenim mrežama, jer smo to pokrenuli prije mobilne aplikacije. Ljudi nas prepoznaju i zovu da ih posjetimo i promoviramo na različite načine. Rado se odazivamo, jer želimo predstaviti atraktivne destinacije za korisnike aplikacije i one na društvenim mrežama – kaže Slaviček.
On kaže da je Vikendoličarima na početku fokus bio na Hrvatskoj, ali da se sve više usmjeravaju i na ponudu zemalja u susjedstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
– BiH nam je relativno malo pokrivena, ali to ne znači da nismo putovali i da nismo uvrstili neke zanimljive destinacije u našu aplikaciju. I naše sudjelovanje na Sarajevo Destination Festivalu govori da nam je BiH itekako zanimljiva. U idućih nekoliko mjeseci ćemo se “raspršiti” po BiH i sigurno predstaviti puno lijepih odredišta za vikend turiste – najavljuje Slaviček.
Aplikacija “Vikendholičari” pokriva prostor koji se može obići i posjetiti u dva do četiri dana automobilom. Slaviček ističe da je turistička ponuda za takvu vrstu putovanja prilično dobra, a vjeruje da će i ova aplikacija omogućiti da mnoga mjesta u BiH budu turistički posjećenija.
– Prirodnih ljepota je jako puno, ugostiteljskih i turističkih poduzetnika je sve više i doista se ima gdje ugodno iskoristiti vrijeme. Mi pokrivamo tridesetak kategorija, od pješačenja, bicikliranja, planinarenja i stvarno je ponuda raznolika i bogata. Ono što je kod nas specifično je da turističke točke, turistička odredišta koja predstavljamo, zapravo obrađuju i predlažu sami turisti za druge turiste. Iznose vlastita turistička iskustva i impresije i to je sigurno vrlo korisno. Filtriranje omogućava korisnicima da biraju ono što ih zanima i što je njima konkretno bitno – zaključuje Slaviček.
Država Crna Gora je od trajektne linije Kamenari-Lepetani za godinu prihodovala preko osam miliona eura, saopštio je predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović.
On je podsjetio da se sjutra navršava tačno godinu od kada je država počela da naplaćuje usluge trajektne linije Kamenari-Lepetani.
“Za taj period prihodovano je preko osam miliona EUR, tačnije 8,18 miliona, zaključno sa 1. majem ove godine”, objavio je Abazović na Facebooku.
Kako je naveo, ukoliko oduzmemo fiksne troškove koji na mjesečnom nivou iznose oko 150 hiljada EUR i amortizaciju, čisti profit države, odnosno preduzeća Morsko dobro koje upravlja linijom, veći je od četiri miliona EUR u prvoj godini poslovanja.
“To je nevjerovatnih 20 puta više nego što je država dobijala kada je linijom upravljala privatna kompanija bliska bivšem režimu i kada su plaćali oko 200 hiljada EUR godišnje koncesije”, dodao je Abazović.
Prema njegovim riječima, država je za godinu zaradila više nego za prethodnih 20 godina.
Trajekt – foto Boka News
“Zamislite sada situaciju da je država kojim slučajem prethodne dvije decenije upravljala linijom, kolika bi zarada bila i šta bi sve moglo da se izgradi za taj novac”, naveo je Abazović.
On je dodao da država u ovom trenutku posjeduje osam svojih brodova, a da prije preuzimanja linije nije imala niti jedan brod u svom vlasništvu.
“Za očekivati je da ova godina bude još uspješnija u poslovnom smislu, jer pojedini troškovi koji su se javili usljed preuzimanja linije više neće postojati”, rekao je Abazović.
On je dodao da će nakon velike propagande i galame, sa kojima su se od samog starta suočili, ostati zapisano da je ovo bio jedan od najboljih poslovnih poduhvata države, sa najbržim trendom povraćaja investicije.
“To je i najbolji odgovor na svaku tešku riječ koja je upućena 43. vladi, ili meni lično, jer je sada svakome jasno zašto su se pojedinci i određene grupe grčevito borili da do ovoga ne dođe i da trajekt suprotno zakonu ostane u rukama privatnika”, naveo je Abazović.
Trajekt JP Morsko dobro – foto Boka News
On se zahvalio doskorašnjem predsjedniku borda direktora Morskog dobra, Blažu Rađenoviću, od koga je, kako je naveo, i krenula cijela ideja. Zahvalio je i direktoru Mladenu Mikijelju i svim zaposlenima u Morskom dobru, kao i bivšoj ministarki Ani Novaković Đurović i svim ostalim ministrima iz prethodne Vlade, na efikasnim odlukama koje su služile isključivo zaštiti nacionalnih interesa i punjenju državne kase.
“Takođe, posebnu zahvalnost dugujemo kompaniji YU-Briv koja je nesebično i bez ikakve nadoknade ustupila svoj trajekt Vasilije na korišćenje svim građanima i tako spriječila obustavu saobraćaja usljed neodgovornosti dotadašnjeg prevoznika. Ruka pravde ne staje, a rezultati sami govore svakog dana u svakom segmentu. Tu smo da se takmičimo u dobru”, zaključio je Abazović.
Zbog sve izraženijh problema te vrste koje su donijele proteklih nekoliko turističkih sezona u tom gradu, lokalne vlasti Tivta odlučile su da postrože komunalna pravila koja bi trebalo da prvenstveno turiste koji posjećuju taj grad, motivišu da se adekvatno ponašaju.
Na predlog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno komunalne djelatnosti, odbornici su na sjednici SO Tivat 28. aprila, izglasali izmjene Odluke o komunalnom redu.
Njima je propisano da je na javnim površinama u Tivtu „zabranjeno kretati se i boraviti u kupaćim kostimima, kao i bez dijela odjeće u pješačkim zonama, gradskim parkovima, na trgovima i u užem gradskom jezgru“.
Ova zabrana, međutim, ne odnosi se na kupališne zone grada, što znači da će, naprimjer, i domaći i gosti moći da se u kupaćim kostimima kreću po dijelu Šetalištu Iva Visina u blizini gradske plaže, ali ne i po gradskoj rivi Pine kao što je to do sada nerijetko bio slučaj.
-Razvojem Tivta kao turističke destinacije pored mnoštva pozitivnih trendova, prepoznata su i neka ponašanja koja nisu svojstvena domicilnom stanovništvu i koja prethodnom Odlukom o komunalnom redu, zbog navedenog nije bilo potrebno posebno definisati.
Naime, kako je učestalo kretanje i zadržavanje lica u kupaćim kostimimima kao i bez osnovnog dijela odjeće na mjestima koja za to nisu predviđena, a u namjeri da Tivat ostane prepoznat ka miran, uredan i grad u kome se poštuju kodeks ponašanja i vrijednosti, to se pristupilo dopuni odluke na ovaj način-stoji u obrazloženju izmjena Odluke o komunalnom redu.
Licima koja bi prekršila novouvedene zabrane kretanja po gradu u kupaćim kostimima ili previše obnaženima na javnim površinama, sada tako prijete novčane kazne u rasponu od 20 do 1.000 eura.
Lokalni parlament prihvatio je i izmjene i dopune Odluke o regulisanju saobraćaja na području opštine Tivat, kojima su proširene pješačke zone u gradu.
Pored postojećih pješačkih zona: Ulice mršala Tita, Šetališta Iva Visina i Obale Filipa Miloševića u Donjoj Lastvi, uvedene su i nove i to na potezu od raskrsnice sa ulicom Ruljina do ugostiteljskog objekta „Doria“ u Donjoj Lastvi, šetalište Pine obala, te Veliki i Mali gradski park.
U svim tim pješačkim zonama je uvedena eksplicitna zabrana „kretanja električnih trotineta i drugih sličnih vozila“.
-Suštinski razlog za izmjenu i dopunu Odluke o regulisanju saobraćaja na području opštine Tivat jeste u prepoznavanju problematike u vezi sa ugrožavanjem bezbjednosti pješaka.
Naime, svjedoci smo sve češće upotrebe električih trotineta i sličnih lakih električnih vozila, a koja nisu zakonom definisana, kao i bicikala, čijom neprimjerenom upotrebom se dovode u opasnost životi svih pješaka, naročito u pješačkim zonama-obrazložili su iz Sekretrijata za saobraćaj i komunalno-stambene poslove uvođenje ovih izmjena.
Njima je pored ostaloga, uvedena i obaveza biciklistima da se kreću isključivo biciklističkim stazama i trakama tamo gdje one postoje, a da na drugim mjestima gdje takvih staza i traka nema, biciklisti poštuju obaveze i pravila iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iako je prvobitni predlog Sekretartijata bio da se uvede zabrana vožnja bicikala u svim starim i novoproglašenim pješačkim zonama, ipak je amandmanom koji je podnio predsjednik Opštine Željko Komnenović, na kraju usvojeno da zabrana kretanja bicikala važi svakodnevno u intervalu od 19 do 23 sata samo na šetalištu Pine, Ulici maršala Tita i Šetalištu Iva Visina.
Vozačima električnih trotineta i sličnih vozila, koji budu vozili po zabranjem pješakim zonama, prijete novčane kazne u iznosu od 20 do 500 eura.
