Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U 16 upisala je dvije pobjede drugog dana Uskršnjeg turnira koji se održava u Budvi.
Nakon poraza od Španije i Srbije, igrači Nenad Vukanića savladali su istim rezultatom Holandiju – 12:11 (2:2, 3:2, 2:4, 5:3) i Hrvatsku – 12:11 (1:3, 2:1, 5:2, 4:5).
„Ajkule“ su u duelu sa Holandijom gubile pred posljednju četvrtinu 8:7, da bi serijom 3:0 preokrenuli i sačuvali prednost.
Tri gola u tom meču postigao je Stefan Vraneš, po dva Stefan Kruta, Luka Todorović i Danilo Savović, po jedan Dimitrije Milić, Luka Dragović i Marko Milinić.
U meču protiv Hrvatske, sredinom treće četvrtine, naši momci su bili u zaostatku dva gola (6:4), da bi serijom 6:0 početkom posljednjeg perioda došli do prednosti od 10:6. Hrvatska se nije predavala, a u neizvjesnom finišu naši mladi vaterpolisti su sačuvali prednost.
Stefan Roganović je upisao tri gola, Petar Brnović, Stefan Vraneš i Stefan Kruta po dva, Marko Milinić, Andrej Durutović i Luka Todorović po jedan.
Izložba će putovati kroz više znanstvenih i kulturnih institucija u nekoliko zemalja i u konačnici, u jednom formatu, biti postavljena na Odjelu za povijest zadarskog Sveučilišta 2026. godine.
Izložba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stoljeća koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilježbi u mornarskim školama ili bratovštinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I–IV. Autorica, javlja eZadar, prenosi Morski HR.
Zrinka Podhraški Čizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po različitim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativši istraživanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i grčkim pomorskim znanstvenicima i stručnjacima Ovaj zahtjevan pothvat, uz temeljito istraživanje ikonografije, omogućio je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljujući umjetničkom talentu Luigija Divarija, stručnjaka za povijest pomorstva.
Plan je da izložba putuje tijekom 2025.–2026. godine počevši od Zagreba, gdje će Hrvatski povijesni muzej izvesti izložbu u četverojezičnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lošinj, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.
Izložba će potom biti dostupna na internetskim stranicama različitih uključenih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat međunarodne znanstveno-istraživačke platforme koja je održana između studenog 2021. i ožujka 2022., navodi Morski HR.
Veliki broj brodova različitih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvrđuju genijalnost i domišljatost morskih ljudi koji su živjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u ovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, proširila na Mediteran i druge oceane.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, filozofije i knjiga za djecu.
Gdje biste vi kupili zemljište u slučaju apokalipse? Junak romanaodlučuje da to bude u Tasmaniji. Dovoljno je južno da se izbjegnu pretjerano niske temperature. Ima dovoljne rezerve slatke vode, nalazi se u demokratskoj državi i ne nastanjuju je grabljivice kojima je plen čovek. Nije previše mala, ali je ostrvo, dakle, lakše se brani. Tasmanijaje roman o budućnosti. O budućnosti koje se plašimo i koju priželjkujemo. Svi se prepoznajemo u ovom veoma osjetljivom, živom i savremenom djelu. Jer svako od nas traži svoju Tasmaniju, mjesto gde se, jednostavno, možemo spasti. Izdavač je Laguna.
U miljeu karipskih zavodnika, vlažnih i toplih noći, senzualne muzike, i oštrog kontrasta između turizma i bijede, u svom poslednjem, posthumno objavljenom romanu, Vidimo se u avgustu, Gabrijel Garsija Markes govori o ljubavi u zrelim godinama, o želji, životu i samospoznaji, kao i tome da nikoga suštinski ne poznajemo i da neke tajne, htjeli-ne htjeli, nosimo sa sobom u grob. Deset godina nakon što smo pomislili da to više nikad neće biti moguće, imamo priliku da uživamo u novootkrivenom dragulju voljenog kolumbijskog nobelovca. Izdavač je Sezam book.
Roman Crveni šator Anite Dajamant postao je moderni klasik. Ime glavne junakinje je Dina. U Bibliji, u Knjizi Postanja, samo se pominje u mnogo poznatijim poglavljima o njenom ocu Jakovu i njegovih dvanaest sinova. Ispričan glasom Dine, roman otkriva tradicije i nemire u životima žena iz prošlosti. Dinina saga otkriva zaboravljeni svijet čudesnih rađanja, robova, zanatlija, kućnih bogova i sestrinskih tajni. Autorka na veličanstven način opisuje živote žena iz doba koje je izrodilo našu civilizaciju i naše najtrajnije vrijednosti. Izdavač je Laguna.
Leto autorke Tuve Janson klasik je svjetske literature. Ostarjela umjetnica i njena živahna i prgava unuka Sofija provode ljeto na jednom ostrvcetu u Finskom zalivu. Zajedno istražuju okolinu i doživljavaju svakojake avanture. Baba i unuka se svađaju, raspredaju o životu, smrti, prirodi, ljubavi. Život na ostrvu teče sporo, lako, kao da se ljeto neće nikada završiti, ali romanom ipak provejava slutnja da je sve prolazno, a ljepota, spokoj i život efemerni. Roman zasnovan na odnosu starice i djevojčice mogao bi lako da sklizne u sentimentalnost, ali to se ne dešava i u tome se ogleda genijalnost ove autorke. Izdavač je Odiseja.
Posao sa nepunim radnim vremenom u video-klubu, povremeno društvo nekolicine prijatelja i neambiciozna dnevna rutina koja se u najvećem broju slučajeva završava picom i gledanjem filma u jednosobnom stanu u Stokholmu. Tako izgleda život junaka roman Račun, autora Jonasa Karlsona. Sve se mijenja kada junaku stigne misteriozni račun na 5,7 miliona kruna, što je cijena svega što je zaradio u životu. Ova je knjiga, ispunjena zavodljivim humorom i oštrim zapažanjima o ludostima našeg doba. Izdavač je Laguna.
Zašto se niste ubili memoarska je proza Viktora Frankla, ali i važan i uticajan filozofski esej o prevladavanju užasa rata i užasa nepostojanja smisla. Frankl tvrdi da ne možemo da izbjegnemo patnju, ali možemo da pronađemo smisao u njoj. Zato je ova knjiga i dan-danas jedna od rijetkih pohvala čovjeku i njegovim mogućnostima prevladavanja tamnih i mučnih životnih okolnosti. Izdavač je Kontrast.
Plastelin je knjiga namijenjena mlađim čitaocima koja nudi jednostavna uputstva kako da na lak način oblikujemo životinje. Djeca će se zabaviti praveći od plastelina divne figure. Svaki postupak je detaljno objašnjen jednostavnim jezikom koji je djeci lako razumljiv, a svako objašnjenje je adekvatno ilustrovano tako da će mlađi čitaoci biti oduševljeni čitavim nizom životinja koje mogu da naprave započinjući od prostih oblika kao što su lopte i glistice do plastelina. Roditelji, vaspitači i nastavnici biće zadovoljni ovim umijećem koje djecu uvode u svijet umjetnosti i pomaže da ispolje sav svoj kreativni potencijal. Izdavač je Mali princ.
Prosvjedi u Gruziji Foto: Irakli Gedenidze / Reuters
Sve je napetije u Gruziji. Zemlju na Kavkazu potresaju žestoki protesti i sukobi, potaknuti prijedlogom Zakona o stranom utjecaju ili, kako ga u Gruziji zovu, “ruskom zakonu”.
Prema njemu, sve udruge, ustanove i organizacije u zemlji koje dobivaju više od 20 posto sredstava iz inozemstva bit će registrirane kao “strani agenti”. To bi mogao biti samo uvod u veću političku krizu, a možda i otvoreni sukob proruskih i proeuropskih snaga u toj zemlji, što je scenarij sličan onom koji smo vidjeli prije rata u Ukrajini.
Na ulicama sve veći broj prosvjednika
Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice glavnog grada Tbilisija kako bi ponovno izrazili nezadovoljstvo predloženim vladinim kontroverznim zakonom o “stranim agentima”.
Za razliku od prošlih dana, skup se održao na dva različita mjesta: ispred parlamenta, tradicionalnog mjesta demonstracija, i na Trgu heroja gdje se nalazi spomenik u znak sjećanja na gruzijske vojnike poginule u obrani zemlje.
Već gotovo mjesec dana svaku noć na ulice izlazi sve veći broj prosvjednika. Središte Tbilisija već je danima u potpunoj blokadi.
Policija pod povećalom javnosti
– Svakodnevno se na ulicama gradova okupljaju tisuće ljudi, i mladi i stari, neovisno o tome kojoj političkoj opciji pripadaju. Svi smo mi protiv ovakve odluke proruske vlade koja želi ostvariti svoj san o Gruziji. Nama je on neprihvatljiv, kazao je prosvjednik Luka Galadava.
Policija je pod povećalom javnosti, ali i stranih promatrača koji prate tamošnja zbivanja na ulici.
Ministar policije objasnio je da su svi prosvjedi dopušteni, sve dok su mirni i dok nema uništavanja tuđe imovine. No čini se da neki policajci nisu čuli tu zapovijed, pa je došlo do okršaja.
– Kada vide toliko ljudi na ulicama gradova, mislim da je svima jasno da se nešto ozbiljno događa u Gruziji. Nasilje nikada nije dobro rješenje i mogu reći da smo vrlo zabrinuti zbog ponašanja policije, rekao je Gert Jan Koopman, direktor Uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, EK.
Aerodromi Crne Gore i Air Montenegro spremni su za ljetnju sezonu, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip RAdulović.
– Aerodromi Crne Gore su u prvoj polovini ove godine već nadmašili rekordnu 2019. godinu, odnosno prvi kvartal 2019. To je jak signal da će nam ljetnja sezona biti jako uspješna. Jako smo ponosni na to. Aerodromi će biti povezani sa 40 destinacija u ovoj godini – rekao je Radulović u intervjuu agenciji Mina.
On je naveo da je Vlada prepoznala da mora nešto da uradi u cilju unapređenja aerodromske infrastrukture, zbog čega su nastavili postupak koncesije čim su stupili na dužnost i očekuju da do kraja ljeta dobiju tri ponude od koncesionara.
– Tada će se Vlada odrediti da li će da prihvati jednu od tih ponuda, ili će da poništi tender za izbor koncesionara i da ponovo raspiše novi. Treća opcija je da se poništi tender i da država ostane kao upravljač i da sama ulaže u aerodromsku infrastrukturu – objasnio je Radulović.
On je naveo da je ponosan na rad nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegro, koji je ostvario dobit od 1,7 mil EUR u prošloj godini. To je najbolji rezultat, ne samo od osnivanja, nego i nekoliko godina unazad.
– Čak i kada je bio Montenegro Airlines, nije bio profitabilan nekoliko godina za redom. Mislim da je ovo jak signal da se dobre stvari rade u toj kompaniji i da ide u dobrom pravcu. Pored dva aviona, oni su iznajmili još dva za ovu ljetnju sezonu, što moram da pozdravim. Mislim da se treba ići ka proširenju flote – rekao je Radulović.
On je naveo da smo vidjeli koliko je bitno imati svog nacionalnog avio-prevoznika tokom zimskih mjeseci, kad nijesu druge avio-firme letjele ka Crnoj Gori i izvan nje, ToMontenegro je bio tu da zadrži neki stepen povezanosti sa drugim državama.
– Mogu reći da sam zadovoljan radom ToMontenegra i očekujem velike stvari od njih – dodao je Radulović.
Na graničnim prelazima u Herceg Novom od 1. januara do 30. aprila zabilježeno je 415.059 ulazaka putnika u Crnu Goru i 428.650 izlazaka, što je uvećanje prometa od 13,66% u odnosu na prošlu godinu, kao i 148.442 ulazaka vozila i 146.156 izlazaka, što je za 5,87% manje nego lani.
Kako je za RTHN informisao komandir stanice Granične policije Dejan Janković, na GP Debeli brijeg zabilježen je prelazak 490.473 putnika.
– Od toga 236.816 na ulazu u Crnu Goru i 253.657 na izlazu. To je povećanje od 17,52 % u odnosu na prošlu godinu i čak 85% u odnosu na 2022. godinu. Situacija uoči prvomajskih praznika trend prelazaka je kao tokom cijelog aprila, posebno je izraženo na Graničnom prelazu Sitnica, jer je veliki broj gostiju iz regiona iskoristio mogućnost spajanja državnih i vaskršnjih praznika da posjeti Crnu Goru – navodi on.
Na ovom graničnom prelazu ukupno je evidentirano 171.357 vozila, od čega 88.660 na ulazu u Crnu Goru i 82.697 na izlazu.
Kada je riječ o GP Sitnica, evidentirano je ukupno 298.869 putnika, odnosno 149.776 na ulazu i 149.093 na izlazu, što predstavlja uvećanje od 3,19% u odnosu na prošlu godinu.
Na ovom graničnom prelazu u prvom kvartalu evidentirano je ukupno 105.944 vozila, odnosno 52.827 na ulazu i 53.117 na izlazu.
Uoči prvomajskih praznika, kako navodi Janković, slična je kao i tokom čitavog aprila, a prisutan je trend povećanja prometa, što je za očekivati i za vrijeme vaskršnjih praznika.
– Tradicionalno, pored gostiju iz regiona i naši državljani koriste praznike kako bi negdje otputovali. Što se tiče kadrovskih potencijala Stanice granične policije Herceg Novi, preraspodjelom linija rada za sada raspolažemo sa dovoljnim brojem službenika. Mogućnost koju nam pruža Zakon o graničnoj kontroli je da obavljamo pojednostavljene granične provjere, što nam omogućava kontinuiran rad na graničnim prelazima – kaže Janković.
Kako je dodao, tokom ljetnje turističke sezone, kada je promet znato veći, očekuju ispomoć drugih organizacionih jedinica sektora granične policije.
JK Delfin nastavlja saradnju sa Pomorskim fakultetom Kotor Univerziteta Crne Gore, donoseći drugo izdanje međunarodne naučno-stručne konferencije „Boka kotorska kao održiva nautička destinacija“. Konferencija će biti održana u multimedijalnoj sali Opštine Tivat, 10. maja od 9 sati.
Ove godine fokus je stavljen na dvije značajne teme za očuvanje osjetljivog ekosistema Boke kotorske i bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Boku, s obzirom na enorman pritisak intenzivnog pomorskog saobraćaja u toku ljetnjih mjeseci.
Podijeljena u dvije tematske cjelina, konferencija se u okviru Festivala vjetra 2024 bavi mogućnostima pravnog regulisanja dekarbonizacije manjih plovila koja učestvuju u pomorskom saobraćaju, te navigacijom i plovnim putevima iz perspektive sigurnosti pomorske plovidbe.
wind-fest.me
Pored eksperata sa Pomorskog fakulteta u Kotoru, na konferenciji će učestvovati predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore i drugih relevantnih nacionalnih institucija, predstavnici nacionalnih pomorskih udruženja, ali i međunarodni gosti- stručnjaci Pomorskog fakulteta Univerziteta u Splitu, Evropske transportne zajednice i Obalne straže Italije.
Budvani M.Š. (38) podlegao je povredama koje je zadobio u udesu koji se večeras dogodio na bulevaru u Budvi.
On je preminuo u kotorskom Kliničnom centru, gdje je transportovan nakon nesreće.
Kako je rečeno iz policije Budvanin je upravljo motorom i kretao se bulevarom iz pravca Jadranskog sajma ka kružnom toku, kad je iz, za sada nepoznatih razloga, automobil za čijim volanom je bio turski državljanin koji je išao suprotnom trakom izgubio kontrolu, probio zaštitnu ogradu na bulevaru, preletio u traku i direktno udario u motor.
Iran je oslobodio posadu zaplijenjenog kontejnerskog broda MSC Aries kojim upravlja Mediterranean Shipping Company nakon što su ga prošlog mjeseca otele iranske specijalne snage.
Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian rekao je da su dopustili kapetanu i 23 pomorca da napuste zemlju, ali brod će ostati pod kontrolom Irana, piše Reuters, prenosi TradeWinds.
Brod od 15.000 TEU pod portugalskom zastavom, koji je izgrađen 2020. godine, zaplijenjen je 13. travnja u očitoj odmazdi za izraelsko bombardiranje iranskog veleposlanstva u Siriji.
Kako navodi TradeWinds, indijskog kadeta su oslobodili u travnju.
Posada broda broji 17 Indijaca, četiri Filipinca, te po jedan iz Estonije, Pakistana i Rusije.
“Zaplijenjeni brod, koji je isključio svoj radar u iranskim teritorijalnim vodama i ugrozio sigurnost plovidbe, nalazi se pod sudskim pritvorom”, rekao je Amirabdollahian, prema objavi ministarstva vanjskih poslova na društvenoj mreži X u četvrtak kasno navečer.
Ministar je dodao da je oslobađanje posade humanitarni čin.
Krajem travnja, nakon što je primio kritike Međunarodne pomorske organizacije (IMO) zbog otmice, Iran je nagovijestio da bi posadi uskoro moglo biti dopušteno napustiti zemlju.
Sva 24 pomorca dobrog su zdravlja, dobili su konzularni pristup, a veleposlanici njihovih zemalja “obaviješteni su o njihovom oslobađanju i izručenju”, citiran je Amir-Abdollahian.
Portugal je stao u obranu zapovjednika broda, obavijestivši iranske vlasti da je imao pravo isključiti njegov AIS.
Govoreći u IMO-u prošlog mjeseca, predstavnik Irana opisao je zapljenu MSC Ariesa kao “tehnički problem” i da će repatrijacija posade biti izvršena na temelju “minimum safe manning standards“.
