Dubrovnik – otvorena izložba “Novac Dubrovačke Republike“

0
Dubrovnik – otvorena izložba “Novac Dubrovačke Republike“
Novac Dubrovačke Republike – Foto Hina

U novom prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku je u ponedjeljak otvorena izložba “Novac Dubrovačke Republike”, s tristo kovanica iz zbirke hrvatskog kolekcionara Marka Šarinića.

Predsjednik DPDS-a Vedran Kosović rekao je na otvaranju da je Dubrovnik dobio novi kulturni i edukativni javni prostor, koji je DPDS uredio nakon što ga je 2018. godine za Grad Dubrovnik kupio pravom prvokupa od jedne banke za tadašnjih devet milijuna i 750 tisuća kuna.

“Tada se još nije govorilo o održivom turizmu. Bio je to velik iskorak. Ovaj će prostor biti otvoren za sve domaće ljude, ali i goste grada, a izložba je opipljiva poveznica s Dubrovačkom Republikom. To je uspjeh svih uključenih u ovaj projekt, a kroz koji predstavljamo rad Društva“, poručio je Kosović.

Kolekcionar Marko Šarinić rekao je kako je izložba plod dogovora s DPDS-om nakon više desetljeća prikupljanja zbirke.

“U zbirci su zastupljene sve vrste dubrovačkog novca, od najranijih kovova iz 14. stoljeća pa sve do posljednje kovanice iz 1803. godine. Izloženo je ukupno dvadeset vrsta novca koji je Dubrovačka Republika kovala, od čega devetnaest redovnih te jedan falsifikat koji je Republika puštala u opticaj u drugim zemljama, prvenstveno u Otomanskom carstvu. Vidio sam brojne numizmatičke zbirke u muzejima, ali u nijednom nije na tako vrhunskoj razini“, istaknuo je Šarinić.

Idejni začetnik Niko Kapetanić istaknuo je da se dubrovački novac kovao više od pola tisućljeća, a dubrovačka je kovnica najduže trajala na povijesnom hrvatskom prostoru.

“Spominje se u Statutu 1272. godine, dok je posljednje kovanje bilo pred kraj Republike. Mi u DPDS-u smo bili razočarani što su dubrovačka numizmatika te dubrovačka kovnica i njene kovanice potpuno zapostavljeni, a riječ je o vrlo važnom segmentu dubrovačke državnosti“, rekao je Kapetanić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se još jednom potvrdila važnost sinergije DPDS-a i Grada Dubrovnika, jer je vrijedan prostor kupljen donacijom Društva Gradu, a potom je Grad Društvu prostor dao na korištenje bez naknade.

“Ovim smo postigli dodatnu disperziju ponude povijesne jezgre, a istodobno predstavljamo bogatu dubrovačku povijest. Imati novac bio je znak slobode i samostalnosti. Sve je to imala Dubrovačka Republika i to predstavljamo s punim pravom“, rekao je Franković.

Rusija upozorava Evopu: ako nam uzmete imovinu, odgovor će boljeti

0
Rusija upozorava Evopu: ako nam uzmete imovinu, odgovor će boljeti
Vladimir Putin – foto EPA

Saveznica predsjednika Vladimira Putina upozorila je u utorak Evropu da je Rusija već napisala zakon za odmazdu ako Zapad zaplijeni gotovo 300 milijardi dolara ruske imovine i iskoristi je za pomoć Ukrajini.

Nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao vojsku u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Države i njezine saveznice zabranile su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija, blokirajući oko 300 milijardi dolara ruske imovine na Zapadu.

Najviši dužnosnici u Sjedinjenim Državama žele zaplijeniti imovinu kako bi pomogli Ukrajini, iako su neki bankari i europski dužnosnici zabrinuti da bi takvo uzimanje imovine stvorilo opasan presedan.

Američki Zastupnički dom usvojio je u subotu zakon s odredbom koja omogućuje zapljenu ruske imovine, no lavovski dio ruske imovine nije u SAD-u nego u Europi.

– Imamo pripremljeni odgovor. Imamo nacrt zakona s mjerama odmazde koji smo spremni odmah razmotriti. rekla je je Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog gornjeg doma parlamenta, a prenosi državna novinska agencija RIA.

– A Europljani će izgubiti više od nas, rekla je Matvijenko, koja je članica moćnog ruskog Vijeća sigurnosti.

Matvijenko nije precizirala kakav će biti odgovor na uzimanje ruske imovine o čemu se još uvijek raspravlja na Zapadu.

Jedna opcija o kojoj Zapad raspravlja je da se zaplijeni prihod od imovine bez uzimanja same imovine.

Putin kaže da je Zapad pokrenuo ekonomski rat protiv Rusije, tvrdeći pri tom da je rusko gospodarstvo, koje je poraslo 3,6 posto prošle godine, otporno na zapadne sankcije kojima se željela zaustaviti ruska trgovina.

Kremlj je u više navrata rekao da bi bilo kakva zapljena njegove imovine bila u suprotnosti s načelima slobodnog tržišta koje Zapad proklamira te da bi potkopala povjerenje u američki dolar i euro, istovremeno odvraćajući globalna ulaganja i potkopavajući povjerenje u zapadne središnje banke.

Rusija je rekla da će osporiti svaku konfiskaciju svoje imovine na sudu.

Neki ruski dužnosnici su sugerirali da bi, ako se ruska imovina zaplijeni, imovina stranih ulagača blokirana na posebnim računima u Rusiji mogla doživjeti istu sudbinu.

Nije jasno koliko je točno novca na tim računima.

Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je u ponedjeljak da Rusija ima temelja da zaplijeni zapadnu imovinu nakon usvajanja zakona u američkom Kongresu.

Volodin je rekao da je od 280 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u inozemstvu, samo 5 do 6 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, dok je oko 210 milijardi eura u Europskoj uniji

Dan planete Zemlje prilika da se promovišu planinske staze Herceg Novog

0
Dan planete Zemlje prilika da se promovišu planinske staze Herceg Novog
Dan planete – foto RTHN

Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost, Planinarski klub Subra i Alpinistički klub Niskogorci, organizovali su pješačku turu od ranča Arjen na Žvinjama do crkve Svetog Ilije na Ilinici.

Organizatori poručuju da ovaj dan treba da bude podsjetnik da se kontirnuirano brine o hercegnovskim planinskim stazama.

Resorni sekretarijat je zajedno sa dva kluba u prošloj godini napravio mrežu tridesetak lokalnih planinarskih staza koje su veoma atraktivne kako za planinare, tako i za turiste koji dolaze u naš grad, podsjetio je Saša Kulinović iz Alpinističkog kluba Niskogorci.

„Prošetali smo jednom od tih staza, dužine 4,6 kilometara, visine 410 metara. Jedan od najljepših vidikovaca je plato kod crkve Sv. Ilije, gdje se s jedne strane vidi cijeli Topaljski zaliv, ulaz u Boku, Lovćen, južni dio Orjena, sa druge strane dio Hrvatske“, kazao je Kulinović za RTHN.

Dan planete – foto RTHN

Željko Starčević ispred Planinarskog kluba Subra takođe je istakao značaj mapiranja lokalnih planinskih staza.

„Ove staze nisu tu samo zbog planinara, ni šetača, one imaju širu ulogu koju često zaboravljamo, za neke vanredne situacije, požare. Sve staze koje su bile tradicionalne zapuštene su. sela se napuštaju i mi se kao planinari trudimo da ih dovedemo u red“, istakao je Stračević.

Uz očuvanje i promociju lokalnih planinskih staza, organizatori na ovaj način žele promovisati i novsko zaleđe koje predstavlja izuzetan potencijal.

Tivćanin vozio sa 3,36 promila, osuđen na 30 dana zatvora

0
Tivćanin vozio sa 3,36 promila, osuđen na 30 dana zatvora
Policija Tivat – foto Boka News

Tivćanin R.G . (1976) osuđen je u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana.

“Njemu je sankciju izrekla dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović nakon što je u dokaznom postupku utvrđeno da je juče upravljao vozilom sa 3,36 g/kg alkohola u organizmu”, kazao je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.

Osim kazne, izrečena mu je zabrana upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju i maksimalan broj kaznenih bodova.

Radionica povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava

0
Radionica povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava
Radionica

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava­ ─ 23. aprila organizuje radionicu posvećenu romanu “Kumborski vjađ” autorke Bosiljke Pušić.

Učestvuju Nina Đuković, Sofia Manojlović, Ksenija Dubravčević, Jelena Đurašević, učenice IX razreda OŠ “Njegoš” i Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Radionica će se održati danas (utorak, 23. april) u 12 sati u Čitaonici Gradske biblioteke.

Povodom Svjetskog dana knjige, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor će danas svim zainteresovanim pokloniti besplatnu godišnju članarinu.

Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica

IBM: Uspješno realizovana akcija čišćenja podmorja “Čistije more za čistiji život” izvađeno…

0

Ove godine Institut za biologiju mora (IBM), Univerzitet Crne Gore u saradnji sa prijateljima Instituta, obilježio je Dan planete Zemlje akcijom čišćenja podmorja, u dijelu kotorskog zaliva na lokaciji Prčanj ispred Bogorodičinog Hrama.

U akciji su učestvovali ronioci i osoblje Instituta za biologiju mora, ronioci i osoblje iz Vatrogasna jedinica Kotor, Portonovi marina , uzgajališta “Luka’s oysters farm” (Milosevic Luka) i lokalni ronioci, osoblje i logistika uzgajališta Montefish i DOO Komunalno Kotor.

Ukupno je učestvovala 21 osoba od toga 13 ronilaca. Izvađeno je preko 3 kubika čvrstog otpada ukupne težine 1.320 kilograma, pretežno stakla i dvadesetak automobilskih guma.

Najveći dio otpada sakupljen je uz obalu do pet metara dubine. Prema stepenu obraštaja koji je zatečen na predmetima možemo zaključiti da većina otpada se tu nalazi duži vremenski period, ali određeni procenat otpada je skorijeg datuma.

Čišćenje podmorja – foto IBM

Priobalno područje je pod najvećim pritiskom i stepenom ugroženosti, s obzirom da se i dalje odlaže otpad sa obale u more a pri tome ne razmišljajući o posljedicama takvih postupaka. Lokalitet na kojem je sprovedena današnja akcija čišćenja samo je jedan od mnogih u Bokokotorskom zalivu, zbog čega ćemo nastojati da i ubuduće organizujemo ovakve i slične akcije.

Čišćenje podmorja – foto IBM

Još jednom želimo da izrazimo posebnu zahvalnost prijateljima koji su dobrovoljno učestvovali u današnjoj akciji, poručuju iz IBM Kotor

Uhapšena osumnjičena za ubistvo u Perastu

0
Uhapšena osumnjičena za ubistvo u Perastu
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

Službenici policije uhapsili su državljanku Južnoafričke Republike N.L.T. (29), koja je osumnjičena da je jutros u Perastu ubila svoju majku, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su to krivično djelo rasvijetlili službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, u saradnji sa kolegama iz odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi i Tivat.

„Policiji je medicinsko osoblje Doma zdravlja Kotor prijavilo da je u Perastu, u jednom objektu stanovanja zatečeno beživotno tijelo žene, i da se u istom nalazi i njena ćerka N.L.T“, kaže se u saopštenju.

Iz policije su rekli da su izašli na lice mjesta gdje je utvrđen identitet smrtno stradale osobe, kao i da su preduzete mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti pod kojima je nastupila smrt.

Na licu mjesta, kako su kazali, izvršen je uviđaj u prisustvu tužioca iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, kao i službenika Forenzičkog centra.

„Pripadnici policije su, nakon preduzimanja sveobuhvatnih istražnih aktivnosti, došli do sumnje da je izvršilac tog djela N.L.T. i ona je uhapšena“, navodi se u saopštenju.

Iz policije su rekli da će N.L.T. uz krivičnu prijavu biti privedena postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Sadnjom biljaka obilježen Dan planete Zemlje

0

Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat je povodom obilježavanja Dana planete Zemlje organizovao akciju sadnje biljaka sa učenicima prvih razreda JU OŠ „Drago Milović“.

Međunarodni dan planete Zemlje obilježava se 22.aprila od 1970. godine i ukazuje se na činjenicu da veliki broj biljnih i životinjskih vrsta širom svijeta izumire, nestaju staništa, krče se šume, vazduh je sve lošijeg kvaliteta, a globalno zagrijevanje je u ekspanziji što dovodi do ozbiljnog narušavanja čitavog eko-sistema.

Namjera Sekretarijata za uređenje prostora je prvenstveno edukacija djece, te je za svako odjeljenje prvog razreda nabavljena po jedna veća sadnica palme, vrsta visoka žumara (lat. Trachycarpus fortunei).

Dan planete Zemlje – foto Opština Tivat

„Učenici pet odjeljenja centralne jedinice škole sadili su u sklopu Velikog gradskog parka, čime je otpočela obnova drvoreda palmi ove vrste koji je nekada krasio glavnu šetnu stazu. U sklopu dvorišta područne jedinice škole u Donjoj Lastvi posađene su dvije sadnice, a u sklopu dvorišta područne jedinice škole u Gradiošnici jedna sadnica. Učenici su pokazali veliko interesovanje, aktivno su učestvovali u sadnji i edukativnom času, a u narednom periodu zajedno sa učiteljicama osmisliće izgled tabli kojima će se obilježiti stabla. Cilj je da svaka generacija prvaka posadi svoje stablo, o njemu brine i razvija svijest o značaju životne sredine“ – ističu iz opštinskog Sekretarijata.

U akciji sadnje pomoć je pružila služba zelenila „Komunalno“ d.o.o. Tivat.

Mladi ekoreporteri – proglašeni najbolji u 2024. godini

0
Mladi ekoreporteri – proglašeni najbolji u 2024. godini
CG reprezentacija Mladi ekoreporteri

Proglašenjem najboljih učesnika, završen je konkurs ”Mladi ekoreporteri” koji je, po sedamnaesti put, organizovala NVO „EKOM” u sklopu programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).

Svečana dodjela diploma najboljim ekoreporterima, povodom Dana planete Zemlje, održana je u subotu 20. aprila u Zavodu za školstvo Crne Gore.

Učenike i njihove mentore su pozdravili Saša Karajović, izvršni direktor EKOM-a i Raba Hodžić, direktorica Zavoda. Prisutnima se obratila i Tamara Brajović, direktorica Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Na svečanosti su uručene diplome sa prošlogodišnjeg medjunarodnog konkursa Berni Sutović (Gimnazija “30. septembar”, Rožaje) i Nikoli Kovaču (Gimnazija Kotor), koji su osvojili prva mjesta u kategorijama članaka i foto priča. Oni su podjelili svoja iskustva sa konkursa i razloge zašto se bave ekološkim i drugim društvenim temama.

svi ucesnici

Na konkurs je do 15. marta stiglo 230 radova iz 12 srednjih i 26 osnovnih škola iz 14 gradova i opština. U pripremi je učestvovalo oko 280 učenika i 48 profesora mentora.

Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade bilo je ukupno: 31 tekst, 13 foto priča, 37 fotografija i 14 videa. Odabranih 95 radova je početkom aprila 2024. vrednovao trinaestotočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija.

Na sajtu www.mladi-ekoreporteri.org.me može se pogledati kompletna lista i katalog najbolje plasiranih radova i učenika, a do 5. juna i publika može da da svoj sud o selektovanim radovima.

Na međunarodno takmičenje “Young reporters for the environment 2024” biće poslato 7 najbolje ocjenjenih radovi od strane žirija, uvažavajući ispunjenosti kriterijuma i godišta autora.

U periodu od 2008. do 2023. godine najbolji mladi ekoreporteri Crne Gore osvojili su ukupno 34 medjunarodne nagrade, a zahvaljujući trogodišnjoj kampanji „Manje smeća” (“Litter less”) učestvovali su i u ekološkim misijama u Kopenhagenu, Stokholmu i Nikoziji.

Potpisan Sporazum o bratimljenju između Opštine Tivat i Opštine Đurđu (Rumunija)

0
Potpisan Sporazum o bratimljenju između Opštine Tivat i Opštine Đurđu (Rumunija)
Potpisan Sporazum o bratimljenju sa Opštinom Đurđu

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i predsjednik Opštine Đurđu (Rumunija) Adrian Anghelescu danas su potpisali Sporazum o bratimljenju između ova dva grada.

Delegacija predvođena prvim čovjekom Tivta od subote boravi u zvaničnoj posjeti Rumuniji i Okrugu Đurđu, na poziv tamošnje gradske uprave.

„Veliko nam je zadovoljstvo da budemo domaćini delegaciji iz Tivta, opštine sa kojom ćemo danas postati pobratimi. Radost ovog svečanog događaja posebno ističe činjenica da se odvija pod pokroviteljstvom dana opštine Đurđu i uoči 23. aprila Dana Svetog Đorđa, zaštitnika našeg grada. Tivat je izuzetan turistički grad u Crnoj Gori, primjer dobre administracije i poslovne prakse, te izražavam nadu da ćemo zajedno razvijati važne, održive projekte sa dugoročnim pozitivnim efektima po obje zajednice“ – poručio je predsjednik Opštine Đurđu Adrian Anghelescu.

Posjeta Opštini Đurđu

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da se ovim sporazumom otvaraju nove mogućnosti za dva grada, ali i države Crnu Goru i Rumuniju. „Danas svjedočimo veoma značajnom događaju za nas. Nadam se i očekujem da će ovo biti početak uspješne saradnje između Tivta i Đurđu. Dozvolite da se zahvalim gradskoj upravi na toploj dobrodošlici koju ste nam pružili tokom boravka i prilici da se upoznamo sa svim što vaš grad nudi“ – kazao je Komnenović.

Sporazum predviđa institucionalnu, ali i saradnju u oblastima obrazovanja, kulture, sporta i životne sredine, te razmjenu iskustava i primjera dobre prakse. U fokusu će biti i razvoj ekonomskih veza između lokalnih privrednih subjekata, te učešće lokalnih predstavnika na sajmovima, izložbama, radionicama, vebinarima ili onlajn događajima, kao i organizacija zajedničkih aktivnosti i programa u skladu sa prijateljskim i saradničkim odnosima dvije zemlje.

Potpisan Sporazum o bratimljenju sa Opštinom Đurđu

Svečanom potpisivanju ovog akta u Gradskoj kući Opštine Đurđu prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Rumuniji Dalibor Đurić, konzul Rumunije u Crnoj Gori Radu Gorincioi, javni administrator u Savjetu Okruga Cristian Gratianu, te zamjenici gradonačelnika i domaćini delegacije, Ionel Muscalu i Marian Damian, kao i odbornici Gradske kuće i drugi predstavnici lokalne vlasti i organa Okruga Đurđu.

Tokom trodnevnog boravka, osim Gradske kuće tivatska delegacija je posjetila i Istorijski muzej  “Teohari Antonescu”, Sat kulu i lokalitet ruševine Tvrđave Đurđu koji je obnovljen sredstvima EU fondova. U okviru agende, za danas je planirana i posjeta rumunskom Parlamentu u Bukureštu.