Singapurska-luka-buducnosti-zainteresovana-za-saradnju-sa-Lukom-Bar- foto Vlada
Singapurska luka zainteresovana je za saradnju sa Lukom Bar.
“Tek nekoliko stotina radnika na 1,34 hiljade hektara površine, brine se za milione kontejnera i stotine brodova – to je luka budućnosti koju u Singapuru već žive”, navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade, Milojka Spajića, koji boravi u radnoj posjeti Singapuru.
Na djelu je, naizgled jednostavan, a u stvari vrlo kompleksan automatizovani proces, vidio i Spajić, koji je nakon sastanka sa ministarkom za trgovinske odnose Singapura, Grejs Fu, posjetio luku Tuas.
Ambiciozan projekat za cilj ima da kroz više faza Tuas postane najveća automatizovana luka na svijetu, a samo za godinu uvećali su kapacitete 40 odsto. Uz to su smanjili emisiju štetnih gasova, jer se za većinu poslova koristi energija iz obnovljivih izvora – do 2050. žele da luka bude karbonski neutralna.
„Mi smo mala zemlja i imamo ograničeno domaće tržište, ali smo kombinacijom luke i aerodroma, osigurali dolazak ogromnog broja velikih kompanija iz inostranstva, jer možemo da izađemo u susret gotovo svim zahtjevima. Postali smo čvorište, a povezanost nam je omogućila da razvijemo ekonomiju. Sada to nastavljamo upotrebom modernih tehnologija, kao što je to slučaj u luci Tuas“, istakla je Fu, koja je u singapurskoj Vladi zadužena još za održivost i životnu sredinu.
Luka Singapur posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija i ima 66 terminala.
Tu ne žele da se zaustave, kazao je u razgovoru sa Spajićem izvršni direktor PSA internationala, Ong Kim Pong.
Zainteresovani su i za saradnju sa Lukom Bar, koja bi mogla biti slično čvorište za Balkan i šire.
„Luka u Baru nije valorizovana na adekvatan način, a ima veliki potencijal. Željeznicom postoji konekcija sa zemljama Evropske unije (EU), a ulazimo u rekonstrukciju te infrastrukture uz finansijsku podršku EU. Izgradnjom auto-puteva dodatno ćemo unaprijediti povezanost i time omogućiti da se iskoristi puni potencijal barske luke“, naglasio je Spajić.
Luka u Singapuru i danas privlači veliki broj direktnih stranih investicija, a Fu je objasnila i zbog čega kompanije vole da posluju u njihovoj zemlji.
„Kompanije imaju povjerenje u sistem Singapura, da se ovdje sve radi po pravilima, da nema korupcije i to je naša najveća prednost. Recimo, ako želite da radite posao u jugoistočnoj Aziji, ovdje ćete dobiti znanje i upustva kako da to počnete, zato dosta velikih poslova regiona kreće baš iz Singapura“, naglasila je Fu.
Spajić je zaključio da i Crna Gora, zbog malog domaćeg tržišta, mora povećati broj eksternih zahtjeva, a jačanje vladavine prava promijeniće sliku države u očima kredibilnih multinacionalnih kompanija.
U Kući maslina u Starom Baru, prvi put u Crnoj Gori, obilježen je Međunarodni dan masline.
Sinoćnja manifestacija pod zvaničnim nazivom „Ukusi kulture“, bila je ujedno i prilika da se oda dostojno priznanje pokojnoj dr Kseniji Miranović, naučnici svjetskog renomea, ustanovljenjem nagrade koja nosi njeno ime, a koju će ubuduće dobijati najistaknutiji maslinari.
-Ovo je dan kada se zahvaljujemo našoj zaštitnici, onoj koja krasi ime našeg grada, onoj koja nas okuplja, udružuje i osnažuje.
Danas odajemo posebno poštovanje našoj Staroj maslini na Mirovici, koja će naredne godine oduvati 2250 svjećica na torti života.
Po ugledu na vodeće maslinarske zemlje svijeta, prvi put Crna Gora obilježava Međunarodni dan masline, ujedno i 67. rođendan od kada je naša Stara Maslina zaštićena tadašnjim Zakonom o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne republike Crne Gore-poručila je sinoć brojnim poštovaocima kulture života sa maslinom dr Marija Markoč, direktorica Kuće Maslina, na čiju je inicijativu i ustanovljena nagrada.
-Savršena je prilika da se zahvalimo onima koji, nažalost, nijesu više sa nama, a postavili su temelje crnogorskog maslinarstva i dali nemjerljiv značaj u razvoju ovog sektora, te postigli stručne rezultate na svjetskom nivou.
Prva među njima, karijatida crnogorskog maslinarstva je dr Ksenija Miranović.
Hvala Odboru direktora DOO Kuća Maslina Bar koji je prepoznao značaj ustanovljenja nagrade Kuće maslina koja nosi naziv po ovoj heroini mediteranske poljoprivrede.
Lično, kao dijete iz Polja, osjećala sam moralnu obavezu i odgovornost da ime dr Ksenije Miranović ostane zauvijek utkano u zidine Kuće maslina, koja i postoji zahvaljujući njoj.
Osim prema maslini, dijelile smo još jednu veliku ljubav.
Iako je Ksenija imala ponude za rad i napredak koje su finansijski mogle obezbijediti sve njene potomke, nikada se nije usudila, govoreći – „Ja ne mogu da ostavim moju Crnu Goru“.
Draga Ksenija, večeras tebi Crna Gora pjeva odu zahvalnosti-poručila je Markoč.
Ona je prvo priznanje za zasluge i izvanredne rezultate postignute u oblasti maslinarstva, koje nosi ime dr Ksenije Miranović dodijelila sestriću istaknute maslinarke i naučnice, Igoru Remsu, književniku iz Bara.
Foto Feral.bar
U nastupu za govornicom, ispunjenim neskrivenim emocijama, Rems je predstavio višegodišnje bezuspješne pokušaje porodice da Ksenija u svom Baru dobije više nego zasluženo priznanje, akcentujući nerazumijevanja više predsjednika Opštine “koji su ljubazno saslušali to što smo im govorili, i ništa više od toga”.
Namjera porodice, dodao je, bila je da se napravi spomen-soba Ksenije Miranović “za koju bismo ustupili sve njene naučne radove, istraživanja, radni sto i stolicu, portret, koju bi koristili oni koji su spremni da nastave njen put i rad”.
-A, onda se pojavljuje jedna osoba, puna energije, znanja i poštovanja i predlaže da se ustanovi nagrada. Hvala, Marija!
Hvala i Željku Miloviću i Biljani Lazović na divnim riječima, nadam se da će biti razumijevanja nadležnih da se štampa novo izdanje Ksenijinog kapitalnog djela, monografije „Maslina“ -poručio je Rems.
Životni put svjetski priznate ekspertkinje iz Bara u oblasti maslinarstva predstavio je novinar i publicista Željko Milović, koji je sa njom imao nekoliko intervjua, a uvrstio ju je i u svoju knjigu „(Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“.
On je istakao da je kruna njenog pedesetogodišnjeg rada bila upravo monografija „Maslina“, koja je “postala nezaobilazna literatura profesorima, studentima, proizvođačima maslina i maslinovog ulja, kao i svim ljubiteljima ove biljke”.
Sa posebnim pijetetom o dr Miranović govorila je prof. dr Biljana Lazović sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, svojevremeno studentkinja profesorke Miranović “na čiji sam nagovor i upisala magistarske studije posvećene upravo maslini”.
-Pečat koji je Kuća za svega šest mjeseci postojanja maslina snažno ocrtala prepoznat je širom Bara, ali i Crne Gore i naše pregalaštvo uvažio je Međunarodni savjet za maslinu (IOC) krovna institucija maslinarstva sa sjedištem u Madridu.
Njihovi zvaničnici-rukovoditeljka departmana za tehničku saradnju i edukaciju Katarina Bairao Balula i Hristofer Miho, profesor Univerziteta u Kordobi, večeras sa nama u namjeri da podrže naš put u spajanju tradicionalnog sa savremenim, da istrajemo na inovativnom putu, u korist svih maslinara i proizvođača maslinovog ulja Crne Gore-kazala je Markoč.
Poznati fotograf i koautor projekta „Taste Montenegro“ Sergej Zabijako, ovom prilikom dodijelio je nagradu Fahrudinu Haveriću čije je maslinovo ulje „Barski cekin“ pobijedilo u izboru gostiju organizacije „Taste Montenegro“ na degustaciji 28 takmičarskih maslinovih ulja tokom minule Maslinijade.
Sinoćnje veče uveličao je film „Ukusi kulture“ barske „Bubulj podukcije“ koji su realizovali DejanSenić i Aleksandra Ivanović Bojić.
Film je nastao od deset epizoda istoimenog dokumentarnog serijala podržanog na konkursu Opštine Bar za NVO sektor za 2023. godinu.
-Serijal i film “Ukusi kulture” su odraz naše ljubavi prema Baru, želje da objedinimo sve ono što nas spaja.
Neke tradicionalne poslastice nisu nastajale iz izobilja, već iz potrebe i velikog umijeća da se od malo, za najbliže stvori nešto posebno.
Iako je naš film priča o hrani, u srži se nalaze ljepota, dobrota, emocije, porodica, ljubav, prijatelji, zajednički momenti, solidarnost, zahvalnost, sve ono što, u stvari, hrani dušu-rekla je pored ostalog predstavljajući ovo ostvarenje Ivanović Bojić.
Za kompletan doživljaj sinoćnjeg programa koji je u Kući maslina vodila novinarka Vjera Knežević Vučićević, „Žene Bara“ i učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, pripremili su bogato posluženje.
Primirje na snazi u Libanonu – – foto The Guardian
Prekid vatre između Izraela i libanonske milicije Hezbolah stupio je na snagu rano jutros, ali su mu prethodile snažne eksplozije na području Bejruta sve do početka primirja.
Biden: Nastavit ćemo s naporima da se postigne prekid vatre u Gazi
Američki predsjednik Biden rekao je da se radi o “dobroj vijesti”, ocjenjujući da će sporazum omogućiti “novi početak” za Libanon.
U nadolazećim danima, Sjedinjene Države ponovno će predvoditi napore s Turskom, Egiptom, Katarom, Izraelom i drugim zemljama da se postigne prekid vatre u Gazi, oslobađanje talaca i kraj rata bez Hamasa na vlasti, rekao je Biden.
Teheran je u srijedu pozdravio “zaustavljanje agresije” Izraela u Libanonu gdje Iran financijski i vojno podupire Hezbolah.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozdravila je sporazum, smatrajući ga “zrakom nade za cijelu regiju”, dok je britanski premijer Keir Starmer kazao da će prekid vatre “donijeti određeno olakšanje civilnom stanovništvu u Libanonu i na sjeveru Izraela koje je trpilo nezamislive posljedice razornog sukoba posljednjih mjeseci”.
Povodom Kampanje 16 dana akcija protiv nasilja nad ženama, obilježavamo 29.novembar Međunarodni dan braniteljki ljudskih prava i značajan datum ex Yu -stvaranje države na antifašističkim osnovama, akcijom u 12 sati na Trgu od oružja, 29 novembra 2024.
U ratovima izmijenjenom kontekstu na međunarodnom nivou, a na nacionalnom- nacionalističkim konfrontacijama, partitokratijom i korupcijom, smo u situaciji da se borimo za pravdu, jednakost i ravnopravnost žena.
Osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. U poslednjih pet godina, u Crnoj Gori je ubijeno 17 žena, dok je u poslednjoj godini ubijeno 5. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni.
Na institucionalnom i kulturološkom nivou dominiraju patrijarhalne vrijednosti. Neznanje se ogleda u kreiranju klime koja pogoduje diskriminaciji manjina i jačanjem kleronacionalizacije svakodnevnog života. Velikom brzinom napreduje militarizacija I destrukcija svih dobara. Sve je manje nade za mir.
Oštro osuđujemo politike i ponašanje Vladinih izaslanika koji u kontinuitetu ugrožavaju ljudska prava i ponižavaju građanstvo i doprinose ambijentu konfrontacija i nasilja. Posebno oštro osuđujemo sve vidove nasilja nad ženama.
Na ovaj dan, kao braniteljke ljudskih prava izražavamo solidarnost sa ženama u zonama sukoba, sa ženama u regionu i u Crnoj Gori. Za antifašizam, nenasilje i mir!
“Iz bokeške pjatance“ naziv je knjige autora Maša Miška Čekića koja će biti promovisana u četvrtak, 28. novembra u Crkvi Svetog Duha. Početak je u 19 sati.
U programu će, osim autora, učestvovati Dubravka Š. Jovanović, Radmila Beća Radulović i Marija Starčević.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Danica i Irina Matanović.
Šetajući stazom u koju je utkano ilirsko, rimsko, tursko i austrougarsko graditeljsko naslijeđe uživali su i djeca i odrasli, članovi i prijatelji PK “Vjeverica”
Pogled na Risanski zaliv sa utvrde Površnica oduševio je grupu ljubitelja prirode iz Boke Kotorske, koji su u nedjelju imali priliku da u organizaciji Planinarskog kluba “Vjeverica” uživaju u čarima kamenite staze, hodom kroz živopisni krajolik prošaran jesenjim bojama. Pejzaž sa odsjajem mora u daljini, gledan kroz krošnju drveća sa rijetkim žutorumenim lišćem zablistao je pred očima svih učesnika ture i na tu ljepotu nisu ostali ravnodušni ni odrasli, a ni djeca, za koju je ova staza kao stvorena.
Čuvenu risansku pjacu, bogatu proizvodima lokalnih proizvođača, obišli su u jednom điru pred polazak, na brzinu, a ponešto su i kupili. Nakon okupljanja na rivi dvadesetdevetoro planinara i planinarki i još šestoro mališana, uz uputstva vodičkinje Anje Plahotnjik, krenulo je u opuštenom raspoloženju uz drevnu Gabelu, kroz mjesni park i dvorište crkve Sv. Petra i Pavla.
Pogled na Risanski zaliv
Stazom poviše gornjih kuća mogli su da bace pogled na rijetka gazdinstva sa očuvanim dolcima u kaskadnim suhomeđama, da u daljini vide nabujali Sopot i da u podnožju čuju huk rijeke Spile, a zatim da na trenutak stanu na stari kameni most i fotografišu se. Preko mosta put vodi ka Gradini, nekadašnjem Teutinom obitavalištu, ali je grupa nastavila desno, puteljkom kroz naselje Mala (Mahala), naviše kroz imanje braće Vidović, u šumarku sa stablima divljeg napuklog nara. Priroda je ovo područje obdarila i vodom, a jedan od brojnih vodotokova je i izvor Smokovac, sa koga su se napojili, a kasnije su isto to ponovili u povratku.
Bogato kulturno, istorijsko i graditeljsko nasleđe Risna moglo se doživjeti i obilaskom crkava Sv. Jovana i Sv. Luke, a zatim i hodanjem po uređenoj stazi uz obod Poljickog kanjona – kanicama kojima se prepliće istorija ilirskog, rimskog, turskog i austrougarskog graditeljskog naslijeđa. Na vrhu još jedan graditeljski biser- bistijerna Površnica i malo dalje ostaci utvrde Greben, sve to na 500 m visinske razlike od Risna. Dok se užinalo i presvlačilo, tu je devetogodišnji Jan za svoje vršnjake održao malu radionicu izrade rukotvorina od papira.
Kanicama ka Površnici – Vjeverice
-Danas je bilo prelijepo i za najmlađe članice “Vjeverice”. Naše sedmogodišnje ćerke, bliznakinje Valerija i Teodora su pokazale da imaju isti cilj kao i mi stariji – želju za druženjem u prirodi. Hvala vam za ovu prelijepu šetnju risanskom stranom i za sve divne ljude koje smo danas upoznali, kaže Kotoranka Karolina Hajduković, koja je na ovu turu krenula porodično, zajedno sa djecom i suprugom Nikolom.
Povratak ukrug asfaltnim putem, koji je pod uticajem podzemnih vodotokova na mnogim mjestima napuknut, oštećen, ulegnut, donio je nove fantastične vidikovce ka Risanskom zalivu obasjanom zalazećim suncem. Dobro raspoloženje među “vjevericama” pokvario pogled na smeće istovareno uz put niz padinu, loša navika pojedinaca koja se teško iskorjenjuje.
Rođendansko raspoloženje u krugu kluba Vjeverica
Tura je ujedno i rođendanski poklon za Željka Obradovića, člana Kluba. U njegovu čast je, po povratku u Risan, u restoranu u gradskom parku priređeno malo slavlje, uz pjesmu i šalu i uz tortu koju je kreirala i napravila Anja Plahotnjik.
Herceg Novi – Radovi na sanaciji krova Omladinskog centra u Starom gradu biće završeni u narednih nekoliko dana, čime će biti riješen jedan od dugogodišnjih problema i ovaj objekat stavljen u punu funkciju, za potrebe organizacije aktivnosti za djecu i mlade.
Izvođenje radova vrijednih nešto više od 34.000 eura započeto je prije desetak dana, finansira ih Opština Herceg Novi, a izvođač je preduzeće „Mil-mont sistem“, koje je kao najpovoljniji ponuđač izabrano na tenderu.
„Krov je bio u veoma lošem stanju, grede su bile trule i bila je neophodna potpuna sanacija, a to znači da će biti promijenjene sve grede, urađena nova izolacija, postavljeni oluci i novi crijep. Angažovali smo vještaka građevinske struke koji kao stručni nadzor prati realizaciju. Radovi su pri kraju, do danas je urađeno nekih 80 odsto i očekujem da će kompletan posao biti završen do kraja ove sedmice“, kaže Nataša Tatalović iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Ona podsjeća da ova investicija predstavlja nastavak aktivnosti na uređenju Omladinskog centra, kako bi ovaj objekat nakon dugog niza godina bio funkcionalan. Tokom protekle dvije godine u fazama je urađeno: čišćenje prostorija, zamjena stolarije na prozorima i ulaznih vrata, uređenje dvije plesne sale, krečenje objekta i sanacija vodovodnih i kanalizacionih instalacija.
Učenici tivatskih osnovnih škola nakratko su predsjedavali Skupštinom opštine Tivat, učestvujući u manifestaciji “Đački parlament”, koja je i ove godine realizovana u sklopu “Novembarskih dana”. U radu lokalne Skupštine učestvovali su učenici OŠ “Drago Milović” i OŠ “Branko Brinić”, a na njihova pitanja odgovarali su predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković, koji je ujedno bio i domaćin događaja, predsjednik opštine Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
Čelni ljudi grada odgovarali su na pitanja učenika u vezi sa novim sadržajima za djecu i mlade, ekološkim aktivnostima, planiranju novih kulturnih i zabavnih događaja, ali i o njihovim iskustvima i sjećanjima na školske dane.
Đački parlament
Ovaj susret učenicima je bio prilika da se bliže upoznaju sa radom lokalne uprave, te da kroz otvoreni dijalog izraze svoje mišljenje, sugestije i ideje. Jedan od ciljeva događaja jeste podsticanje građanske svijesti među mladima i djecom njihovo aktivno uključivanje u proces donošenja odluka na lokalnom nivou.
Đački parlament
Za sve učesnike Đačkog parlamenta priređen je i prigodan koktel u holu Opštine. Radu Đačkog parlamenta prisustvovali su direktorica OŠ “Drago Milović” Slavka Mirković, direktor OŠ “Branko Brinić” Ivica Tošev i sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Lokalni parlament otvoren za najmlađe
Posjeta vrtića Bambi
Skupštinu opštine Tivat ranije danas posjetila su djeca iz tivatskog vrtića “Bambi”. Oni su imali prilike upoznati se sa radom Opštine i Skupštine opštine Tivat, susresti se sa predsjednikom SO Tivat Miljanom Markovićem, postaviti mu pitanja i uručiti prigodne poklone.
Svečano su otvorena vrata novog šoping mola “MEGA MALL“ u Dubovici – Budva, ekskluzivnog objekta koji je nastao kao plod uspješne poslovne, ali i prijateljske saradnje dvije budvanske kompanije „Megapromet“ i V&V Investment.
Riječ je o projektu koji je realizovan za manje od dvije godine, a vrijedan je 14 miliona eura.
MEGA MALL se prostire na više od 14.000 m2 na 3 nivoa (garaža, prizemlje i sprat), ima više ulaza i pristupačan je sa svih strana. Na prizemlju se nalaze Mega hipermarket, drogerija Dama, Pekara Davidović, Moja apoteka, knjižara Svicomm, Avanglion optika, Zoran frizerski salon, SBbet kladionica i nekoliko pultova sa izuzetno atraktivnim ponudama, dok su na prvom spartu: New Yorker, Multicom, Đak sport, Gradska knjižara, Fashion land, igraonica i rođendaonica Twins land, Tobbaco S Press, GameS, Top Shop, Bata i Funky Chunky.
Novi shopping mall u Budvi raspolaže sa 240 parking mjesta (119 u garaži i 121 ispred samog objekta). Parking u garaži se naplaćuje po cjenovniku Parking servisa, dok je parking ispred samog objekta besplatan tokom prva dva sata.
“Poklonili smo Budvi mjesto koje će zauvijek promijeniti ritam grada. Turistička vrijednost Budve je podignuta na viši nivo, ali nam je, prije svega, važno da Mega Mall pozitivno utiče na svakodnevni život naših sugrađana i da postane mjesto njihovog okupljanja i stvaranja lijepih uspomena. Preko čitave godine planiramo niz raznih dešavanja koja će udahnuti život, ne samo našem centru, već čitavom gradu, ali i crnogorskom primorju, jer je ovo najveći šoping mol u ovom dijelu Crne Gore” istakla je Tijana Kotarac, PR Mega Mall-a.
“Mega Mall” je svečano otvoren prvo za odabrani broj zvanica, predstavnika javnog i političkog života, privrednika, predstavnika budvanskih institucija.
Prisutnima se na početku događaja obratio izvršni direktor kompanije “Mega Promet”, Balša Mitrović koji je zahvalio kolegama iz kompanije V&V Investment, kao i drugim partnerima zahvaljujući čijoj podršci je realizovan ovaj projekat.
Mega Mall
“Pun emocija i ponosa predstavljam vam savremeno izgrađen i opremljen Mega Mall koji će promijeniti sliku ovog dijela grad, proširiti turističku ponudu Budve, a našim građanima siguran sam postati novo mjesto za okupljanje, šoping i druženje. Posebno bih želio da zahvalim svim zakupcima poslovnih prostora na ukazanom povjerenju da budu dio ove priče koja sada postaje naša zajednička priča jer smo sada jedan tim koji će našim sugrađanima pružiti ugodan ambijent za kupovinu, odmor i druženje. Svjedočite ideji koja je pretvorena u stvarnost zahvaljujući viziji i profesionalnom odnosu dvije kompanije, a potencijal ove ideje prepoznali su i drugi, pa je njegov uspješan završetak u mnogome doprinijela i podrška CKB i Erste banke, a svakako i Opštine Budva čija su preduzeća i sekretarijati, a posebno čelni ljudi prepoznali značaj projekta i na njega pozitivno uticali svojim pravovremenim odlukama i rješenjima,” poručio je Mitrović.
Svečano otvaranju je prisustvovao Dragan Krapović, ministar odbrane u Vladi Crne Gore, kao i veliki broj predstavnika državnih i opštinskih javnih preduzeća, ustanova i institucija, privrednika i zvanica iz javnog života Crne Gore. Potpredsjednica Opštine Budva, Jasna Dokić istakla je velike koristi koje će grad Budva imati od otvaranja Mega Mall-a.
Mega Mall
“Ako prije svega skrenem pažnju da mol donosi 240 parking mjesta, znajući koliko je Budvi svako parking mjesto potrebno onda smo unaprijed svjesnih svih koristi koje ćemo kao grad imat uz sve pogodnosti koje se ovdje nude za djecu i ljude koji će ovdje da pronađu svoje zaposlenje, za sugrađane koji će na jednom mjestu imati mogućnosti da u toku dana ispune potrebu za različitim djelatnostima. Ovo je sve što je Budvi trebalo, riječ je o sadržaju koji će oplemeniti ponudu grada, ne samo za sugrađane, već i za turiste,” kazala je Dokić.
Veliki potencijal Mega Mall-a da unaprijedi turističku ponudu u Budvi istakla je i direktorica marketinga i PR HG “Budvanska rivijera” Jelena Kaluđerović.
“Moja očekivanja su premašena i mislim da je ovo za grad Budvu jako bitna investicija, da će ovo biti novo mjesto okupljanja i da će svakako učiniti Budvu cjelogodišnjom turističkom destinacijom,” istakla je Kaluđerović.
Mega Promet je tokom svečanosti još jednom pokazao da je društveno odgovorna kompanija te donirao materijalne donacije u iznosu od 20.000 eura JU Dnevni centar Biseri, Crvenom krstu Budva i Domu zdravlja Budva.
Nakon svečanosti upriličene za zvanice, Mega Mall je svečano otvoren i za sve građane. U sklopu mola je otvoren i hipermarket Mega.
Mega Mall
“Ovo je poseban dan i za našu porodičnu kompaniju jer u sklopu ovog šoping mola otvaramo svoj najveći i najsavremeniji hipermarket na preko 2.500 metara kvadratni, svojevrsnu krunu poslovanja naše kompanije koja postoji na budvanskoj rivijeri preko 20 godina. Sve vrijeme postojanja ulažemo maksimalan trud da budemo prepoznati po kvalitetnoj ponudi, ugodnom ambijentu, ljubaznoj usluzi, te da budemo dobar komšija svojim potrošačima i pouzdan partner našim dobavljačima,” poručio je izvršni direktor kompanije Mega Promet, Balša Mitrović.
Mega Promet je povodom otvaranja odlučio da sa 1.000 poklona nagradi prvih 1.000 kupaca u novom hipermarketu u Mega Mall-u. Od danas je krenula i specijalna akcija u ovom objektu koja će trajati sve do kraja sedmice.
Zadovoljstvo zbog otvaranja Mega Mall-a i svih povoljnosti i ponude koju on donosi istakli su i posjetioci.
“Prelijepo je! Ovo je odličan potez koji su napravili jer ovo je bilo potrebno cijelom primorju i gradu Budvi. Ovo je pravo mjesto da se svi tokom zime družimo i obilazimo prodavnice,” kazala je jedna od posjetiteljki.
“Ovo je sjajan šoping mol, jako mi se sviđa. Budvi je bio potreban šoping mol kao ovaj. Živim u blizini tako da ću stalno obavljati nabavku ovdje,” kazao je posjetilac iz Turske koji se nedavno doselio u Budvu.
“Mega je jedna jedina. Najbolji su i uvijek samo kupujemo u njihovim marketima. Najveće poštovanje imamo za njih,” kazala je jedna građanka.
Klupa izrađena od 12.000 plastičnih čepova, prikupljenih tokom akcije “Odvoji, recikliraj, osvoji!”, sada krasi dvorište OŠ “Drago Milović” u Tivtu. Klupu je izradila “3D soba”. Ovo je rezultat eko inicijative koja je u septembru ove godine organizovana u Tivtu od strane Zelenog talasa/NVO Gnijezdo i opštinskog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti. Događaj je podržalo Komunalno preduzeće Tivat.
“Cijelokupna akcija ostala je upamćena po izuzetnom odzivu naših sugrađana, posebno mlađih generacija. Za sedam dana prikupljeno je 35.000 komada plastične ambalaže i limenki. Pružićemo podršku ovom i sličnim događajima, jer su oni dobar način da podignemo svijest građana o značaju i svim benefitima separacije i recikliranja otpada” – istakla je sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Opštine Tivat Mirela Jarić.
