Opština Tivat i Uprava za inspekcijske poslove (UIP) i ove ljetnje sezone će posvećeno raditi na suzbijanju i smanjenju svih oblika nelegalnog poslovanja, u cilju stvaranja povoljnog ambijenta za još jednu uspješnu sezonu, saopštili su njihovi predstavnici.
Na sastanku u okviru radne posjete Opštini Tivat direktorice UIP-a Ane Vujošević i glavnog inpektora rada Srđana Simovića, razgovarano o izazovima na terenu tokom pojačanog nadzora, kao i lokalne uprave u susret sezoni, te modelima njihovog zajedničkog prevazilaženja i budućim koracima u koordinaciji i sinergijskom djelovanju inspekcijskih službi.
Na sastanku je dogovoreno da će Opština Tivat razmotriti mogućnost učestvovanja u troškovima smještaja inspektora, koji će, tokom dvomjesečnog pojačanog nadzora u sezoni boraviti na teritoriji te opštine.
„Sagovornici su iskazali su odlučnost i spremnost da planove za nastupajuću turističku sezonu sprovedu u djelo i zajedno omoguće maksimalno poštovanje zakona i zakonskih normi“, navodi se u saopštenju.
Na sastanku, koji je upriličio predsjednik Opštine Željko Komnenović, razgovarano je o aktivnostima tokom pojačanog nadzora u ljetnoj sezoni, kao i produbljivanje saradnje između lokalnih i držvnih inspekcijskih službi.
Danas nas na risanski kameni akord, podsjeća zid podignut između (1890-1895.g.) koji se nalazi preko puta najljepše i arhitektonski najveličanstvenije palate Ivelić u ulici Gabeli.
Austrisku valadavinu teško je podnosio Petar (Andrijin) Bjeladinović, i kao jedan jedan od učesnika ustanka u već poodmakloj životnoj dobi, željno je očekivao početak ustanka.
Sve je teklo mirno, život se stabilizovao do jednog dana kada se u kući nasuprot Petrovog doma, ne useliše austriski oružani organi čiji je zadatak bio da suzbijaju krijumčarenje proizvoda nad kojima je država imala monopol.
Bili su to mahom mladi momci a u Petra tek stasale četiri djevojke (Danica, Draga, Bosiljka i Branka). Momci su stalno gledali u Andrijine prozore …Nastaje ljubav.
Jednog dana sad već davne (1890.)g. Petar odluči zakloniti svoje kćerke od mrskih pogleda, prekinuvši ljubav koju je samo nazirao, ljubav bez njegovog blagoslova i prezrenu od Rišnjana.
Dovukao je kamenje, unajmio je klesare i naredio da ispred njegovih prozora u uličici širokoj jedva malo više od metra podignu zid dugačak dvadeset metara, visok osam, a širok pola metra.
Austriske vlasti donose zabranu gradnje zida, a Petar uporan u svojim molbama nakon pet godina završava zid.
Petar odlazi u Božje naručje (1900.)g. noseći u kosmičke visine zadovoljstvo zvijezdanim svodovima, zbirana na bivstvovanju na rubu beznađa zida iz ulice Gabela”.
U Crnoj Gori je oko 40.000 nezaposlenih, od čega se više od polovine nalazi na sjeveru zemlje. Na primorju je drugačija situacija, posebno kada govorimo o Tivtu i Kotoru.
Na Zavodu za zapošljavanje ta dva grada zajedno imaju oko 500 osoba koje traže posao. Predsjednici obje opštine jasni su u svojim stavovima -u Tivtu i Kotoru nema posla samo za one koji neće da rade.
Tivat i Kotor važe za dvije najbogatije opštine u zemlji. Njihovi budžeti i solventnost se ne dovode u pitanje, što neminovno utiče na nisku stopu nezaposlenosti.
Tako u Kotoru, u kojem trenutno živi oko 22.000 stanovnika, tek svaki 86. odnosno nešto više od jedan odsto je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na Birou rada u tom gradu posao je čekalo 256 osoba.
Slično je i u Tivtu, gdje je tek svaki 65 stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini sa nešto više od 16.000 stanovnika samo 250 njih nema posao.
– U Tivtu je situacija takva da neće da rade samo oni koji ne žele da rade. Bojim se da praksa i životni stil Tivćana bolje rečeno, posebno mlađih, je zasnovan upravo na platežnoj moći roditelja, koji su uglavnom napravili apartmane i žive od izdavanja privatnog smještaja – kaže za Forbes magazin predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Zato, kako dodaje, vlada i manje interesovanje za traženje posla.
Podsjeća da su tu i veliki investicijski projekti, Porto Montenegro, Luštica Bay, koji zapošljavaju određeni broj ljudi.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić smatra da je dobar dio nezaposlenih, na Birou rada samo formalno.
– Zaista da budem kolokvijalan i narodski – zdrav i prav čovjek da u Kotoru ne može da zaradi platu, to je malo na ivici vjerovanja. Jer toliko je potražnja za radnicima, kada vidite koji je broj turista, kolika je to turistička privreda, koliki je broj malih firmi, velikih preduzeća koja rade tu, naprosto prirodno je da je i potražnja za radnicima mnogo velika – kaže Jokić za Forbes magazin.
Kotor – foto Boka News
Dolaze radnici iz Nepala, Filipina, Meksika, Kube
Kada je riječ o strukturi radne snage koja cirkuliše kroz ova dva grada, treba reći da je došlo do određenih promjena. I dalje su brojni oni koji za poslom dolaze sa sjevera zemlje, ali ipak sada sve više govorimo o osobama sa svih meridijana.
Komnenović navodi da poslodavci već angažuju radnu snagu iz nekih egzotičnih zemalja poput Nepala, Filipina, Meksika, čak i Kube.
– Vidimo da to nije samo trend kod nas, to je trend i u Evropi i u svijetu. Već par godina unazad izvođači radova, posebno u građevini, angažuju radnu snagu iz Turske – rekao je.
Jokić ističe problem sa manjkom radne snage u privatnom sektoru i privatni sektor zaista se trudi da obezbijedi radnike sa različitih strana.
– U posljednje dvije godine imamo nemali broj Nepalaca i Filipinaca koje ovdje rade. Imamo ljude naravno iz Crne Gore, odakle god, iz regiona. Borba je za svako radno mjesto u smislu da se popuni. Posebno u onome što je špic zone i mislim da su i plate shodno tome – kaže on.
Visoki troškovi života
Tivat i Kotor su atraktivni gradovi za život, ali sa druge strane taj život nije ni malo jeftin.
– Mi moramo sada već razmišljati kao grad o izgradnji stambenih kapaciteta, jer jednostavno ne možete privući nikoga koji sa svojom platom može da podmiri život u Tivtu. Prije svega govorimo o iznajmljivanju stana – rekao je Komnenović.
Kazao je da već rade na tome.
Jokić kaže da su u Kotoru zaista visoki troškovi života.
– Moja je negdje bila inicijativa, odnosno o tome sam razgovarao sa svim vlastima, odnosno sa svim vladama koje su do sada u mom mandatu bile na vlasti u Crnoj Gori. A to je da uz svo uvažavanje svakoga i uz svo razumijevanje za svakoga, plata koju ostvari sudija Osnovnog suda u Kotoru ili sudija Osnovnog suda negdje na sjeveru Crne Gore, nije jednaka. Dakle, u onome što je vrijednost nije jednaka, jer ovdje ako treba da platite rentu mjesečno, to su iznosi od kojih vi možete u drugom dijelu Crne Gore da živite tokom mjeseca – istakao je Jokić.
Tri su osobe poginule, a tri su ozlijeđene u ruskom raketnom napadu na ukrajinsku luku Odesa rano u srijedu, izjavio je regionalni guverner Oleh Kiper.
Neprijatelj je napao Odesu balističkim projektilima. U napadu su tri osobe poginule, a tri su ozlijeđene, rekao je gradonačelnik Odese Gennady Trukhanov na društvenoj mreži Telegram.
Kiper je dodao da je napad oštetio civilnu infrastrukturu u gradu.
U ponedjeljak je ruski projektil pogodio obrazovnu ustanovu u gradu, usmrtivši petero ljudi.
Drugog vikenda Festivala vjetra 2024. u Tivtu očekuje nas otvaranje kolektivne izložbe fotografija udruženja Adriatic Artists, naslovljene “Mare Nostrum”. Izložba na dva galerijska nivoa u JU Muzej i galerija Tivat biće svečano otvorena u petak, 3.maja, u 20 sati.
Riječ je o 11. zajedničkom izlaganju Adriatic Artists, grupe koja je nastala prije 11 godina i upravo u Tivtu imala svoju prvu izložbu. Tivat na neki način smatraju svojim domom, kaže za naš radio inicijator grupe i njen predsjednik, akademski slikar Boris Dragojević.
“Logično je da smo prepoznali projekat Jedriličarskog kluba Delfin i da smo se od početka pridružili Festivalu vjetra. Već prošle godine ogranizovali smo izložbu “Festival vjetra kroz prizmu objektiva” a saradnju nastavljamo i u okviru trećeg festivalskog izdanja. Naslov ovogodišnje izložbe- Mare Nostrum- odabrao je moj dokapetan kada je riječ o Adriatic Artists, fotograf Dragan Lopušina, koji se najviše angažovao i oko njene pripreme.”
Adriatic Artists je društvo vizuelnih umjetnika sa istočne obale Jadrana, koje čine profesionalni slikari i fotografi, ali i talentovani amateri, okupljeni s ciljem kreativnog druženja i razmjene, te zajedničkog digitalnog i izlaganja na kolektivnim izložbama. Savjet udruženja, pored Dragojevića i Lopušine, čine i fotografi Vilma Matulić, Jasmina Skroza i Sandra Luković, koji potpisuju selekciju 30 fotografija odabranih na konkursu za postavku izložbe MARE NOSTRUM na koji je stiglo preko 100 radova zabilježenih od Istre do Bojane.
“Da li je to sunčan dan? Da li to bljeskanje mora? Svetionik ili brod? Da li je to briškula i trešeta, šta god, samo da bude okupano solju i svjetlom Mediterana. Izložbu smo koncipirali tako da nas na prvom galerijskom nivou očekuju kolor fotografije, dok ćemo na spratu imati crno-bijelu postavku,” najavio je Dragojević.
Izložbu Adriatic Artist “Mare Nostrum” otvoriće etnološkinja Danijela Đukić, direktorka JU Muzej i galerija Tivat koja od prvog izdanja organizaciono i logistički podržava Festival vjetra, a u muzičkom dijelu programa nastupiće tivatska vokalna umjetnica Dora Štampić.
Solaris Yachts, čuveno talijansko brodogradilište smješteno u srcu industrijskog središta Friuli Venezia Giulia i Barcolana, najpoznatija svjetska regata, udružili su snage i najavili prvi ‘Barcolana Solaris Adriatic Cup‘ koji će se održati od 10. do 12. oktobra između Portopiccola i Trsta.
Kako je rečeno, ovaj događaj označava vrhunac proslave 50. obljetnice slavnog brodogradilišta koji se poklapa s datumom slavne regate poznate po tome što u Tršćanski zaljev privuče tisuće brodova i jedriličara. Solaris Yachts i njegova flota brodova sudjelovat će tako u tjednu Barcolane s nizom regata i događanja posvećenih vlasnicima brodova.
– Naše brodogradilište je procvjetalo, a naša su plovila cijenjena među pomorcima diljem svijeta. Iako smo dugo bili domaćini Solaris kupa na Sardiniji, s više od 100 brodova koji se očekuju ove godine, prepoznali smo važnost širenja našeg dosega na Jadran – kazao je Federico Gambini, predsjednik Solaris Yachtsa.
– Doček flote Solarisa u Jadranskom moru po prvi put ispunjava nas neizmjernim ponosom. Solaris, sa svojom bogatom poviješću, zanatskom tradicijom i veličanstvenim plovilima, predstavlja svjetionik ne samo za našu regiju već i za cijelu talijansku nautičku industriju. Barcolana Solaris Adriatic Cup utjelovljuje savršenu proslavu pedesetogodišnjice brodogradilišta – ustvrdio je pak Mitja Gialuz, predsjednik Società Velica di Barcola e Grignano.
Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u svijetu, u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886.
U Sjedinjenim Američkim Državama tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave Prvi maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.
Prvi maj je kao i u većini zemalja svijeta je državni praznik i u Crnoj Gori.
Na popisu zaštićenih proizvoda BiH do sredine ove godine trebalo bi se naći i ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine.
Tako se maslinari, okupljeni u Hercegovačko udruženje maslinara i uljara, nadaju da će uz silna priznanja i nagrade koje dobivaju za svoja ulja širom Europe dobiti i zaštićenu oznaku porijekla.
U ovaj proces su, kazao je za Avaz Josip Matić, poznati maslinar iz Broćanca kraj Neuma i predsjednik Udruženja, krenuli koncem prošle godine kada su Agenciji za sigurnost hrane BiH predali kompletan elaborat.
Matić ne sumnja u pozitivan ishod tog procesa i naglašava kako su se svi njihovi članovi, pedesetak maslinara od Trebinja do Mostara, složili kako je nužno zaštititi ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine.
– Iako naša ulja redovno za kvalitetu dobivaju medalje u Europi, mi smo ipak nepoznati globalno, pogotovo gledajući velesile u proizvodnji maslinovog ulja. Dobivanjem te oznake, naša kvaliteta bi, zasigurno, došla do izražaja – istaknuo je Matić.
Kaže i kako povijest ukazuje na to da su se masline u Hercegovini uzgajale od davnina, a posebno da je uzgoj te biljke zadnjih godina doživio pravu ekspanziju.
– Sada smo u situaciji da se u cijeloj Hercegovini sve više šire nasadi maslina. Pogotovo, to je izraženo nakon propasti proizvodnje smilja, ali ima i ljudi koji vinovu lozu mijenjaju uzgojem masline – pojasnio je Matić.
Smatra i da bi oznaka geografskog porijekla za hercegovačko maslinovo ulje, odnosno ime brenda “Zlatne kapi Hercegovine”, bila i stepenica više u razvoju turističke ponude.
U Hercegovini je do sada na oko 400 hektara zemlje, kako se to procjenjuje, zasađeno 105.000 stabala masline.
Prema dostupnim podacima, svake godine se zasadi između 10.000 i 15.000 stabala. BiH je tek prije dvije godine, kao država, upisana u međunarodni registar proizvođača maslinovog ulja.
U Baru je završen trodnevni EKO finalni turnir za juniore u košarci,a prvo mjesto osvojila je ekipa Podgorice, čiji je član mladi Kotoranin i crnogorski reprezentativac Aljoša Drašković.
“Bilo je super igrati finalni turnir, jer mi je ovo bilo prvo finale, koje sam igrao u životu.
Prelijep osjećaj, proslavili smo to kao ekipa, to su super momci sa kojima igram i bila je čast biti sa njima.
U četvrtfinalu smo pobijedili Lovćen, za koji sam ja nekad nastupao, potom Ulcinj i na kraju u finalu SC Derbi.
To je ozbiljna ekipa, utakmica je bila fantastična za gledat, oni su vodili u prvom poluvremenu sa deset razlike, ali preuzeli smo vođstvo i na kraju pobijedili”, sumirao je utiske Drašković, nakon uspješno obavljenog posla u završnici takmičenja.
Juniori Podgorice, pobijedili su u četvrtfinalu Lovćen 100-62, u polufinalu Ulcinj 91-80 i u finalu SC Derbi 86-77.
“Sada je odmor sedam dana, a onda počinju pripreme za Evropsko prvenstvo B divizije u Skoplju za godište 2006. i 2007.
Aljoša Drašković – foto Radio Kotor
Nadam se da ću u crnogorskoj reprezentaciji imati bitnu ulogu, a cilj nam je da uđemo u A diviziju.
U grupi smo sa Bugarskom,koja je dobra ekipa i Slovačkom, od koje smo lani izgubili.
Što se tiče kluba, mi mlađi bodrićemo naše prvotimce da uđu u ABA ligu 1”,dodao je talentovani košarkaš
Dodajmo, da je u Baru, pobjednički pehar kapitenu Podgorice uručio Duško Vujošević, bivši selektor Crne Gore, dok je medalje dodijelila Nataša Popović, nekadašnja crnogorska reprezentativka, a sada komesarka takmičenja.
Četiri policajca su ubijena i još četiri ozlijeđena, u pucnjavi u gradu Charlotte, u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina. Policajci su ubijeni dok su osuđivanom zločincu namjeravali uručiti nalog za uhićenje zbog nezakonitog posjedovanja oružja.
Šef policijske uprave Charlotte-Mecklenburg Johnny Jennings kazao je na konferenciji za novinare da su ubijeni policajci bili članovi američke radne skupine za bjegunce, koju čine policajci iz različitih agencija.
– Danas je tragičan dan za grad Charlotte i za policiju, kazao je Jennings.
– Izgubili smo heroje koji su samo htjeli zaštititi našu zajednicu.
Policajci su ubijeni dok su osuđivanom zločincu namjeravali uručiti nalog za posjedovanje oružja. Došli su na posjed gdje se osumnjičeni nalazio, kad je on počeo pucati po njima, rekao je Jennings. Uzvratili su paljbu te je osumnjičeni ubijen u dvorištu ispred kuće.
Policajci su zatim počeli pucati unutar kuće. Nakon napetog okršaja, tim SWAT pregledao je kuću te priveo dvoje koji su se nalazili u kući. Vjeruje se da je barem jedan od njih pucao na policajce, kazao je Jennings.
Predsjednik SAD-a Biden obaviješten je o incidentu te je razgovaro s guvernerom Sjeverne Karoline Royem Cooperom, poručila je Bijela kuća, prenosi Reuters.
