CDPR – tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2024”

0
CDPR – tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2024”
Košarkaški turnir Bijela 2024.

Tokom nedjelje u kojoj je obilježen Dan mladih, u Bijeloj – Herceg Novi Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je u saradnji sa KK Bijela 2015 iz Bijele organizovalo tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2024”.

Na turniru su pored KK Bijela 2015 iz Bijele i KK Risan iz Risna, učestvovale i ekipe sastavljene od djece košarkaša koja su bila na odmoru u Bijeloj. Nastupali su igrači rođeni 2014. godine i mlađi.

Košarkaški turnir Bijela 2024.

Turnir je održan na terenu OŠ „Orjenski bataljon” u Bijeloj. Nakon prvih utakmica i ostvarenih pobjeda, u finalnoj utakmici turnira u borbi za pehar snage su odmjerile ekipe KK Bijela 2015 i KK Risan. Susret je nakon velike borbe neizvjesnosti, završen trijumfom KK Bijela 2015 sa 34 : 30.

Košarkaški turnir Bijela 2024.

CDPR je pobjednika turnira KK Bijela 2015 nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajnom vlasništvu. Pehar je u njihovo ime podigla osmogodisnja Katarina Ilić, učenica drugog razreda osnovne škole iz Bijele.

Inače za najboljeg igrača turnira proglašen je Matija Mijušković iz KK Bijela 2015.

Kup takmičenja za mlađe kategorije u vaterpolu

0
Kup takmičenja za mlađe kategorije u vaterpolu
VPSCG

Završena su Kup takmičenja za mlađe kategorije: Tri trofeja Primorcu, dva Jadranu, jedan Budućnosti, saopšteno je iz vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore.

Dok su naše selekcije učestvovale na velikim takmičenjima – juniori na Svjetskom prvenstvu, a seniori na Olimpijskim igrama – klubovi su se borili za trofeje u Kupu Crne Gore u mlađim kategorijama.

Od šest kategorija – od juniora do mlađih nada – ukupno je najviše titula stiglo u Kotor.

Primorac je bio najbolji u konkurenciji mlađih nada (igrači rođeni 2013. i mlađi), nada (2012. i mlađi) i kadeta (2010. i mlađi).

Dva pehara je osvojio Jadran – juniorski (2006. i mlađi) i tim mlađih kadeta (2011. i mlađi), a jedan Budućnost, i to u konkurenciji mlađih juniora (2008. i mlađi).
Ukupni plasmani u svim kategorijama.

Juniori – 2006. i mlađi
1. Jadran
2. Primorac
3. Budućnost

Mlađi juniori – 2008. i mlađi
1. Budućnost
2. Jadran
3. Budva

Kadeti – 2010. i mlađi
1. Primorac
2. Jadran
3. Budva

Mlađi kadeti – 2011. i mlađi
1. Jadran
2. Budućnost
3. Aquatic Verde

Nade – 2012. i mlađi
1. Primorac
2. Aquatic Verde
3. Mladost Bijela

Mlađe nade – 2013. i mlađi
1. Primorac
2. Mladost Bijela
3. Jadran

Velika Gospa – Gospa od Škrpjela 15. avgust 2024.

0

Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM), još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.

U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela, gdje su služene svete mise još od ranih jutarnjih sati, a slavilo se i na Gospi od Milosti u Tivatskom zalivu te i u mjestu Ratac  (Bar) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke.

Don Željko Pasković svećenik Kotorske biskupije poručio je u svojoj propovjedi tokom misnog slavlja na Gospi od Škrpjela da je danas svijet gladan ljubavi…

Muzički “Kaleidoskop” Akademskog hora Collegium musicum obasjao kraj KotorArta

0
Muzički “Kaleidoskop” Akademskog hora Collegium musicum obasjao kraj KotorArta
Kaleidoskop Collegium music

Posebnu draž autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i ovom izdanju Festivala, daje činjenica što je izveden premijerno uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u prostoru gdje je pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora



Nastup Akademskog hora Collegium musicum u Crkvi Svetoga Pavla u Starom gradu Kotoru na izuzetno lijep način je zaokružio mjesec trajanja programa 23. izdanja KotorArta.

Ljepotom višeglasnog pjevanja u sklopu programa “Darina regula” mlade horistkinje iz Beograda su pod majstorskom upravom dirigentkinje dr um. Dragane Jovanović u svijet poslale plemenite poruke o važnosti očuvanja umjetničkih vrijednosti koje je svojim životom i radom u horsko pjevanje utkala sada legendarna Darinka Matić Marović, dirigentkinja ovoga Hora od njegovog osnivanja 1971. godine.

Činjenica da je ovaj muzički spektakl sa raznovrsnim programom duhovnih napjeva hrišćanskog muzičkog naslijeđa i bokeljskog narodnog pjevanja premijerno izveden uoči blagdana Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo) u ambijentu hrama u čijoj je ćeliji pola vijeka tihovala “zazidana djevica” Blažena Ozana, zaštitnica Kotora, daje posebnu draž cijelom autorskom projektu Dragane Jovanović, ali i KotorArt- Don Brankovim danima muzike.

v

Publiku su ispred Crkve, pred početak koncerta, iz njene unutrašnjosti mamili topli zvuci fliglhorne u izvedbi Alekse Rančića, koji je tokom programa više puta unosio dinamiku u program, pa je na kraju čak i izveo publiku iz crkve uz zvuke melodije “Zasjaće palaci”. Niz horskih kompozicija svojim je blistavim mecosopranom i markantnom figurom “omeđila” Milica Lalošević, operska pjevačica iz Kotora, profesorka u Muzičkoj školi “Vida Matjan”, članica-solistkinja Hora SPD “Jedinstvo” Kotor 1839.

Program koji je nazvan “Kaleidoskop” pružio je publici uvid u horsko pjevanje iz brojnih uglova, dao priliku ljubiteljima “a capella” pjevanja da maksimalno uživaju u toplom sazvučju ženskog višeglasja kroz maštovite scenografije/koreografije, osmišljene za svaku kompoziciju posebno. Na repertoaru su se našla djela nadahnuta napjevima, psalmima, himnama, iz pravoslavne i katoličke liturgijske prakse, napjevi koje su pisali Petar Iljič Čajkovski, Zoltan Kodalj, Georgi Sviridov, Ernani Aguirar, Aleksandar Simić, Andrej Makor, Hans Helsen, ali i “pučki” napjevi, uobičajeni u klapskom pjevanju. Šlagvort koncerta bile su pjesme “Primorkinja konja jaše” (prema zapisima iz Perasta i iz Paštrovića) u aranžmanu Marija Katavića i “Hoda, hoda preko polja” iz Risna u aranžmanu Vinka Didovića, koje su popularizovane kroz programe Međunarodnog festivala klapa u Perastu. Na radost publike koja je na kraju koncerta već izašla na ulicu, Hor Collegium musicum je sa stepeništa ispred Crkve Sv. Pavla, u (nenamjernoj) sinergiji sa zvonima s Katedrale, izveo kultnu pjesmu Božidara Ivaniševića.

Pjesma Boko, moja Boko izvedena na stepeništu

-Mi smo sad već ustanovili da će ta pjesma “Boko, moja Boko” Božidara Ivaniševića biti neka vrsta himne ovog programa “Darina regula”. Pjevamo je na kraju već treći put.  Nije slučajno što su zvona Katedrale Sv. Tripuna baš u tom trenutku počela da zvone- možda ste vidjeli da se cijeli hor rasplakao, mi smo to nekako doživjele kao da nam se Dara javila, eto….Bilo nam je veoma lijepo, mi se ovdje osjećamo među svojima, već dugo dolazimo, vezane smo za Boku Kotorsku i zaista sam zahvalna  KotorArtu što prepoznaje tu ljubav našeg Hora prema Kotoru i što to nije prestalo onog trenutka kada naše profesorke više nije bilo. Ona je u našim mislima, u našim srcima  – sigurno će tako biti uvijek, kazala je Dragana Jovanović za Boka News, čiji je “Kaleidoskop” autorski projekat. Asistentkinje su joj  Maša Đuričić i Marija Radojević.

-U posljednje vrijeme volim da promišljam muziku i horsko izvođaštvo i na ovakav način i to je svakako nešto čemu težim i ono čemu će sigurno i Akademskih hor Collegium musicum u budućnosti težiti. Premijeru smo zaista napravili specijalno za Kotor i specijalno za ovaj inspirativni prostor Crkve Svetog Pavla, zato što mi, kao Darin Hor, mnogo dugujemo Kotoru i mi to ne želimo da zaboravimo. Uvijek se vraćamo Kotoranima da im pokažemo i dokažemo da Darin Hor traje, da ono što je ona radila još uvijek živi i da će sigurno živjeti, ističe Jovanović. Ona i cijeli njen “Kolegijum” darovali su cijenjenoj dirigentkinji jednu zvijezdu- Dari s ljubavlju za sve dobro čemu ih je naučila o pjevanju i ponašanju u horu. Otuda i “Darina regula”.

Milica Lalošević, solo sopran, foto M.D.P.

 Zvijezda Zvijezdi

– U sazvežđu Kasiopeja Regula od 6. februara 2012. godine jedna zvijezda se zove Darinka Matić Marović. Tu smo joj zvijezdu kupili i poklonili za rođendan, volimo da vjerujemo da je ona sada tamo i od tada u svim časopisima NASA-e stoji da se ta zvijezda tako zove. To je bila naša prva inspiracija, a druga inspiracija – kao “regula”, mjera, pravilo, kao neki kodeks i pjevanja i ponašanja, umjetničkog rada, čovječanskog, ljudskog, to je ono što nam je naša Dara ostavila i mi to i sada ustanovljavamo nanovo i nanovo, poručuje dirigentkinja Jovanović, prva laureatkinja KotorArtove Nagrade “Darinka Matić Marović”, koja se dodjeljuje bijenalno.

/M.D.P./

Škver okićen novim Dukićevim uspjehom: iz Novog do svjetskog jedriličaskog vrha

0
Škver okićen novim Dukićevim uspjehom: iz Novog do svjetskog jedriličaskog vrha
Škver – Dukić – foto V. Ilić

„Novi, Milivoju“ naziv je svečanosti koja je sinoć održana na Škveru, pred klubom Jugole Grakalić u kojem je stasao i u njemu ostao, najbolji crnogorski jedriličar, četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić.

On je na tek završenim Olimpijskim igrama postigao do sada najbolji rezultat pozicionirajući se na 14. mjesto u svijetu, što je istorijski uspjeh crnogorskog jedriličarstva.

Herceg Novi je ponosan na svoje sportiste koji su najbolji ambasadori svog grada, ali i vrlina i vrijednosti koje krase čovjeka, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i dodao da Škver u toj priči zauzima posebno mjesto.

„Sa Škvera je potekao, osvajao svjetska mora, vjetrove na svim meridijanima i čak četiri puta izborio učešće na Olimpijskim igrama, vrjedan i skroman momak, istrajan u ostvarivanju svojih ciljeva – Milivoj Dukić. Pratili smo dešavanja na regatnom polju, navijali i radovali se kada su do nas stizali odlični rezultati. Biti na samo korak do zlatne grupe, među svjetskim silama u jedrenju, je izuzetan uspjeh“, kazao je predsjednik Katić.

Škver – Dukić

Kako je istakao, zahvaljujući Miću, Herceg Novi nije samo grad na moru, nego i grad u kojem se voli, cijeni i razvija jedrenje, kao i u mnogo većim, bogatijim gradovima svijeta.
„Pred svima nama je zadatak da budemo podrška, što činimo kada god imamo mogućnost, a pred svima vama da nastavite da radite i vrijedno trenirate. Imate odličan putokaz jer Milivoj je sjajan primjer svima koji ovdje stasavaju kako se ostvaruju sportski snovi, kako se istrajava! Hvala za uspjehe, za ponos, za predstavljanje grada na svjetskom nivou“, kazao je predsjednik Katić.

Možda su vremenski uslovi u Marselju oduzeli Milivoju šansu da ostvari još bolji plasman i Crnoj Gori donese medalju, ali zadovoljstvo zbog postignutog istorijskog rezultata za crnogorsko jedriličarstvo niko ne može oduzeti, kazao je ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić.

„Želim da se zahvalim Milivoju i čitavom timu što su nas učinili ponosnim i što su pokazali svijetu šta znači boriti se srcem. Vaš rezultat je putokaz generacijama mladih jedriličara koji tek dolaze, a među kojima se već sada izdvajaju imena Ilije Markovića i Nikole Golubovića koji će, siguran sam, u narednim godinama, uz našeg Milivoja, podariti Crnoj Gori značajne rezultate u ovom sportu“, kazao je ministar Šćekić.

Škver – Dukić

Zahvalio je vaterpolistima i selektoru Vladimiru Gojkoviću, kao i cijelom olimpijskom timu koji su na pravi način predstavljali Crnu Goru u Parizu i poželio im uspjeh u daljim takmičenjima i OI u Los Anđelesu.

„Herceg Novi mora biti ponosan što ima ovakve sportiste i ljude koji svojim radom, trudom i profesionalnošću i ponašanjem trebaju biti uzor mlađim generacijama“, kazao je ministar Šćekić.

Čestitku je uputio i predsjednik COK-a, Dušan Simonović koji je, zbog zdravstvenih razloga, bio spriječn da prisustvuje svečanosti.

„Ovaj za nas nevjerovatan rezultat plod je izuzetno dobrog i predanog rada svih u Savezu, što se ogleda u kontinuiranom napretku na svim nastupima, od Londona do Pariza. Rezultati koje smo postigli plod su temeljitog, stručnog i predanog rada, o čemu svjedoče i uspjesi u mlađim kategorijama, što je zalog za budućnost i najava dugoročne perspektive i uspjeha“, istakao je između ostalog Simonović.

Škver je kultno mjesto sa kojeg su, u prostoru od 50 metara od bazena do jedriličara, iznjedrena 42 olimpijca, kazao je potpredsjednik COK-a, Boro Mračević.

„Među njima su 37 vaterpolista, četiri plivača i jedan jedriličar. Mislim da nigdje na svijetu nema manjeg prostora sa više sportskog duha i doprinosa olimpizmu. Cijela priča traje već 72 godine, od Helsinkija 1952. godine do ovogodišnjih OI u Parizu. Tu je more medalja, ovih 42 sportista imaju preko 80 nastupa na Olimpijskim igrama i Herceg Novi je sigurno najsportskiji grad na svijetu“, kazao je Mračević.

Sa pijetetom govoreći o Milivoju istakao je da je od malih nogu „Mićo bio ili na moru ili u moru“ jer je uz jedrenje trenirao plivanje i vaterpolo.

„On je posebna ličnost koji je iz skromnih, možda i najskromnijih uslova koji postoje, iznjedrio sebe i doveo u sam vrh svjetskog jedriličarstva. Jedrenje je skup sport, sport bogatih zemalja, a on je sa Škvera, sa ovog platoa došao do vrha svijeta. Pratim ga posbno na olimpijskim igrama i stalno pokazuje kontinuitet kvaliteta i uspjeha što znači da ima i fizičku i mentalnu snagu. Milivoju, najsvjetlijoj tački olimpijskog crnogorskog sporta ove godine iskreno čestitam“, kazao je Mračević i iskazao uvjerenje da će naš jedriličar imati snage da istraje i na OI u Los Anđelesu napravi korak više do elite gdje dokazano pripada.
Čestitku je Dukiću uputio i prijatelj hercegnovskog jedriličarstva, Ričard Gadbojs ističući da je ovo novi početak za Milivoja, njegovu porodicu i jedrenje u Boki.

Škver – Dukić

Prvi Dukićev trener, sa kojim je od šeste godine učio o jedrenju, je Mirko Vučković, pedagog koji je izveo brojne generacije kluba Jugole Grakalić. Kako je kazao, bio je uz njega sve vrijeme, do 17. godine i trenutka kada je Mićo morao krenuti dalje.

Njegov sadašnji trener, Ilko Klakor ističe da mu je bila čast, zadovoljstvo i dužnost da ovako divnog momka prati na Olimpijskim igrama.

„Znam da ostaje žal za onim što smo svi očekivali, ali ovo je vrhunski rezultat za Crnu Goru i jedrenje. Prenijeću vam samo jedan veoma važan podatak, a to je da na primjer engleski savez, samo u ovoj klasi, za olimpijsku medalju ulaže oko 700 000 funti. Zanjući to, ovo je jedan vrhunski rezultat i čestitam Milivoju, a mogu obećati da ćemo napornim radom nastaviti uzlaznom putanjom i postići još bolji rezultat u Los Anđelesu“, kazao je Klakor.

Uz glasne ovacije i aplauz pozdravljen je izlazak olimpijca Milivoja Dukića koji je istakao da je veća trema izaći pred svoje na Škveru nego se boriti na OI.

„Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti ovdje dječicu koja u ovome pronalaze inspiraciju, kao i ja kada sam bio mali. Gledao sam istaknute sportiste, divio im se i sanjao da ću možda jednog trenutka biti na ovom mjestu i biti inspiracija mladima. Počastvovan sam što ste došli da ispratite trenutak koji je istorijski za mene, crnogorsko jedrenje i sport. Ne volim da obećavam, sebi sam pred početak ovih Olimpijskih igara rekao da će biti uspjeh ako budem među 15 najboljih, da će biti čudo ako budem među deset i ako budem imao mogućnost da se borim za medalju, ali u Los Anđeles se ide među prvih deset i borbu za medalju!“, kazao je Dukić.

Provu sada okreće, kako je kazao svojoj porodici, njegovoj najjsnažnijoj podršci, a nakon toga nastavlja pripreme za nova takmičenja.

Program „Novi, Milivoju“ bio je i podsjetnik na istoriju JK Jugole Grakalić, brojne generacije koje decenijama njeguju i razvijaju jedrenje, kao i trenutke sa pariških olimpijskih igara i regata u Marselju.

Organizatori svečanosti bili su JK Jugole Grakalić uz podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju OHN.

U Boki Kotorskoj obilježava se blagdan Velike Gospe (Video, Foto)

0

Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM), još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.

U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela, gdje su služene svete mise još od ranih jutarnjih sati, a slavilo se i na Gospi od Milosti u Tivatskom zalivu te i u mjestu Ratac  (Bar) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke.

Don Željko Pasković svećenik Kotorske biskupije poručio je u svojoj propovjedi tokom misnog slavlja na Gospi od Škrpjela da je danas svijet gladan ljubavi.

„Iz ljubavi naših predaka prema Majci Božijoj baš na ovom mjestu je napravljeno ostrvo. Bačen je prvi kamen, potopljeno je toliko brodova iz ljubavi prema Bogorodici, napravljeno je ostrvo. Mnogo ima crkava izgrađenih u čast Gospi, ali niko se nije usudio napraviti ostrvo njoj u čast, baš iz ljubavi naših predaka koji su željeli da njihova ljubav ostane ovdje u kamenu u umjetninama…“

Na Gospu od Škrpjela dolaze hodočasnici, turisti iz cijelog svijeta, imamo veliki broj domaćih i internacionalnih vjenčanja, jer ljubav pobjeđuje, poručio je između ostalog don Željko Pasković.

On je podsjetio je da su Braća Martešići još 1452. godine, 15. avgusta, na hridi današnjoj Gospi od Škrpjela našli sliku Bogorodice.

Velika Gospa 2024.

Centralnu svetu misu na otoku Gospe od Škrpjela služili su svećenici Kotorske biskupije koji slave 50 godina svećeničke službe, don Milidrag Janjić i don Filip Janjić.

Tivat – stiglo novo pauk vozilo, biće angažovano na području tivatskog dijela luštičkog poluostrva

0
Tivat – stiglo novo pauk vozilo, biće angažovano na području tivatskog dijela luštičkog poluostrva
Predstavnici PST i Komunalne policije – foto Opština Tivat

Novo pauk vozilo isporučeno je danas opštinskom preduzeću Parking servis Tivat. Ova nabavka vrijedna 205.000€ omogućiće neometan rad službe Parking servisa koja zajedno sa Sekretarijatom za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat uklanja nepropisno parkirana vozila u Tivtu. Specijalno vozilo pauk tipa je Mercedes Benz Atego 1218, nosivosti preko 4 tone i proizvedeno je 2024. godine.

Od sada će jedno vozilo pauk biti angažovano u centru grada, a drugo na području tivatskog dijela luštičkog poluostrva, navode iz Parking servisa Tivat.

Podsjećamo, specijalno vozilo pauk “Parking Servis” d.o.o Tivat, po nalogu komunalnepolicije dnevno ukloni oko 20 nepropisno parkiranih vozila.

Pauk vozilo aktivno je u dvije smjene, šest dana u sedmici, u periodu od 7 do 22 sata.

Tajland odbio toksični otpad: Kontejneri Vraćeni u Albaniju

0
Tajland odbio toksični otpad: Kontejneri Vraćeni u Albaniju
kontejneri

Tajlandske vlasti odlučile su odbiti pošiljku od oko 100 kontejnera za koje se sumnja da sadrže toksični materijal, te će ih vratiti pošiljatelju u Europu na daljnju obradu.

Ova odluka uslijedila je nakon što je nevladina organizacija Basel Action Network (BAN) izrazila zabrinutost zbog pošiljke, koja je potom postala “vrući krumpir” među uključenim stranama.

Kontejneri, koji navodno sadrže 800 tona toksične prašine iz čeličnih peći, sakupljene iz filtera za kontrolu zagađenja, zahtijevaju poseban tretman zbog prisutnosti opasnih metalnih oksida. BAN je istaknuo da nije odobrena dozvola za izvoz ovog materijala te da Tajland, kao predviđeni primatelj, nije bio obaviješten, što predstavlja kršenje Baselske konvencije. Ovaj međunarodni sporazum zahtijeva da se svaka pošiljka toksičnog otpada prijavi i da zemlje koje će biti uključene u transport budu obaviještene i daju svoju suglasnost.

Pošiljka je započela svoj put u Albaniji sredinom srpnja, nakon čega su kontejneri preko Italije prevezeni na brodove Maerska, koji su ih dalje trebali transportirati do Singapura, a potom i do Tajlanda. Međutim, tajlandske vlasti odbile su prihvatiti ovu pošiljku, a Maersk je najavio suradnju s nadležnim tijelima kako bi se kontejneri vratili u Albaniju na “najbolji mogući način“.

Ovaj incident nije izoliran slučaj. Slične situacije događale su se i ranije, uključujući slučaj iz 2018. godine kada je Greenpeace blokirao prijevoz toksičnih materijala kroz Hong Kong. Očekuje se da će Europska unija dodatno pooštriti propise o izvozu toksičnog otpada do 2027. godine, kada će izvoz takvog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a biti dopušten samo ako te zemlje potvrde svoju spremnost i sposobnost za njegovo održivo upravljanje, piše The Maritime Executive.

Hrvatske luke bilježe porast dolazaka kruzera u 2024. godini

0
Hrvatske luke bilježe porast dolazaka kruzera u 2024. godini
Dubrovnik -foto Boka News

U razdoblju od januara do juna 2024. godine, hrvatske luke zabilježile su dolazak 57 stranih brodova za kružna putovanja, koji su ukupno ostvarili 244 kružna putovanja. Na tim brodovima nalazilo se 351 tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 524 dana, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku.

Uspoređujući s istim razdobljem 2023. godine, broj kružnih putovanja stranih brodova porastao je za 7%, dok je broj putnika povećan za značajnih 23,9%. Međutim, broj dana boravka tih brodova u hrvatskim teritorijalnim vodama smanjen je za 2,2%.

Strani brodovi za kružna putovanja u prvih šest mjeseci 2024. dolazili su pod zastavama dvanaest zemalja. Brodovi pod malteškom zastavom ostvarili su najviše kružnih putovanja – 71, što čini 29,1% svih putovanja u navedenom razdoblju. Slijede brodovi pod zastavama Bahama (56 putovanja), Paname (31 putovanje) i Norveške (26 putovanja).

Od ukupno 244 kružna putovanja, najveći broj ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (48,4%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,2%), čime su ove dvije županije pokrile 72,6% svih putovanja. Preostala putovanja ostvarena su u Zadarskoj (14,7%), Istarskoj (5,3%), Primorsko-goranskoj (4,1%) te Šibensko-kninskoj županiji (3,3%).

Luka Dubrovnik i dalje prednjači s najvećim brojem posjeta stranih brodova za kružna putovanja, zabilježivši 162 posjeta. Slijede luka Split sa 103 posjeta, Zadar s 69, te Hvar s 28 posjeta. Luke Korčula i Šibenik zabilježile su po 26 posjeta, dok je Rovinj imao 21 posjet, piše Dubrovački Dnevnik.

Rusija evakuisala još hiljade ljudi, Ukrajina tvrdi da napreduje

0
Rusija evakuisala još hiljade ljudi, Ukrajina tvrdi da napreduje
Rusija evakuacija – Foto EPA

Rusija je počela evakuisati još hiljade ljudi iz graničnih regija u četvrtak, nakon što je Ukrajina objavila da je napredovala dublje u ruski teritorij u munjevitom upadu kojemu je cilj prisiliti Moskvu da uspori napredovanje na ostatku bojišnice.

Najveći napad na suvereni ruski teritorij od Drugoga svjetskog rata dogodio se 6. kolovoza kad su tisuće ukrajinskih vojnika prodrle preko ruske zapadne granice osramotivši rusko vojno vodstvo.

Uz potporu rojeva dronova, teškog topništva i tenkova ukrajinske postrojbe zauzele su dio najveće nuklearne svjetske sile, a borbe se u četvrtak vode duž bojišnice oko 18 km unutar ruskog teritorija.

Vršitelj dužnosti guvernera Kurska Aleksej Smirnov rekao je da se evakuira okrug Gluškov, koji ima 20.000 stanovnika. Najmanje 200.000 ljudi dosad je evakuirano iz pograničnih područja, prema ruskim podacima.

Ruske vlasti proglasile su izvanredno stanje u regiji Belgorod, koja graniči s Kurskom, rekao je u četvrtak ruski dužnosnik Aleksander Kurenkov.

– Situacija u regiji ostaje složena i napeta. Kao rezultat terorističkih napada ukrajinskih naoružanih skupina u regiji Belgorod, oštećene su stambene kuće i infrastruktura, ima mrtvih i ozlijeđenih građana, rekao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da su ukrajinske snage napredovale nekoliko kilometara i da se postiže cilj popunjavanja ‘fonda za razmjenu’ ratnih zarobljenika.

Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da Kijev stvara tampon zonu kako bi zaštitio svoje stanovništvo od napada.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su ruske snage oborile ukrajinske bespilotne letjelice iznad susjedne regije Belgoroda u Rusiji i da su bombarderi Suhoj-34 gađali ukrajinske položaje u Kursku.

Ministarstvo je također izvijestilo o intenzivnim borbama duž ukrajinske bojišnice i reklo da su ruske snage zauzele bolje položaje na nekoliko točaka.

General Apti Alaudinov, zapovjednik čečenskih specijalnih snaga Akhmat, ustvrdio je u četvrtak ruskoj državnoj televiziji da su ruske snage vratile kontrolu nad naseljem Martinovka u regiji Kursk.

Premda je ukrajinski napad osramotio Moskvu, otkrio slabost njezine pogranične obrane i promijenio narativ o ratu, ruski dužnosnici rekli su da ono što su opisali kao ukrajinsku “invaziju” neće promijeniti tok rata.

Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., veći dio godine napreduje duž bojišnice od 1000 km u Ukrajini i ima veliku brojčanu nadmoć. Rusija kontrolira 18 posto Ukrajine.

Ukrajina je upadom u Rusiju postigla najveći napredak na bojnom polju od 2022.

Dovođenjem rata u Rusiju, Zelenski se suočava s rizikom slabljenja obrane Kijeva duž bojišnica u Ukrajini, dok je Rusija već poslala tisuće vojnika pričuvnog sastava u pokušaju da protjera ukrajinske vojnike.

A ako Ukrajina želi zadržati ruski teritorij koji je zauzela, morat će pripremiti sofisticiranu logističku operaciju za podršku svojim snagama, rekli su vojni analitičari.