Oko 28 restorana u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske, obustavilo je prodaju Coca-Cola proizvoda zbog izraelskih napada na Gazu, javlja Anadolu.
Danska državna televizija TV2 objavila je da je 28 vlasnika restorana u Kopenhagenu započelo bojkot Coca-Cola proizvoda tako što su ih uklonili s menija, a u znak protesta protiv izraelskih napada na Gazu.
Vlasnik jednog od tih restorana Ferdi Akbulut rekao je da su takvu odluku donijeli kako bi pokazali podršku Palestincima.
Akbulut je naveo da i kupci podržavaju odluku.
“Ljudi podržavaju naš bojkot Coca-Cole i daju vrlo pozitivne reakcije”, izjavio je Akbulut.
Na Instagramu je otvoren nalog pod imenom “Spispalestine” radi bojkota Coca-Cole, jednog od američkih proizvoda koji podržava Izrael.
Na računu je pisalo: “Ne kupujte krv svog brata. Bojkotujte Coca-Colu.”
Sredozemna medvjedica ponovno je viđena u susjedstvu! Dobre vijesti stižu iz zaštićenog područja Karabubun Sazan iz Albanije. Zaposlenici organizacije Protection and Preservation of Natural Environment in Albania su kroz veljaču i ožujak zabilježili odraslog mužjaka sredozemne medvjedice.
Kamere su na plaži snimile životinju, doduše samu, ali se nadaju kako je možda još neka u blizini. Poznato je kako su one noćne životinje, a na kopno izranjaju kako bi se odmorili. Upravo to je ovog mužjaka dovelo na pustu plažu, na kojoj je proveo neko vrijeme odmarajući se, a onda je ponovno zaronio.
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) je jedna od najprepoznatljivijih vrsta Sredozemnog mora i jedan je od najugroženijih morskih sisavaca na svijetu. Nekada su u Jadranskom moru bile uobičajen prizor, no onda su nestali i to zbog lova na njih, zato što su ih ribari znali zatući kako im ne bi oštetili mreže, a smeta ih i urbanizacija obale. Neki izvori navode kako je 1964. godine ubijena zadnja sredozemna medvjedica koja je živjela u našem dijelu Jadrana.
Od tada je bilo nekoliko dojava o viđanju, no uglavnom nije bilo snimki, tako da mnogi od tih susreta nisu mogli biti potvrđeni. Ipak, 2005. godine potvrđeno je kako je jedna medvjedica viđena pokraj Silbe, a od tada do danas je bilo još susreta – kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori te Albaniji, piše Jutarnji list.
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 20:40 sati, na Jadranskoj magistrali u mjestu Ratac, na dionici između Dubrovnika i SLanog, smrtno su stradale dvije osobe.
U sudaru su sudjelovala tri osobna vozila, a uz smrtno stradale još su dvije osobe ozlijeđene te prevezene u dubrovačku bolnicu. Sudar se dogodio na ravnom i dobro preglednom dijelu ceste, a prema neslužbenim informacijama skrivilo ga je vozilo inozemnih registracijskih oznaka kojim su upravljali albanski državljani.
Prema informacijama kojima u ovom trenutku raspolaže Dubrovački vjesnik, poginuli su brat i sestra sa zapadnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije.
Neslužbene informacije da su u nesreći u kojoj su sudjelovala tri automobila stradali brat i sestra u jednom od vozila, dodatno su potvrđene jutros. Naime, poginuli su mladi ljudi iz Gradca kod Makarske, iz obitelji čiji je identitet poznat redakciji.
Kako doznajemo, 22-godišnji brat je iz Dubrovnika prema Gradcu vozio svoju sestru, maturanticu Medicinske škole koja je u gradu pod Srđem živjela u učeničkom domu. Obitelj ima još jedno dijete, najstarijeg sina.
Mještani su šokirani, a tužnu vijest objavila je i Općina Gradac na svojoj stranici na Facebooku, gdje se od poginulih mladih ljudi opraštaju brojni sumještani, prijatelji i poznanici obitelji.
Albanka nepropisno pretjecala i izazvala frontalni sudar
Poznate su okolnosti teške prometne nesreće koja se dogodila na magistrali na predjelu Ratac u utorak navečer. U njoj su, podsjetimo smrtno stradali brat i sestra iz mjesta Gradac, dok je jedna osoba lakše ozlijeđena.
Prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je vozačica osobnog vozila slovačkih registarskih oznaka započela nepropisno pretjecati vozilo ispred sebe, zbog čega je došlo do frontalnog sudara s osobnim vozilom makarskih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 21-godišnji hrvatski državljanin.
Uslijed sudara na mjestu događaja smrtno je nastradao 21-godišnji vozač i putnica iz njegovog vozila, 19-godišnja hrvatska državljanka, dok je vozačica koja je izazvala prometnu nesreću, 29-godišnja državljanka Albanije, zadobila lakše tjelesne ozljede.
Za vrijeme trajanja očevida promet na ovom dijelu državne ceste bio je u potpunosti zatvoren te je otvoren u 1,45 sati.
U izgradnju turističkog kompleksa Porto Montenegro do početka ove godine je uloženo 923,4 miliona eura, što je duplo više od ugovorenih 450 miliona eura, navodi se u informaciji o statusu prioritetnih turističkih projekata u drugoj polovni prošle godine, koju je razmatrala Vlada prošle sedmice.
Kompleks je od maja 2016. godine u vlasništvu investicionog fonda iz Dubaija, ugovor o razvoju te destinacije potpisan je u avgustu 2008. godine sa kompanijom Adriatic Marinas i P. M. Securities INC.
U izgradnju kompleksa Portonovi u Kumboru investitor i vlasnik azerbejdžanski Azmont Investment uložio je 835 miliona eura od februara 2013. godine. I oni su višestruko nadmašili ugovorenu investiciju od 258 miliona eura za prvih osam godina zakupa.
U turističko naselje Luštica bej u Tivtu je uloženo 447 miliona eura, od 2009. godine, kad je 90 odsto vlasništva stekao švajcarsko-egipatski Orascom Development Ltd. U rekonstrukciju tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica uložili su 36,6 miliona eura.
U izgradnju hotela Kraljičina plaža u naselju Sveti Stefan u Budvi do 2022. godine je investitor Adriatic Properties uložio 11,7 miliona eura. Te su godine radovi na izgradnji tog hotela zaustavljeni, a hoteli Miločer i Sveti Stefan zatvoreni, jer se zakupac Adriatic Properties nije mogao dogovoriti sa Vladom o zaštiti kompleksa, pošto su stanovnici Svetog Stefana zahtijevali da sve plaže budu dostupne njima i njihovim gostima. Od tada je taj spor na arbitražnom sudu u Londonu.
U turistički kompleks Plavi horizonti je katarski investicioni fond Qatari Diar, koji je preuze taj kompleks 2010. godine, lani uložio 1,7 miliona eura za održavanje lokacije, funkcionisanje kompanije i kamate na zajmove.
Izgradnja objekta, inače, nije ni počela. Vlada je 2015. godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova, a 2018. pet građevinskih dozvola za izgradnju pomoćnih objekata, hotela, podzemne garaže, infrastrukture i rezidencijalnih vila, koje su istekle nakon dvije godine. U decembru 2019. godine glavni državni arhitekta je izdao saglasnost na idejno rješenje za plažni bar i rezidencijalnu vilu, što je takođe isteklo, navode iz Vlade i dodaju da se trenutno plaža priprema za sezonu.
U valorizaciju bivših hotela Belvi i Olimpik je konzorcijumom Karisma Hotels Adriatic Montenegro od septembra 2017. uložio 26 miliona eura, od ukupno ugovorenih 31,8. Tačnije rekonstruisan je hotel Bellevue sa depadansima na nivo kategorije četiri zvjezdice.
Realizacija ugovora o zakupu vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ Žabljak iz 2018. godine sa konzorcijumom kompanija CG SKI i Baltic International Trading iz Estonije na 30 godina obustavljena je 2020. godine zbog negativnog mišljenja Centra za svjetsku baštinu. Investitor je u junu 2021. godine tužio državu i spor je u toku.
U planinski centar Kolašin 1600 od 2019. godine, kad je potpisan protokol o stupanju ugovora o zakupu zemljišta na snagu, konzorcijum Kolašin 1600 i albanske firme Gener 2 je uložio 20 miliona eura.
Prethodnog vikenda završen je još jedan Karotrc, manifestacija koja svojom originalnošću potvrđuje da grad na ulazu u jedan od najljepših zaliva svijeta poštuje i gaji originalne ideje koje osvježavaju, podižu raspoloženje i osnažuju turistički potencijal Herceg Novog.
Pobjednik u K1 kateogriji (jednosjedi) i ove godine je bio Ernes Senadović iz Kotora, koji je trasu od 700 metara (od Gradske kafane do Škvera) prošao za 1:56 minuta, što je i rekord staze, a drugo i treće mjesto pripali su Dejanu Kustudiću (1:59) i Đorđu Daniloviću (2:20).
U K2 kategoriji (dvosjedi) najbrži su bili: Ahmer Senadović i Nemanja Dona Kašćelan, zatim Đorđe Danilović i Ivan Pocanić, a treće mjesto pripalo je Dejanu Kustudiću i Draženu Radanoviću.
Prema riječima Senadovića, koji je i prošle godine učestvovao u trci i osvojio prvo mjesto, organizacija Karotrca 2024 je još bolja, društvo je fenomenalno, a gotovo sigurno je da će sledeće godine pokušati odbraniti titulu i rekord staze postavljen u nedjelju.
U revijalnom dijelu manifestacije učestvovali su maškarani karići, te su nagrađeni sa po 150 eura: „Voz“ ekipe Pab Got, „Rokeri s Moraču“, „Formula“, „Betmen“ i „Mjesna muzika Đenovići“.
Karotrc 2024. foto Miloš Samardžić – TO HN
Kako je istakao Vuksan Vule Stamenković ispred Puba Got, ekipa se trudi da svake godine u trku uvede određene novine, pa je tako i pala odluka da maškarani karić bude upravo “Voz”, odnosno “Ćiro” koji je nekada saobraćao kroz Herceg Novi.
“Odlučili smo da napravimo “Ćira” i iskoristili neke materijale od prošle godine. U pitanju su sitne nadogradnje kako bi izgledao kao pravi “Ćiro” sa pravim tablicama, fenjerima i reflektorima”, a Stamenković ističe da ostalim članovima ekipe – Mariju, Sikiju, Segiju, Bendžu i Dejanu ni najmanji problem nije bio kako stati svi na jedan karić.
Karotrc 2024. foto Miloš Samardžić – TO HN
Ekipa Got-a je ove godine uvela i podmladak – petogodišnjeg sina Marija Arapovića, Ivana koji je trenutno najmlađi član tima, ali i potomak mašinovođe koji je nekada radio na legendarnom “Ćiru” i kojeg su šine dovele u Herceg Novi.
Kao najsporiji se pokazao Miloš Milošević iz Trebinja, koji iza sebe već ima četiri ovakva prestižna priznanja.
“Bolje biti poslednji nego 10. ili 15. Ovako sam dobio lenju pitu u obliku kornjače iz Jokine kužine. Takođe sam postavio i rekord, prošle godine sam vozio sa vremenom 4:30, a sada sa 6:10 . Trudio sam se da usporim što više kako slučajno ne bih bio među prvih devet koji su išli u polufinale”, naglasio je Milošević.
Predsjednik Maškare – Herceg Novi – organizatora Karotrca, Ivan Peulić ističe su ove godine malo izmijenili pravila, kako bi takmičari imali priliku da voze više, a ne samo jednu trku.
“Devet najboljih su ušli u finale, od njih su se birala trojica najbržih, tako da smo u tom dijelu pojačali malo doživljaj i svima dali mogućnost da se trkaju još jednom. Htjeli smo da damo šansu svima i da najbolji pređu u drugi, pa u finalni treći krug, gdje su se trojica borila za prva tri mjesta”, kazao je Peulić i dodao su se među takmičarima ove godine, pored drugih gradova iz Crne Gore, našli i gosti iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine.
Za zabavu na startu staze bio je zadužen DJ Zblex, dok je na Škveru svirao bend “Milky way”.
Najbrži ženski učesnik: Ana Kašćelan (14 godina)
Najstariji takmičar: Zoro Martineti (77 godina)
Najmlađi takmičar: Velimir Pavlović (14 godina)
Najatraktivnija vožnja: Vasilisa Vujović i Marija Špirto (“Prve u krivinu”)
Najljepše ime karića: “Spičiguz” (Mirko Vujović i Danijel Rolović)
Foto: Miloš Samardžić
Prethodnih mjeseci bilo je dosta rasprave o tome što sve više crnogorskih građana koristi blizinu i pogodnosti aerodroma u Tirani kako bi po povoljnoj cijeni stigli na željene evropske destinacije. Prema tim podacima, tokom 2023. preko Tirane letjelo je 53.000 putnika iz Crne Gore, a u 2024. godini već njih 20.000, koristeći neke od skoro 100 linija koje pruža aerodom.
S druge strane, u Hrvatskoj, postoji takođe odlično povezani aerodrom “Ruđer Bošković” u Čilipima kod Dubrovnika, koji je svega 30-ak kilometara udaljen od Herceg Novog i 120 kilometara od Nikšića.
Aerodrom, osim blizine, karakteriše i veoma veliki broj linija, ali prema raspoloživim podacima, ne toliko jeftinim kao iz Tirane. Uprkos tome, sve više građana iz Crne Gore koristi ovaj aerodrom.
Pitali smo upravu aerodroma da li raspolažu podacima koliko je državljana Crne Gore koristilo njihove linije, i evo odgovora koji smo dobili:
“Zračna luka ‘Ruđer Bošković’ ne raspolaže s podatkom o nacionalnosti putnika (zbog GDPR regulative) koji putuje preko naše zračne luke, već imamo podatke o odredištima putnika, tako da Vam ne možemo precizno odgovoriti na pitanje o broju. Ono što možemo istaknuti je da oko 15% ukupnih putnika na godišnjem nivou se odnosi na državljane BIH, Crne Gore i Srbije koji putuje preko Zračne luke ‘Ruđer Bošković’. U 2023. godini Zračna luka ‘Ruđer Bošković’ je ostvarila 2,41 milion putnika”.
Ovaj procenat znači da je oko 360.000 putnika i Crne Gore, Srbije i BiH prošle godine letjelo s dubrovačkog aerodroma.
Dubrovački aerodrom je, kako su naveli, izuzetno dobro povezan u ljetnim mjesecima sa svim većim gradovima EU tokom ljetne sezone, “a i aktivno radimo na povećanju prometa i ruta u zimskoj sezoni”.
“Također, u ljetnoj sezoni imamo direktne letova za SAD s United Airlinesom na ruti Njujork EWR – Dubrovnik – Njujork EWR što doprinosi transfernom prometu”, kazali su nam u odgovorima dostavljenim elektronskom poštom.
Nedavno je irski avio-prevoznik Ryanair u Dubrovniku otvorio svoju treću hrvatsku bazu. Šta će to značiti za “Ruđera Boškovića” i kakve rezultate do kraja godine očekujete?
– Otvaranjem baze s dva aerodroma, Ryanair će doprinijeti još boljoj povezanosti Dubrovnika s Evropom, što je vidljivo iz 19 ruta koju su pokrenuli na samom početku ove ljetne sezone. Očekujemo jako dobar rezultat i rekordnu godinu sa oko 3,1 milion putnika ukupno. Jako je bitno istaknuti da će Ryanair prometovati i u zimskoj dijelu sezone.
Dubrovnik je preko svog aerodroma povezan sa više od 70 međunarodnih destinacija a, kako su istakli, prometovaće više od 40 avio-kompanija u redovnom saobraćaju.
Opština Herceg Novi i Eko fond potpisali memorandum o saradnji
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Draško Boljević potpisali su danas Memorandum o saradnji koji je preduslov za realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti u cilju poboljšanja zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i kvaliteta života.
Potpisivanje memoranduma je prvi korak u boljoj i konkretnijoj saradnji, kazao je direktor Eko fonda, Draško Boljević.
„Time smo uklonili eventualne barijere koje bi nas onemogućile da odmah reagujemo i pomognemo u rješevanju određenih ekoloških problema na koje nam ukaže Opština Herceg Novi. Oblasti za koje je Eko fond nadređen su prije svega zaštita životne sredine, energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i klimatske promjene. Klimatske promjene teško možemo da posmatramo na lokalnom nivou i taj segment više protežiramo sa državnog nivoa, ali kada je riječ o energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine, iza nas su dvije uspješne godine. Tokom 2023. obezbijedili smo 1,5 miliona eura lokalnim samoupravama, ali će nažalost biti iskorišćeno oko 900 000 eura. To je i jedan od razloga zašto pravimo individualne sastanke sa svakom opštinom jer želimo da vidimo zašto nisu iskorišćena sredstva, zašto lokalne samouprave nisu konkurisale za određene projekte“, kazao je Boljević.
On je naglasio da će Eko fond ove godine obezbijediti još veći budžet, a sredstva će višestruko povećati u segmentima za koje su opštine do sada pokazivale veliko interesovanje.
„Ponovićemo konkurse koji su se pokazali potrebnim opštinama kao što je nabavka komunalne opreme gdje je Opština Herceg Novi dobila subvencije, zatim upravljanje divljim deponijama odnosno nelegalnim odlagalištima, kao i mjere energetske efikasnosti koje smo namjeravali da implementiramo u zgradama lokalnih samouprava. Sve su to neki početni koraci gdje smo zauzeli pravac kretanja u cilju rješavanja ekoloških problema“, kazao je Boljević.
Herceg Novi je grad koji teži očuvanju prirodnih resursa i unaprijeđenju životne sredine jer je to ključni način da se očuva baština i prenese budućim generacijama, kazao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur.
„Kako bismo to postigli potrebna nam je snažna, partnerska podrška i u ime Opštine Herceg Novi želim da izrazim iskrenu volju da sa Eko fondom gradimo takvu saradnju. Imali smo priliku da već sarađujemo kroz ostvarene subvencije za realizaciju projekata iz oblasti zaštite životne sredine. Ova podrška nam je omogućila da unaprijedimo infrastrukturu komunalnog sistema u našem gradu, što je bio izuzetno važan korak ka stvaranju zdravije, održive sredine za naše građane. Naše ambicije tu ne prestaju i želja nam je da ulažemo u očuvanje i unaprijeđenje životne sredine vjerujući da je Eko fond prava institucija koja može da nam pruži pomoć i podršku. Samo zajedno kao partnerska zajednica možemo postići trajne rezultate i obezbijediti održivu i prosperitetnu budućnost za naš grad i državu“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Opština Herceg Novi i Eko fond potpisali memorandum o saradnji
Predstavnike Fonda za zaštitu životne sredine, sekretare lokalne samouprave, direktore i predstavnike preduzeća i agencija iz našeg grada, pozdravila je v.d. sekretarka za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mila Petijević u ime sekretarijata koji je nosilac saradnje sa Eko fondom i inicijatori projekata.
Tokom prezentacije predstavnici Eko fonda pojasnili su za koje oblasti pravna i fizička lica mogu ostvariti subvencije, ukazali da će ove godine za nabavku komunalne opreme umjesto 300.000 eura biti ponuđeno 1,2 miliona eura u dvije linije: za nabavku stacionirane i pokretne komunalne opreme, a uvećanja su predviđena i u drugim segmentima.
Kao primjer dobre prakse, predstavnica preduzeća Čistoća Herceg Novi, Radmila Perović predstavila je implementaciju projekta nabavke komunalne opreme za koju su ostvarili subvenciju u iznosu od 33 821,70 eura.
Memorandum o saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine je veoma značajan za Opštinu Herceg Novi koja je u sektoru za energetsku efikasnost pokrenula dva projekta: plan energetske efikasnosti za Opštinu Herceg Novi 2023-2032. god i pregled energetske efekasnosti zgrade Opštine. Planirani radovi predviđaju postavljanje demit fasade kao i novog sistema grijanja i hlađenja kako bi bila postignuta optimalna energetska efikasnost i smanjeni troškovi.
Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras Cattaro 19-4, u meču 4. kola prvenstva Crne Gore, koji je odigran na bazenu “Zoran Džimi Gopčević”.
Izabranici Vjekoslava Paskovića riješili su u svoju korist sva četiri perioda 3-0, 5-1, 6-2 i 5-1.
Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bio je Balša Vučković sa 4 gola, po 3 su dali Srđan Janović, Angus Lambie i Nikola Brkić, po 2 Marko Mršić i Tim Perov i po 1 Marko Gopčević i Petar Ćetković.
U ekipi Cattara strijelci su bili Ivan Marković, Draško Samardžić,Danilo Roganović i Dušan Milaš.
Budva Budvanska Rivijera i Jadran igraju u srijedu od 19 i 30, na bazenu “Dragan Trifunović”.
Eksplozija u talijanskoj hidroelektrani Foto: Vigili del Fuoco / Reuters
Vlasti strahuju da bi broj smrtno stradalih u hidroelektrani na jezeru Suviana između Bologne i Firence mogao porasti. Nekoliko sati nakon nesreće, koja se dogodila oko 15 sati, tri radnika još se smatraju nestalima, a najmanje pet zadobilo je opekline.
Iz zasad nerazjašnjenih razloga, požar je izbio u hidroelektrani dok su trajali radovi na turbini na dubini oko 30 metara, što je uzrokovalo eksploziju, prema prvim saznanjima. Voda je prodrla u elektranu zbog eksplozije.
Sama brana, udaljena oko dva kilometra, nije bila pogođena. Vatrogascima je gusti dim otežavao pristup mjestu nesreće.
Gradonačelnik obližnjeg gradića Camugnana Marco Masinara rekao je da su se izvodili radovi na turbinama i da se nesreća dogodila ispod razine vode, odnosno na razini minus devet.
Vlasnik hidroelektrane, opskrbljivač električnom energijom Enel, potvrdio je nesreću, ali nije iznio nikakve detalje.
Raspoređene su vatrogasne snage s više od 40 volontera i nekoliko helikoptera.
“Ima puno dima. Mučimo se s ulaskom u prostorije”, rekao je za televizijsku postaju E-TV zapovjednik pokrajinske vatrogasne brigade Bologne Calogero Turturici.
Najmanje troje mrtvih nakon eksplozije u talijanskoj hidroelektrani
Talijanska komunalna grupacija Enel priopćila je da je rano poslijepodne izbio požar na jednom od njezinih transformatora u hidroelektrani u Bargiju, u blizini Bologne.
Vatrogasna brigada prije je rekla da se eksplozija dogodila oko 15 sati na brani na jezeru Suviana, jednom od tri umjetna jezera koja opskrbljuju elektranu.
Marco Masinara, gradonačelnik obližnjeg Camugnana, rekao je da su pronađena tri tijela i da su četiri osobe nestale, dok je troje teško ozlijeđenih ljudi prebačeno u bolnicu.
Dodao je da se podaci ažuriraju.
Enel je priopćio da je evakuirao radnike s gradilišta i da koordinira sa spasilačkim radnicima iz vatrogasne službe.
Masinara je rekao da je požar buknuo ispod razine zemlje, dodajući da je “cijelo postrojenje ispod razine jezera, na oko 30 metara dubine”.
Rekao je za talijansku novinsku agenciju Ansa da prve informacije pokazuju da se u vrijeme nesreće radilo na turbini.
– Rečeno mi je da vatrogasci pokušavaju dobiti pristup, ali imaju poteškoća, dodao je.
Nastavljajući realizaciju projekta izgradnje stanova po povoljnim uslovima, Opština Kotor održala je sastanak sa predstavnicima javnih ustanova i sindikalnim organizacijama sa teritorije kotorske opštine.
Na sastanku su dogovoreni dalji koraci u cilju finalizacije projekta te postignuta saglasnost u pogledu načina i dinamike izgradnje stambenih objekata na katastarskim parcelama u vlasništvu Opštine Kotor. Zainteresovane javne ustanove obavezale su se da o svom trošku izgrade objekte i da zaposlenima sa teritorije opštine Kotor ustupe stambene jedinice bez ostvarivanja profita, odnosno po cijeni same gradnje, dok je obaveza Opštine Kotor izvršiti komunalno opremanje lokacija.
Opština Kotor za realizaciju ove faze projekta opredijelila je pet lokacija u Industrijskoj zoni, pojedinačne površine od oko 2.600 m2. Na svakoj lokaciji izgradiće se stambeni objekti od oko dvije hiljade metara kvadratnih, u zavisnosti od veličine i rasporeda stambenih jedinica. Projektom je predviđena izgradnja 250 stanova.
Sastanku su ispred Opštine Kotor prisustvovali Jelena Franović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Senka Lazarević, glavna gradska arhitektica, Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije i Nebojša Mandić, sekretar Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove, kao i dr Tatijana Dlabač i Marina Banović ispred Univerziteta Crne Gore, mr Zoran Stanišić, direktor Stambene zadruge „Solidarno”, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Srđan Klikovac, predsjednik Sindikalne organizacije Uprave prihoda i carina Rade Krivokapić te predstavnici Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore Mladen Šuškačević, Jagoš Đurđevac i Milan Korać.
Nakon usvajanja odluka koje su upućene u skupštinsku proceduru, kao i zaključivanja ugovora o zajedničkoj izgradnji, slijedi izrada projektne dokumentacije.
