U najvećem potresu na Tajvanu u zadnjih 25 godina u srijedu je poginulo devet ljudi, a ozlijeđeno ih je više od 900, dok je 50 hotelskih radnika nestalo na putu prema nacionalnom parku, saopštile su vlasti.
Nakon potresa izdano je upozorenje na tsunami za južni Japan i FIlipine koje je kasnije ukinuto.
Televizijske postaje objavile su snimke zgrada kako se ljuljaju u gusto naseljenom istočnom gradu Hualienu, blizu epicentra potresa.
Devet mrtvih u najjačem potresu na Tajvanu u zadnjih 25 godina
Televizija je pokazala snimke zgrada nagnutih pod nesigurnim kutovima u planinskom, rijetko naseljenom istočnom okrugu Hualien u blizini epicentra potresa magnitude 7,2 stupnja po Richteru koji je u 8 ujutro (2 sata po srednjoeuropskom vremenu) pogodio Tajvan.
– Bio je jako snažan. Činilo se kao da će se kuća srušiti, rekla je Chang Yu-lin (60) radnica u bolnici u glavnom gradu Taipeiju.
Žena koja ima apartman u gradu Hualienu rekla je da je pokušavala smiriti svoje goste koje je preplašio potres.
– Ovo je najjači potres koji sam ikada doživjela, rekla je.
Potres se dogodio na dubini od 15,5 kilometara, baš kada su stanovnici krenuli na posao i u školu.
Upozorenje zbog cunamija izdano je u južnom Japanu i na Filipinima, ali je kasnije ukinuto.
Na video snimci vidi se kako spasioci koriste ljestve pokušavajući pomoći zarobljenim ljudima da izađu kroz prozore iz zgrada, dok je drugdje došlo do ogromnih odrona.
Zbog snažnih podrhtavanja tla u Taipeiju nakratko je zatvoren sustav podzemne željeznice, iako je većina ljudi nastavila s radom.
Vatrogasne vlasti priopćile su da su već evakuirale oko 70 ljudi zarobljenih u tunelima u blizini grada Hualiena, uključujući dvoje Nijemaca.
No izgubili su kontakt s 50 radnika u četiri minibusa koji su išli prema hotelu u nacionalnom parku Taroko Gorge.
Njih traže spasioci, a još 80 ljudi zarobljeno je u rudarskom području, iako je nejasno jesu li u rudniku.
Filmski reditelj Veljko Bulajić, najpoznatiji po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu, umro je u utorak u 97. godini života nakon kratke bolesti, doznaje se od Društva hrvatskih filmskih redatelja.
Naš član gospodin Bulajić bio je sve donedavno dobrog zdravlja, ali se nije uspio izboriti s kratkom bolesti, pa je umro jučer predvečer u Zagrebu, rečeno je Hini iz Društva hrvatskih filmskih redatelja.
Veljko Bulajić bio je hrvatski, crnogorski i jugoslavenski redatelj. Većinu života proveo je radeći u Hrvatskoj i najpoznatiji je po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu koji su postigli svjetsku poznatost kao što je Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969).
Kozara je dobila Veliku zlatnu arena za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju i scenarij i Zlatnu medalju na festivalu u Moskvi, a Bitka na Neretvi bila nominirana za nagradu Oscar u kategoriji stranoga filma.
Hrvatska enciklopedija Bitku na Neretvi proglašava produkcijskom vrhuncu jugoslavenske kinematografije.
Bulajić je karijeru počeo asistirajući na filmu U oluji (1952) Vatroslava Mimice, a potom je režirao šest kratkometražnih dokumentarnih filmova.
U igranom filmu debitirao je filmom Vlak bez voznog reda (1959) o kolonizaciji folksdojčerskih kuća u Vojvodini, za koji je nagrađen za najbolji film i scenarij na festivalu igranog filma u Puli, i koji je bio uvršten u glavni program Canneskoga festivala.
Za svoj treći igrani filmu Uzavreli grad (1961) dobio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatnu arenu za scenarij, dok je film Čovjek koga treba ubiti (1979), nagrađivan na više inozemnih festivala filmova strave i fantastike.
Za znanstvenofantastični film Rat (1960) dobio je Zlatnu arenu za režiju.
Iz Društva napominju da je Bulajić aktivno snimao i u svojim osamdesetima, te da mu je ostao nedovršen film „Bijeg do mora“.
Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 1928) djetinjstvo je proveo u Sarajevu, gdje je završio srednju školu. Nakon rata boravio je u Domu JNA u Zagrebu, kada se počeo zanimati za kinematografiju. Filmsku režiju diplomirao je 1959. u Rimu, gdje je asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica.
U Kotoru je sinoć održana mini tribina u sklopu kampanje za lokalne unutarpartijske izbore u Demokratskoj partiji socijalista, na kojoj je govorila i potpredsjednica partije Aleksandra Vuković Kuč. Poručujući da reforme u DPS-u doprinose novom načinu rada i donose novi pristup politici, poslanica Vuković – Kuč poželjela je sreću svim kandidatima na predstojećim stranačkim izborima.
Okupljenom članstvu partije obratio se aktuelni predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor i kandidat za novi mandat Neđeljko Moškov koji je kazao da uz kvalitetan kadar DPS-a i uz pronalaženje partnera na lokalnom niovu kojima je takođe jedini cilj i interes prosperitet grada da Kotor u naredne četiri godine može da doživi preporod.
DPS Kotor
“Naš Klub odbornika mora da radi neprestano i mora da bude glasnik novog saziva Opštinskog odbora. U novom Opštinskom odboru moramo da pronađemo nove ideje i probudimo staru snagu, sa ljudima koji će sa mnom na čelu da promovišu naše ideje. Takođe, odbornici moraju da imaju čvrstu vezu sa mjesnim zajednicama i sa mjesnim odborima naše partije, jer glas naroda se mora slušati u kontinuitetu”, rekao je Moškov.
Ukazao je da mjesni odbori, kao, kako je ocijenio, osnovna ćelija lokalne partije, moraju biti aktivni.
“U planu mi je da se napravi protokol vođenja mjesnih odbora na način što će se primijeniti najbolje ideje iz svih odbora”, saopštio je Moškov.
Na kraju, istakao je da kao kandidat za predsjednika lokalnog kotorskog odbora pred članstvom partije stoji sa svojom vizijom i integritetom.
DPS Kotor
“Dajte mi svoje povjerenje i zajedno ćemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju, grad i našu partiju. Samo zajedno možemo ostvariti ono što se trenutno čini nemogućim. Glasajte za jedinstvo koje je osnov svega, glasajte za napredak”, kazao je Neđeljko Moškov.
Na tribini je u svojstvu kandidatkinje za predsjednicu Opštinskog odbora DPS Kotor govorila i Slađana Mijanović, koja je saopštila da je ka ovoj kandidaturi vodilo srce i ljubav prema gradu, državi i DPS-u.
“Moje djelovanje u okviru DPS-a traje dvadeset godina i za to vrijeme bila sam uključena i prošla čitavu strukturu partije od mjesne organizacije, preko članice Izvršnog i Opštinskog sve do članice Glavnog odbora. Tako da sa pravom mogu reći da odlično poznajem partijsku organizaciju, kao i da sam ponosna na svoj razvojni put”, kazala je Mijanović.
Ukazala je da je neophodno posjetiti sve mjesne odbore i imati stalnu komunikaciju, sastanke na kojima će se razgovarati o mogućim problemima i načinima kako ih riješiti.
DPS Kotor
“Želimo da njegujemo jednak odnos prema svim mjesnim odborima, da razgovaramo pojedinačno sa svakim našim članom, da omasovimo Savjet mladih, jer mladi ljudi su jedan od naših većih ciljeva. Imamo u planu formirati Savjet od naših iskusnih uglednih članova koji su dali veliki doprinos gradu u kojem živimo i našoj partiji, formirati operativni tim koji će biti u svakodnevnoj komunikaciji sa našim savjetima i s Alijansom žena, koju ćemo ojačati i ženama i dati priliku da se više uključe u donošenje odluka”, poručila je Mijanović.
Ona je rekla da svi oni, simpatizeri i građani koji vjeruju u ideje koje zastupa DPS, su važni za uspjeh i rad partije.
“Upravo taj koncept treba razvijati i zaista vjerujem da je timski rad onaj koji donosi dobre rezultate, i da su ljudi pokretačka snaga svakog uspjeha. U narednom periodu treba intenzivirati napore, kako bi se obezbijedila mnogo veća podrška, jer Kotor je grad koji to može da nam pruži. Vjerujem, da u vremenu koje dolazi, uz sva pametna rješenja koja imamo i koja ćemo tek osmisliti, u fokusu našeg djelovanja, uvijek će biti naš građanin, naš grad i naša država”, zaključila je Slađana Mijanović.
Biserka Milić DPS
Prisutnim članovima partije predstavila se i Biserka Milić, koja je takođe kandidatkinja za predsjednicu Opštinskog odbora DPS Kotor i koja je navela da je u svojoj porodici odrasla uz politiku, da je politički put u DPS-u otpočela pred parlamentarne izbore 2020. godine i u partiju ostala do današnjeg dana.
“Moramo da nastavimo sa snaženjem, sa većom dozom samouvjerenosti, angažovanjem i vjerom da Kotor zaslužuje mnogo više. U ovom disleksičnom i dezorijentisanom momentu i ambijentu, u talasu bezumlja i sužene svijesti na globalnom nivou, naravno da je bitno da se Crna Gora vrati putu stabilnosti. Kroz istoriju su mnogo uspješnije ideje i misije krenule iz Kotora, ako je Kotor ponovo na takvom zadatku – što da ne, biće nam čast. A što se mene tiče, znam da imam snage za to, a želja i vjera su neupitne”, saopštila je Milić.
Iskoristila je priliku da pozove kompletno članstvo partije i sve one koji vjeruju u ideje DPS-a, ne samo da budu podrška nego i da učestvuju u radu i podijele odgovornost sa budućim predsjednikom lokalnog kotorskog odbora.
“Uvjerena sam da, svojim životnim i profesionalnim iskustvom, sa pozicije predsjednice odbora mogu doprinijeti vraćanju rejtinga DPS-a u Kotoru. Neophodno je biti transparentniji i uporniji na razjašnjenju naše ideje i na aktiviranju istinske vjere u suštinu vrijednosti koje naša partija baštini”, zaključila je Biserka Milić.
Advokat D.D. iz Budve uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
Državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić saopštio je da je D.D. uhapšen na osnovu višemjesečnog koordinisanog djelovanja SDT-a, Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL.
“Po nalogu SDT-a, službenici SPO su uhapsili D.D. zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela pranje novca u iznosu od ukupno 2,6 miliona EUR”, naveo je Radonjić u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a.
On je kazao da će osumnjičeni biti sproveden specijalnom tužiocu radi saslušanja u zakonskom roku.
Na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost i Javnog konkursa za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2024. godinu, te na osnovu Predloga odluke o sufinansiranju projekata za izdavačku djelatnost, Sekretarijat za društvene djelatnosti donio je Odluku o sufinansiranju pet projekata za izdavačku djelatnost za 2024. godinu.
Sekretarijat za društvene djelatnosti sufinansiraće pet projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti (knjige i monografske publikacije) koji su ispunili uslove Javnog konkursa u ukupnom iznosu od 7.495 eura.
Kako je Odlukom precizirano Opština može sufinansirati projekat najviše do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.
Projekti koji ispunjavaju kriterijume navedene Odlukom su:
“Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ Siniše Lukovića Amare mare Knjižara SO, podržan u ukupnom iznosu od 2.900,00€;
“Ljudi mog vremena”Lidije Kojašević Soldo, podržan u ukupnom iznosu od 1745,00€;
“Delfini ne postoje“ Nedeljka Simanića, podržan u ukupnom iznosu od 500,00 €;
“Ihtionautika“ Mileta Albijanića, podržan u ukupnom iznosu od 1500,00€;
“Moje blistavo jutro“ Boška Jovanovića, podržan u ukupnom iznosu od 850,00€.
Komisija za dodjelu sredstva nije uzela u razmatranje projekat HGD- a za reprint izdanje knjige čije prvo izdanje nije sufinasirano sredstvima Opštine Tivat.
Projekat, publikacija “Štorija o zaslužnim Tivćanima” autora Lazara Božovića, po ocjeni komisije nije pripremljena onako kako to standardi ovakvih monografija zahtjevaju, kriterijumi izvrsnosti nisu precizno uspostavljeni i vremenski okvir nije jasno zadat a nema jasnog kriterijuma u odabiru ličnosti.
Američki par našao se među devetero putnika koji su ostali na udaljenom afričkom otoku nakon što je njihov kruzerotplovio bez njih, piše Net.hr.
Jay Campbell i njegova supruga Jill kažu da ih je kruzer Norwegian Dawn ostavio na otoku São Tomé i Príncipe 27. marta kada su zakasnili na povratak.
Ovaj par iz Južne Karoline bio je na 21-dnevnom krstarenju, a osmog dana putovanja od Cape Towna do Barcelone krenuli su na svoju treću turneju po otoku koji se nalazi oko 190 milja zapadno od kopna Afrike.
Kako se izlet oduljio, Jay je rekao da su kontaktirali operatera krstarenja kako bi obavijestili da će se vratiti kasnije od planiranog međutim, povratkom u luku, gdje je kruzer još uvijek bio usidren, kapetan ih je odbio pustiti da se ukrcaju jer su propustili rok u 15 sati, piše Metro, a prenosi Net.hr.
Obalna straža São Tomé i Principe zatim je prevezla putnike do kruzera, ali kapetan im je ponovno zabranio ulazak.
Campbellovi su po povratku na otok brzo shvatili da nisu sami: bilo je tu još putnika kojima je zabranjen povratak na kruzer, uključujući četiri starija putnika, trudnicu i osobu u invalidskim kolicima.
Kasnije su se susreli s 80-godišnjom ženom koja je bila na zasebnoj turi koju je organizirala tvrtka za krstarenje, a koja je ostavljena nakon što je bila hospitalizirana jer je tijekom putovanja zadobila potres mozga.
Campbellovi su bili jedini članovi grupe koji su imali kreditne kartice pa su, tvrde, potrošili 5.000 dolara na smještaj za grupu dok su planirali sljedeći korak.
Zahvalni su na gostoprimstvu lokalnih stanovnika i pomoći američkog veleposlanstva u Angoli. Na kraju, morali su letjeti u Gambiju u nedjelju kako bi se pokušali ponovno pridružiti krstarenju, navodi Net.hr.
“Uistinu vjerujem da smo ponekad stavljeni na određena mjesta s razlogom i vjerujem da smo stavljeni na ovo mjesto zbog 80-godišnje žene koja je ostala sama”, kazao je Campbell za ABC. “Što bi bilo s tom gospođom da nas nije bilo?”.
Norwegian Cruise Line priopćio je da je odgovornost putnika osigurati da se na vrijeme vrate na kruzer i da su vratili putovnice grupe nadležnim lučkim vlastima prije polaska.
“Iako je ovo vrlo nesretna situacija, gosti su odgovorni za povratak na brod u objavljeno vrijeme, koje se široko priopćava preko brodskog interkoma u dnevnoj komunikaciji i objavljuje neposredno prije izlaska s plovila”, stoji u njihovoj izjavi.
“Naš tim blisko je surađivao s lokalnim vlastima kako bismo razumjeli zahtjeve i potrebne vize ako bi se gosti htjeli ponovno pridružiti brodu u sljedećoj dostupnoj luci”, zaključili su.
Predstava “Pod oba Sunca” rađena u produkciji Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” sa Cetinja biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u nedjelju, 7.aprila sa početkom u 20 sati.
Prema istoimenom romanu Ognjena Spahića i dramatizaciji Stele Mišković, predstavu je režirao Boris Liješević, dok uloge tumače: Srđan Grahovac, Varja Đukić, Marija Maša Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica Vukčević i Jelena Laban.
Scenografiju potpisuje Janja Valjarević, kostimografiju Lina Leković, muziku Nina Perović. Asistentkinja režije je Nina Martinović, a kostimografkinje Mia Đurović.
Roman “Pod oba sunca” crnogorski književnik Ognjen Spahić stvarao je po pozivu Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”, a objavljen je 2020. godine.
Prodaja ulaznica po cijeni od 7 eura / za đake, studente i penzionere 5 eura/ biće u kancelarijama Kulturnog centra u petak, 5.aprila od 10 do 12 sati i na dan predstave (7.aprila) na blagajni Kulturnog centra od 18 do 20 sati.
Osam osoba poginulo je saobraćajnoj nesreći na jugu Albanije, uključujući sedam migranata i vozača, objavile su danas lokalne vlasti, javlja Anadolu.
Nesreća se dogodila kada je vozač bježeći od policije izgubio kontrolu nad vozilom koje je palo 100 metara u rijeku Vjosu.
Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima u blizini mjesta Permet na jugu Albanije, samo nekoliko kilometara od granice s Grčkom.
Policija je tokom očevida pokušala zaustaviti vozilo, no vozač je pobjegao. Vozilo koje je sletilo s ceste palo je potom stotinjak metara u rijeku Vjosu.
Prema informacijama policije, putnici u vozilu prethodno su prešli granicu između Grčke i Albanije. Vozač je bio albanski državljanin.
Albanija je dio balkanske migracijske rute. Od januara do oktobra prošle godine, prema podacima europske agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex, prešlo ju je gotovo 100.000 migranata.
Iz Unije pomoraca su saopštili i da je registar crnogorskih pomoraca izrađen, ali da još nije u funkciji
Stanje u oblasti zapošljavanja pomoraca je konfuzno, ocijenili su predstavnici Unije pomoraca i dodali da je Vlada je nedavno utvrdila predlog zakona o pomorskoj-agencijskoj djelatnosti, kojim će prvi put na sistemski način biti regulisano obavljanje te djelatnosti.
Oni su Pobjedi kazali da je stanje u toj oblasti konfuzno, jer su bez zakona bili prepušteni sebi i improvizaciji.
„To zakonsko rješnje je apsolutno bilo potrebno i ne mislimo da je Vlada izmislila toplu vodu, već samo implementirala ono što je bila dužna da uradi još prije deset godina. Značaj ovog zakona se ogleda u regulisanju seta procedura koje prate zapošljavanje pomoraca i koje ih vode od momenta potpisivanja ugovora pa sve do iskrcaja sa broda i povratka kući“, rekli su iz Unije.
Predviđeno je da zakonom budu utvrđeni uslovi za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti, prava i dužnosti pomorskog agenta i posrednika, način vođenja upisnika pomorskih agenata, kao i nadzor nad obavljanjem te službe.
Iz Unije su naveli da su pomorci redovno bili izloženi plaćanju popriličnih suma „agentima“ koji su ih ukrcavali i koji su za svoj servis bili plaćeni i od kompanija za koje su regrutovale pomorce.
„U našim internim krugovima s vremena na vrijeme smo bivali obaviješteni o tome da su pojedini ,,agenti“ gubili ugovore sa renomiranim firmama upravo jer su uzimali novac i od njih i od pomoraca, što je na međunarodnom nivou, a posebno u uređenim sistemima strogo zabranjeno“, saopštili su iz Unije.
Oni su rekli da zapošljavanje pomoraca podliježe i međunarodnoj regulativi, odnosno MLC konvenciji o radu pomoraca, koja posebnu pažnju obraća na
“crewing” agencije.
„U tom smislu svaka država članica IMO je podložna redovnim inspekcijama koje do tančina provjeravaju rad ovih agencija. Znamo da se do sada pomorcima naplaćivala ,,taksa“ za svaki ukrcaj, pa se nadamo da će Vlada ovim potezom i redovnim internim kontrolama, te kroz svoj sistem kvaliteta uspjeti zavesti red i uspostaviti nesmetano funkcionisanje i pozitivne rezultate međunarodnih meritornih organa“, kazali su iz Unije.
Oni su dodali da se situacija popravila kad su agenti za ukrcaj prije četiri godine osnovali svoju NVO i tako stekli i pravni subjektivitet prema Vladi i stranim asocijacijama.
„To je vjerovatno bio odlučujući momenat koji je prisilio i našu pomorsku administraciju da stvari pokrene sa mrtve tačke. Od samog njihovog osnivanja naša udruženja blisko sarađuju po pitanju svih aktuelnih tema koje se tiču pomoraca i planiramo da tako nastavimo“, naveli su iz Unije.
Oni su saopštili da su zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa aktuelnom Vladom i da su insistirali na zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe kao krovnom aktu, te pravilniku o zvanjima “koji nakon više decenija mora doživjeti novi oblik i novi sadržaj koji će lakše i bezbolnije absorbovati sve izmjene i dopune koje budu dolazile iz međunarodnih instanci“.
„Takođe je bilo riječi i o prošlogodišnjoj ,,emsa“ inspekciji koja je, nažalost, još jednom pokazala sa kakvim problemima kuburimo. Ovaj izvještaj je posebno važan jer dolazi od Evropske komisije i objedinjava i vrednuje rad kompletne pomorske administracije, koja osim Ministarstva saobraćaja i pomorstva, obuhvata resore prosvjete, zdravlja, unutrašnjih poslova i rada“, rekli su iz Unije.
Oni smatraju da bi saradnjom svih resora za pola godine bili otklonjeni svi nedostaci iz tog izvještaja. Iz UPCG su sugerisali da se pomorcima omogući elektronsko izdavanje i obnavljanje dokumenata i sertifikata.
Iz Unije su saopštili i da je registar crnogorskih pomoraca izrađen, ali da još nije u funkciji.
„Registar je bitan, jer jedino će kroz njega biti moguće dobiti pouzdane rezultate sa kojim kadrom raspolažemo i što ćemo u budućnosti moći ponuditi međunarodnom tržištu rada“, kazali su iz Unije, odgovarajući na pitanje koliko Crna Gora ima pomoraca i koliko su oni značajni za domaću ekonomiju.
Brojni svetski zvaničnici osudili su napad na humanitarne radnike (EPA-EFE/MOHAMMED SABER
Bijela kuća saopštila je u utorak da je “ogorčena” izraelskim zračnim napadom na Gazu u kojem je ubijeno sedam ljudi koji su radili za World Central Kitchen (WCK) te da je predsjednik Joe Biden nazvao osnivača te dobrotvorne organizacije da mu izrazi sućut.
Izraelski predsjednik ispričao se nakon smrti sedam humanitarnih djelatnika
Izraelski predsjednik Isaac Herzog ispričao se u utorak nakon smrti sedam djelatnika američke nevladine organizacije World Central Kitchen (WCK) ubijenih u pojasu Gaze u izraelskim udarima.
Predsjednik Herzog izrazio je duboku tugu i iskrenu ispriku zbog tragične smrti ekipe WCK-a sinoć u pojasu Gaze i izrazio sućut njihovim obiteljima i voljenima, navodi se u priopćenju ureda predsjednika u kojem se dodaje da je izraelski predsjednik razgovarao s osnivačem te nevladine organizacije Joséom Andresom.
Herzog je “ponovio predanost Izraela provođenju pune istrage o tragediji koja se dogodila u kontekstu rata protiv terorističke organizacije Hamasa.”
Također je “potvrdio predanost Izraela da pruži i poboljša humanitarnu pomoć stanovništvu Gaze”, zahvalivši Joséu Andresu i njegovoj nevladinoj organizaciji “na njihovoj predanosti dobrobiti Izraelaca i Palestinaca”.
SAD “ogorčen” izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
– Bili smo ogorčeni kada smo saznali za napad IDF-a koji je jučer ubio brojne civilne humanitarne radnike, rekao je glasnogovornik Bijele kuće John Kirby.
Upitan hoće li SAD osuditi izraelski zračni napad, Kirby je o upotrebi riječi “ogorčen” rekao: “Mislim da to možete u velikoj mjeri okarakterizirati kao osudu samog napada.”
– Biden je rekao osnivaču organizacije Joseu Andresu da će Izraelu jasno dati do znanja da humanitarni radnici moraju biti zaštićeni, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
U napadu na konvoj WCK-a poginuli su državljani Australije, Britanije i Poljske te Palestinci i dvojni državljanin Sjedinjenih Država i Kanade.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je ranije da je napad bio tragičan i nenamjeran, a izraelska vojska obećala je neovisnu istragu.
Netanyahu nazvao ubojstvo humanitaraca “tragičnim incidentom”
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ubojstvo sedmero članova humanitarne organizacije World Central Kitchen (WCK), inozemnih državljana stradalih u napadu izraelske vojske, nazvao je tragičnim incidentom. Nažalost, jučer se dogodio tragičan incident. Naše snage nenamjerno su pogodile nedužne ljude u pojasu Gaze, rekao je izraelski premijer u videoporuci.
To se događa u ratu. Temeljito to istražujemo, u kontaktu smo s vladama (stranaca koji su poginuli) i učinit ćemo sve da se to ne ponovi, dodao je Netanyahu. I glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari najavio je otvaranje temeljite istrage incidenta, kazavši da WCK ima ključnu ulogu u opskrbi hranom, a da je izraelska vojska profesionalna vojska predana međunarodnim zakonima.
Članovi WCK-a ubijeni su u ponedjeljak dok su putovali u zoni bez sukoba u dva blindirana vozila na kojima je stajao logo organizacije. Unatoč koordinaciji kretanja s izraelskom vojskom, konvoj je pogođen dok je napuštao skladište u Deir al-Balahu, stoji u priopćenju WCK-a. Sedmero ubijenih državljani su Australije, Poljske, Velike Britanije, jedna osoba dvostruki je državljanin SAD-a i Kanade, a jedna je iz Palestinske samouprave.
Ovo nije samo napad na WCK, ovo je napad na humanitarne organizacije koje se pojavljuju u najtežim situacijama u kojima se hrana koristi kao ratno oružje. Ovo je neoprostivo, rekla je direktorica WCK-a Erin Gore. Španjolska, Poljska i Velika Britanija u utorak su od Izraela zatražile objašnjenja. Osobno sam od izraelskog veleposlanika Yacova Livna zatražio hitna objašnjenja, napisao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski na društvenoj mreži X. Livne mu je rekao da će Poljska uskoro dobiti rezultate istrage ove tragedije”.
Pridružujem se izrazima sućuti obiteljima našeg hrabrog volontera i svih civilnih žrtava u pojasu Gaze, dodao je Sikorski. I španjolski premijer Pedro Sanchez pozvao je Izrael da objasni okolnosti ubojstva sedmero volontera.
Nadam se i zahtijevam da izraelska vojska što je prije moguće objasni okolnosti ovog okrutnog napada koji je odnio živote sedmero humanitaraca koji nisu činili išta drugo osim pomaganja, rekao je nakon posjeta kampu za palestinske izbjeglice Džabal el-Husein u Amanu.
Reagirala je i Velika Britanija koja očekuje “transparentna i potpuna objašnjenja” od Izraela, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron. Od ključne je važnosti da humanitarni radnici budu zaštićeni i sposobni obavljati svoju misiju, istaknuo je Cameron.
WHO: Uništenjem bolnice Al Šife iščupano je srce zdravstvenog sustava
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla je u utorak da je uništenjem bolnice Al Šife u Gazi “iščupano srce” zdravstvenog sustava ratom razorene palestinske enklave.
– Uništiti Al Šifu znači iščupati srce zdravstvenog sustava, rekla je glasnogovornica WHO-a Margaret Harris.
– Bilo je to mjesto na koje ljudi odlaze po onu vrstu skrbi koju pruža stvarno dobar zdravstveni sustav, koju mi u svim našim društvima očekujemo ako nam je potrebna, istaknula je.
Izraelske snage napustile su bolnicu Al Šifu u gradu Gazi u ponedjeljak nakon dvotjedne operacije specijalnih snaga, zatočivši stotine osumnjičenih palestinskih militanata i ostavivši pustoš uništenih zgrada.
Nedugo nakon povlačenja izraelske vojske u ponedjeljak šef ekipe hitne pomoći na sjeveru grada rekao je da su u uništenom kompleksu bolnice Al-Šife “mrtvi posvuda” i da “nitko nije bio pošteđen”.
Bolnica Al-Šifa, najveća u pojasu Gaze, u ruševinama je, “posve je uništena”, rekao je za AFP Fares Afanah, šef ekipe hitne pomoći.
– Masakri civila i djece moraju prestati. Nitko nije bio pošteđen, rekao je.
– Medicinske ekipe još prikupljaju tijela i ranjene oko bolničkog kompleksa i unutar njega, rekao je.
– Ovo što se događa ovdje katastrofa je protiv čovječnosti i zdravstvenog sustava u pojasu Gaze, rekao je.
Zgrade u kompleksu su izgorjele i uništene, dodao je, kritizirajući osvetu okupatorskih snaga. Pozvao je svijet da zaustavi pokolj palestinskog naroda.
Jedan čovjek pokazao je tijela razbacana posvuda po cesti. – Nema nijednog kreveta, rekao je, odbijajući reći kako se zove.
– Bit ćemo pokopani ovdje i nećemo odavde otići, rekao je.
Član hitne pomoći rekao je da je iznenađen nevjerojatnom šutnjom međunarodne zajednice i arapskog svijeta.
– Kada će se pomaknuti? Kada sav palestinski narod bude uništen?, upitao se.
