Tivat – Epicentar prazničnih dešavanja tokom novogodišnjih praznika biće obala Pina gdje su počele sa radom praznične kućice sa tradicionalnom gastro ponudom. Lijepo vrijeme prethodnih dana i 5. Bokeški maraton privukli su ove nedjelje veliki broj posjetilaca koji su uživali u ljepotama koje može podariti samo Boka i Mediteran.
Koncerti domaćih i regionalnih zvijezda odvijaće se svakog vikenda i prazničnim danima sve do sredine januara i dočeka Nove godine po julijanskom kalendaru.
Pine – foto Boka News
– Planirani su koncerti povodom oba Božića, u novogodišnje dane čak četiri noći zaredom od 30.12 do 2. januara, uz nastupe velikih muzičkih zvijezda, ali i za doček pravoslavne Nove godine. Praznične kućice su na svojim uobičajenim pozicijama, a postavljanje velike centralne bine počinje 24.12. Zato smo dio programa za katolički Božić prilagodili, pa će se koncert Bruna Račkog i Castel Nuova održati 23.12, a na Badnji dan 24.12. imaćemo dnevni nastup klape Castel Nuovo uz svježe priganice i bazarsku ponudu – kazala nam je direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević.
Tokom trajanja prazničnog programa, a počev od 20. decembra, svakog vikenda na Pinama će se organizovati i bazari na kojima će posjetioci moći da kupe suvenire, domaće proizvode, prazničnu dekoraciju. Veliki Humanitarni bazar u organizaciji Opštine Tivat planiran je za 22. decembar na Trgu magnolija.
Pine – foto Boka News
– Da bismo sve događaje učinili što vidljivijim i da bi posjetioci imali pregledan uvid u program, pripremili smo praznični kalendar. U njemu su osim našeg muzičkog i dječjeg programa objedinjeni tradicionalni novogodišnji koncerti obrazovnih institucija, nevladinih organizacija, dio prazničnog programa u organizaciji Centra za kulturu, ali i sportsko-rekerativni događaji poput Bokeškog maratona i Novogodišnje vožnje bicikala – poručuju iz TO Tivat.
Dječje praznične radosti
Pine – foto Boka News
Dio prazničnog programa namjenjen je najmlađim sugrađanima. Osim tradicionalne Dječje Nove godine uz nastup hora Muzičke škole, Leontine i Avantura animatore, zakazane za 30. decembar, u planu je umjetnička radionica „Novogodišnji Tivat kroz moje oči” 21.12. i mjuzikl „Ko je ukrao Novu godinu Djeda Mrazu” 28.12. Dječja novogodišnja predstava Krcko Oraščić u Centru za kulturu planirana je za 16. decembar.
Grad u prazničnom ruhu
Ove je godine Opština Tivat izdvojila 30.000 eura za nove ukrase, dok je u istu svrhu TO Tivat opredjelila 20.000 eura. Akcenat je na utređenje šireg centra grada: na Pinama, Trgu magnolija, Trgu od kulture, kružnim tokovima…
Najbrži na ovogodišnjem 5. po redu Bokeškom maratonu je Saša Miljković iz Srbije koji je punu distancu maratona, na stazi od Tivta do Kotora, istrčao za 02:29:28. U kategoriji žena titula najbrže po treći put zaredom pripala je Nataši Šustić (CRO) sa rezultatom 02:48:34. Drugo i treće mjesto na maratonu u kategoriji muškaraca zauzeli su Ante Živković (CRO) i Žarko Jovanović (BIH), dok su drugo i treće mjesto na maratonu u kategoriji žena pripala Miljani Ristić (SMK) i Eleni Sokolovoj (RUS).
„Srećan sam što sam pobijedio. Divno je trčati pored mora“ – istakao je Miljković neposredno nakon trke. Nataša Šustić još jednom je sa novinarima podijelila da uživa u Boki i da je svake godine posebno raduje atmosfera na cilju u kotorskom starom gradu.
Najbrži na Coca-Cola HBC polumaratonu ove godine bio je NemanjaCerovac (SRB), koji je stazu polumaratona istrčao u vremenu 01:07:18. Drugi je bio njegov zemljak Nikola Mijailović dok se na trećoj poziciji našao Tirron Mamusha (RKS). GresaBakraci (RKS) bila je najbrža na polumaratonskoj distanci za žene, sa vremenom 01:16:37, a za njom u cilj su ušle Nevena Jovanović (SRB) i Mina Kosanović (SRB).
6.500 učesnikaiz 52 zemljesvijeta
Peti Bokeški maraton ove je godine okupio 6.500 trkača iz 52 države svijeta. Za polumaraton i maraton prijavljeno je 4500 učesnika, od čega je njih 3500 trčalo distancu polumaratona. Sam start na tivatskim Pinama trajao je punih 7 minuta.
“Naš je cilj svake godine rasti i imati održivi rast od 10-15%. Po broju učesnika i kvalitetu organizacije premašili smo i sopstvena očekivanja. U svim kategorijama, imamo gotovo duplo više učesnika u odnosu na prošlu godinu. Mi smo prijave zatvorili tri mjeseca pred trku” istakao je direktor trke Kristijan Sindik. “Iduće godine Bokeški maraton biće kvalifikaciona trka za svjetsko prvenstvo koje se održava na jednom od velikih 7 Abbott maratona. Mislim da je to najbolja potvrda našeg rada”.
Veliko interesovanje vladalo je i za trke koje su na programu bile prvog dana manifestacije: Bokešku milju, Supplement Store trku zadovoljstva (5km) i trku SIRO10k trčalo je gotovo 2000 učesnika. Po prvi put na stazi Bokeškog maratona, u okviru Bokeške milje, našlo se 700 djece, mahom učenika osnovnih škola koji su trčali u četiri starosne kategorije.
Učesnike i sve goste maratona na Pinama, pred sam start, pozdravila je sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević. “Uživajte danas uz lijepo vrijeme na najljepšoj stazi svijeta! Svima vam želim lične rekorde, a organizatoru da sve prodje onako kako smo od njih i navikli. Vidimo se i dogodine!” – poručila je Mišković Vidojević u ime Opštine Tivat kao generalnog pokrovitelja događaja. Tradicionalno pred sam start, učesnike maratona i polumaratona pozdravili su svojim taktovima članovi Glazbeno prosvjetnog društva Tivat.
5. Bokeški maraton 2025.
Rane prijave za 2026
Već sjutra u ponedjeljak 15. decembra od 12h na sajtu Bokeškog maratona biće otvorene rane prijave za 2026. godinu. Mogućnost ranih prijava, uz popust od 10% koji dolazi sa promo kodom BOKA26, biće otvorena do kraja godine (31. decembra 2025). Šesto izdanje Bokeškog maratona trčaće se od 11-13. decembra 2026.
5. Bokeški maraton 2025.
Brojni volonteri i ove godine dio su manifestacije. Bokeški maraton svojim volonterskim zalaganjem podržali su Crveni krst Tivat, Planinarski klub Vjeverice, Omladinski tim Tivat, Naša akcija, kao i brojne prijateljske trkačke manifestacije iz Splita, Skoplja, Mostara, Kule…
*Generalni pokrovitelj trke je Opština Tivat, a zlatni partneri su turističke organizacije Tivta i Kotora, Coca Cola HBC, SIRO Boka Place hotel i Supplement Store. Sponzori Bokeškog maratona su Imlek, Una Montenegro, Rosa, D Photo, Centar za kulturu Tivat, Bambi, TQL Consulting, Logate, Garmin, La Roche hotel, Power Ade, preduzeća “Komunalno” i “Vodovod i kanalizacija” Tivat, te medijski sponzori, lokalni javni emiteri Radio Tivat i Radio Kotor.
Transavia će od proljeća povezati Podgoricu sa Parizom Orlyjem novom sezonskom linijom od 30. marta do 24. oktobra.
Letovi su planirani tri puta sedmično – ponedjeljkom, srijedom i subotom – čime će glavni grad Crne Gore dobiti direktnu i redovnu vezu sa jednim od najprometnijih evropskih aerodroma.
Ova linija dolazi u trenutku kada interesovanje francuskih putnika za Crnu Goru ponovo raste, dok putnicima iz Crne Gore otvara jednostavniji pristup Parizu, ali i široj Transaviinoj mreži preko Orlyja. Letovi će biti posebno zanimljivi turistima, ali i onima koji putuju poslovno, s obzirom na dobro vrijeme polazaka i činjenicu da Orly nudi brzu konekciju sa gradom.
O kompaniji Transavia
Transavia je niskotarifna aviokompanija iz Francuske i Holandije, dio grupacije Air France–KLM. Kompanija prevozi više od 20 miliona putnika godišnje i poznata je po jednostavnom modelu poslovanja i pouzdanoj operativi. Flotu čine isključivo avioni Boeing 737, što im omogućava optimizovane troškove, ujednačen kvalitet usluge i visoku efikasnost u održavanju i operacijama. Transavia posluje na više desetina destinacija širom Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, s fokusom na sezonske i turističke rute.
Milanović na Drveniku Velom na svečanosti otkrivanja spomenika žrtvama El Shatta
Predsjednik RH Zoran Milanović sudjelovao je u subotu na otoku Drvenik Veli na svečanosti otkrivanja obnovljenog spomenika žrtvama El Shatta „Majka Domovina“, u povodu 80. obljetnice povratka hrvatskih ratnih izbjeglica iz El Shatta i 81. obljetnice oslobođenja Dalmacije.
„Priča o El Shattu je duboko intimna dalmatinska stvar, epopeja o kojoj se u to vrijeme izvan Dalmacije znalo malo,” istaknuo je Milanović u svom govoru.
Dodao je kako je “ta priča posebna, dalmatinska i tom vremenu, koje zna za jako malo lijepih priča i još manje onih sa sretnim završetkom” – u vrijeme Drugog svjetskog ratu – ova je priča imala donekle sretan kraj, rekao je.
“Od početka je bila vođena na organiziran i pametan način, znalo se gdje se ide, znalo se da tamo nije kaos i teror. I nakon dvije godine ljudi su se uglavnom vratili svojim kućama u Hrvatsku, u našu Dalmaciju“, rekao je predsjednik Milanović na svečanost
Da je odluka o odlasku tisuća hrvatskih civila u zbjeg bila ispravna odluka, dodao je, pokazali su događaji koji su slijedili i koji ukazuju što bi narod zadesilo da su ostali.
„Narod u Dalmaciji je prošao svašta s Talijanima, a dolazak nacista je slutio na veliko zlo“, nastavio je Milanović, i podsjetio kako su nacisti nedugo nakon toga likvidirali u samo dva dana preko 1500 civila iz podnožja Kamešnice.
„Bilo je to vrijeme zla i smrti, vrijeme u koje su donošene pametne odluke. Zato to nije samo priča o emocijama i dobroj organizaciji već ostaje kao ep, duboko intimna dalmatinska priča“, dodao je predsjednik Milanović.
Podsjetio je kako je i osobno, kao predsjednik države, tijekom svog službenog posjeta Egiptu otišao u El Shatt i posjetio spomenik koji tamo stoji, a kojega je on nazvao „Mater Dalmatinka“ kako se taj spomenik naziva u Dalmaciji.
Uoči svečanosti otkrivanja obnovljenog spomenika žrtvama El Shatta „Majka Domovina“ položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na preminule pripadnike zbjega.
Uz predsjednika Milanovića pri polaganju vijenca bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, pročelnik Kabineta predsjednika Bartol Šimunić, savjetnica predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić i savjetnik predsjednika za odnose s lokalnom i regionalnom samoupravom Nikša Peronja.
Vijence su položile i udruge antifašista te izaslanstva lokalnih vlasti. Predstavnici lokalnih vlasti su u svojim obraćanjima isticali kako je u nemogućim uvjetima u El Shattu organiziran život, pohađanje nastave za djecu te izdavanje novina.
Spomenik žrtvama Ell Shatta u Drveniku Velom jedini je spomenik u Hrvatskoj tim žrtvam čijih je oko 900 imena utisnuto u kamenu spomen ploču Drveniku Velom. Na svečanosti se čulo kako je planirana i izgradnja Spomen sobe u Drveniku Velom u spomen na žrtve iz Damacije u El Shattu.
El Shatt je kompleks izbjegličkih logora u pustinji na poluotoku Sinaju u Egiptu u kojem je od veljače 1944. do ožujka 1946. boravilo evakuirano hrvatsko stanovništvo iz Dalmacije. U zbjegu je bilo više od trideset tisuća ljudi.
Svečanost u Drveniku Velom organizirao je Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, prenosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, politikologije, umjetnosti i knjiga za djecu.
U trenutku dok Udba u poslijeratnom Beogradu razdvaja „žito od kukolja“, isljednici hapse i vremešnog ljekara Andriju Srećkovića, optuženog da je pomagao i liječio narodne neprijatelje. Uvjereni da je starac konačno dolijao, i ne slute da se agonija nesrećnog sužnja već završila tridesetak godina ranije u Valjevu, u gradu u kome je izgubio sve što je mogao da izgubi. Pred starčevim očima, u memljivoj ćeliji Udbe, nižu se najstrašniji prizori iz života njegove porodice, a vjerovatno i najteži u istoriji čitavog naroda. „Srbija je na kolenima“, pisao je Arčibald Rajs o tom periodu, opisujući tok epidemije pjegavog tifusa koji je Srbiju i bukvalno doveo na rub biološkog opstanka. Kad zvona zaneme potresan je roman Vlade Arsića u izdanju Lagune.
Leva ruka tame Ursula Le Gvin objavljena je prije pedeset godina, ali značaj i upečatljivost ovog romana isti su kao i 1969. godine. A možda i snažniji: čini se da nam je više nego ikad potrebna priča o dva bića koja uče da razumiju ono drugo uprkos kulturološkim preprekama i stereotipima seksualnosti. Genli Aj ne vjeruje svom glavnom savezniku. Ne polazi im za rukom da komuniciraju bez zazora, čak i kad prilike u kojima se nalaze počnu da se pogoršavaju. Ursula Le Gvin besprekorno razotkriva zamke komunikacije koje prebivaju između kultura i način na koji ljudi razgovaraju i razmjenjuju se jedni sa drugima. Roman u kome junaci mijenjaju pol izdala je kuća Kontrast.
Roman Žarač Lusije Lihtmajer počunje u ljeto 2014, kada se mlada žena koju je partner upravo napustio seli iz Barselone u Madrid, opsjednuta uvjerenjem da dolazi apokalipsa. Četiri vijeka ranije, istorijska ličnost, Debora Mudi, poznata kao „opasna žena“, bori se protiv predrasuda i puritanizma u Novoj Nizozemskoj, dok istovremeno postaje prva zemljoposjednica. Ipak, ove dvije junakinje imaju više toga zajedničkog nego što se na prvi pogled čini… Izdavač je: Dereta.
Мада на први поглед изгледа да је опсада Скадра у 1912. и 1913. год. имала локалан значај у односу на цио Први балкански рат, она је по своме утицају врло важна не само са војничке, већ тако исто и са међународне тачке гледишта. Јер она је изазвала велику узрујаност, не само код Србије и Црне Горе, као непосредно заинтерсоване за судбину Скадра и Јадранског приморја, већ и код свих европских великих сила, нарочито код Аустроугарске и Италије, и умало што није изазвала Европски рат. Живко Павловић написао је књигу Опсада Скадра 1912-1913, а објавила је кућа Талија.
Henri Kisindžer (1923-2023), bio je američki političar i diplomata jevrejskog porijekla. Igrao je važnu ulogu u američkoj politici, na poziciji državnog sekretara od 1969. do 1977. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir. Bio je zagovornik realne politike u međunarodnim odnosima. Bitno je doprinio popuštanju zategnutosti u odnosima SAD sa Sovjetskim Savezom i Kinom tokom 1970-ih, i smirivanju izraelsko-arapskih tenzija – čitamo u dvotomnim Memoarima Henrija Kisindžera. Izdavač je Vjesnikova pres agrencija.
Pojava interneta ubrzala je prenošenje informacija, ali je dovela i do nastajanja virtuelnog svijeta, u kojem provodimo sve više vremena. Sve to se odrazilo i na kulturu. Zahvaljujući dugogodišnjem radu Milena Trobozić Garfild stekla je bogato iskustvo koje ju je dovelo do dragocenih saznanja o značaju umjetnosti. Upravo zato je Umjetnost glavna junakinja u knjizi – Umetnost je naš posao. Bilo da ste čitalac umjetnik, ili da radi u umjetničkoj sferi, ili da je pasionirani ljubitelj – ova knjiga postaće mu vodič u misiji Kako sačuvati umjetnost u 21. vijeku. Izdavač je Vulkan.
Slikovnica Kucu je strah od odlaska lekaru bavi se problemom straha od nepoznatih situacija kod djece, čak i kad znaju da će roditelji biti sve vrijeme uz njih. Kroz jednostavnu priču i životinjske likove djeca će prepoznati sopstvenu situaciju i emociju straha koja se zbog nje javlja. Slikovnica ima i dodatak sa savjetima za roditelje koji će im pomoći da bolje razumiju ponašanje svoga djeteta, zadovolje njegovu emocionalnu potrebu koja stoji u osnovi straha i pomoći mu da nauči da reguliše to neprijatno osjećanje. Izdavač je JRJ.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Petorica muškaraca privedena su zbog sumnje da su planirali napad na božićni sajam u južnoj Njemačkoj, priopćio je u subotu ured javnog tužitelja u Münchenu.
Za četvoricu muškaraca izdani su službeni nalozi za uhićenje, dok je jedan smješten u preventivni pritvor zbog sumnje da je sudjelovao u planiranju napada na božićni sajam na području Dingolfinga na jugu savezne pokrajine Bavarske, navelo je tužiteljstvo.
Tužitelji trenutačno sumnjaju na islamistički motiv napada, koji je, prema svemu sudeći, trebao biti izveden uporabom vozila.
Ured javnog tužitelja u subotu navečer naglasio je pretpostavku nedužnosti.
Vjeruje se da su muškarci privedeni u petak, a potom su u subotu izvedeni pred istražnog suca.
Prema navodima ureda javnog tužitelja, riječ je o 56-godišnjem Egipćaninu, 37-godišnjem Sirijcu te trojici Marokanaca u dobi od 22, 28 i 30 godina.
Preliminarna istraga upućuje na to da je Egipćanin u džamiji na području Dingolfing-Landau pozvao na napad kako bi se ubilo ili ozlijedilo što više ljudi, priopćilo je državno odvjetništvo.
Vlasti to tretiraju kao pokušaj poticanja na ubojstvo. Navodno su trojica Marokanaca bila spremna počiniti napad. Optuženi su da su izrazili spremnost na ubojstvo, dok se za Sirijca tvrdi da ih je poticao u toj namjeri.
Zasad se ne zna kada je napad trebao biti izveden ni koliko su pripreme bile konkretne.
Srce nam je veće od cijele Boke, savršeno vrijeme, odlična energija i publika koja zna kako se bodri – prvi dan Bokeškog maratona je iza nas, poručuju organizatori.
Na startu je bilo čak 1500 učesnika u Supplement Store trci zadovoljstva 5k i SIRO10k
Najbolji među najboljima:
Supplement Store trka – muškarci
Vladimir Kuznetsov 00:16:06
Ante Živković 00:16:06
Lazar Petrov 00:17:10
5. Bokeški maraton 2025.
Supplement Store trka – žene
Maša Rajić 00:17:52
Rita Biliš 00:20:14
Monika Tadić 00:20:28
Crnogorsko primorje uveliko se sprema za doček Nove godine. Naše metropole su već rezervisale zvijezde večeri, od Čolića, Pejovića, Matovića, do Brene, Prijovićke, Bekvalac, Zmijanac…
U većini gradova u Crnoj Gori praznično veselje je osmišljeno po nekoliko dana, a izborom muzičkih pravaca i izvođača biće zadovoljne sve generacije.
Kotor
Donosimo kompletan program tokom novogodišnjih praznika u Kotoru. Vrhunac novogodišnjeg programa u Kotoru biće doček Nove godine 2026, kada će Starim gradom odzvanjati legendarni hitovi Parnog Valjka.
Kotor – program
Ovo će ujedno biti njihov premijerni novogodišnji nastup u Crnoj Gori, uz novog pjevača i prepoznatljivu energiju benda koji je obilježio muzičku istoriju regiona.
Kotor – program
Veče će otvoriti Ansambl Toć, poznat po svom jedinstvenom spoju tradicije i modernog zvuka.
Već 1. januara, repriza dočeka donosi još jedan spektakl – koncert Marije Šerifović, jedne od najvećih muzičkih diva Balkana, čiji moćni vokal i emocija na sceni garantuju nezaboravno veče.
Publiku će zagrijati mladi Jakov Jozinović, tinejdž zvijezda čiji nastupi osvajaju srca širom regiona.
Kotor Winter fest – foto Boka News
Tivat
U Tivtu će biti veselo od 30. decembra do 2. januara. Novogodišnje svečanosti otvara 30. decembra Saša Matić, doček je planiran uz Lepu Brenu, repriza uzJelenu Rozgu.
Toni Cetinski će nastaviti prazničnu magiju 2. januara
Budva
U Budvi novogodišnji program počinje 29. decembra nastupima Mirze Selimovića, BobanaRajovića, Jovane Pajić i Peđe Medenice, koji će svojim baladama i hitovima otvoriti atmosferu prazničnog duha.
Veče 30. decembra rezervisano je za pop-rok i dens energiju koju donose legendarne grupe Zana, Tap 011 i harizmatični Marko Luis, dok će u dnevnom dijelu programa na glavnom trgu nastupiti Gradska muzika Budve.
Uoči Nove godine, 31. decembra, Budva priprema spektakl koji predvode TeodoraŠćepanović, Emina Jahović i zvijezda večeri, Aco Pejović, čiji se koncert smatra jednim od vrhunaca budvanskog dočeka.
Prvog dana 2026. godine, u dnevnom terminu, publika će uživati u tradicionalnom koncertu klasične muzike, programu koji se realizuje već više od dve decenije, ovog puta u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra.
U večernjim satima slijedi tematsko veče posvećeno nostalgiji i emociji, uz Perper, „Chegi” bend i kultno Bijelo dugme.
Za vatrenu energiju 2. januara zaduženi su Breskvica, Relja Popović i Nikolija Jovanović, što će posebno obradovati mlađu publiku.
Veče 3. januara donosi muzičku kombinaciju koju ljubitelji popa i emocije posebno očekuju – nastupi Sergeja Ćetkovića, energične Sare Jo i benda Lexington.
Novogodišnji program na glavnom trgu u Budvi zatvara se 4. januara uz tribute bendove posvećene velikim svetskim muzičkim ikonama – Davidu Bowieju, ABBA-i i AC/DC-ju, što tradicionalno privlači publiku svih generacija.
Tivat – Pine – Božić – foto Boka News
Bar
U Baru program će trajati pet dana i biće održan na dvije lokacije – Šetalištu kralja Nikole i prostoru ispred Sportske dvorane Topolica.
Najmlađi posjetioci imaće svoj dio programa u okviru Dječije Nove godine, dok će večernji nastupi okupiti najpoznatija imena regionalne pop i folk scene.
Manifestacija počinje 29. decembra nastupima Čardak benda, Aleksandre Prijović i DJ Ćoskea.
Dan kasnije, 30. decembra, Bar će ugostiti Dina Beharovića, Andreu Demirović, Natašu Bekvalac i DJ Marka Milanovića.
U novogodišnjoj noći, 31. decembra, publika će slušati grupu Grim, set „Hitovi 90-ih”, kao i DJ Stanca, dok će 1. januara atmosferu podići Padrino bend, Zdravko Čolić i DJ Mandozica.
Program se završava 2. januara nastupima Akademie, Gule i Katapulta, a veče će zatvoriti Aco Pejović uz DJ Mallexa Morrera.
Herceg Novi
Ni Herceg Novi ne zaostaje sa izborom muzičkih imena. U najluđoj noći, 31. decembra, publiku će zabavljati Haris Džinović i Neda Ukraden.
Prvog dana Nove godine, 1. januara, nastupiće Željko Samardžić i Vesna Zmijanac, dok je 2. januar rezervisan je za koncert Dženana Lončarevića i Tropico benda.
Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
U maloj sali SOHN u petak je održan Action Lab u okviru programa URBACT Pioneers Accelerator, u kombinaciji sa gradskim safarijem-obilaskom lokacija od važnosti za projekat, s ciljem zajedničkog sagledavanja izazova i potencijala u oblasti upravljanja otpadom.
Action Lab je okupio predstavnike Komunalnog preduzeća Čistoća, nevladinih organizacija, građane i lokalnu samoupravu, koji su kroz terenski rad i tematsku radionicu imali priliku da sagledaju trenutno stanje sistema upravljanja otpadom u Herceg Novom.URBACT Pioneers
Accelerator je projekat u okviru URBACT programa Evropske unije, usmjeren na učenje, razmjenu znanja i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica. Projekat traje 18 mjeseci i okuplja 27 gradova Zapadnog Balkana. Herceg Novi je dio klastera za upravljanje otpadom, u okviru kojeg će tokom 2026. godine biti realizovan i pilot projekat zasnovan na lokalnim potrebama i rezultatima terenskog rada.
Učesnici su najprije obišli reciklažno dvorište, gdje su se upoznali sa projektom pokrenutim još 2009. godine, kao i sa načinom na koji danas funkcioniše. Istaknuto je da je u pogonu aktivna presa za karton, te da zaposleni u Čistoći, uprkos ograničenim kapacitetima, ulažu značajne napore kako bi grad bio uredan i čist. Upućen je i apel građanima da, kao najjednostavniji i najefikasniji korak, odvajaju kartonski otpad u posebne bokseve, čime bi se olakšao rad komunalnih službi i unaprijedili postojeći procesi.
Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
Nakon obilaska reciklažnog dvorišta, učesnici su kroz gradski safari obišli različite djelove grada, gdje su identifikovali problematične lokacije, ali i primjere dobre prakse u održavanju javnih površina. Ova terenska etapa poslužila je kao uvod u završnu radionicu.
Tokom zajedničke radionice, kroz otvorenu diskusiju i razmjenu mišljenja, identifikovani su ključni izazovi u sistemu upravljanja otpadom, kao i elementi zajedničke vizije razvoja Herceg Novog u ovoj oblasti.
Učesnici su zaključili da je, iako je Herceg Novi relativno čist grad, pred lokalnom zajednicom tek početak ozbiljnog i sistemskog rada koji je neophodan u narednim godinama. Istaknuto je da Državna strategija upravljanja otpadom i obaveze Crne Gore iz Poglavlja 27 – Životna sredina predstavljaju jasan okvir i podsticaj za unapređenje reciklaže, smanjenje otpada i razvoj cirkularne ekonomije.
U tom kontekstu definisana je i vizija Herceg Novog do 2030. godine – grad koji reciklira najmanje 30% svog otpada i koji se postepeno razvija kao zero waste destinacija, prepoznatljiva po odgovornom odnosu prema prostoru, prirodi i morskom ekosistemu. Zaključeno je da ovaj projekat predstavlja prvi, ali izuzetno važan korak ka ostvarenju te vizije.
23. Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
23. Maslinijada
„Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“, poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
„Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice,“ naveo je on.
23. Maslinijada
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
„Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas – da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju,“ dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
„Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu,“ istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
23. Maslinijada
„Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska,“ naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici – u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
„Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju,“ poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
„Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan,“ saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
23. Maslinijada
Sjutra, u nedjelju u muzičko- zabavnom programu nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.
