Balon sa bazena na Škveru, koji je tokom zime omogućio nesmetan rad plivačima i vaterpolistima Jadrana, danas je demontiran čime je ozvaničen početak igranja na otvorenom.
Druga polovina aprila unazad nekoliko godina vrijeme je za demontažu balona sa bazena na Škveru, što je uslovljeno rasporedom obaveza u PVK „Jadran“ ali i vremenskim prilikama, pojašnjava Miloš Mračević, direktor PVK “Jadran”.
-Ljudima sa bazena preostaje da srede bazen i da ga pripreme za korišćenje i mislim da će već od prekosutra sve selekcije “Jadrana” da koriste bazen. Nažalost, izgleda da će se ovakva situacija ponavljati i narednih godina s obzirom da još nemamo rješenje za zimski bazen, odnosno za zimsku kuću. Bilo je više rješenja, jedno je sređivanje bazena Instituta Igalo gdje je i projekat urađen, ali nikada nije došlo do realizacije. Drugo je izgradnja novog bazena, u toku je i izrada glavnog projekta i sve su to lijepe teme i lijepe informacije, ali mislim da je došlo i vrijeme konačne realizacije, kaže Mračević.
Mračević podsjeća da će u julu biti četiri godine kako je pala krovna konstrukcija bazena Instituta Igalo od kada su bez zimskog doma.
-Pred nama je ljeto i ljetnje aktivnosti, tu je mnoštvo naših i inostranih ekipa na bazenu Jadran na Škveru i mislim da ovaj bazen jedino kada je bez balona i u ljetnjim mjesecima sja onom pravom zvijezdom Škvera, što je i u našoj himni rečeno. Tada su i naše prave trenažne i takmičarske aktivnosti i da, zaista svi članovi, a i gosti koji dođu kod nas najviše uživaju tokom ljetnjih mjeseci. Ovako će biti do oktobra kada nas čeka postavljanje balona za još jednu zimu, rekao je Mračević.
Prva ekipa će u četvrtak uveče odraditi trening, a od petka 25.aprila počeće sa radom mlađe selekcije plivača i vaterpolista.
U tri hora nastupilo je preko 120 vokalista, pjesmom donoseći premijerne izvedbe i uvijek svjež, obnovljen duh uskršnje radosti
Svaki vaskršnji koncert horova Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ (1839) Kotor donese radost svima u hramu Svetoga Nikole, ushićenje koje može da pruži samo pjesma horskih pjevača i pjevačica svih uzrasta, od malenih prvaka do zrelih seniora. Odabir zahtjevnog i pitkog repertoara duhovne i svjetovne muzike za Dječiji, Omladinski i reprezentativni Mješoviti hor SPD “Jedinstvo” napravili su dirigenti Ivana Krivokapić i Mihajlo Lazarević. Kao posrednici između auditorijuma i pjevačkih zborova, oni su kroz višeglasne napjeve ostvarili divnu komunikaciju sa publikom, a i sa svojim pjevačima/pjevačicama.
Na podijumu ispred „carskih dveri“ nastupilo ukupno je preko 120 horista, među kojima je bilo mnogo profesora/ki u muzičkim školama u Kotoru i Tivtu, onih koji su i sami umjetnički sazrijevali pjevajući u horovima SPD Jedinstvo, a danas su primjer svojim učenicima. Zanimljivo je pratiti kao djeca od jednog do drugog Vaskrsa rastu, kako sazrijevaju i prelaze iz Dječijeg u Omladinski, a zatim u seniorski hor, ali okosnicu „velikog hora“ čini uglavnom stalna, dugogodišnja postava soprana, altova, tenora, baritona i basova.
SPD Jedinstvo
Neki od njih, kao što su Jovana Mršulja i Petar Bukilica, s lakoćom prelaze iz vokala u instrumentaliste (flauta i gitara). Dirljiv je bio nastup malog talentovanog harmonikaša Balše Rakovića, učenik V razreda Muzičke škole “Vida Matjan”, koji je pokazao izvrsnu tehniku i virtuoznost u solo izvedbi trećeg stave „Ruske svite” G. Šendereva, na ponos njegovog učitelja, profesora Ivana Deržijeva, koji je takođe horista – u postavi basova Mješovitog hora.
Publika prepoznaje kvalitet horova SPD “Jedinstvo”, koji svojim repertoarom i izvedbom postavljaju umjetničke standarde horskog pjevanja kod nas. To se čuje u zvuku, osjeća se u kompozicijama koje su izuzetno teške za interpretaciju, svaka je drugačija i zahtjevna na poseban način. Svi horovi su dali svoj maksimum kako bi kroz raznovrsne napjeve publici dočarali tok bogosluženja i Vaskršnji praznik.
Publika u hramu Sv. Nikole
-Trudimo se da na svakom koncertu imamo novih kompozicija, da izvodimo i premijere – ovoga puta imali smo crnogorsku premijeru sa kompozicijom „Da voskresne Bog“ Natalije Knjažinske. Već smo izvodili njene kompozicije „O preblagi, tihi učitelju“ po tekstu iz Njegoševe „Luče mikrokozme“, takođe i „Molitvu vladike Danila“ iz „Gorskog vijenca“, a ovo je sad njena treća kompozicija koja se nalazi na našem repertoaru. Prvi put smo u Kotoru zveli kompoziciju „Miloserdija dveri” sa našom Aleksandrom Magud, kaže za naš portral dirigent Mihajlo Lazarević, koji se ovom prilikom predstavio i kao tenor.
Nastojali su, objašnjava Lazarević, da osmisle program, prožet kompozicijama koje se pjevaju na bogosluženjima tokom Strasne sedmice i tokom Vaskrsa, a da ima i tog nekog „kućnog i domaćinskog veselja“. Tako su na kraju otpjevali “Splet pjesama sa juga”: „Šano dušo“, „Zajdi, zajdi, jasno sonce“ iz Makedonije, koja je bila omiljena blaženopočivšem ocu Momčilu Krivokapiću, kao i grčku pjesmu „Ena to helidoni“, sa solistom Novicom Zečevićem, kako bi začinili koncert “mediteranskom aromom”.
SPD Jedinstvo
U ovom programu posvećena je pažnja ženskim stvaraocima- kompozitorkama (Rogoškina, Kalugina, Knjažinska…), a u narednom periodu nastaviće da rade u tom pravcu, kako bi se krajem godine predstavili tematskim koncertima.
Pored soprana Aleksandre Magud, u solo dionicama su zablistale Isidora Nikolić i Jovana Miljenović.
Mladi vokalisti Una Pajić, Nikola Vukšić, Katarina Krivokapić, Jelena Ojdanić i Đurđa Vukanić ostavili su svoj glasovni pečat u izvedbama Dječijeg i Omladinskog hora, koji su se posebno predstavili ruskim napjevima, te pjesmama “Vaskršnja radost” i “Vaskršnje jutro”, da bi u zajedničkom nastupu otpjevali kompozicije “Sve što diše neka hvali Gospoda” i “Slava tebi Hriste”.
U sekciji instrumentalne podrške našli su se Ana Mihaljević za klavirom, violinistkinja Ana Marija Salamadija, flautistkinja Zorana Jovanović, gitarista Petar Bukilica, Milica Kovačević, violončelo I Milan Bukilica, kahon.
– Za kraj ove godine priremamo specifičan program sa djelima kompozitorki pravoslavne duhovne muzike, polako smo počeli sa probama, a završni koncert će biti održan u ovoj crkvi. Nemamo mnogo crnogorskih kompozitorki, volio bih da ih ovaj program podstakne da se bave ovom vrstom muzike. Imamo našu Jovanu Miljenović, soprana u našem horu, profesorku u Muzičkoj školi, koja je komponovala muziku pod nazivom “O Svevišnji Tvorče Nepostižni” na Njegošev tekst iz “Gorskog vijenca”, što ćemo takođe uvrstiti u program kao duhovnu kompoziciju, kaže Lazarević.
U sklopu najnovije operacije protiv šverca goriva, Iran je 22. aprila zaplijenio brodove Sea Ranger i Salama, koji su kod Bushehra prevozili 1,5 milona litara dizela, te priveo 25 članova posade.
Zapovjedništvo Iranske mornarice predalo je brodove pravosudnim tijelima, a postupak protiv uhićenih je u tijeku. Oba broda bit će zadržana dok se ne provede sudski postupak, piše The Maritime Executive.
U zasebnom slučaju, sud u pokrajini Hormozgan izrekao je zatvorske kazne za posade dvaju ranije zaplijenjenih brodova. Kapetan i dvojica časnika osuđeni su na po pet godina zatvora te moraju platiti kaznu od 5,37 miliona dolara zbog krijumčarenja 4,25 milijuna litara goriva.
Drugi slučaj završio je istom zatvorskom kaznom, ali uz novčanu kaznu od 3 miliona dolara za krijumčarenje 1,7 milona litara dizela. Brodovi će biti vraćeni vlasnicima tek nakon što se sve kazne u potpunosti isplate.
Podsjetimo, Iran je krajem marta već zaplijenio brodove Star 1 i Vintage, koji su prevozili ukupno 3 milijuna litara dizela. Sve ove operacije dio su šire kampanje pojačanog nadzora pomorskog prometa, s ciljem suzbijanja ilegalnog izvoza subvencioniranog goriva.
Zbog nižih cijena goriva u Iranu u usporedbi s arapskim susjedima, krijumčarenje je već godinama unosan posao, a iranske vlasti sada odlučno odgovaraju učestalim kontrolama i strogim kaznama.
Povodom smrti pape Franje, poglavara Rimokatoličke crkve, u subotu je u Bosni i Hercegovini dan žalosti, javlja Anadolu.
“Na 54. izvanrednoj sjednici, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku kojom se proglašava subota, 26. april, danom žalosti Bosne i Hercegovine povodom smrti Svetog Oca Franje”, objavili su na mreži X.
Podsjetili su da se dan žalosti označava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na zgradama institucija BiH na pola koplja, odnosno jarbola.
Preporučuje se Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine da programski sadržaj prilagodi danu žalosti, kao i organizatorima javnih manifestacija u kojima učestvuju Savezi i Udruženja BiH.
Papa Franjo (88) umro je u ponedjeljak rano ujutro od posljedica moždanog udara i srčanog zatajenja.
Posljednji ispraćaj održat će se u subotu, 26. aprila, nakon mise koja će početi u 10 sati po lokalnom vremenu. Kovčeg će biti prevezen u Baziliku sv. Marije Velike u Rimu gdje će papa biti pokopan.
Do sutra u 19 sati vjernici će imati priliku oprostiti se od pape Franje, prolazeći pokraj odra u bazilici svetoga Petra u Vatikanu. Do sinoć je posljednju počast odalo oko 20 tisuća ljudi, a uoči pogreba, koji će se održati preksutra, u Rim pristižu stotine tisuća hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Italija je aktivirala opsežan sigurnosni plan – policija nadzire sve ulice oko Vatikana, uključujući postaje podzemne željeznice i područje uz rijeku Tiber, a u nadzoru se koriste i dronovi. Složena sigurnosna operacija stajat će oko pet milijuna eura.
Zbor kardinala između 5. i 10. maja odlučit će o datumu početka konklave na kojoj će se birati novi Papa. Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, sudjelovat će u izboru treći put.
U razgovoru za HRT uoči odlaska u Rim, govorio je o tome kakav Papa je potreban Katoličkoj Crkvi u današnjem vremenu.
U gradu skalina i mirisa mora, živi čovjek čija kamera ne spava i koji ne dozvoljava da sjećanja izblijede. Milan Dobrilović – neumorni fotograf, kamerman, hroničar i muzičar i čuvar vremena iz dana u dan bilježi tihe elegije o gradu, ljudima i moru koje voli više od svega. Njegovo ime odavno je utkano u tkivo Herceg Novog, kao tiha, ali postojana nota života.
Prva ljubav: muzika
Prije nego što je zabilježio ijedan kadar, Milan Dobrilović svirao je note. Njegov prvi instrument bila je usna harmonika. Još kao dječak iz Bijele, sa trinaest godina, nosio ju je u džepu i svirao djevojčicama na plaži, i tako pobirao njihove simpatije. Uskoro je došla i klasična harmonika, pa časovi u muzičkoj školi u Bijeloj. Muzika mu je bila prva ljubav – živa, topla, zarazna. Osnivao je bendove: Dijamanti, kasnije Galeb, svirao na terasama, u konobama, po feštama i maskenbalima, na svadbama. Bili su to dani početaka Praznika mimoze, a Milan je svirao uz podršku mjesne zajednice, i pod budnim okom kapelnika Gradske muzike Herceg Novi – Ivana Đanka Ciber, čovjeka koga i danas s poštovanjem pominje.
Kad je objektiv zamijenio mikrofon
Tek kasnije, kada su prsti već poznavali svaki akord, Milan je otkrio drugu ljubav – svjetlopis. Prvi fotoaparat, stari Zorka, dobio je od oca, a zatim kameru bez tona, pa dugi niz sve savremenijih uređaja… Snimio je prve kadrove Praznika mimoze, a od tada nije prošla godina bez njegovog objektiva. Toliko je bio vezan za taj Praznik da je, dok je služio vojni rok, pobjegao iz kasarne – samo da bi stigao na Feštu. Takva je bila snaga njegove ljubavi prema gradu, kameri i prazniku što miriše na djetinjstvo.
S kamerom u gepeku, uvijek spreman da zabilježi nešto lijepo – bilo da je to pogled s planine, brod u luci, klapa u prolazu ili dječji osmijeh na rivi – Milan je postao neizostavni hroničar Novog i Boke i već više od decenije je saradnik portala Boka News.
Grad od skalina: priča u slikama
Njegova arhiva, razgranata i bogata – broji preko 160.000 fotografija i više od hiljadu video zapisa na YouTube-u. Na Facebooku je osnovao stranicu “Herceg Novi, grade od skalina”, gdje je sabrao ne samo svoje radove, već i dragocjene porodične fotografije starih novskih familija, ali i fotografije gradova i događaja u Boki. Grupa ima 70 hiljada pratilaca, a najvažniji komentari za njega dolaze od Novljana rasutih širom svijeta. Kažu mu da uz jutarnju kafu otvore njegove slike i bar na tren ublaže nostalgiju.
Milan Dobrilović – foto S.Kosić
Od Praznika mimoze, Fešte od kamelije, Fešte od žućenice, kotorskih karnevala – ništa mu ne promakne. Često ga pitaju: „Imaš li koristi od svega toga, Milane?“ A on, osmijehom, odgovara: „Volim da nekome drugome pružim duplo više nego sebi. U tome uživam.“ Svakodnevno se uključuje uživo preko stranice, svirajući, snimajući, komentarišući, dijeleći ono što vidi i osjeća. Gdje god se nađe, napravi priču. Jer priča je svuda – u starom kamenu, u pogledu s tvrđave, u pjesmi klape koju uvijek rado snimi i kojoj se, naravno, priključi u tercu.
Milan nije profesionalac po diplomi, ali jeste po duši. Znanje je sticao sam, učio gledajući i radeći – prvo u Sky Sat televiziji, a zatim kroz svakodnevni rad na terenu. Snimao je spotove za muzičke grupe, najviše za Egzoduse, a njegov rad postao je prepoznat u cijeloj Boki.
Bio je radnik Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, gdje je proveo 40 godina. Tamo je stekao penziju, ali i mnogo više – životne prijatelje, znanje, sjećanja. Kuća njegove porodice nalazila se unutar ograde brodogradilišta. Rastao je uz zvuke čekića i brodskih sirena, ali je dušom bio negdje na moru – sa harmonikom, kamerom, pjesmom. Brodogradilište mu je bilo dom, a kamera i harmonika – sloboda.
U mladosti, volio je da izlazi, da se zabavlja, da osluškuje puls tadašnjeg vremena. Najčešće je to bila diskoteka Labirint, išao je s društvom u Cavtat, a svakodnevno dolazio u Novi, iako je tada još živio u Bijeloj. Tek 1994. godine preselio se u Herceg Novi, grad kome je godinama već pripadao dušom, kamerom i pjesmom. „Bila je to mladost puna užitaka i zadovoljstva“, kaže – i to se osjeti u svakom kadru koji danas snimi.
Korijeni daleki, srce u Boki
Priča o Milanu ne bi bila potpuna bez porodične hronike. Njegovi Dobrilovići porijeklom su iz Pive. Trbuhom za kruhom, preko Kotora, stigli su u Istru za vrijeme Mletačke vladavine. Njegov otac, rođen u tada italijanskoj Istri, završio je u Etiopiji kao vojnik, gdje je ostao čak trinaest godina, bez ikakvog glasa porodici. Vratio se tek nakon rata, pronašao posao u Pljevljima i životnu saputnicu, Milanovu majku. Zatim je sa Domom za ratnu siročad, došao u Bijelu – gdje je i ostao do kraja života. Govorio je četiri jezika, bio je zanimljiv, tih, svestran čovjek.
Pred kraj života, zamolio je Milana da istraži porodično porijeklo. Milan tada nije stigao – život, posao, snimanja… Ali njegov sin, Denis, jeste. Danas priprema dokumentarni film o Dobrilovićima, o putu od Pive do Istre, o istoriji jedne porodice koja je vijekovima pratila vjetar – ali nikad nije zaboravila korijene.
Milan je i danas neumorni hroničar grada i Boke, onaj koji svojom kamerom liječi nostalgiju, bilježi sve ono što bi nestalo u prolazu – i pretvara ga u priču, kadar, pjesmu bez riječi, i zato, dok kamera i dalje bilježi i dok harmonika tiho svira za dušu, Milan Dobrilović ostaje ono što jeste – svjetlopisac vremena. Ne samo fotograf, ne samo muzičar – već hroničar osjećaja, čuvar fešti i dragulja svakodnevice, čovjek kojem je važno jedino ono lijepo. Jer, kako sam kaže – samo takvi trenuci treba da ostanu upamćeni.
Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za projekte NVO za 2025. godinu.
Budžetsku podršku u ukupnom iznosu od 72.000€ dobilo je 13 nevladinih organizacija sa sjedištem u Tivtu: ŠkArt, Djeca Tivta, Centar za savjetovanje i lični razvoj Tivat, Udruženje Egipćana, Ars praesentia Boke Kotorske, NVO Boka, NVO AKC Pravi put, Avanturistički klub K4, Hrvatska krovna zajednica Dux croatorum, NVO Prijatelji pasa, Centar za razvoj CEZAR, KZD Napredak Gornja Lastva i NVO Istraživanje delfina.
NVO „ŠkArt” sa projektom „ŠkArt rezident IV”, odobrena su sredstva u iznosu op
6.756,00 eura. Nezavisni procjenjivači ocijenili su da se podržavajući ovaj projekat doprinosi jačanju promocije Tivta kao regionalnog i međunarodnog centra urbane kulture. Ovaj projekat se bavi problemima i nudi adekvatno rješenje kroz umjetnički pristup.
NVO„Djeca Tivta” sa projektom „Na talasima radosti” odobrena su sredstva u iznosu od 4.743,66 eura. Nezavisni procjenjivači su ocijenili da aktivnosti ovog projekta doprinose razvoju dječije kreativnosti kod uzrasta od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta, te podizanju svijesti o značaju zdravog odrastanja, uz njegovanje pravilnog odnosa prema savremenim oblicima komunikacije.
NVO „Centar za savjetovanje i lični razvoj Tivat” sa projektom„Mentalna higijena
porodice – Pričajmo o tome”, odobrena su sredstva u iznosu od 8.273,60 eura. Projektnim aktivnostima ova nevladinaorganizacija promoviše zdrave stilove porodice, teme iz oblasti mentalnog zdravlja, brige osebi i djeci koje dotiču savremenu porodicu i nastoji podići opštu svijest, podstaknutiporodicu i pojedinca na traženje pomoći u situacijama različitih porodičnih kriza.
NVO „Udruženje Egipćana” sa projektom „RE integracija”, odobrena su sredstva u
iznosu od 7.432,00 eura. Podržavajućiovaj projekat, doprinosi se značajnoj socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana za ravnopravno učešće u društvenim aktivnostima.
NVO „Ars praesentia Boke Kotorske” sa projektom „Iza svakog takta drugačiji svijet” odobrena su sredstva u iznosu od 9.840,00. Projektne aktivnosti ove nevladine organizacije, kako navode nezavisni procjenjivači u velikoj mjeri doprinose podizanju nivoa kulture i očuvanja mediteranske baštine. Takođe projekat se direktno usklađuje sa ciljevima konkursa, fokusirajući se na afirmaciju umjetničkog stvaralaštva kod djece, jačanje svijesti o kulturnom identitetu i promovisanje različitosti.
NVO „Boka” sa projektom„Tivatski odobrena su sredstva u iznosu od
2.611,20 eura. Nezavisni procjenjivači smatraju da se kroz ovaj projekat ukazuje na kulturno-istorijski potencijal i baštinu Tivta, njegovu prošlost, tradiciju, kulturu, mediteransku osobenost.
NVO „AKC Pravi put” sa projektom „Unaprijedi vještine i budi konkuretniji na tržištu
rada” odobrena su sredstva u iznosu od 4.968,00 eura. Projekat ove nevladine organizacije ima poseban značaj za zajednicu, jer se bavi problemom nezapošljivosti mladih i njihove nedovoljne konkurentnosi na tržištu rada, koja proizilazi iz nedostatka savremenih kompetencija i vještina traženih u aktuelnim uslovima zapošljavanja.
NVO „Avanturistički klub K4″ sa projektom,Off line avantura – tehnološki detoks”
odobrena su sredstva u iznosu od 4.450,93 eura. Podržavajući projektne aktivnosti ove nevladine organizacije značajno se doprinosi promociji zdravih stilova života, očuvanju životne sredine, kao i edukaciji djece i mladih.
NVO„Hrvatska krovna zajednica Dux croatorum” sa projektom „Dani hrvatske
kulture u Crnoj Gori” odobrena su sredstva u iznosu od 10.816,00 eura. Nezavisni procjenjivači su ocijenili da se projektnim aktivnostima ove nevladine organizacije doprinosi promociji kulturnog potencijala, inicijativama i aktivnostima usmjerenih na podizanje nivoa urbane kulture namijenjene djeci, mladima i učiteljima, te afirmaciji manjinskih prava.
NVO „Prijatelji pasa” sa projektom„Šape u Tivtu” odobrena su sredstva u iznosu od
3.168,00 eura.. Podržavajući projekat ove nevladine organizacije u velikoj mjeri će se doprinijeti podizanju svijesti kod lokalnog stanovištva o odgovornijem posjedovanju kućnih ljubimaca, kao i napuštenih pasa i mačaka.
NVO „Centar za razvoj CEZAR” sa projektom„Nasilje u školi nema šanse – snageprijateljstva vođena vrijednostima” odobrena su sredstva u iznosu od 4.456,00 eura. Projektne aktivnosti ove organizacije odnose se na aktuelne teme iz oblasti zaštite djece i omladine, inkluzije, mentalnog zdravlja i prevencije nasilja, te rodne ravnopravnosti i zaštiti OSI. Podržavajući ovaj projekat značajno će se doprinjeti prevenciji nasilja i osigurati dugoročna promjena u školskom okruženju.
NVO „KZD Napredak Gornja Lastva” sa projektom „VERNADOC Metodologija dokumentacija vernakularne arhitekture” odobrena su sredstva u iznosu od 2.112,00 eura. Projektne aktivnosti ove nevladine organiazcije, odnose se na predstavljanje VERNADOC metodologije crtanja i dokumentiranja objekata ruralne arhitekure.
NVO „Istraživanje delfina” sa projektom„Osnaživanje zajednica u cilju očuvanjamorskog ekosistema u Boki Kotorskoj” odobrena su sredstva u iznosu od 2.372,61 eura. Nezavisni procjenjivačismatraju da podržavajući ovaj projekat doprinosi se efikasnijoj zaštiti mora na prostoru BokeKotorske, s obzirom da će lokalno stanovništvo imati ključnu ulogu u upravljanju sprovođenju zaštite mora.
Kompanija Luštica Development – Nagrada za Najuspješniju greenfield investiciju u regionu i razvoj novog grada u kategoriji najuspješnijih investicionih projekata u regionu dodijeljena je projektu Luštica Bay. Nagrada se dodjeljuje od strane poslovnog magazina Diplomacy & Commerce, a po ugledu na svjetski časopis The Economist, čija su sindikacija u Srbiji. Priznanje je uručeno direktorki prodaje u Luštica Bay-u, Ani Zloković, na svečanoj dodjeli nagrada u Jugoslovenskoj kinoteci, u Beogradu.
Luštica Bay danas predstavlja dom kosmopolitskoj zajednici koja se neprestano širi – do sada je prodato više od 1.000 nekretnina, dok je više od 700 već predato vlasnicima. Više od 500 porodica iz čak više od 50 zemalja sa svih strana svijeta pronašlo je ovdje svoj drugi dom, stvarajući jedinstvenu sredinu prožetu različitim kulturama i stilovima života. Po završetku razvoja, Luštica Bay će brojati više od 6.000 stanovnika i obuhvatiće preko 3.000 apartmana, 300 luksuznih vila s pogledom na more, te sedam hotela, među kojima je i renomirani The Chedi – već godinama prepoznat kao sinonim za vrhunsku uslugu i ambijent – saopštila je direktorica prodaje, Ana Zloković.
Kao nova destinacija na crnogorskoj obali, Luštica Bay prirodno spaja mediteranski šarm sa savremenim načinom života, oblikujući prostor u kojem se osjećaj pripadnosti rađa spontano – kroz ljepotu krajolika, kvalitet svakodnevnice i duh zajedništva koji se ovdje osjeća na svakom koraku.
Luštica Bay / nagrada
Luštica Bay se realizuje uz viziju savremenog mediteranskog života, kroz četiri pažljivo osmišljena naselja – svako sa svojom atmosferom, dinamikom i ulogom u formiranju potpuno novog grada u nastajanju.
Marina Village, koje je u završnoj fazi razvoja, odiše šarmom autentičnih ribarskih mjesta, gdje se miris mora prožima sa atmosferom uskih ulica, kamenih kuća i mirnog luksuza, dok Centrale – gradsko središte – pulsira urbanom energijom – kroz moderno gradsko jezgro sa školom, zdravstvenom ustanovom, administrativnim centrom, sportskim sadržajima, prodavnicama i restoranima – sve što jedan grad treba da živi punim plućima.
Naselje Horizon je ekskluzivna nova zona koja nudi potpunu privatnost i neometane poglede na Jadran iz svakog ugla, uz posebno dizajnirani Clubhouse kao mjesto okupljanja i opuštanja, a The Peaks, kruna cijelog projekta, gradi se u sklopu golf terena sa 18 rupa koji potpisuje legendarni Gary Player, uz kolekciju apartmana, kuća i vila, nastalih iz kreativne sinergije nagrađivanog internacionalnog arhitektonskog studija Block 722 i renomiranog crnogorskog biroa NRA Atelier.
Rezidencije u Luštica Bay-u predstavljaju spoj pažljivo promišljenog arhitektonskog izraza i duha autentičnog Mediterana – onakvog kakav je nekada bio. Svaki objekat osmišljen je da se prirodno uklopi u pejzaž poluostrva Luštica, dopunjujući prostor i poštujući njegove obrise, te ritam života uz more.
Destinaciju dodatno oplemenjuju pet uređenih plaža i funkcionalna marina, raspoređeni duž gotovo šest kilometara dugog priobalnog pojasa, gdje se kristalno čisto more zaliva Trašte susreće sa zelenim padinama i netaknutom obalom poluostrva Luštica.
Uskoro, Luštica Bay će postati i dom spektakularnog golf terena sa 18 rupa, djelo svjetski priznatog golf dizajnera Gary Player-a. U toku su aktivni radovi na kompletnom terenu, čije su prve 3 rupe i vježbalište za golf trenutno u završnoj fazi. Smješten među samo 10% golf terena koji sa svake rupe pružaju pogled na more, ovaj teren obećava iskustvo koje nadilazi igru – doživljaj koji počinje prvim zamahom, a ostaje sa vama dugo nakon posljednjeg udarca golf štapom.
Snažan potres magnitude 6,2 stupnjeva prema Richteru pogodio je malo prije podneva Istanbul i njegovu okolicu. Nakon njega slijedila su još dva jaka potresa snage 5 stupnjeva. Unatoč jakosti potresa, dojava o poginulima i većoj materijalnoj šteti nema, a najveći broj ozlijeđenih posljedica je paničnog iskakanja kroz prozore i s balkona.
„Dragi gledatelji, u Istanbulu se upravo događa vrlo jak potres. Moramo to prenijeti u eter i nas vrlo ozbiljno trese… Da, potres je stvarnost Turske i Istanbula.”
Kometirao je voditelj nesporedno nakon što 16-milijunski Istanbul i okolne pokrajine zatresao snažan potres. Žarište
Epicentar potresa koji se dogodio u 12:49 po lokalnom vremenu bio je u području Silivrija, okruga smještenog oko 80 kilometara zapadno od Istanbula. Potres je udario na dubini od 6,92 kilometara, priopćio je AFAD, turska agencija za izvanredne situacije.
– Sve se dogodilo iznenada, uz veliki šok, potres smo jako osjetili. Sa strahom sam potrčala ravno prema svojem psu, zagrlila ga i čekali smo da to završi, ležeći na zemlji. Nakon toga uzeli smo stvari i otišli na ulicu. U parku smo nekoliko sati. Mislim da ćemo ostati još malo, rekla je Neslisah Aygoren, stanovnica Istanbula.
– Živimo na 20., najvišem katu. Jako smo se tresli, bacalo nas je posvuda, nismo mogli shvatiti što se događa. U početku smo bili toliko šokirani da nismo niti pomislili da je potres. Bilo je zastrašujuće, rekla je Leyla Ucar, stanovnica Istanbula.
– Bili smo u automobilu i kada smo se zaustavili, počeo se tresti. U tom trenutku susjedi su u panici počeli izlaziti iz stambene zgrade, kazali su građani.
Potres magnitude 6,2 stupnja dogodio se nakon slabijeg od 3,9, a najsnažniji naknadni potres bio je magnitude 5,9, priopćio je AFAD.
Potres se osjetio i u dijelovima Grčke, prema granici s Turskom.
Nema štete na infrastrukturi
Ozlijeđena je 151 osoba, uglavnom zbog skakanja kroz prozor i s balkona. Do sada nije utvrđena veća šteta na stambenim objektima ni prometnoj infrastrukturi.
– Zatreslo se dok sam gledala televiziju. TV se tresao, a i ja. Bilo je jako, ali doživjela sam i jače potrese. Neka nam Allah pomogne. Nadam se da neće biti novog.
Današnja serija potresa samo je nastavak malo slabijeg niza koji je počeo još u ponedjeljak. Zanimljivo je da im je epicentar otprilike na istom mjestu.
– Bili smo u kući tijekom potresa. Jako smo se tresli. Kada se smirilo, malo smo pričekali i izašli. Još uvijek čekamo. Zovemo rodbinu da saznamo kako su.
Oživjela sjećanja na razorni potres iz 2023.
Tursku je prije dvije godine pogodio najsmrtonosniji i najrazorniji potres u suvremenoj povijesti. U veljači 2023. potres magnitude 7,8 stupnjeva ubio je više od 55 tisuća i ozlijedio njih još 107 tisuća na jugu Turske i sjeveru Sirije.
Stotine tisuća ljudi i dalje je bez domova, a mnogi od njih žive u privremenom smještaju.
Potres u srijedu oživio je sjećanja na onaj iz 1999. godine u blizini Istanbula, koji je odnio 17 tisuća života.
Istanbul je smješten na nestabilnom sjevernoanadolijskom rasjedu te seizmolozi stoga upozoravaju da su potresi u gradu sa 16 milijuna stanovnika neizbježni.
Ta bivša prijestolnica Osmanskog Carstva u povijesti je bila pogođena nizom potresa. Onaj 1509. bio je toliko razoran da su ga osmanske vlasti prozvale “malom apokalipsom”.
U Istanbulu je od tada osnovana agencija za upravljanje katastrofama, izgrađene su bolnice otporne na potrese i stvoreni sustavi kojima se može prekinuti opskrba plinom.
Stručnjaci, međutim, govore kako su najveći problem deseci tisuća loše izgrađenih zgrada koje su bez velikog nadzora nikle tijekom građevinskog buma prošlih desetljeća, navodi agencija France Presse.
