Turistička sezona u Dubrovniku između geopolitike i skupoće

0
Turistička sezona u Dubrovniku između geopolitike i skupoće
Dubrovnik – foto Boka News

Nakon dobrih rezultata ostvarenih za Uskrs, Dubrovnik glavnu turističku sezonu dočekuje osluškujući vijesti s Bliskog istoka i suočavajući se s izazovom statusa skupe destinacije.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je početkom mjeseca da bi sezona mogla biti jedna od operativno i tržišno najzahtjevnijih, s realnom mogućnosti nešto slabijih rezultata u odnosu na lani, većim dijelom i zbog negativnih iskustava gostiju s neujednačenim omjerom cijene i kvalitete usluge.

Direktor agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić ističe da je trenutačno stanje u poslovanju stabilno, ali da bi rast cijena energenata i zrakoplovnih karata mogao spriječiti neke turiste u namjeri dolaska u Dubrovnik.

On procjenjuje da bi se dio turista iz Europe koji su planirali odmor u zemljama Bliskog istoka, mogao preusmjeriti u Hrvatsku.

“Prošlogodišnji turistički rezultat Dubrovnika je maksimum koji možemo dostići, a takva su očekivanja i za ovu godinu”, poručuje Dubretić.

Prvih petnaest dana ljetnog reda letenja u Zračnoj luci Ruđer Bošković (ZLRB) protekao je prema očekivanjima, uz rast broja putnika od 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom nije bilo otkazivanja i promjena u letu letenja zbog sukoba na Bliskom istoku.

“Zasad nemamo nikakvih informacija o otkazivanju ili redukciji letova za Dubrovnik. Svi letovi su u prodaji, a aviokompanije dosad nisu imale izmjene u planiranom rasporedu. Čak imamo i liniju za Tel Aviv dvaput tjedno od kraja svibnja. Naravno da smo svjesni okolnosti i stalno pratimo situaciju. Proaktivno komuniciramo s prijevoznicima i naravno da se u pozadini radi i na drugim mogućnostima, ako za to bude potrebe”, kaže glasnogovornica ZLRB Marina Ruso Mileusnić.

Zračna luka očekuju stabilno ostvarenje sezone s blagim povećanjem broja putnika, ali i uz oprez i spremnost na moguću pravovremenu prilagodbu.

Dubrovnik foto Boka News
Dubrovnik foto Boka News

“Mi smo izrazita aviodestinacija i pod povećalom smo. Kako će turisti iz SAD-a reagirati, koji su nam prvi po izvanpansionskoj potrošnji? Hoće li se ohrabriti i puniti zrakoplove na izravnoj liniji New York – Dubrovnik? Možda će i skratiti trajanje odmora“, rekao je Marušić, koji smatra da je pred Dubrovnikom prosječna turistička godina, uz još uvijek aktualne probleme gužvi u srcu sezone i previsokih cijena.

“Reakcije na skupoću Dubrovnika postale su čak i oštrije pa se prilagođavaju proračuni. Potrošnju koju bismo htjeli kao ekskluzivna destinacija vidjet ćemo sve manje i manje. Biraju se jeftinije varijante usluga i proizvoda. Interes i dalje postoji, ali nije to ono što Dubrovnik zaslužuje”, rekao je Marušić.

“Dokazano je da smo kao destinacija pretjerali, ali nadam se da će to biti lekcija onima koji su se htjeli priključiti na val popularnosti Dubrovnika kako bi ostvarili brzinski ekstraprofit, bez razmišljanja o dugoročnosti i održivosti. Potrebna je dugogodišnja vizija s ulaganjem u kvalitetu, a ne kvantitetu”, poručio je Marušić.

Direktor tvrtke Direct Booker Nino Dubretić izjavio je da će nakon dobrih rezultata tijekom uskrsnih blagdana, travanj zbog svjetskih geopolitičkih zbivanja biti malo slabiji od očekivanog.

“Kad je rat glavna tema, onda se odgađa odluka o putovanju. Gosti još imaju vremena predomisliti se za sezonu i vjerojatno hoće, ali prvi idući mjesec pati zbog toga. Mislim da zato i imamo rupu nakon Uskrsa, ali vjerujem da ćemo na koncu izvući sezonu”, rekao je Dubretić.

U Monfalconeu porinuta Norwegian Aura, najveći kruzer u povijesti Norwegian Cruise Linea

0
U Monfalconeu porinuta Norwegian Aura, najveći kruzer u povijesti Norwegian Cruise Linea
Kruzer Norwegian Aura – Foto: Screenshot/X

S gotovo 170.000 GT, Norwegian Aura potvrđuje trend rasta kapaciteta u kruzerskoj industriji



Norwegian Cruise Line i talijanski Fincantieri obilježili su važnu brodograđevnu etapu za novi kruzer Norwegian Aura, koji je 16. travnja prvi put dotaknuo more u brodogradilištu Monfalcone u Italiji. “Float-out” označava završetak gradnje vanjskog trupa i prelazak projekta u novu fazu, u kojoj slijedi intenzivno opremanje interijera i završni radovi prije isporuke.

Riječ je o brodu koji će po ulasku u flotu postati najveći u povijesti Norwegian Cruise Linea. Prema podacima kompanije, Norwegian Aura duga je gotovo 1.130 stopa, odnosno oko 344 metra, a imat će bruto tonažu od približno 170.000 tona. Na brodu će biti više od 1.970 kabina, s kapacitetom od oko 3.880 putnika pri dvokrevetnom smještaju.

Prvo putovanje Norwegian Aura odradit će 21. svibnja 2027., kada će isploviti iz Trsta na sedmodnevnom mediteranskom kružnom putovanju s pristajanjima u Italiji i na Malti. Nakon toga slijedi 14-dnevna transatlantska plovidba prema SAD-u, a od 10. lipnja 2027. brod će bazirati u Miamiju, odakle će tijekom inauguracijske sezone ploviti na sedmodnevnim rutama po istočnim i zapadnim Karibima.

Za Fincantieri je ovo još jedna potvrda čvrste suradnje s Norwegian Cruise Lineom, dok za NCL Norwegian Aura predstavlja novi iskorak u segmentu suvremenih velikih kruzera.

Tramp: Primirje bi moglo završiti ako se do srijede ne postigne dogovor

0
Tramp: Primirje bi moglo završiti ako se do srijede ne postigne dogovor
Donald Trump – Foto: Evan Vucci / REUTERS

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da bi mogao prekinuti primirje s Iranom ako se do srijede ne postigne dugoročni sporazum o okončanju rata.

– Možda ga neću produžiti, ali blokada (iranskih luka) će ostati, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One na povratku u Washington iz Phoenixa u Arizoni.

– Dakle, imate blokadu i nažalost morat ćemo ponovno početi bacati bombe, kazao je.

Iran je, u skladu s dogovorom o primirju u Libanonu, potpuno otvorio Hormuški tjesnac za prolazak svim komercijalnim plovilima. Američki predsjednik Donald Trump nakon toga objavio je da je ovo velik i briljantan dan za cijeli svijet te kako je Iran pristao da više nikad neće zatvoriti Hormuz.

Odmah nakon toga pala je i cijena nafte. Sada iznosi oko 89 dolara. Na vrhuncu sukoba cijene su dosezale i 120 dolara po barelu.

Otvaranje Hormuškog tjesnaca otvara prostor za diplomaciju, ali ne nužno i za trajni mir, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a Janko Bekić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”.

– Diplomaciji treba dati šansu, ali uvijek moramo imati na umu da akteri poput Irana i SAD-a, kada razgovaraju, ne razgovaraju u dobroj vjeri. Ne radi se o taktiziranju, radi se o nadmetanju i daj diplomatski odnos je nastavak rata drugim sredstvima. Pokušavaju drugim sredstvima ostvariti što više ratnih ciljeva, rekao je Janko Bekić.

IBM će osnažiti kapacitete za praćenje i identifikaciju mikroplastike u Jadranskom moru

0
IBM će osnažiti kapacitete za praćenje i identifikaciju mikroplastike u Jadranskom moru
Foto IBM

Mikroplastika se definiše kao sintetički, teško razgradivi čvrsti materijal veličine manje od 5 mm, nerastvorljiv u vodi. Danas je mikroplastika jedan od značajnih zagađivača životne sredine. Može nastati razgradnjom većih plastičnih predmeta usljed djelovanja vjetra, talasa i ultraljubičastog zračenja, ili se ciljano proizvodi i koristi u pojedinim proizvodima (npr. kao mikročestice u kozmetici).

Zbog postojanosti i mobilnosti, mikroplastika je široko rasprostranjena u različitim vodenim ekosistemima, uključujući površinske vode, mora i estuare, gdje su organizmi direktno ili indirektno izloženi njenom djelovanju.

Mikroplastika obuhvata različite polimere, kao što su polivinil-hlorid (PVC), polietilen-tereftalat (PET), polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS) i najloni (poliamidi). U zavisnosti od vrste polimera, meteoroloških i hidroloških uslova, UV zračenja, kao i razvoja bioobraštaja, čestice mikroplastike mogu vremenom mijenjati gustinu i masu, tonuti i akumulirati se u morskom sedimentu.

Mikroplastika – Foto IBM

Zbog male veličine čestica, bioraspoloživost mikroplastike u morskim ekosistemima je visoka, što omogućava njeno unošenje (ingestiju) od strane brojnih organizama, od sitnih planktonskih račića do morskih sisara, uključujući delfine i kitove. Uticaj mikroplastike na morske organizme predmet je brojnih istraživanja.

Dosadašnje studije ukazuju na negativne efekte, uključujući promjene u ponašanju pri ishrani, usporen rast i reproduktivnu toksičnost kod različitih vrsta.

Koncentracije mikroplastike u Sredozemnom moru danas su zabrinjavajuće. Istraživanja ukazuju da

Sredozemno more može sadržati više mikroplastike po jedinici zapremine nego mnoga druga mora, što se dovodi u vezu sa njegovom gotovo zatvorenom geografskom strukturom, visokom gustinom naseljenosti, intenzivnim turizmom, industrijskim aktivnostima i pomorskim saobraćajem.

Glavni izvori mikroplastike u Sredozemnom moru su rijeke i kanalizacioni sistemi koji prenose otpad sa kopna, pomorski saobraćaj, ribarstvo, nepravilno odlaganje otpada i atmosferska depozicija.

Mikroplastika – Foto IBM

Kroz brojne projekte, Institut za biologiju mora je obezbijedio terensku i laboratorijsku opremu za analizu mikroplastike. Tokom 2026. godine na Institutu će biti održana obuka za obradu uzoraka mikroplastike i identifikaciju polimera pomoću FTIR spektroskopije (Fourierova transformaciona infracrvena spektroskopija).

Time će Institut dodatno osnažiti kapacitete za praćenje i identifikaciju mikroplastike u Jadranskom moru, uključujući klasifikaciju tipova plastike i kvantifikaciju čestica u uzorcima vode, sedimenta i biote. Obuka će omogućiti primjenu savremenih analitičkih metoda u praćenju uticaja mikroplastike na morske ekosisteme, kao i korišćenje prikupljenih podataka u naučnim studijama, izradi ekoloških procjena i oblikovanju strategija za smanjenje zagađenja plastikom.

Na taj način Institut će doprinijeti unapređenju znanja o distribuciji mikroplastike, identifikaciji njenih izvora i boljem razumijevanju potencijalnih rizika po morske organizme i ljude.

Promocija Leksikona arheologije Crne Gore u Herceg Novom

0
Promocija Leksikona arheologije Crne Gore u Herceg Novom
Leksikon promocija

Nakon uspješnih promocija Leksikona arheologije Crne Gore u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti objavljenog krajem 2025. godine održane u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i u Ministarstvu kulture i medija, nastavlja se serija promocija u Crnoj Gori i regionu.

Promocija Leksikona arheologije Crne Gore održaće se u utorak, 21 aprila 2026. godine, u 19 časova, u Galeriji “Josip Bepo Benković” Herceg Novi.

Na pomociji Leksikona će govoriti:

– Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi;

– Gordana Krunić, direktorica JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo

   Benković“ Herceg Novi;

– Mr Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, Ministarstvo kulture i

   medija Crne Gore;

– Radmila Ćapin, članica Redakcije Leksikona;

Dr Dejan Gazivoda, glavni i odgovorni urednik Leksikona.

Susret sa Tihomirom Stanićem u Kotoru

0
Susret sa Tihomirom Stanićem u Kotoru
Stanić i foajeu Kulturnog centra Kotor

Glumac Tihomir Stanić voli kada na sceni osjeti pažnju sa kojom publika prati nastup, kao što je to bilo u četvrtak, 16. aprila u velikoj Sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“, gdje je pripovijedao roman “Na Drini ćuprija” Ive Andrića. Zanimljivo je da u Kotoru igra prvi put, iako je proputovao svijet igrajući, osvajajući brojne nagrade za glumačka ostvarenja.

Sam na sceni, mijenjajući boju, intonaciju i jačinu glasa dok je kazivao zahtjevni tekst, samo sa stolicom i knjigom kao rekvizitima, „majstor od teatra“ uspio je da osvoji pažnju publike punih sat i nešto.

Cijeni Andrića i zato je usvojio ovaj tekst učeći ga prije 25 godina svakodnevno pet mjeseci po pet sati, a kada ga je savladao, to mu je „dalo slobodu izbora da ne mora da čeka ulogu“. Citirajući dio Andrićevog eseja „Razgovori sa Gojom“, Stanić je, obrativši se  nakon predstave prisutnima, istakao da glumac, da bi osvojio slobodu, mora stalno da živi punim plućima i da iznova dokazuje svoje profesionalno umijeće. Podsjećajući na velike glumce (Miru Stupicu, Ljubu Tadića…) naglasio je da njima „ništa nije vredjelo što su postali veličine, svaki put izlazili su iznova pred publiku, svaku ulogu morali su iznova da rade i svaki put morali su da u publici ponovo nađu potvrdu pažnje i smisla svoje profesije“. Uz glasno oduševljenje publike, maestro Stanić je nakon izvedbe još i odrecitovao tri pjesme domaćih autora, što je bilo onaj zadnji slatki ukras na predivnoj teatarskoj poslastici.

Ovo nije klasična monodrama, roman “Na Drini ćuprija” Stanić pripovijeda već 25 godina –  17. aprila  je tačno 25 godina od premijere. Govorio je Andrićeve riječi svuda po svijetu, od Katedre za slavistiku na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, preko Njujorka i Čikaga do sela po Kosovu i Metohiji, pa i u svom rodnom selu Šeškovci kod Laktaša.

-Ovo što govorim sam 2001. godine izveo prvi put i nebrojeno puta. Ne vodim nikakve evidencije i ne čuvam ništa, nikakva svjedočanstva o svojoj biografiji, svestan sam da time samo opterećujem djecu ili ljude sa kojima živim, a možda će neko nekad, ako to bude vredelo, sačuvati ili pronaći neke činjenice o tome, kaže Stanić.

Puna sala u Kotoru

Kao strastveni poštovalac velike literature i književnosti igrao je mnogo značajnih dramskih djela, – Oresta u „Orestiji“ Eshilovoj, Sofokla, Alkestide od Euripida, igrao je i Šekspira, Molijera, Bulgakova, Pirandela…

-Glumac sazreva igrajući kompleksne uloge koje su potekle iz tih velikih dramskih tekstova. Andrićeva rečenica, stilski, briljantna, mudrost koju nosi skoro svaka od tih rečenica – to me je potaklo da tekst naučim još 2001. godine, a i da time steknem neko osećanje slobode. Onda kao glumac nisam morao da čekam da me neko pozove i ponudi mi ovu ili onu ulogu, ja sam uvijek imao ovo što sam mogao da igram u raznim okolnostima i da na kraju krajeva zarađujem za život, govoreći nešto što poštujem, cenim. Nije tako lako dopreti do publike nekim ozbiljnim sadržajem, ali ja sam bio uporan i uspio sam, kaže Stanić za Boka News.

Nekoliko puta, dodaje, ovu pripovijest govorio je i u Herceg-Novom, Andrić je tamo izabrao da napravi kuću, jedinu koju je napravio i imao, ali poslije smrti Milice Babić nije se više vraćao. Evo, kaže, sad se on sa predstavom vraća umjesto njega. U Herceg-Novom je, podsjeća, snimao dijelove serije „Nobelovac“, koju je prije dvije godine emitovala RTS. Stanić je bio jedan od kreatora, scenarista, reditelj i igrao je Andrića u periodu od 1941. do 1961. godine.

U liku Ive Andrića pojavio se u TV-filmu “Znakovi” 1995/96. godine, te u filmovima “Lajanje na zvezde,  “Žućko”, “Proleće na poslednjem jezeru”.

-Bio sam izvršni producent serije “Nobelovac“ i to je nešto čime se zaista ponosim. Mislim da će i vreme, kad se to bude repriziralo, dokazati koliko je cela ekipa koju sam okupio ozbiljno pristupila tom poslu, kaže Stanić.

Za koji dan sa ovom predstavom putuje u Štutgart, pa u Kozarsku Dubicu, zatim u Banja Luku, u Oslo, Stokholm, Geteborg, Kopenhagen, Dablin. Komad „Na Drini ćuprija“ Tigra samo na srpskom jeziku, samo za našu publiku, ali ponekad ga obraduju i „gosti sa strane“.

Kada je igrao u Hamburgu u publici je susreo Roberta Hodela, istaknutog doktora slavistike. Jako se obradovao kada je nakon nastupa na „Dorćol  Placu“ u Beogradu na ulici sreo 25-godišnju profesorku iz Kine, koja predaje srpski jezik Kinezima u Beogradu. Ona je sa svojim studentima bila na predstavi, sve su odlično razumjeli, jer to studiraju i uče.

Objasnio nam je da iz raznih razloga, prvenstveno zbog svoga društvenog aktivizma, nema baš pristup mnogim mjestima po Srbiji, te u zadnje vrijeme igra na „Dorćol Placu“. Tu ga je publika, pored  predstave “Na Drini ćuprija”, vidjela i u komadu “Čekajući Godoa”, koji je po tekstu Semjuela Beketa režirao sa Vladanom Gajovićem, Sarom Cizelj i Slobodanom Beštićem, svojim bivšim studentima.

/M.D.P/

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba

0
Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrane su 22 saobraćajne nezgode, a poginula je jedna osoba, prenosi agencija MINA.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su teže povrijedjene tri a lakše šest osoba.

Navodi se da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Nikšiću i Danilovgradu po tri, Kotoru i Budvi po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je Baru i Bijelom Polju.

Izdato je 611 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 64 prekršajne prijave.

Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Uhvatite zarazni ritam Čoko zobenog kolača s višnjama!

0
Uhvatite zarazni ritam Čoko zobenog kolača s višnjama!
Čoko zobeni kolač s višnjama

Kada na taktove valcera zaplešu višnja i čokolada, dobijemo klasičnu švarcvaldicu, bezvremensku i profinjenu. Ali ako toj poznatoj kombinaciji dodamo malo više energije i nešto proteinske snage, onda bismo trebali napraviti mjesta za novu zvijezdu plesnog podija – naš čoko zobeni kolač!

Zobeno brašno, chia sjemenke, mljeveni lan, kakao, tamna čokolada i whey protein udružili su snage u skladan ritam okusa punog zadovoljstva. A harmonija slatkog i osvježavajućeg ne bi bila savršena bez sočnih višnjanja i bogate čokolade.

Predstavljamo vam desert s karakterom koji vraća energiju i potiče na ples, iako samo okusima!

Priprema :

  1. U većoj posudi pomiješajte sve sastojke osim višanja i čokolade. Sjedinite ih pjenjačom u glatku smjesu.
  2. Umiješajte 80 g višanja, a zatim smjesu izlijte u kalup za pečenje dimenzija 15 x 23 cm.
  3. Na vrh rasporedite preostalih 20 g višanja i pospite nasjeckanom tamnom čokoladom. Pecite 25 minuta na 180 °C.
  4. Za to vrijeme, u malom loncu zagrijte preostalih 50 g višanja dok ne omekšaju i ne puste sok.
  5. Poslužite još topli kolač uz tople višnje i kremasti grčki jogurt.

UP: Od početka godine oduzeto 338 komada oružja

0
UP: Od početka godine oduzeto 338 komada oružja
Foto Uprava policije

Službenici policije od početka godine oduzeli su 338 komada oružja i više od 8,6 hiljada komada municije, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da su u proteklom periodu jasno pokazali da borba protiv ilegalnog oružja predstavlja jedan od apsolutnih prioriteta.

Iz policije su rekli da su njihovi službenici od početka godine izvršili 452 pretresa kod pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i sa njima povezanih osoba, kao i kod građana za koje je postojala sumnja da mogu biti povezani sa mogućim izvršenjem krivičnih djela.

Uprava policije je, kako je saopšteno, u proteklom periodu jasno pokazala da borba protiv ilegalnog oružja predstavlja jedan od apsolutnih prioriteta u radu svih organizacionih jedinica, imajući u vidu da oružje koje građani drže u ilegalnom posjedu predstavlja jedan od ključnih bezbjednosnih rizika po živote i ukupnu stabilnost društva.

„U periodu od početka godine do danas, kroz intenzivan, planski i pojačan operativni rad na terenu, sprovedena su ukupno 452 pretresa na teritoriji države“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je riječ o aktivnostima koje su rezultat svakodnevnog koordinisanog djelovanja policijskih službenika, usmjerenog na lociranje i oduzimanje oružja, kao i procesuiranje odgovornih osoba.

„Rezultati takvog rada su konkretni i mjerljivi – oduzeto je ukupno 338 komada oružja i 8.651 komad municije“, rekli su iz policije.

Oni su kazali da su, paralelno sa tim, iz ilegalnih tokova uklonjene i značajne količine posebno opasnih sredstava – 144 komada eksploziva, 15 minsko-eksplozivnih sredstava, 2.950 grama privrednog eksploziva, kao i 500 grama baruta.

Iz policije su naveli da je, istovremeno, kroz preventivnu akciju „Poštuj život – vrati oružje“ potvrđeno da odgovoran odnos građana ima ključnu ulogu u jačanju bezbjednosti.

Kako su rekli, dobrovoljno je predat 181 komad oružja i 2.206 komada municije različitog kalibra, čime je dodatno smanjen rizik od zloupotrebe.

„Uprava policije nastavlja sa snažnim, kontinuiranim i neselektivnim djelovanjem u ovoj oblasti, sa jasnim ciljem daljeg suzbijanja ilegalnog posjedovanja oružja i njegovog sistematskog uklanjanja iz nezakonitih tokova, uz kontinuirano unapređenje bezbjednosti građana i ukupne sigurnosti društva“, navodi se u saopštenju.

Primorac prvi put u finalu Regionalne lige, protivnik Radnički

0
Primorac prvi put u finalu Regionalne lige, protivnik Radnički
Klupa Primorca (foto: Regionalna liga/Slobodan Sandić)

Bokeljski derbi bio je upravo onakav, uzbudljiv i na jednu loptu, kako su i najavljivali iz tabora dva najbolja crnogorska kluba Primorca i Jadrana, a uoči polufinalnog okršaja Regionalne lige.

Pripao je Kotoranima poslije peteraca – 22:20 (regularni dio završen 17:17), neprecizan je bio španski reprezentativac Valera u kapici novljanske ekipe u trećoj seriji (šutirao preko gola), a upravo je tada stručni štab povjerenje na golu dao mladom našem reprezenativcu Marku Pejoviću. Nakon što su u četvrtoj seriji bili precizni Brkić i Janović, u posljednjoj je dileme otklonio Savo Ćetković za treći ovosezonski trijumf Primorca protiv Jadrana. I zanimljivo da su Kotorani sva tri puta (u nizu) od rivala bili bolji u ovom takmičenju.

Ekipa iz Kotora u finalu će se sastati sa Radničkim iz Kragujevca koji je bio bolji od Šabca 15:9.

Za treće mjesto boriće se Jadran mtel i Šabac.

Primorac u nedjelju juri prvu titulu, Radnički brani pehar i napada treću.