U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju februara u blokadi bilo 20,32 hiljade preduzeća i preduzetnika, što je 1,29 odsto više nego na kraju januara.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,21 milijardu EUR, što je 0,17 odsto manje nego u januaru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 29,17 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 353,85 miliona EUR.
Kako se navodi, 49,88 odsto ukupnog iznosa blokade ili 605,04 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je skoro 1,65 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 44,88 miliona EUR, što je 3,7 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 18,66 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,17 milijardi EUR.
„Kulturne i kreativne industrije & baština: Gastroheritage“ – od 14. do 17. marta u Petrovcu
Međunarodna multidisciplinarna konferencija „Kulturne i kreativne industrije & baština: Gastroheritage“, treći internacionalni naučni i stručni događaj ove vrste koji organizuje petrovačko Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, biće održana od 14. do 17. marta.
Prvog dana, svečano otvaranje i prateći festival hrane i tradicionalnih lokalnih proizvoda počeće od 12 sati na terasi Spomen-doma „Reževići“ u istoimenom paštrovskom selu. Manifestaciju će otvoriti generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore Miroslav Cimbaljević.
Naredni dani, s naučnim i stručnim programom, odvijaće se u hotelu „Monte Casa“ u Petrovcu, svakog dana sa početkom u 10 sati. Konferencija „Gastroheritage“ (hrana kao nasljeđe, odnosno hrana – nasljeđe) bavi se ovim specifičnim kulturnim nasljeđem kao razvojnim potencijalom za kulturne i kreativne industrije i ukupan društveni razvoj. U fokusu će biti gastronomija sa heritološkim elementima, tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i hrana, koji istovremeno predstavljaju nedovoljno iskorišćen potencijal za održivi razvoj i društveno blagostanje.
Konferencija
Široko tematski obuhvat koji će biti u središtu pažnje na konferenciji odnosi se na kulturu, baštinu, stvaralaštvo, medije, komunikacije, nauku i struku, privredu, posebno poljoprivredu. Predavači na konferenciji i pratećim programima, osim iz Crne Gore, dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Ukrajine, Rusije, Kanade i svi su relevantni stručnjaci iz svojih oblasti.
Krajnji cilj ovogodišnje konferencije na temu gastronomije kao kulturne baštine jeste da se tradicionalna hrana i lokalne proizvodnje počnu kreativno, kritički i analitički posmatrati kroz vizuru legislative, institucija, privrede, kulture, baštine, identitetskih pitanja, dizajna, umjetničkog izražavanja i brojnih drugih aspekata, cijeneći to da je upravo ishrana sastavni i izuzetno bitan dio života svih nas – oduvijek i zauvijek.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je u velikom kašnjenju sa organizacijom tendera za davanje u zakup plaža za predstojeću ljetnju turističku sezonu, zbog nepostupanja Vlade, odnosno, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi ministar Janko Odović.
Ovaj resor treba da da saglasnost Morskom dobru na predlog Odluke o davanju u zakup i na korišćenje djelova morskog dobra (koji je Ministarstvu dostavljena 7. februara) i na Cjenovnik početnih naknada za korišćenje i zakup morskog dobra (dostavljen 20. februara).
Preduzeće čeka saglasnot i na Altas kupališta i Plan korišćenja novca za ovu godinu. Bez saglasnosti na ova akta Morsko dobro ne može raspisati tender za zakup plaža.
Krajnji rok za davanje saglasnosti, da bi Morsko dobro moglo da sprovede tender za koji je sve spremno, je, kako su kazali u ovom preduzeću, 1. april.
“Gotovo da nema dana da od građana ne dobijam pitanja kad će tenderi, da li je Vlada izglasala plan i program privremenih objekata za zonu Morskog dobra i tome slično. Nažalost, ja koji bih trebalo da znam sve o tome nemam odgovore na ova pitanja, a kako smo svi svjedoci i imali prilike da saznamo iz medija na ova pitanje odgovore nemaju ni resorni ministar Janko Odović ni bilo ko drugi iz 44. Vlade, što govori o njihovom odnosu prema ovom pitanju i definitivno dovodi u pitanje pripremu ljetnje turističke sezone na kvalitetan način. Za mene, a vjerujem da moj stav dijele i građani Crne Gore se stvorio utisak da se pitanjem ljetnje turističke sezone, od koje se u državni budžet inkasira više od milijardu eura, ama baš niko ne bavi i ako se ovakvim pristupom nastavi posljedice po građane, prihode države i ukupan imidž Crne Gore kao turističke destinacije će biti dalekosežnije”, kazao je “Vijestima” predsjednik upravnog odbora Morskog odbora Blažo Rađenović.
On je dodao i da je i ranije upozorio da je Morsko dobro trenutno na privremenom finansiranju jer još nisu dobili saglasnot od Vlade Milojka Spajića na plan korišćenja sredstava za ovu godinu.
“Ako se to ne dogodi u najkraćem mogućem periodu prijeti situacija da, pored milionskog novca koje preduzeće ima na računu, nećemo moći da servisiramo obaveze, kupimo gorivo za trajekte, investiramo u obalnu infrastrukturu, održavamo zastićena područja, da isplaćujemo zarade zaposlenima, da budemo društveno odgovorni kao u prethodnoj godini i mnogo drugih stvari”, kazao je Rađenović.
On smatra da je već nastupilo veliko kašnjenje da se tenderi organizuju za ovu ljetnju turističku sezonu, zbog čega predlaže produženje postojećih ugovora kao manje loše rješenje.
“Jedini odgovoran pristup i način da se prevaziđe neažurnost i neposvećenost 44. Vlade zbog nedonošenja krucijalnih akata za privremene objekte i plaže u zoni Morskog dobra za ovu godinu, ako je to moguće, je da se nađe pravno valjan i zakonom utemeljen oblik kojim će se svim prethodnim korisnicima koji su imali sklopljene ugovore u periodu 2019-2023. isti produžiti zaključkom Vlade ili drugim pravnim aktom do kraja septembra 2024”, rekao je Rađenović.
Prema njegovim riječima, ovo ne bi trebalo da se radi da je bilo ozbiljnosti i pravog pristupa 44. Vlade ovom problemu.
“Ali u ovom trenutku jedino racionalno i korisno rješenje, koje bi se moglo uraditi a da se ne dovodi u pitanje spremnost plaža i privremenih objekata u zoni Morskog dobra, je da se bivšim korisnicima aneksiraju ugovori, a tenderi odlože za oktobar ili novembar ove godine”, rekao je Rađenović.
Plaža Jaz – foto Posidon – ilustracija
Novim pravilnikom o zakupu plaža Morsko dobro je planiralo da prednost bivših korisnika u novom tenderskom postupku dovede u granice realnog i otvori mogućnost da kupališta dobiju novi zakupci i na taj način omogući pravičnu tržišnu utakmicu.
Novi cjenovnik zakupa plaža treba državnom preduzeću da donese nove prihode, jer su planirane veće cijene zakupa.
DRI: Rizik od propuštene dobiti
Državna revizorska institucija (DRI) je u nedavno objavljenoj reviziji poslovanja Morskog dobra utvrdila da je većina zaključenih ugovora o korišćenju morskog dobra iz 2019. godine, sa istim zakupcima aneksirana i naredne četiri godine, pod istim uslovima i cijenama zakupa, te je prepoznat rizik propuštene dobiti, s obzirom na inflaciju i skok cijena po kojima zakupci izdaju i naplaćuju plažni mobilijar.
“Takođe, Odlukom o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra prema programu privremenih objekata u zoni morskog dobra i Atlasu crnogorskih plaža i kupališta definisani su kriterijumi i potkriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača na način da se smanjuje mogućnost drugim zainteresovanim pravnim/ fizičkim licima da učestvuju u pozivu”, ukazali su iz DRI.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao je državljaninu BiH G.O. (36) kaznu zatvora u trajanju od 11 dana zbog vožnje pod dejstvom alkohola. U odvojenom postupku Tivćaninu V.P. (40) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 20 dana zbog istog prekršaja.
“Dana 12.marta BiH državljanin G.O. (1987) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 11 dana jer je prethodne večeri upravljao vozilom u mjestu Dobrota, pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,17 g/kg. On je odmah po izricanju odluke sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne”, navodi se u saopštenju budvanskog suda za prekršaje koje potpisuje predsjednik Marko Đukanović.
U odvojenom postupku, na 20 dana zatvora je osuđen je V.P. (1984) iz Tivta, jer je u mjestu Muo upravljao vozilom u trajanju od 2,23 g/kg.
“Obojici okrivljenih je izrečena zabrana upravljanja vozilima u trajanju od po četi mjeseca, koja u odnosu na stranog državljanina stupa na snagu po izdržanoj kazni zatvora”, kazali su iz suda.
Na turniru održanom proteklog vikenda u Budvi, na bazenu “Dragan Trifunović”, dječaci VPK Budva uzrasta 14 godina i mlađi osvojili su titulu prvaka Crne Gore.
-U konkurenciji ekipa iz Nikšića, Bijele, Kotora, Herceg Novog i Budve naši kadeti su uz jedan poraz i tri pobjede odbranili titulu prvaka-navode iz budvanske ekipe.
Oni su pohvalili zalaganje cijelog tima.
-Odlična igra i zalaganje svih u ekipi je kao epilog imalo podizanje pehara za najboljeg u Crnoj Gori i zlatne medalje oko vrata naših presrećnih dječaka-kazali u iz Budve.
Oni su slavili protiv Petrovica 14:8, potom je uslijedio poraz od Jadrana 9:10, i ubjedljive pobjede protiv Mladosti 19:12, i Nikšića 21:6.
Interesantno da na turniru nije učestvovala ekipa podgoričke Budućnosti, koja ima talentovanu ekipu tog uzrasta.
Arhivaska fotografija snimljena 26.12.2002. godine. – BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIC
Premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu na ulazu u zgradu Vlade prije tačno 21 godinu. Bio je prvi demokratski izabran premijer Srbije. Za ubistvo Đinđića osuđeni su pripadnici zemunskog klana i Jedinice za specijalne operacije na ukupno 378 godina zatvora, a među njima i bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, koji su osuđeni na zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina. Politička pozadina ubistva, međutim, ni do danas nije rasvijetljena.
Na današnji dan, 12. mart 2003, ispred sjedišta Vlade Srbije u Beogradu, u atentatu je ubijen premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić. Iako je Đinđić na čelu vlade bio nepune dvije godine, od 25. januara 2001, nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000, za njegovo vrijeme započete su socijalne i ekonomske reforme i uspostavljeni dobri odnosi sa zapadnim zemljama. Za vrijeme njegovog mandata zemlji su ukinute sankcije uvedene za vrijeme režima Slobodana Miloševića.
Ubistvu tadašnjeg predsjednika Vlade Srbije prethodila je pobuna JSO, zatim kampanja preko tabloida, koja je za cilj imala njegovu kriminalizaciju, kao i nekoliko neuspjelih pokušaja ubistva, među kojima i neuspjeli atentat izveden u jutro 21. februara 2003. godine.
Tada je Dejan Milenković Bagzi, član zemunskog kriminalnog klana, pokušao da zaustavi automobil u kojem je bio premijer, dok su u zasijedi čekala četvorica atentatora. Ipak, Đinđić je, zahvaljujući djelovanju obezbjeđenja, izbjegao ozbiljne povrede i preživio pokušaj ubistva.
Ukupno 378 godina zatvora za ubistvo premijera
Vlada je nekoliko sati poslije ubistva Đinđića proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije.
Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji „Sablja“ uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.
Vođe zemunskog klana Dušan Spasojević i Mile Luković stradali su dvije nedelje poslije ubistva premijera u operaciji „Sablja“, jer su prilikom hapšenja u selu Meljak kod Beograda pokušali da pruže otpor.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu.
Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.
Đinđić spmen ploča – Ilustracija – foto AA
U obrazloženju presude između ostalog je navedeno i da je ubistvo Zorana Đinđića političko ubistvo upereno protiv države, u kome su učestvovali kriminalizovani dio Jedinice za specijalne operacije, koja je Ukazom Vlade 25. marta 2003. godine rasformirana, i kriminalni klan Dušana Spasojevića.
Inspiratori i nalogodavci ubistva prvog demokratskog premijera Srbije do danas nisu otkriveni.
„Gledajte u budućnost i tamo ćemo se sastati vi i ja“
Zoran Đinđić sahranjen je uz najviše vojne počasti, u Aleji velikana na Novom Groblju u Beogradu, tri dana poslije ubistva, 15. marta, uz velike mjere obezbjeđenja. Prema procjenama, u povorci građana koji su tom prilikom došli da odaju počast ubijenom premijeru, bilo je oko 200.000 ljudi.
Sahrani je prisustvovalo više 70 delegacija iz svijeta, koji su predvodili predsjednici i predstavnici brojnih vlada i parlamenata, ministri, predstavnici najznačajnijih međunarodnih organizacija, diplomate i mnogi lični prijatelji Đinđića iz inostranstva.
Šef grčke diplomatije i predsjedavajući Savjeta ministara Evropske unije Jorgos Papandreu, koji je na shrani predvodio delegaciju stranih diplomata, tom prilikom je, između ostalog, rekao:
„Zorane, u ovom trenutku tuge, tvoja vizija Srbije u Evropi ostaje da živi“.
Danima nakon sahrane, na grob premijera ljudi su svakodnevno donosili cvijeće i palili svijeće u znak sjećanja na Zorana Đinđića.
Njegovi govori i poruke citiraju se i 21 godinu nakon njegovog ubistva, a jedna od najčešće pominjanih je dio njegovog odgovora na pitanje jednog mladića iz Novog Pazara.
„Gledajte u budućnost. Gledajte u budućnost i tamo ćemo se sastati vi i ja. Pošto ja imam namjeru da još živim u budućnosti“, poručio je Đinđić u maju 2002.
Biografija Zorana Đinđića
Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Početkom 1977. godine napušta Jugoslaviju i odlazi u Njemačku na doktorske studije, gdje mu je mentor bio profesor Albreht Velmer, Habermasov učenik.
Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.
Na tu funkciju biran je i jula 1998. i februara 2000. godine.
Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije Zajedno.
Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade januara 2001. godine.
Sektor ugostiteljstva Instituta „Simo Milošević“ je, zbog neisplaćenih zarada, predao menadžmentu dopis u kojem od četvrtka najavljuju štrajk uz minimalni proces rada.
Ukoliko se i ostali sektori pridruže štrajku, biće ugrožen prijem pacijenta, o čemu će sindikalna organizacija donijeti odluku u narednim danima, prenosi RTHN.
Zaposleni su sa menadžmentom održali zbor radnika, na kom je konstatovano da je stanje izuzetno teško, da radnici nemaju odakle da namire račune i rate za kredite, ali i da je ugrožen rad pojedinih odjeljenja, zbog čega će biti smanjen ili obustavljen prijem pacijenata, kazala je predsjednica Sindikata Marija Obradović.
“Više nijesmo atraktivna firma u kojoj bi se zaposlili deficitarni kadrovi, poput medicine ili ugostiteljstva. Kao posljedica toga, jedino rješenje koje se nameće, a protiv kojeg smo se dugo borili, to je neka vrsta minimalnog procesa rada, za koje smo u obavez da obezbjedimo kao zdravstvena kuća”, navela je Obradović.
Od četvrtka u štrajk stupaju zaposleni u sektoru ugostiteljstva, dok će odluka u ostalim sektorima biti donesena nakon dogovora na nivou Sindikata.
“Ono što ćemo se na ostalim sektorima i na nivou Sindikata dogovoriti je da to bude zajednička odluka, da se svi udružimo, poštujući zakon i nadajući se da će se riješiti situacija u narednih par dana i da će ljudi dobiti plate, jer bukvalno nemaju od čega da žive”, kazala je Obradović.
U slučaju da par medicinskih radnika napusti Institut, postoji mogućnost da dječije i odjeljenje za nepokretne i teško pokretne budu zatvoreni, čime će građani ostati bez mogućnosti rehabilitacije, koja im pripada po zakonu, ali u Sindikatu se nadaju da će nadležni uspjeti da iznađu povoljno rješenje.
Izvršni direktor Zoran Kovačević je na zboru upoznao zaposlene kakva je dinamika razgovora sa operativnim timom Komisije za rješavanje statusa Instituta, kao i sa zaključcima Vlade i planiranim sastankom sa premijerom tokom ove sedmice, uz jake garancije koje su dali potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević i ministar zdravlja Vojislav Šimun da stečaj nije opcija.
“Saslušao sam ljude, probleme koje oni nose kao zaposleni koji ne primaju redovno primanja i plata im kasni više od dva mjeseca, odnosno imaju dvije zaostale plate. Porazgovarali smo kao kolektiv. Na kraju su zaposleni ostali sa predsjednicom Sindikata da se dogovore o mjerama. Razumijem njihovu, kao i neizdržljivost cijelog sistema, ne samo zbog kašnjenja plata, već i za kašnjenje plaćanja dobavljačima”, rekao je Kovačević.
On je naveo da generalno očekuje da će nadležni shvatiti jasnu poru, menadžmenta i Sindikata Instituta.
Na sastanku Operativnog tima u petak, 8. marta postignut je najveći stepen saglasnosti, koji se odnosi na detaljnu pripremu i sprovođenje Plana restrukturiranja, saglasno pravilima i principima dodjele državne pomoći i važećeg zakonodavstva.
U napadu vojske za genocid optuženog Izraela na Palestince koji su čekali na dolazak kamiona s pomoći u Pojas Gaze ubijeno je sedam, a povrijeđeno više od 20 ljudi, javlja Anadolu.
Mahmud Basal, glasnogovornik Jedinice civilne odbrane u Pojasu Gaze, rekao je da je izraelska vojska gađala Palestince koji su čekali kamione pomoći u blizini Kuvajtske raskrsnice na istoku Gaze.
Basal je naveo da ima poginulih i povrijeđenih.
Palestinska zvanična novinska agencija WAFA dala je informacije o napadima koje Izrael izvodi već 158 dana.
Navedeno je da je sedam osoba ubijeno, a više od 20 je povrijeđeno u napadu na Palestince koji su čekali humanitarnu pomoć u Gazi.
Prijavljeno je da su izraelski ratni avioni bombardovali kuću u naselju Es-Saudi u južnom gradu Rafahu i da je nekoliko ljudi povrijeđeno.
Zabilježeno je i da je Izrael pokrenuo artiljerijsku vatru na regije Abasan el-Kebira i Huzaa u gradu Khan Younisu, a mnogo ljudi je poginulo i povrijeđeno.
Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.
Napadi se, međutim, nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, a isporuka pomoći i dalje je nedovoljna za rješavanje humanitarne katastrofe.
Od 7. oktobra prošle godine u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno je najmanje 31.112 Palestinaca.
Kineskim proizvođačima automobila očajnički su potrebni novi brodovi kako bi zadovoljili sve veću potražnju, pa se najavljuje pomorska kineska invazija na Europu. U tamošnjim brodogradilištima se priprema velika flota brodova za prijevoz automobila, piše Revija HAK.
U januaru je zaplovio prvi BYD-ov brod za prijevoz automobila, a u sljedeće dvije godine planira kineski proizvođač automobila dodati dodatnih još sedam takvih plovila. Prvi teretni brod izgrađen za BYD može nositi do 7000 vozila. Dovršen je u brodogradilištu CIMC Raffles, dok je novogradnja sljedeća dva teretna broda nedavno započela u Guangzhou. Izrađuje ih CSSC Offshore & Marine Engineering i svaki će imati kapacitet za prijevoz 7000 vozila.
Kina je prošle godine postala najveći svjetski izvoznik automobila, preuzevši krunu od Japana. BYD vjeruje da može smanjiti troškove prijevoza vlastitim plovilima umjesto plaćanja pretjeranih naknada za iznajmljivanje brodova, izvještava Nikkei Asia.
Nije samo BYD taj koji želi osigurati veći kapacitet dostave. SAIC planira osigurati 14 brodova za prevoz automobila, a neki od njih će imati kapacitet za prijevoz 9000 vozila. Kineski brodovlasnici u novembru su naručili 37 brodova s ukupnim kapacitetom od 290.000 vozila.
