Predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice “Tarzan – gospodar džungle” (5+) biće izvedena u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u utorak, 12. Marta u 18.00h.
Ovaj komad rađen je po motivima romana Edgara Rajsa Barouza, u režiji Davora Dragojevića i Tamare Vujošević-Mandić.
Dragojević kaže da su željeli da divnu priču o Tarzanu, koji je bio junak mnogih starijih generacija, sada ispričaju mlađim generacijama:” Naš Tarzan urađen je na malo drugačiji način, sa vrlo malo dijaloga, mnogo plesa i koreografija, sa lutkama i atraktivnim elementima, a opet priča je ispričana klasičnim pozorišnim izrazom.”
Vujošević-Mandić smatra da heroja djetinjstva starijih generacija vrijedi oživjeti i ukazati djeci na zaboravljene, prave ljudske vrijednosti, iskonske emocije:” Plemenitost, ljubav i priroda najvažniji su segment svakog živog bića pa i okosnica ove predstave. Glumci uz lutke i pokret, kao najvažniji neverbalni element predstave, prenose na interesantan, pitak i snažan način priču o životu dječaka, momka iz džungle, Tarzana. U ovoj priči životinje su pozitivci, a čovjek negativac.”
U predstavi igraju Milo Perović, Jelena Simić, Marija Đurić / Jelena V. Đukić, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Pavle Ilić, Anđela Radović, Vukan Pejović, Smiljana Martinović, Sejfo Seferović, Itana Dragojević, Anđela Marunović, Matija Memedović i Aleksa Balević.
Cijena ulaznice je 5€, a kupuje se na blagajni Centra za kulturu Tivat radnim danima od 10.00h – 13.00h, i 2h prije predstave.
Turistička organizacija opštine Tivat će u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, lokalnim turističkim organizacijama Budve, Bara, Herceg Novog, kao i predstavnicima nacionalne avio kompanije Air Montenegro nastupiti na sajmu turizma “Holiday World and Region World” u Pragu.
Sajam turizma u Pragu održava se od 15. do 17. marta, a Turistička organizacija Tivat će mnogobrojnim zainteresovanim posjetiocima, kroz promotivni štampani i video materijal predstaviti ponudu grada za ljeto 2024.godine.
Na sajmu će takođe biti promovisana i avio linija Tivat-Prag, koja će od maja saobraćati tri puta sedmično. Turisti iz Češke u 2023.godini ostvarili su 5830 noćenja, što je 21 % više u odnosu na 2022.godinu.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
Prijestonica Cetinje raspisala je tender za usluge izrade analize opravdanosti izgradnje druge faze žičare Kotor – Lovćen ( Ivanova Korita) – Cetinje.
Vrijednost je 24.900 eura bez, odnosno nešto preko 30.000 eura sa PDV-om.
Kako je navedeno, u izradi analize opravdanosti naročito se uzima u obzir ostvarivanje javnog interesa projekta, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekta.
Analiza opravdanosti, između ostalog treba da sadrži opis projekta, ključne karakteristike, lokaciju, procjenu vrijednosti, te ciljeve koji se realizacijom projekta namjeravaju ostvariti.
Takođe, treba da ima poslovni plan koji uključuje tehničku finansijsku i ekonomsku analizu, procijenjeni vremenski okvir izgradnje u mjesecima, finansijsku i ekonomsku analizu, procjenu kapitalnih izdataka, kao i dinamiku kapitalnih troškova. Mora imati i analizu operativnih troškova i prihoda, zatim operativnih prihoda od usluga prevoza, rekapitulaciju prihoda u prvoj godini poslovanja, ciljne grupe.
Dio analize treba da bude i projekcija finansijskih izvještaja, procjena bilansa uspjeha, zatim procjene ekonomskog toka, finansijskog toka, interne stope rentabilnosti, kao i neto sadašnje vrijednosti.
Dokumentom se mora izvršiti i analiza potencijalne realizacije projekta putem drugih alternativnih modela, recimo javno-privatnog partnesrtva i slično. Potrebno je utvrditi i procjenu rizika na budžet lokalne samouprave, kao potencijalnih rizika na njen javni dug.
Osnov za izradu analize su urbanističko tehnički uslovi. Rok za izvršenje ugovor je 60 dana.
Ponude se dostavljaju najkasnije do 12. marta do 10 sati.
Podsjetimo, Senat Prijestonice Cetinje dao je sredinom januara punu podršku za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare koja podrazumijeva izgradnju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju.
Tada je usvojen zaključak da Prijestonica Cetinje, u cilju stvaranja preduslova za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare, primjenu Urbanističko-tehničkih uslova i izradu tehničke dokumentacije, iz kapitalnog budžeta za 2024. finansira izradu Studije opravdanosti, Cost-Benefit analize, Detaljnu studiju predjela i izradu idejnog projekta.
Prva faza projekta podrazumijevala je izgradnju žičare od početne stanice Dub do međustanice Kuk i realizovana je u potpunosti, a nastavak izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje podrazumijevao bi izgradnju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju ukupne dužine oko 10.780 metara. Međustanica Ivanova korita nalazi se u centru Nacionalnog parka Lovćen na 1.265 m nadmorske visine, a početna stanica Cetinje se planira na lokaciji u blizini Ljetnje pozornice, uz obavezno poštovanje važećih urbanističko-tehničkih uslova kako se ne bi narušila zaštićena zona pozorišta na otvorenom.
Na istoj sjednici Senat Prijestonice donio je zaključak da Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa NP Lovćen preispita poziciju trase žičare Kuk – Ivanova korita – Cetinje zadate Prostornim Planom posebne namjene NP Lovćen, kao i da Prijestonica Cetinje sa relevantnim nadležnim ogranima ostvari saradnju po pitanju ukrštanja trase žičare sa saobraćajnicama i dalekovodom.
Žičara Kotor – Lovćen
Nakon dobijanja potrebne dokumentacije Senat Prijestonice će organizovati posebnu sjednicu na kojoj će se donijeti konačna odluka o načinu nastavka realizacije projekta izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje i modelu njenog finansiranja.
Danas su se ulicama italijanskog grada Agriđento, na čelu internacionalne povorke folklornih grupa od Ukrajine do Ekvadora, čule koračnice u izvođenju Gradske muzike Herceg Novi, a iza državne zastave hercegnovske mažoretke dobile su čast da otvore četvrti dan 76. festivala „Mandorlo i fiore“ (Badem u cvijetu).
Hercegnovska Gradska muzika i mažoretke, sa dugom tradicijom koja ih na ovakvim festivalima kvalifikuje kao kulturološko ili folklorno blago jedne zemlje, na festival su stigli juče.
Gradska muzika i mažoretke – foto RTHN
Građani Agriđenta su burnim aplauzima pozdravili naš ansambl koji je nastupio na glavnom trgu uz promenadu, nakon defilea koji se odvijao živopisnim ulicama ovog sicilijanskog grada, koji će sledeće godine biti italijanska prestonica kulture.
Na festival „Mandorlo i fiore“ Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi došli su na zvaničan poziv organizatora festivala, koji je stigao 5. januara, a kome su prethodile tri etape eliminacije svih prijavljenih učesnika.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Niskobudžetna avio-kompanija Ryanair ni ovog ljeta neće imati liniju na relaciji Podgorica – Barselona.
Naime, iako se smatralo da će linija Podgorica-Barselona kompanije Ryanair postati sezonska, kompanija je odlučila da je ne obnovi ni ovog ljeta, prenosi portal Zamaaero.
Ryanair leti iz Podgorice cjelogodišnje linije za Berlin, Gdanjsk, Krakov i London Stansted, dok su linije za Charleroi, Mančester, Vroclav i Zagreb sezonske.
Vaterpolisti Primorca su na korak od plasmana u regionalnu Premijer ligu.
Kotorani su na svom bazenu savladali beogradske Vukove 11:10, pa pred posljednja dva kola u A1 ligi imaju šest bodova više od konkurenatan.
Crnogorski tim je sakupio 12 bodova, po šest imaju Vukovi i Valis, kojeg je Primorac savladao u petak 12:8.
Viđen veoma uzbudljiv meč u kojem su gosti u finišu treće četvrtine vodili 8:6, a Primorac pet i po minuta prije kraja meča stigao do preokreta – 9:8.
Gol za pobjedu je postigao Rus Anatolij Jevdokušin koji je bio strijelac za 11:10 na minut i po do kraja susreta.
Posljednja dva meča Primorac će odigrati u petak i nedjelju – u Valjevu protiv Valisa, odnosno sa Vukovima u Beogradu.
Bod iz te dvije utakmice bi bio dovoljan da Kotorani odbrane prvo mjesto i nakon godinu se vrate u elitno takmičenje.
Marko Mršić je bio trostruki strijelac u kapici Primorca, dva je postigao Nikola Marković, a po jedan Draško Brguljan, Jevdokušin, Tim Perov, Nemanja Vico, Đorđije Stanojević i Srđan Janović.
U samostanskom kompleksu Sv. Nikole na Prčanju proteklog vikenda održana je dvodnevna radionica “Kako napisati prijedlog projekta za javne konkurse“.
Cilj radionice bio je da se najširoj zainteresovanoj javnosti sa teritorije Boke Kotorske (opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva), ali i šire, pruže osnovne informacije o tome kako napisati dobar projektni prijedlog za javne konkurse i pozive koje otvaraju ministarstva i lokalne samouprave u Crnoj Gori.
Takođe, bilo je riječi i o pisanju projektnih prijedloga i za pozive trećih lica koja doniraju sredstva za kulturu, nasljeđe, mlade, očuvanje prostora, ljudska i manjinska prava itd. Tokom drugog dana radionice polaznici/e su radili/e na pisanju konkretnih projektnih prijava, kako bi stekli direktno iskustvo u praksi ove vrste, te bili spremni za konkurse koji će biti uskoro otvoreni.
Radionica – projekti -Prčanj – foto Marija Delić
Sa polaznicima/cama su raditi treneri Miloš Marković i Dušan Medin. Organizatori radionice bila su udruženja Caritas Kotorske biskupije i Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru.
Saobraćajna policija je tokom vikenda na crnogorskim drumovima evidentirala 43 saobraćajne nezgode, u kojima su dva lica zadobila teške tjelesne povrede, dok je 13 lica zadobilo lake tjelesne povrede.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 182 prekršajne prijave, izdali 1.106 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 23 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja, policija je lišila slobode 47 vozača. Od navedenog broja vozača lišenih slobode, 31 vozač je lišen slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola, njih 11 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga, dok je pet vozača lišeno slobode zbog drugih težih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Najviše vozača je lišeno slobode u Podgorici, njih 14, šest je lišeno slobode u Danilovgradu, pet u Pljevljima, a po četiri vozača su lišena slobode u Nikšiću i Bijelom Polju.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva krajem marta će usvojiti izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište, kojim će zabraniti uvoz onih starijih od 15 godina.
– Primjena te mjere počeće od 1. jula, a podrazumijevaće zabranu uvoza Euro 4 vozila, pa će minimalni standard za uvoz postati Euro 5 – saoštili su Vijestima predstavnici Ministarstva.
Euro 5 standardu pripadaju vozila proizvedena od 2009. do 2013. godine, koja po pređenom kilometru mogu da proizvedu najviše do jedan gram ugljen-monoksida.
Euro standarde je tokom 90-ih uvela EU i oni predstavljaju zakonska ograničenja za emisiju štetnih gasova automobila, koji su postepeno postojali stroži.
Crna Gora trenutno ima ograničenja da uvozni novi automobili moraju ispunjavati Euro 6, a polovni Euro 4 standard.
Iz Ministarstva su objasnili da je cilj te mjere obnavljanje voznog parka, te da se uvozno ograničenje ne odnosi na postojeća starija vozila na domaćim cestama, pa ona mogu da saobraćaju dok god prolaze proces registracije.
Oni su dodali da je analiza koju su radili sa Mašinskim fakultetom pokazala da je prosječna starost vozila u Crnoj Gori oko 16 godina.
Eko-fond je, kako su Vijestima zvanično kazali, u toku prošle godine dodijelio ukupno 253,5 hiljada EUR subvencija za električna i hibridna vozila, a dobili su ih građani, javni sektor i privrednici. Iz Fonda nijesu mogli da preciziraju koliko će novca u toku ove godine biti dostupno građanima kroz njihove konkurse, već će to objaviti po usvajanju godišnjeg programa rada.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u Crnoj Gori je tokom prošle godine registrovano ukupno 285,25 hiljada vozila, što je za oko 6,5% više u odnosu na 2022. godinu. Osim toga, kada su u pitanju vozila koja su uvezena kao nova i polovna i po prvi put registrovana u toku prošle godine, njih je bilo 31,23 hiljade, što je za 30% više nego 2022
