The Chedi Luštica Bay je dobio prestižno priznanje: Forbes Recommended od strane Forbes Travel Guide 2025 

0
The Chedi Luštica Bay je dobio prestižno priznanje: Forbes Recommended od strane Forbes Travel Guide 2025 
The Chedi Luštica Bay

Forbes Travel Guide (“FTG”), jedini globalni sistem ocjenjivanja luksuznih hotela, restorana, spa centara i kruzera, objavio je rezultate 2025 Star Awards. Hotel The Chedi Luštica Bay dobio je novo Forbes Travel Recommended priznanje i prikazan je sa ostalim dobitnicima na ForbesTravelGuide.com.

Ovo prestižno priznanje Forbes Travel Guide-a potvrđuje predanost hotela The Chedi Luštica Bay izvrsnosti I luksuzu. Svaki element iskustva gostiju pažljivo je osmišljen kako bi udovoljio najvišim standardima luksuza i autentičnosti, od personalizovane usluge do pažljivo pripremljenih kulinarskih ponuda I opuštajućih wellness iskustava. Hotel je pravo ostvarenje umjetnosti ugostiteljstva, u kojem gosti nisu samo smješteni, već u potpunosti uronjeni u ambijent besprijekorne elegancije I i intuitivne pažnje. Ovo priznanje dodatno učvršćuje poziciju The Chedi Luštica Bay kao lidera u globalnoj luksuznoj ugostiteljskoj industriji, postavljajući izuzetan standard za budućnost luksuznog putovanja.

FTG The Chedi

Entoni Klemon, generalni direktor hotela The Chedi Luštica Bay, izrazio je svoje oduševljenje ovim dostignućem, rekavši:

“Nakon što smo primili fantastične vijesti o našoj ‘Forbes Verified Responsible Hospitality’ sertifikaciji, oduševljeni smo što možemo podijeliti još jedno izvanredno priznanje, koje je dokaz predanosti našeg tima u neprestanom pružanju isključivo vrhunske usluge na svakom nivou. Ponosni smo što smo jedan od najposebnijih hotela koji postavlja standard za izuzetna iskustva gostiju.”

Forbes Travel Guide je svjetski priznati autoritet u oblasti izvrsnosti ugostiteljstva, a The Chedi Luštica Bay je najnoviji dodatak na njegovu prestižnu listu godišnjih dobitnika.

„Pobjednici Forbes Travel Guide Star Awards-a predstavljaju izvrsnost u ugostiteljstvu“, kaže Amanda Frasier, predsjednica Standarda i Ocjena za Forbes Travel Guide. „Ova godina nastavlja da odražava evoluciju luksuza, sa objektima koji postavljaju standarde za autentična iskustva, nudeći izuzetne sadržaje,  i nezaboravne trenutke. Oduševljeni smo što možemo priznati njihovu posvećenost stvaranju zaista vrhunskih opcija putovanja za današnjeg izbirljivog gosta.“

Za pregled novih dobitnika Star Awards, posjetite ForbesTravelGuide.com.

Za više informacija o tome kako Forbes Travel Guide sastavlja svoje Star ocjene kliknite ovdje.

O Forbes Travel Guide-u:

Forbes Travel Guide je jedini globalni sistem ocjenjivanja luksuznih hotela, restorana i spa centara. Anonimni profesionalni inspektori ocjenjuju svaku destinaciju prema stotinama preciznih kriterijuma, s posebnim naglaskom na izvanrednu uslugu, kako bi putnicima pomogli u odabiru najboljih svjetskih destinacija. Priznanje se može osvojiti isključivo kroz zasluženi i nezavisni inspekcijski proces. Za više informacija o Forbes Travel Guide-u, posjetite ForbesTravelGuide.com

Muzej i galerija Tivat otkupljuje kulturna dobra

0
Muzej i galerija Tivat otkupljuje kulturna dobra
CZK Tivat – foto Boka News

Povodom otkupa likovnih djela i muzejskog materijala za 2025. godinu Javna ustanova Muzej i galerija Tivat raspisala je Konkurs koji zainteresovani mogu da popune i potpišu i elektronskim putem, na e-mail adresu: organizatorprograma@muzejigalerijativat.me sa naznakom: „Prijava za Javni konkurs “.

Predmet javnog konkursa su umjetnička djela akademskih umjetnika/ca iz Tivta i Boke Kotorske, kao i predmeti istorijskog, etnološkog, pomorskog i arheološkog sadržaja, koji su značajni za proučavanje, valorizovanje i prezentaciju istorije, kulture i umjetnosti na području Tivta i Boke Kotorske, a u skladu sa programom sakupljanja muzejskog materijala JU Muzej i galerija Tivat.

Učesnice/i Javnog konkursa koji Muzeju i galeriji Tivat nude više predmeta, dužni su da za svaki predmet podnesu posebnu prijavu.

Uz prijavu je potrebno dostaviti:

  • Popunjen formular;
  • Ovjerenu izjavu o vlasništvu;
  • Reprodukciju djela u kvalitetnoj rezoluciji, snimljenog sa lica i naličja;
  • Za skulpturu, objekat i instalaciju dostaviti najmanje tri fotografije koje na adekvatan način predstavljaju rad u prostoru;
  • Ukoliko je predmet kulturno dobro, dostaviti kopiju rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro.

Ponude koje nisu u skladu sa propozicijama Javnog konkursa, koje su neblagovremene ili nepotpune, Komisija za otkup, poklon i donacije muzejskog materijala neće razmatrati.

Prijave za Javni konkurs mogu se podnijeti do kraja oktobra.

JU Muzej i galerija Tivat će dostaviti obavještenje o rezultatima konkursa svim učesnicama/učesnicima

Primorske opštine: Odluka o privremenim objekatima u zoni morskog dobra štetna

0
Primorske opštine: Odluka o privremenim objekatima u zoni morskog dobra štetna
Morsko dobro – privremeni objekti – foto Boka News

Usvajanje Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra je štetna i netransparentna odluka, ocijenili su predsjednici primorskih opština i zatražili sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem.

Predsjednici pomorskih opština su kazali da su nezadovoljni zbog odluke Vlade da usvoji Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godina, uprkos sugestiji primorskih opština da se prioritet da Skupštini Crne Gore u pogledu odlučivanja o upravljanju zonom morskog dobra.

Oni smatraju da je Program usvojen na netransparentan način.

“To potvrđuje i činjenica da predstavnici lokalnih samouprava nijesu bili u mogućnosti čak ni da učestvuju u procesu njegovog kreiranja, iako se radi o dokumentu koji ima suštinski značaj za razvoj primorskih opština i turističku privredu Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, posebno zabrinjava činjenica da su uvedeni kriterijumi koji omogućavaju da u tenderskim postupcima za zakup kupališta i privremenih objekata mogu učestvovati i osobe koje su krivično osuđivane, što otvara ozbiljna pitanja u vezi sa zakonitošću i transparentnošću postupaka zakupa lokacija u zoni morskog dobra.

“Usvajanjem ovakvog Programa sada već zasigurno će se ugroziti priprema i realizacija predstojeće turističke sezone i tako direktno prouzrokovati štetne posljedice ne samo po ekonomski razvoj primorskih opština, već i cijele Crne Gore koja se u velikoj mjeri oslanja na turističku privredu”, upozorili su čelnici primorskih opština.

Oni su zatražili sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem kako bi iznijeli njihova stanovišta i zajednički pronašli rješenje koje bi, kako su kazali, omogućilo efikasnije i pravednije upravljanje morskim dobrom, uz puno uvažavanje nadležnosti i interesa lokalnih samouprava.

Ukoliko se ne uvaže mišljenja i sugestije lokalnih uprava, primorske opštine su, istakli su njihovi čelnici, spremne da pokrenu upravni spor protiv donijete odluke.

Oni smatraju da se takvom odlukom ne štite interesi lokalnih zajednica i da se odluke od suštinskog značaja donose bez dijaloga sa onima na koje se direktno odnose.

“Iako ne pribjegavamo radikalnim mjerama, ukoliko budemo primorani, ne isključujemo mogućnost primjene svih nama zakonski dostupnih mehanizama u cilju osporavanja sprovođenja ovakvog Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra”, rekli su predsjednici primorskih opština.

Oni su dodali da očekuju od Spajića da prepozna važnost situacije u kojoj se nalaze i da se konačno uvaži njih zajednički stav u pogledu vraćanja nadležnosti lokalnim samoupravama kada je u pitanju upravljanje morskim dobrom.

“To je jedini put ka odgovornom i održivom razvoju crnogorske obale u interesu njenih građana i privrede”, zaključuje se u saopštenju.

Bojkot smanjio promet trgovina za 30.23 odsto

0
Bojkot smanjio promet trgovina za 30.23 odsto
Market – kupovina

Zbog bojkota trgovina u subotu, 8. februara, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježilo je pad prometa od 30.23 odsto, u odnosu na 1. februar, pokazuju podaci Poreske uprave.

Marketi su 8. februara ostvarili 2.96 miliona EUR prometa, dok je promet 1. februara, kada nije bilo bojkota, iznosio 4.24 miliona.

Podaci Poreske uprave pokazuju da je promet najviše pao u cetralnoj regiji, za 35.86 odsto.

Sjeverna regija zabilježila je pad prometa od 30.62 odsto, dok je u južnoj regiji u kasama market abilo 21.5 odsto manje novca.

Broj izdatih računa bio je niži za 18.15 odsto.

Tender za zakup kupališta najkasnije do kraja sedmice

0
Tender za zakup kupališta najkasnije do kraja sedmice
Kupalište Poseidon – Jaz

Tender za zakup kupališta biće raspisan najkasnije do kraja sedmice, saopštio je ministar prostornog planiranja, ubranizma i državne imovine, Slaven Radunović.

On je na konferenciji za novinare kazao da ćemo do 20. ili 25. marta dobiti nove zakupce plaža i privremenih objekata, što je, prema njegovim riječima, više nego dovoljno da se sezona pripremi.

Radunović je saopštio da je Vlada pokrenula proces da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga, “i da ne postoje ljudi kojima može da bude sve i drugi kojima ne može da bude ništa”.

“Stari zakupci plaža ugovore doživljavaju kao da su to ugovori sa njihovim precima i da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da postoji još građana koji bi željeli da možda pruže i bolje rezultate. Za to služe tenderi”, objasnio je Radunović.

On je izrazio negodovanje reakcijama pojedinih predstavnika nekih lokalnih samouprava i članova Vlade, koji su protežirali da se bez takmičenja nekim ljudima po starim cijemama omogući da ovaj važni resurs koriste.

Radunović je poručio da su benefiti za državu ogromni.

“Prvo, uvodimo red u ovaj veliki problem koji smo imali. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije. To više neće biti moguće u Crnoj Gori, makar u resoru koji ja kontrolišem. Ovog puta samo spremili tenderske uslove na kojima moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa”, upozorio je Radunović.

Waikiki Tivat – foto waikikibeach

On je dodao da apsolutno niko ne zna ni ko učestvuje, tako da ne može ni da vrši pritisak na te ljude.

“Na taj način vladavinu prava uvodimo u ovu oblast u kojoj ona je bila na klimavim nogama”, rekao je Radunović.

Početne cijene zakupa biće dosta više, a kroz licitacije će se doći i do mnogo viši iznosa.

“Minimalna korist za državu biće 15 miliona EUR po početnim cijenama, a mi očekujemo da to bude barem duplo, do 30 miliona”, precizirao je Radunović.

Prema njegovim riječima, najveći problem je evidentiran u Ulcinju. Premjeravanjima se došlo do podataka da su skoro sve plaže u tom gradu imale duplo više kvadratnih metara nego što su plaćale.

Ulcinj – Velika plaža

“Tu se radilo o nekoj vrsti vjerovatno korupcije prema ne znam kome, da li su u pitanju bile geodetske kuće ili ljudi iz Morskog dobra, neću da ulazim u to, ali da ne bismo ništa rizikovali, ovog puta je Morsko dobro organizoavlo geodetsku kuću koja je vršila snimanje svih parcela”, rekao je Radunović.

On je dodao da zakupaca više nema, jer su ugovori istekli, i svi su ravnopravni pred državom da učestvuju.

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.

Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na prethodnoj sjednici.

Koncert PD Grbalj u Kotoru 15. februara

0
Koncert PD Grbalj u Kotoru 15. februara
Plakat PD Grbalj 15. 02

Pod sloganom „Srcem pjevam rodu svome, tom plemenu ponosnome“, članovi i članice Pjevačkog društva „Grbalj“ nastupiće u subotu, 15. februara u 19 sati na koncertu koji će se održati u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. U programu kojim se već tradicionalno ovo društvo predstavlja domaćoj publici, posjetioci će imati priliku da čuju izvorne pjesme, da vide stare običaje i igre grbaljskoga kraja.

 Pored članova PD „Grbalj“, u programu će učestvovati i članovi KUD-a „Nikola Đurković“ Kotor i KUD-a „Piva“ iz Plužina, zatim guslari Stevan Miljanić i Zdravko Knežević, te solo pjevači Savo Šumar i Savo Ćetković.

Bogat program prvog vikenda Praznika mimoze: Počinje najveselija fešta uz more

0
Bogat program prvog vikenda Praznika mimoze: Počinje najveselija fešta uz more
Praznik mimoze – foto praznikmimoze.me

Prvi vikend jedne od najpopularnijih turističko – zabavnih manifestacija u regionu, 56. Praznika mimoze donosi tri dana zabave, druženja i uživanja na najveselijoj fešti uz more. Festival čiji ovogodišnji slogan je „Herceg Novi zove – fešta, sunce, more“ donosi više od 50 muzičkih, kulturnih, gastronomskih, dječijih i sportskih programa, a svečano otvaranje zakazano je za petak, 14. februara.

Znak za početak programa biće podizanje zastave Praznika mimoze na Toru, u petak u 18.00 časova. Uslijediće defile povorke mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i članova „Maškara“ od Trga Nikole Đurkovića, preko Škvera i dalje šetalištem do platoa ispred bivšeg hotela Igalo. Nakon ceremonijala otvaranja koje planirano u 19.30  i predaje ključeva grada karnevalistima, nastupiće dvije dive regionalne muzičke scene – Ana Bekuta i Hanka Paldum.

Tradicionalna Izložba cvijeća biće održana od 14. do 16. februara u  u izložbenom prostoru stare faze Instituta „Dr Simo Milošević“. Izložbu pod sloganom „Lubav zove“ otvoriće u petak u 11 časova književnica Gordana Sarić, a u muzičkom programu će nastupiti članovi VG Lira.

U subotu, 15. februara na programu je jedan od tradicionalno najposjećenijih događaja, Berba mimoze – fešta od mimoze, ribe i vina duž rivijere. Povorka će krenuti u 9.00 časova iz Mjesne zajednice Kumbor, prodefilovati i kroz Portonovi pola sata kasnije, dok se njihov dolazak u Đenović očekuje oko 10.30 časova. Na platou ispred Doma kulture u Đenoviću od 10 časova nastupaju klapa Stari kapetan, KUD Sloga, a od 13.30 pred publikom će biti Isak Šabanović. Centralna fešta priprema se u Baošićima gdje će od 10 časova posjetioce zabavljati bend Trio mare, dolazak povorke se očekuje oko 11.45 časova, a u 12 časova počinje koncert Goce Tržan.

Žurka se nastavlja u subotu veče, na platou u Igalu, od 20.30 časova gdje publiku očekuje koncert Garavog sokaka i Goce Tržan.

Iste večeri biti priređen Veliki maskenbal u Institutu Igalo od 21 sat, goste će na ples pozvati Exodusi, a zabava će biti nastavljena uz nastup Indire Levak (ex Colonia). Najbolje maske očekuje bogat fond robnih i novčane nagrade u vrijednosti do 10 000 eura.

Nedelja, 16. februar biće u znaku atraktivnih takmičenja: 11. Novska skalinada počinje u 9.30 na Škveru, a na plaži Rafaelo od 11 časova igraće se Picigin i nastupiće Ansambl Toć. U večernjim satima, na platou u Igalu nastupiće lokalni bend Low voltage od 20 časova, a sat kasnije pred publikom će biti Marko Louis.

Praznik mimoze – foto praznikmimoze.me

Prvi vikend bogat je i sportskim programima. Na zogovima na Toploj, od 14. do 16. februara, održaće se 40. Bućarski turnir „Kup mimoze 2025“ u organizaciji BK „Val“, uz svečano otvaranje u subotu u 9 časova. JK „Jugole Grakalić“ prirediće 51. Kup mimoze u jedrenju u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, 15. i 16. februara, a svečano otvaranje planirano je u prostorijama kluba na Škveru, 15. februara u 11 časova. Planinarski klub „Subra“ domaćin je još jedne manifestacije „Noć punog mjeseca” od 14. do 16. februara u planinarskom domu „Za Vratlom”. Centralni događaj je u izlazak na Subru u noći subota na nedelju, sa dočekom svitanja na vrhu.

Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture „Herceg fest“, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me, facebook i instagram stranicama Praznika mimoze i organizatora manifestacije.

Počinju Zimske kotorske karnevalske fešte u subotu, 15. februara

0
Počinju Zimske kotorske karnevalske fešte u subotu, 15. februara
KAPO I KRALJICA KARNEVALA

Tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte biće svečano otvorene u subotu, 15. februara, u 11 sati, kada će Gradska muzika, zajedno s Kapom i Kraljicom karnevala i mažoretkama Fešta, učinjet đir po Kotoru.

Uz podizanje karnevalske zastave, Kapo će proglasiti iduću sedmicu “setemanom od maškara i karnevala”, pa ko voli – neka izvoli!

Uvod u karnevalsku atmosferu donosi maskenbal u Gimnaziji i Srednjoj pomorskoj školi 13. februara, organizovan uz podršku Turističke organizacije Kotora i NVU Karampana.

Za one koji vole dobru spizu i takmičenje, ŠC Kamelija organizuje papaladu – njokadu 18. februara u 19 sati, dok će se najmlađi moći zabavit na Dječijem maskenbalu 22. februara od 18:30 sati.

A za one koji vole feštu do kasno u noć, Veliki maskenbal održaće se 21. februara u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort. Ulaznice, po cijeni od 15 eura, biće u prodaji od 17. februara na Kamenom kiosku. Za dobar štimung zaduženi su Disco Magic Band iz Splita i Kira Band iz Podgorice.

U bašti kafane Dojmi, dan nakon maskenbala, održaće se humanitarna karnevalska tombola. Veliku zahvalnost dugujemo lokalnim privrednicima koji su obezbijedili mnoštvo raznovrsnih i vrijednih nagrada.

Prčanjski karneval i Dječiji maskenbal održaće se istog dana, 22. februara, od 15:30 sati.

A onda dolazi ono što svi čekaju! Velika karnevalska povorka krenuće 23. februara u 14 sati od Otvorenog bazena prema Maceu. Nakon suđenja i spaljivanja krivca za sve loše što nam se dogodilo u prošloj godini, fešta se nastavlja na Trgu od oružja uz nastupe Ansambla Toć i Indire Force.

I ne zaboravite – humorističko-satirični list Karampana izlazi tradicionalno na dan karnevala. Ako imate kakvu škercu, nemojte je držat doma iza škura, nego je ubacite u sandučić na Kamenom kiosku!

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suoganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Sponzori: Luka Kotor, Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Konoba “Scala Santa”, Golden Group Montenegro, Café Bar “Forzza”, Pomorski muzej, Kotorska suvenirnica.

Medijski sponzori: RTCG, RTV Budva, Radio Kotor, Radio Dux, Radio Elmag, MAG, EL i Arena, Radio D, Dnevne novine Dan, Culture Corner, Boka News, Feral, Travel Montenegro, Kotor.info, Share Montenegro.

Ruski državljanin osumnjičen da je prodao tuđi automobil, brodom napustio Crnu Goru

0
Ruski državljanin osumnjičen da je prodao tuđi automobil, brodom napustio Crnu Goru
Policija Tivat – foto Boka News

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv ruskog državljaninaK.T.(48) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo utaja, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

“On je, kako se sumnja, u novembru 2024. godine, nakon što mu je od oštećenog lica, takođe ruskog državljanina, povjereno vozilo marke BMW X3 radi popravke, isto uz pomoć posrednika prodao drugom licu za iznos novca od 2.000 eura”, navodi se u saopštenju.

Iz policije navode da je vozilo pronađeno kod kupca u Kotoru.

“Uvidom u evidencije policije, utvrđeno je da je K.T. brodom napustio Crnu Goru na graničnom prelazu Luka Tivat”, zaključuju iz policije.

Otvoren 58. Hercegnovski zimski salon: Promišljanje pejzaža u svijetlu savremenih pitanja

0
Otvoren 58. Hercegnovski zimski salon: Promišljanje pejzaža u svijetlu savremenih pitanja
Otvoren 58. Hercegnovski zimski salon

Jedna od najdugovječnijih likovnih izložbi u regionu, 58. Hercegnovski zimski salon otvoren je sinoć u galeriji „Josip Bepo Benković”.

Stvaraoci i brojna publika uživali su u djelima 44 regionalnih umjetnika specifičnih poetika i rukopisa, koji su na temu „Iskustvo pejzaža“ odgovorili koristeći različite tehnike – slikarstvo, crtež, kombinovanu tehniku, skulpturu, objekat, instalaciju, grafiku, umjetničku fotografiju i video rad.

Prva nagrada ovogodišnjeg Salona dodijeljena je Paoli Korošec za skulpturu „Kokotov pogled” izrađenu od karamela, druga nagrada Borisu Borče Bogoevskom za sliku „Bijeli oblak”, a treću su ravnopravno podijelili Nataša Sedej za skulpturu „Ponekad je zima usred ljeta” i rad Ivana Šukovića „On The Spot”.

„Ovogodišnja tema upućuje nas na razmišljanje o tome kako pejzaž oblikuje umjetnički izraz, kako ga doživljavamo i osjećamo kroz različite medije i poetike. A gdje bi ova tema mogla imati snažniji odjek nego ovdje, u Herceg Novom – gradu čiji pejzaži su nepresušna inspiracija? Slikari, pjesnici i umjetnici svih vrsta odvajkada prepoznaju da je u Novom pejzaž mnogo više od vizuelne impresije – on je doživljaj, iskustvo koje se neprestano mijenja, memorija i emocija“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, otvarajući izložbu.

Otvoren 58. Hercegnovski zimski salon

Ističući da je Zimski salon susret ideja i događaj koji reflektuje umjetničke tokove, Katić se zahvalio svim umjetnicima koji su svojim radovima dali novi pogled na pejzaž i čestitao nagrađenima. Uputio je riječi hvale organizatorima, selektorki, Žiriju i svima koji su doprinijeli da ova izložba nastavi da živi, raste i inspiriše.

O dobitnicima nagrada 58. Hercegnovskog zimskog salona jednoglasno je odlučio žiri u sastavu: akademska slikarka Dragana Mladenović, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović i istoričarka umjetnosti, Jasmina Žitnik. Predsjednica žirija, Dragana Mladenović istakla je da je selektovanih radova bilo za mnogo više od tri nagrade, zbog kvaliteta i različitosti umjetničkih poetika.

Kako je navedeno u obrazloženju odluke, prvonagrađeni rad „Kokotov pogled” je šećerna skulptura koja je „zazvala sve ono dječije u nama, i u radosti otkrivanja bogatstva poruka, rasplamsala je smijeh i zajedništvo u želji da tu skulpturu osjetimo i još ponekim čulom tj. jezikom“. Drugonagrađeni, „Bijeli oblak” Borisa Borče Bogoevskog izrađen je delikatnim likovnim sučeljavanjem oštrih oblika industrijskog grada sa mekotom i prostranstvom neba, kako bi ovaj urbani pejzaž poslao snažnu ekološku poruku.

Skulptura Nataše Sedej „Ponekad je zima usred ljeta” nas „uvlači u sebe i budi u nama utiske uranjanja u univerzume ili košnicu organskih čestica koje svakako podsećaju na iskre mnoštva života“, a rad Ivana Šukovića „On The Spot” jasno i glasno upozorava na uticaj koji vršimo na prirodu, i posljedice tog uticaja, stoji u obrazloženju žirija.

Otvoren 58. Hercegnovski zimski salon

Selektorka ovogodišnjeg Zimskog salona, istoričarka umjetnosti, rukovoditeljka moderne galerije JU „Muzeji i galerije“ Podgorica i organizatorka brojnih izložbi, Petrica Duletić navela je da je zamisao ovogodišnje teme „Iskustvo pejzaža“ bila da predstavi djela umjetnika, kako klasičnog, tako i savremenog pristupa, koja će međusobno komunicirati kroz različite komentare na postavljenu temu.

„Kriterijum po kojem sam vršila selekciju umjetnika podrazumijevao je one koji ne tretiraju pejzaž samo kao vizuelni motiv, već ga istražuju kao složeno iskustvo. U savremenom kontekstu to su umjetnici čiji radovi istražuju pejzaž u svijetlu savremenih pitanja poput klimatskih promjena, ekološke svijesti, gubitka prirodnih prostora, urbanizacije. Zatim, migracije ljudi, kako pejzaži oblikuju kolektivni identitet, sjećanje i pripadnost. Takođe, zastupljeni su radovi umjetnika koji otkrivaju lične ili introspektivne veze sa pejzažima, bilo kroz sjećanja, snove ili meditativne procese – mentalni pejzaž. Neki umjetnici se izražavaju inovativnim tehnikama, kroz video rad i zvučne pejzaže“, objasnila je Duletić.

Napomenula je da Salon okuplja učesnike iz Crne Gore i zemalja okruženja, čime doprinosi kulturnoj razmjeni i jačanju umjetničke scene na regionalnom nivou, kao i podsticanju savremenih umjetničkih praksi, a ovogodišnja tema daje mu i značajnu sociološku, društveno angažovanu komponentu.

Hercegnovski zimski salon, uz pokroviteljstvo Opštine Herceg Novi, organizuje Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“. Direktorica te ustanove, Gordana Krunić istakla je da ova izložba opstaje zahvaljujući umjetnicima, vjernoj publici i podršci lokalne zajednice.

„Bogatstvo našeg Salona nije samo u istrajnosti, individualnosti, raznolikosti, prilagodljivosti, stalnosti, promjenljivosti, njegovanju tradicionalnosti i prihvatanju modernog, već i u multikulturalnosti koju svojim učešćem obogaćuju umjetnici svih generacija unutar ili izvan granica naše zemlje. Večeras su, pored umjetnika iz Crne Gore, svoja djela izložili umjetnici iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, ali i umjetnici iz ovih zemalja koji žive i stvaraju u Njamačkoj, Belgiji ili Kanadi“, rekla je Krunić. Pozvala je ljubitelje umjetnosti da iskoriste priliku za uživanje u umjetnosti koja nadahnjuje, tokom narednih 40 dana trajanja Salona, do kraja marta.