Vaš omiljeni market u Herceg Novom je ponovo otvorio svoja vrata!
Renovirani, moderni ambijent, obogaćena ponuda i akcijske cijene, kao i 10% popusta na dan otvaranja su obradovali naše vjerne kupce.
Vjerujemo da ćete uživati u novom iskustvu kupovine u našem osvježenom prostoru uz najpovoljnije cijene, proizvode vrhunskog kvaliteta i sjajnu uslugu.
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
1 od 6
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Renovirani Voli u Herceg Novom, u dijelu grada Jok megdan
Pored marketa koji je prilagođen potrebama naših kupaca, veliku olakšicu za naše zaposlene predstavljaju elektronske cijene, čija upotreba smanjuje korišćenje papira i eliminiše mogućnost greške.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore dostavilo je u proteklih mjesec svu potrebnu dokumentaciju Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državnu imovinu, te od saglasnosti resora na čijem je čelu Janko Odović zavisi kada će biti raspisani tenderi za davanje u zakup djelova morske obale.
Kako je saopšteno iz Morskog dobra dostavljen je i nacrt posljednjeg dokumenta i to Atlasa crnogorskih plaža i kupališta za period 2024-2028. godine.
“Ukoliko nas resorno Ministarstvo isprati u doglednom roku, tenderski ciklus će otpočeti tokom marta mjeseca i time ćemo imati dovoljno vremena da na kvalitetan način pripremimo i spremno dočekamo ljetnju turističku sezonu. Dakle, stvorili smo sve uslove za otpočinjanje tenderskog ciklusa, koje su u nadležnosti ovog preduzeća, međutim treba imati u vidu da zakonske odredbe definišu da se za sve ove akte mora pribaviti saglasnost Vlade Crne Gore”, naglašavaju uz Morskog dobra i dodaju:
“Sprovešćemo fer tenderski postupak, u kojem će se odvijati poštena tržišna utakmica, pružajući svim građanima mogućnost korišćenja državne imovine. Jedan od isticanih argumenata neblagovremenosti tenderskog ciklusa, nemogućnosti pribavljanja odobrenja za rad, ističemo da je Zakon definisao Institut privremenog rješenja i da se data situacija uspješno prevazilazi primjenom tog Instituta, a kako je to i urađeno tenderske 2019. godine”, zaključuju iz ovog preduzeća.
I dalje nema pomaka u dogovoru Izraela i Hamasa o miru u Gazi. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opet je pozvao Hamas na ustupke prije daljnjih pregovora o novom prekidu vatre i povratku talaca iz Gaze.
Istaknuo je da neće kapitulirati pred lažnim zahtjevima Hamasa. Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris pozvala je izraelske dužnosnike i čelnike Hamasa na prihvaćanje sporazuma kojim bi počeo šestotjedni prekid vatre.
Potpredsjednica SAD-a poziva na primirje: Stanovnici Gaze ‘umiru od gladi’
Američka potpredsjednica Kamala Harris pozvala je na trenutačnu provedbu šestotjednog primirja u Gazi kako bi se omogućio priljev više pomoći na opkoljeno palestinsko područje i oslobađanje talaca koje drži Hamas.
– S obzirom na goleme razmjere patnje u Gazi, mora doći do trenutačnog prekida vatre, najmanje sljedećih šest tjedana, rekala je Harris u nedjelju i izazvala oduševljenje okupljenih na 59. godišnjici Krvave nedjelje u Alabami, gdje su policajci pretukli američke demonstrante koji su se borili za građanska prava prije gotovo šest desetljeća.
Otvoreno je prozvala Izrael da ne čini dovoljno kako bi ublažio “humanitarnu katastrofu” u Gazi dok se Bidenova administracija suočava sa sve većim pritiskom da obuzda svog bliskog saveznika koji ratuje s militantima Hamasa.
– Ljudi u Gazi gladuju. Uvjeti su nehumani i naša ljudskost tjera nas da djelujemo, rekla je Harris.
– Izraelska vlada mora učiniti više kako bi znatno povećala protok pomoći. Nema isprika, poručila je Harris.
Dodala je da Izrael mora otvoriti nove granične prijelaze, ne nametati “nepotrebna ograničenja” vezano za isporuku pomoći, zaštititi humanitarno osoblje i konvoje te raditi na ponovnom uspostavljanju osnovnih usluga i promicanju reda kako bi “više hrane, vode i goriva moglo doći do onih kojima su potrebni”.
Opština Tivat – Sekretarijat za društvene djelatnosti u saradnji sa opštinskom organizacijom Crvenog krsta Tivat i Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore – odjeljenje Kotor, organizuju akciju dobrovoljnog davanja krvi u srijedu 6. marta, od 9-12 sati u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Krv će moći da daju zaposleni u organima lokalne uprave, zaposleni u lokalnim javnim preduzećima i javnim ustanovama, odbornici Skupštine opštine Tivat, ali i svi drugi zainteresovani građani.
Iz Sekretarijata za društvene djelatnosti naglašavaju da je cilj ove akcije podizanje svijesti o važnosti dobrovoljnog davanja krvi kao aktivnosti od opšteg društvenog interesa i jednog od najhumanijih gestova.
„Iz tog razloga akcije davanja krvi i organizujemo na javnim lokacijama, jer želimo da davanje krvi građanima učinimo dostupnijim i da im pokažemo da, ukoliko svi odvojimo bar jednom godišnje petnaest minuta od svojih svakodnevnih aktivnosti za ovaj humani čin, krvi bi bilo dovoljno za sve kojima je ona potrebna u našoj državi“ – navode iz Sekretarijata.
Transfuzijom krvi spašavaju se milioni života u svijetu svake godine, ističu iz OO Crvenog krsta Tivat. „Svakih nekoliko sekundi u svijetu je nekome, negdje, potrebna krv. Dovoljne količine krvi mogu se obezbijediti samo redovnim davanjem ove dragocjene tečnosti. Dajući krv, obezbjeđujemo sigurniju budućnost nama samima, porodici, prijateljima“ – poručuju iz Crvenog krsta.
dobrovoljno-davanje-krvi
Ko može dati krv?
Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina
Žene mogu dati krv 3 puta, a muškarci 4 puta godišnje
Teži od 50 kg
Tjelesne temperature manje od 37°C
Pulsa između 50 – 100/min
Krvnog pritiska: ne višeg od 170/100 mmHG i ne nižeg od 110/70 mmHg
Davalac ne smije biti prehlađen
Davalac ne smije bolovati od bolesti pluća i srca
Limfne žlijezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smiju biti uvećane
Priprema za davanje krvi
Posebna priprema za davanje krvi nije potrebna, kao ni poseban režim poslije davanja krvi, ali da bi se što bolje osjećali pri davanju krvi, pogotovo ako je to prvo davanje, određeni savjeti bi mogli da budu od koristi:
Ne pijte alkohol i ne jedite previše masne hrane prethodnog dana;
Predstavljena monografija 50 godina Moderne galerije „Jovo Ivanović”
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u sklopu manifestacije Ljubišini dani u subotu, 2.marta u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” predstavljena je monografija 50 godina Moderne galerije „Jovo Ivanović”.
Učesnici su bili: Snežana Ivović, muzejski savjetnik, akademik Aleksandar Čilikov, Jelena Đakonović – viši kustos i mr Lucija Đurašković.
“Budvanska Moderna galerija je kontinuirano i uspješno prisutna na likovnoj mapi Crne Gore dugih 50. godina, predstavljajući instituciju od posebnog značaja, koja u svom bogatom fondu unutar svojih pet heterogenih zbirki sadrži i čuva različite likovno-umjetničke iskaze brojnih eminentnih stvaralaca koji su obilježili modernu i savremenu umjetnost od početka prošlog vijeka, pa do danas. Samim tim, ona predstavlja uvid u raznovrsnost stilova i likovnih poetika kako zavičajnih umjetnika, tako i umjetnika sa šireg evropskog, pa i svjetskog prostora, sa autentičnim individualnim kvalitetnima, pokazujući i dokazujući bezgranične varijacije ljudskog duha koji samo tajna umjetničke kreacije može da podstakne, pokrene i razvije do vizija koje dosežu vanvremenske i vanprostorne sfere, živeći jedan drugi, sasvim svoj, autohtoni svijet. Svijet rekli bi “iluzija” koji katkad lirski i intimistički, a katkad žestoko i surovo sarkastički, neovisno od apstrakcije ili figuralnosti, ukazuje, preobražava, traži, izaziva i otvara nove humane puteve, te daruje duboku emociju uzdižući biće čovjeka na pijadestal čovječnosti, što se sve uklapa u Gogenova pitanja sa početka ovog izlaganja…
S obzirom da će o Modernoj galeriji, njenim zbirkama i monografiji izdatoj povodom 50. godina od njenog postojanja, nešto više reći njeni recezenti, meni ostaje da se zahvalim autorima tekstova koji obrađuju zbirke: uvaženoj Ljiljani Zeković, za Zbirku zavičajnih umjetnika, Jeleni Đakonović, za zbirku Savremeni ekspresionisti, Tanji Jovetić, za Zbirke Stranih umjetnika i umjetnika naïve, kao i Saši Radišiću i našoj mladoj Vasilisi Gagović, za Zbirku crnogorskih umjetnika. Takođe, se zahvaljujem koleginici Ivani Domazetović koja je, dijelom, na osnovu hemeroteke koju je vodila Senka Subotić, rijetkom marljivošću obradila i kompletirala dokumentacioni odjeljak. Zahvaljujem se i fotografima Nenadu Mandiću, kao i Velimiru Perunoviću, koji je, pored fotografija i velikih muka samnom i koleginicom Đakonović, zaslužan za inventivan i reprezentativan dizajn. Zahvalnost dugujem i lektoru Miroslavu Karoviću, a, takođe, i prevodiocu Milici Stanić Radonjić. I na kraju, ali ne na zadnjem mjestu, posebnu zahvalnost želimo da iskažemo štampariji Opus3, njenom direktoru Ranku Đuraškoviću, koji je imao strpljenja, želju i vjeru da ćemo ovaj posao ipak privesti srećnom kraju, iako još čekamo izdanje na engleskom jeziku.
Sve vas, još jednom srdačno pozdravljam uz riječi velikog Ničea: “Ljudi žude za svjetlošću, ne da bi bolje vidjeli, nego da bi jače svijetljeli.” Zasvijetlimo ovog puta u radosti i ljubavi kroz likovnu umjetnost i dugovječnost naše Moderne galerije” – kazala je Đurašković.
Predstavljena monografija 50 godina Moderne galerije „Jovo Ivanović”
Dio govora Snežane Ivović, muzejskog savjetnika
Imam čast i zadovoljstvo da večeras govorim povodom promocije monografije Moderne galerije posvećene jednom veoma važnom jubileju za istoriju crnogorske kulture, 50-godisnjice osnivanja Moderne galerije u Budvi. Već na prvim stranicama ovog luksuznog izdanja u uvodnom tekstu direktorica Moderne galerije, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka g-đa Lucija Đurašković nadahnuto govori o istorijatu, počecima formiranja i značaju ove institucije koja u svom fundusu baštini djela eminentnih stvaralaca, ne samo domaće,nego i evropske pa i svjetske umjetničke scene…
Akademik Aleksandar Čilikov je istakao da je imao čast i zadovoljstvo da se kao jako mlad upozna sa Jovom Ivanovićem
Nevjerovatna ličnost, vrhunski umjetnik, humanista i čovjek vulkanske energije bio je Jovo Ivanović. Bez ikakve namjere da potcijenim rad bilo koga u razvoju ove galerije, kada pomenete u Budvi galeriju, ja imam u glavi Jova Ivanovića.
Bez empatije – ni imaginacije, ni morala, kaže autor pustolovnog romana o baroknom putešestviju jedne Bokeljke kroz Evropu, Afriku, Ameriku i nazad u rodni Perast
Junakinja romana „Pesma o tri sveta“ Ozana Bolica, koju je pisac Vladimir Pištalo povezao sa baroknim Perastom i Kotorom, privukla je pažnju poštovalaca istorije i kulture Boke kotorske, ljubitelja/ki vanvremenske proze, pisane kao poezija. Roman koji je nastajao tokom tri godine, objavljen prošle godine u izdanju „Agore“, stvaran je u ženskom rodu, u prvom licu jednine, satkan je od niti empatije, bez koje, kaže pisac, “nema ni imaginacije, ni morala”. Umjesto da živi konvencionalnim životom bokeljske žene iz doba Venecije, da sjedi kući i veze goblene, Ozana silom prilika putuje od Evrope i Afrike do Amerike, upoznaje svjet Islama, nauči da razumije puritance i da saosjeća sa Indijancima, da prepoznje ljude oko sebe, a nagrada joj je čitav svijet, što je ideja bliska današnjoj globalizaciji.
Barok je period u kome živi junakinja Vašeg romana-otkuda to interesovanje za ovaj istorijski period i za Boku?
-Taj barok je ovdje u Boki bio dosta suzdržaniji nego evropski barok, ali je obilježio i Kotor poslije velikog zemljotresa, grad je bio drugačiji poslije toga, potres je bio katastrofalan, odavde sve do Dubrovnika, koji je takođe stradao. Moja glavna junakinja Ozana Bolica živi jako dugo, ona živi od kraja 17. vijeka do propasti Venecije krajem 18. vijeka. Veoma je vezana za Kotor – sa očeve strane ona je Kotoranka, a sa majčine strane ona je od Bujovića iz Perasta, tako da je ona iz oba grada i ima tu vezu- kad govori o Kotoru, govori o zaštitniku sv. Tripunu, a kad govori o Perastu, pominje sv. Đorđa. Dobila je ime po Bl. Ozani, svjesna svog porijekla, Bolice su jedna od najvažnijih kotorskih plemenitaških porodica, i ona se više identifikuje sa Perastom, jer je tamo odrastala, ali je mislima isto tako stalno u Kotoru, tako da je ova knjiga i o Boki.
Da li Vam je bilo teško naći pravu mjeru imaginacije i dokumentarne građe?
-Puno sam koristio djela istoričara dr Miloša Miloševića, kome mogu samo da se poklonim. Ta predanost, to poznavanje toga perioda istorije Boke kotorske, o kome mi ne znamo toliko mnogo – ako pitate običnog čovjeka za XVII, XVIII vijek, o Veneciji- to nije tema o kojoj se mnogo zna. Meni je bilo vrlo interesantno da učim o tome, da saznam više o istorijskim ličnostima, koje su ugrađene u moj roman. Admiral Vicko Bujović, koji je bio kontroverzna ličnost, ujak je glavne junakinje. Matija Zmajević, koji je opet učestvovao u zavjeri ubistva Bujovića, pa ga je Venecija zbog toga prognala zauvijek sa svoga područja, takođe je značajna ličnost istorije Boke. Vrlo su čudne te barokne biografije, recimo Krušala, koji je zapravo rođen kao Hasan iz Mistre, došao kao rob u Boku, postao katolički sveštenik i onda je kasnije kao sekretar grofa Save Vladislavića Raguzinskog učestvovao u razgraničenju Kine i Rusije, da bi se opet vratio u Perast kao star čovjek, donio svoj portret itd… Sve je to tačno, to su poznate činjenice, a onda je lako pogoditi šta je u romanu istorija, a šta je moja mašta.
Publika u Kinu Boka
Na koji način Ozana u Vašoj mašti povezuje „Tri svijeta“ – Evropu, Afriku i Ameriku?
-Ona povezuje u vremenu vrlo različite momente, jer živi vrlo dugo. Ozanu su kao 17-godišnjakinju oteli gusari i odveli je u Tunis, tako da se ona kao mlada žena našla u Africi- to se dešavalo, postoji ona čuvena pohara Perasta u prvoj četvrtini XVII vijeka, ali sam ovu gusarsku poharu smjestio nešto kasnije, s kraja tog vijeka. Ona protiv svoje volje dolazi u Tunis, čiju kulturu i ljude dobro upozna, ona nema tu prepreku prema drugačijim ljudima, nego, ma koliko bila u nezavidnoj situaciji (nema ništa gore nego biti rob), ona nekako razumije situaciju, poistovjeti se, što je vrlo rijetka osobina u svim vremenima, jedna vrsta blagoslova. E, to je ono što je osnovno kod nje, ali, nije lako nositi tu osobinu – niko te neće baš mnogo pohvaliti što razumiješ druge i drugačije, bez obzira što ljudi govore o tome, ali, bez te empatije nema ni mašte ni morala.
Onda nju oslobode Amerikanci- ljudi koji su tada smatrani Englezima, jer Amerika je tada bila kolonija Engleske, kao što je Boka bila kolonija Venecije. Evropa, Afrika i Amerika, tri kontinenta koji su tada bili kao da su različite planete – sad mi ipak nešto znamo o tom svijetu, koji je počeo da se povezuje. Bugenvilija je donešena iz Južne Amerike, najosnovnije stvari – grah, krompir su donešeni sa tog kontinenta, agrikultura, kultura u svakom smislu. Onda Ozanu otmu Indijanci u Americi, kasnije biva oslobođena i vraća se u Perast, o kome stalno sanja i misli da je sanjala svoj život. Te tri „planete“, koje su tri različita kontinenta tada – Afrika, Evropa i Amerika, to su tri svijeta, a pošto je veoma poetski pisana knjiga, ona na neki način jeste pjesma, kao i proza, tako da je to „Pesma o tri sveta“.
Da li je skrentanje pažnje na empatiju, to razumijevanje drugačijih svjetova, kultura, naroda, upravo cilj koji ste htjeli da ovom knjigom postignete?
-Jeste. Cilj je, prije svega da se ispriča priča, ali ta ideja da je čovjek “bačen u postojanje”, da niko nije odlučio da se rodi (u Srednjem vijeku se govorilo:“Slučajnost rođenja”), eto i to što je neko rođen u Kotoru, a mogao je da bude rođen u Kuala Lumpuru, sposobnost da se nosiš sa tim životom, to je kod naše Ozane još očiglednije jer su je doslovno oteli. Ona se u tom svijetu postavi tako da razumije, da nauči, da proširi svoje vidike, jer pitanje je kakav bi njen život bio da nikuda nije otišla, da je sjedela kući i vezla – manje interesantan. Ma koliko ovo bio težak životni put, on donosi taj dobitak čitavog svijeta- ono što je njena dobit, to su ta “tri svijeta”.
Kakvo je bilo Vaše iskustvo da kao muškarac o jednom ženskom luku pišete u prvom licu jednine?
-Tačno, pišem u prvom licu sa pozicije žene, to je u stvari bio izazov pisanja jedne ispovjedi, bilo je vrlo interesantno, ali mi je više od svega bilo zabavno da „jedrim“ na toj empatiji. Kako bih bolje razumio žensku psihologiju, pravio sam neku vrstu ankete sa svojim prijateljicama.
Šaponja i Pištalo
Knjigu ste pisali u Americi i Evropi, a dešava se isto u Americi i Evropi i još u Africi
-Jako sam mnogo zamišljao ovaj grad kad sam ovo pisao, a pisao sam svuda- pisao sam u Americi, pisao sam u Srbiji, u svim hotelima gdje sam bio u 60 različitih gradova i namjeravao sam da napišem taj spisak, od evropskih gradova, preko Kotora do Vranja, ali ga nisam pomenuo u knjizi da ne bi izgledalo kao neko hvalisanje. Ali je interesantno zamisliti jedan crtež puta Ozane Bolice, napraviti mapu da se vidi gdje je sve putovala. Živio sam u Americi 30 godina, moj doktorat je američka istorija, tako da mi je to pomagalo da znam o čemu pišem.
Kako je publika do sada prihvatila ovaj Vaš roman?
-Vole ljudi Boku, Gospa od Škrpjela je jedna tačka u čitavoj bivšoj Jugoslaviji do koje ljudi idu stalno. Ta legenda o njenom nastanku, o kamenju kojim se zaliva, kapetanima i pomorcima koji ostavljaju zavjetne pločice, Fašinada, vjenčanja na ostrvu, koje je prelijepo na prvi pogled, kao božija statua, ljudi to vole i kad pričaš o tome, oni se odazovu.
Knjiga je dobila Nagradu „Beskrajni plavi krug“ i Nagradu „Dr Špiro Matijević“ i bila je u najužem izboru „NIN“-a i za „Beogradski pobednik“. Nismo išli previše na turneje, imali smo četiri-pet čitanja, jer smo bili vrlo zauzeti, ali će se to sada nastaviti. Volim da se susrećem sa čitaocima….
Priče, romani, poetska proza
Nakon Podgorice i Herceg Novog, knjiga je predstavljena u Kotoru, a zatim i u Tivtu, svuda naišavši na topao prijem i interesovanje publike. Pisca Vladimira Pištala i Nenada Šaponju, glavnog urednika IK “Agora” ugostile su poslenice Gradske biblioteke i čitaonice, ispred koje ih je pozdravila Marija Starčević. Među najpoznatijim ostvarenjima Vladimira Pištala su poetske proze: Slikovnica, Manifesti, čajevi Marsa / Noći; zbirke priča Kraj veka, Vitraž u sećanju, Priče iz celog sveta; romani Milenijum u Beogradu, Tesla, portret među maskama, Venecija, Sunce ovog dana: Pismo Andriću i knjiga eseja Značenje džokera.
Turistička organizacija opštine Tivat je u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Budve, Bara, Ulcinja, Herceg Novog, Tivta i Nikšića promovisala glavnu ljetnju turističku sezonu na tržištu BiH.
4. Međunarodni sajam turizma u Banja Luci održao se od 1. do 3. marta. Sajam je okupio preko 150 izlagača iz svijeta turizma i održan je u dvorani “Centar”.
Kao i uvijek mnogobrojnim zainteresovanim posjetiocima, TO Tivat imala je priliku kroz promotivni štampani i video materijal predstaviti šta Tivat nudi za Ljeto 2024.godine. Predstavnicima Crne Gore bila su organizovana i gostovanja u studiju lokalnih medija, a kako će ove godine biti u Tivtu, zabilježile su TV ,”Una” kao i “Turistička prizma”.
Tržište Bosne i Hercegovine je veoma važno tržište kako za Crnu Goru, tako i za Tivat čemu u prilog idu i podaci da su posjetioci iz BiH na četvrtom mjestu po broju ostvarenih noćenja u Tivtu.
U Crnoj Gori je na kraju februara bilo oko 15 odsto turista manje nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopšteno je portalu RTCG iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Po osnovu boravišne takse, kako su naveli, za dva mjeseca ove godine naplaćeno je oko 18 odsto prihoda manje nego u uporednom periodu.
U NTO su zadovoljni posjetom u vrijeme novogodišnjih praznika ali je, kako su objasnili, nedostatak snijega onemogućio početak skijaške sezone i uticao na ukupni uspjeh zimske sezone.
Oni su poručili da je u narednom periodu potrebno raditi na poboljšanju infrastrukture i diverzifikaciji turističke ponude, kako bismo se bolje pripremili za buduće sezone i bili spremni na vremenske prilike poput ovogodišnjih.
“Naš cilj je stvoriti održivu zimsku turističku destinaciju koja može privući goste i kada se suočavamo sa nedostatkom snijega”, saopštili su iz NTO-a.
Iz NTO-a su podsjetili na podatke Monstata, prema kojima je u kolektivnom i individualnom smještaju tokom januara ove godine ostvareno 49,36 hiljada dolazaka turista, što je oko 16 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, a ostvareno je 384,2 hiljade noćenja, što je oko 18 odsto manje u odnosu na uporedni period.
Oni su dodali da je na osnovu nezvaničnih podataka o turističkom prometu u opštinama, koje dostavljaju lokalne turističke organizacije, 29. februara ove godine u Crnoj Gori boravilo 18,7 hiljada turista, što predstavlja ostvarenje od 85,74 odsto u odnosu na uporedni podatak prošle godine i rast od 87,11 odsto u odnosu na odgovarajući period 2019.
Iz NTO-a su objasnili da zimska turistička sezona u Crnoj Gori ima dva dijela, onaj koji se tiče novogodišnjih praznika i drugi dio, koji se odnosi na skijašku sezonu.
“Prvi dio sezone je prošao odlično zahvaljujući bogatim programima lokalnih turističkih organizacija, naročito na primorju. Nažalost, nedostatak dovoljne količine sniježnih padavina onemogućio je početak skijaške sezone i uticao na ukupni uspjeh zimske sezone”, kazali su iz NTO-a.
Prihod od boravišne takse, naplaćen zaključno sa 28. februarom, iznosio je 119,85 hiljada EUR, što predstavlja ostvarenje od 81,64 odsto u odnosu na prihod ostvaren od boravišne takse u odgovarajućem periodu prošle godine.
“Ukupni namjenski prihodi, koji uključuju prihode od boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse, naplaćeni od početka ove godine zaključno sa 28. februarom, iznosili su 227,93 hiljade EUR, što predstavlja ostvarenje od 93,76 odsto u odnosu na prihod ostvaren u ovom periodu u prošloj godini”, naveli su iz NTO-a.
Iz NTO-a su, pozivajući se na podatke Monstata, kazali da se u Crnoj Gori tokom decembra i januara bilježi 796,3 hiljade ostvarenih noćenja.
Južni dio zemlje je privukao najveći broj gostiju, a tome su doprinijeli i odlično pripremljeni programi lokalnih turističkih organizacija. Tako su najbolju posjećenost zabilježili Budva, Herceg Novi i Bar.
“Prema informacijama koje smo dobili od privrede na osnovu ankete, najviše turista smo imali iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske i Poljske. Prema zvaničnim podacima za januar, najviše turista je iz regiona, Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Albanije, Hrvatske, Kosova, a pored njih zapažen je i značajan broj gostiju iz Turske i Rusije”, kazali su iz NTO-a.
Govoreći o pritužbama, oni su naveli da je uobičajeno da tokom ljetnje turističke sezone putem njihovog Call centra dobijaju veći broj poziva, koji se tiču primjedbi i sugestija.
“U prethodnom periodu najviše upita smo dobili u vezi radnog vremena šaltera za prijavu boravka turista. Tokom ljetnje turističke sezone pritužbe su bile u vezi sa vožnjom trotineta po šetalištu, gužvi i glasnom muzikom”, naveli su iz NTO-a.
Iz NTO-a su saopštili da su prilično optimistični kada je u pitanja ljetnja turistička sezona.
“Rezultati ankete turističke privrede, koju smo sproveli ove sedmice, pokazuju da čak 95 odsto anketiranih ima visoka očekivanja od ove turističke sezone. U ovom momentu je teško vršiti poređenja sa prethodnim godinama, ali možemo reći da vlada sve veće interesovanje za Crnu Goru, kao i za različite segmente turističke ponude, odnosno aktivni, ruralni, luskuzni i MICE turizam”, naveli su iz NTO-a.
Sa aspekta NTO-a, koja je prvenstveno zadužena za promociju destinacije, tvrde da će spremno dočekati ljetnju turističku sezonu.
“Od početka godine imali smo priliku da učestvujemo na sajmovima u Njujorku, Štutgartu, Minhenu, Ljubljani i Beogradu. Pored sajamskih nastupa koji nas očekuju u narednom periodu, značajan dio budžetskih sredstava ćemo opredijeliti za promociju na digitalnim kanalima. U kontinuitetu ćemo sprovoditi studijske posjete medija, turoperatora i influensera i organizovati poslovne radionice na kojima naša turstička privreda može imati direktni kontakt sa turoperatorima”, rekli su iz NTO-a.
NTO će se, prema riječima njegovih predstavnika, truditi da bude dobar partner drugim subjektima iz djelokruga turizma u svim aktivnostima koje doprinose rješavanju problema i unapređenju turističke ponude, shodno svojoj nadležnosti.
Eksplozija na željezničkom mostu u ruskoj regiji Samari
Željeznički most u blizini ruskog grada Samare potresla je eksplozija, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA pozivajući se na hitne službe.
Smještena na rijeci Volgi na jugozapadu Rusije, regija Samara jedno je od središta teške industrije u zemlji.
Incident je izazvala eksplozivna naprava, javlja TASS. Rusija je posljednjih mjeseci izvijestila o nizu napada na svoju industrijsku i logističku infrastrukturu za koje je okrivila Ukrajinu.
Nema izvješća o žrtvama, a promet preko mosta je obustavljen, priopćile su Ruske željeznice.
Zelenski: Ovaj rat mora postati beznadan za Rusiju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne partnere da pronađu političku volju kako bi Kijevu osigurali potrebne vojne zalihe. U protivnom će se, kaže, svijet suočiti s jednom od najsramotnijih stranica povijesti.
Američki paket vojne i druge pomoći i dalje je blokiran u Kongresu, a s početkom treće godine rata ruske su snage ostvarile manje pomake na oko 1000 kilometara bojišnice. Zelenski je istaknuo da SAD i Europa ne smiju dopustiti poraz od iranskih dronova i ruskih zrakoplova.
– Ovaj rat mora postati beznadan za Rusiju, odnosno za teroriste. Oni moraju osjetiti da postoji sila koja uništava one koji žele zatrti život. Mi to možemo ostvariti. Svaki od naših partnera zna što je potrebno, ali prije svega nužna je njihova politička volja, poručio je.
