Meksička mornarica nastavila je intenzivne patrole koje sve češće otkrivaju sofisticirane krijumčarske rute u teritorijalnim vodama Pacifika.
Kako navodi Baird Maritime, tijekom rutinske pomorske patrole uz južnu obalu meksičke države Guerrero, pripadnici meksičke mornarice presreli su i zaplijenili polu-podmornicu za koju se sumnja da je korištena za krijumčarenje narkotika. Plovilo, poznato u kriminalnim krugovima kao “narco-sub”, prevozilo je 180 bala s ukupno 3,5 tone sumnjivog kokaina.
Zapovjedništvo meksičke ratne mornarice potvrdilo je da su u akciji uhićene tri osobe koje su upravljale tim specijalno izrađenim plovilom, čija konstrukcija omogućava djelomično uranjanje – čime se otežava otkrivanje iz zraka i s brodova.
🚨🚨🚨En la mar, Marina Armada de Mexico incautan coca1na valuada en 263 millones 98 mil 600 pesos pic.twitter.com/BUEDvZEyqY
Incident je dio šireg nadzornog sustava koji je pojačan otkako je u listopadu prošle godine predsjednica Claudia Sheinbaum preuzela dužnost. Prema podacima mornarice, od tada je u meksičkim vodama zaplijenjeno gotovo 45 tona kokaina, što ukazuje na sve aktivniju ulogu pomorskih snaga u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja.
Podsjetimo, upravo je listopad 2024. zabilježen kao mjesec s najvećom pojedinačnom zapljenom droge u pomorskom prostoru Meksika – tada je iz više presretnutih plovila zaplijenjeno čak 8,3 tone nedozvoljenih supstanci.
Polu-podmornice poput ove sve su češći alat narko-kartela u pacifičkom pojasu između Kolumbije, Ekvadora i Meksika. Građene su za skriveno kretanje ispod površine mora, često izrađene od stakloplastike i bez službenih oznaka.
Zapljene ovog tipa najčešće se odvijaju zahvaljujući integraciji nadzora iz zraka, izviđačkih bespilotnih letjelica te brze reakcije patrolnih brodova mornarice.
Granica Rusije i Finske Foto: Leonhard Foeger / Reuters
Otkad je invazija na Ukrajinu prije dvije godine potaknula Finsku na ulazak u NATO, duž granice s Rusijom koja iznosi 1340 kilometara, rastu napetosti nalik onima iz vremena Hladnog rata.
Helsinki je još potkraj 2023. zatvorio sve kopnene granične prijelaze zbog povećanog broja ilegalnih migranata, smatrajući da Moskva “instrumentalizira migracije” u svrhu političkog pritiska.
Usto, postavlja se bodljikava žica i nadzorne kamere te povećava broj vojnika, s obzirom na to da je finska vojska primijetila pozicioniranje nove ruske opreme uz granicu.
Izviđački dron koji se uzdiže iznad finsko-ruske granice podsjeća na neizvjesnost i nepovjerenje koje se uvuklo među Fince otkako su susjedi Rusi napali Ukrajinu.
– Samo 16 kilometara dijeli nas od Rusije. To navodi na razmišljanje: što ako odluče prijeći i na ovu stranu granice, baš kao što su neočekivano krenuli na Ukrajinu, ili kao što su 1939. došli ovamo, bez upozorenja, poručio je pripadnik finske vojske Janne Latto.
Finska planira povećati broj rezervista, žele milijun vojnika
Pogranični grad Lappeenranta postao je središte finskih sigurnosnih aktivnosti i domaćin povećanog broja pričuvnih vojnika i graničnih patrola.
Planira se i povećanje broja rezervista s oko 870 tisuća na milijun do 2031. te širenje bodljikave žice na granici koju je Finska zatvorila nakon što je optužila Moskvu da iskorištava migrante kao oružje hibridnog ratovanja.
– Finska ima najdužu granicu s Rusijom od svih zemalja EU-a, iznosi 1340 kilometara. Ograda će obuhvatiti oko 200 kilometara, od čega je 140 u južnoistočnoj Finskoj, pojasnio je Samuel Siljanen, voditelj operacija u graničnom području na jugoistiku Finske.
Prošli tjedan zabilježeno je ometanje mobilnih signala u regijama blizu Rusije. Prije zatvaranja granice okolno područje vrvjelo je od života.
Trgovačke centre i restorane redovito su posjećivali ruski turisti. Sada su ti objekti gotovo potpuno utihnuli, što je uzrokovalo ekonomske probleme lokalnom stanovništvu.
Usto, zatvaranje svih osam graničnih prijelaza ozbiljno je pogodilo osobe s dvojnim državljanstvom, koje su ostale razdvojene od članova obitelji u Rusiji.
– Zatvaranjem granice krše se naša prava i to je pogrešno. Mi smo nacionalna manjina, mnogo nas je u Finskoj – gdje smo sretni i koju smo prihvatili kao drugu domovinu, ustvrdila je Oksana Serebriakova, pripadnica ruske nacionalne manjine u Lappeenranti.
– Dok su dolazili ruski kupci, grad je uvijek bio pun ljudi. Teško je bilo pronaći parkirališno mjesto, stolovi u restoranima gotovo uvijek bili su puni, što je bilo dobro za poduzetnike. U gradu je bilo novca, a gosti su uistinu bili pristojni i dragi ljudi, nadovezao se Janne Tarvainen, vlasnik antikvarijata u Lappeenranti.
Finska naručila 64 američka zrakoplova F-35
Zbog pada trgovine i turizma – lokalno gospodarstvo ostalo je bez najmanje 300 milijuna eura godišnje.
Nezaposlenost je potkraj prošle godine porasla na gotovo 15%, što je iznad nacionalnog prosjeka, ali stanovnici smatraju da sigurnost treba biti na prvom mjestu.
Finska je naručila 64 američka borbena zrakoplova F-35, a u novi, sjeverni NATO-ov zapovjedni centar dolazi 50 časnika.
– Kopnena granica s Rusijom postala je mnogo duža ulaskom Finske u Savez, pa bi ovo zapovjedništvo, u slučaju da se ikada dogodi sukob, radilo s NATO-ovim snagama raspoređenima u regiji kada je riječ o zapovijedanju i kontroli, naglasio je Chris Gent, član savezničkog zapovjedništva.
Finski predsjednik smatra da je jačanje ruske vojske normalan odgovor na finsko pristupanje NATO-u, iako je prema vladinu izvještaju o obrani, „povećan rizik od oružanog sukoba“ zbog razvoja ruskih vojnih kapaciteta uz granicu i ambicije Moskve da stvori „zaštitnu zonu“ od Arktika do južne Europe. Zato, kažu, moraju učiniti sve da granica ostane nedodirljiva.
Saobraćaj u Beogradu jutros se postepeno, poslije blokada koje su sinoć počele u znak protesta zbog hapšenja studenata, normalizira na većini saobraćajnica.
Gazela je prohodna u oba smjera, Pančevački most također, a kružni tok na Autokomandi u funkciji je od 06:10, javio je FoNet.
Žandarmerija koja je bila postavljena na ulazu s kružnog toka u Ulicu vojvode Stepe povukla se oko 06:10, a potom i policija postavljena ka Bulevaru oslobođenja. Žandarmeriju na početku te ulice zamijenila su vozila saobraćajne policije, ali je u međuvremenu omogućen prolaz i ka toj ulici.
Tramvaji koji su bili blokirani u Ulici vojvode Stepe kreću ka gradu s napisma “Za garažu”. Učesnici blokade, povlačeći se, čiste prostor na kojem su bili tokom noći.
Vozila prolaze iz Bulevara oslobođenja iz oba pravca i iz Humske, a policija je sklonila vozila i pustila saobraćaj prema Trgu Slavija i centru grada. Javni saobraćaj na Čukarici jutros je bio djelimično blokiran, saobraćaju samo prigradski autobusi iz Obrenovca i Lazarevca, koji idu do nove autobuske stanice. Građani čekaju na stanicama, neki odustaju i vraćaju se kućama.
Prohodna je i raskrsnica u Ulici 27. marta kod Poštanske štedionice.
Pozvali opoziciju na bojkot
Slično je jutros i u drugim gradovima Srbije, gdje se uglavnom saobraćaj normalizira nakon protesta.
Ipak, zbor građana Konjarnika odlučio je večeras da će ostaviti barikade na ulicama sve dok se ne raspišu vanredni parlamentarni izbori te dok se iz Pionirskog parka u centru Beograda ne ukloni divlje šatorsko naselje poznato kao Ćacilend, javila je Beta.
Građani Čačka od jutros u šest sati blokiraju dvije raskrsnice u svom gradu. Raskrsnice blokira nekoliko desetina građana automobilskim gumama, motorima i tako što sjede ili stoje na kolovozu.
Studenti i građani rano su i u ponedjeljak pozvali političku opoziciju u zemlji na bojkot rada Narodne skupštine bez predaje mandata, putem platforme X, ponavljajući zahtjev za raspisivanjem prijevremenih izbora.
Demokratska stranka uputila je danas dopis svim opozicijskim zastupničkim grupama, u kojem ih poziva “da bez odgađanja napuste rad obesmišljene Narodne skupštine i prihvate jasan i opravdan zahtjev studenata”.
“Već više od šest mjeseci naši poslanici ne učestvuju u radu ove institucije, svjesni da njeno postojanje služi isključivo kao kulisa autoritarnog režima Aleksandra Vučića. Uverenja smo da je odgovornost svakog opozicionog aktera da u ovom trenutku stane uz građane, a ne uz privid demokratije”, istakli su iz DS-a.
Povrijeđeno 48 policajaca
U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i još nekoliko gradova diljem Srbije sinoć su blokirane saobraćajnice na više lokacija zbog hapšenja studenata u nedjelju, nakon subotnjeg protivvladinog protesta “Vidimo se na Vidovdan” s kojeg su studenti uputili poziv na građanski neposluh.
Policija je u subotu navečer intervenirala poslije službenog završetka masovnog studentskog protesta u centru Beograda, s kojeg je ponovljen zahtjev za raspisivanje prijevremenih izbora.
Policija je u nedjelju saopćila da je u subotu navečer u Beogradu povrijeđeno 48 policajaca, 22 osobe zatražile su liječničku pomoć, a privedeno ih je 77, među kojima i jedan maloljetnik.
Više javno tužiteljstvo u Beogradu objavilo je da je tokom nedjelje uhapšeno ukupno osmero studenata osumnjičenih po Kaznenom zakonu za navodno pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije, te u vezi s kaznenim djelom pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.
U saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije jutros su, između ostalog, istakli da je “policija postupala visoko profesionalno”, navodeći da je “zbog vrijeđanja i remećenja javnog reda” tokom blokade saobraćajnica privedeno više osoba, kao i da je oštećeno jedno policijsko vozilo.
Morska voda na crnogorskim kupalištima bezbjedna je za kupanje, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
“Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. juna ove godine, pokazali su da je na 86,0 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,4 odsto lokacija dobrog, a na 9,6 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta”, naveli su u saopštenju.
Kako su kazali, ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
“Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše””, pojasnili su.
Prema njihovim riječima, u Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, a zadovoljavajućeg na jednom vodi za kupanje.
“Analize su pokazale da je u Kotoru na 10 lokacija voda bila odličnog, te na pet lokacija zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, a na dvije lokacije dobrog i takođe na dva zadovoljavajućeg kvaliteta”, poručuju.
U opštini Ulcinj, dodali su, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, na 16 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, a na dva dobrog.
“Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 11 voda je bila odličnog kvaliteta, na jednom dobrog, dok je na tri lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta”, navode iz ovog preduzeća.
Kako su zaključili, rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Inspekcija sigurnosti plovidbe LU Kotor u nedjelju 29. juna obavila je 41 pregled plovnih objekata i za osam prekršaja na moru izrekla je kazni u iznosu od 1.600 eura kao i 10 usmenih opomena za učesnike pomorskog saobraćaja.
Nastavljamo da brinemo o sigurnosti na moru poručio je na X mreži ministar pomorstva Filip Radulović.
Povodom dolaska ljeta i početka ljetne turističke sezone, zatim dobre posjećenosti crnogorskih plaža, kao i tropskih temperatura i visokog nivoa ultravioletnog zračenja, aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su proteklih dana plaže na zapadnom dijelu crnogorskog primorja i dijelili edukativni material.
Ove godine krenulo se od plaža na tivatskoj rivijeri (Belane, Gradska plaža, Kalardovo, Kamelija, Oblatno, Opatovo, Palma, Plavi horizont, Stara i nova Račica, Seljanovo, Verige), pa preko kotorskih od Stoliva do Kostanjice sve do krajnjeg zapada i novskih plaža od Kamenara do Igala i Njivica), gdje se prisutnim gostima dijelio edukativni materijal CDPR-a.
U brošuri „Čuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati” koja je znajući i očekujući da će ogroman broj turista posjetiti tokom ljeta Crnu Goru odštampana u velikom broju primjeraka, pobrojane su preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi od sunčanja, ali su navedene i štetnosti koje nastaju od efekata sunčanja.
Te štetnosti ne zastarijevaju, već naprotiv doprinose da Vi i Vaša koža brže starite i obolijevate.
Tako su u pomenutoj brošuri navedene osnovne naznake vezane za navedenu temu, a to su:
da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina,
kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja (UVZ-a),
koliki je rizik obolijevanja od kancera kože,
velika zabluda da tumore kože ne treba operisati, jer je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini način liječenja ovih tumora i ne smije se odlagati i na kraju najvažnija preporuka: OBAVEZNA JE REDOVNA KONTROLA SVOJE KOŽE!
Savjeti koji su dati u brošuri su kako da postupate „Pametno sa suncem”, pa je tako u njoj i nabrojano osam osnovnih preporuka koje treba poštovati:
1.ne sunčajte se između 10 i 17 sati,
2.tražite sjenku ili je stvarajte,
3.nosite šešir sa širokim obodom,
4.nosite naočari za sunce,
5.pokrijte ruke i noge,
6.nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću,
7.nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 30) i
8.bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce.
Koncert Gradske muzike Kotor jun 2025. - foto Krsto Vulović
1 od 11
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - foto Krsto Vulović
Koncert Gradske muzike Kotor - nastup gosti - foto Krsto Vulović
Povodom 183 godine postojanja Gradska muzika Kotor, pod dirigentskom palicom Daria Krivokapića, u subotu je na pjaci Svetog Tripuna, održala Ljetnji koncert.
Kotorska gradska muzika kao simbol grada svojim nastupom oduševila je broju publiku koja je uživala u marševima, koračnicama, valcerima…
Premijerno je izvedena koračnica Ivana Tomasa, praunuka maestra Tripa Tomasa, pod nazivom Gradska muzika Kotor 1842.
Gosti koncerta bili su članovi Studentskog orkestara Velike Olimpije iz Sjedinjenih Američkih Država, pod dirigentskom palicom Grega Alisona.
Koncert Gradske muzike Kotor – foto Krsto Vulović
Narednih dana portal Boka News donosi razgovor sa Ivanom Tomasom.
Podsjećamo, Gradska muzika Kotor će nastupiti u Beču u okviru Festivala svjetskih orkestara, World Orchestra Festival, od 23. do 26. jula.
Članovi i članice Gradske muzike Kotor od januara vrijedno vježbaju u svom prostoru u Starom gradu, ako bi spremni otputovali u glavni grad Austrije i na najbolji mogući način predstavili svoju muzičku kulturu, tradiciju, ali i Grad Kotor i državu Crnu Goru, od skoro su izašli i na pjacetu i tri puta sedmično probe održavaju ispred svoje “muzičke radionice”.
Turistička organizacija Herceg Novi i ovog ljeta nastavlja da realizuje projekat “Jutro uz Castel Nuovo”.
U pitanju su nastupi lokalne klape Castel Nuovo koji će u duhu Mediterana izvođenjem popularnih melodija doprinijeti turističkoj ponudi u skladu sa tradicijom grada.
Nastupi će biti organizovani svake subote od 10 do 12 sati u Igalu, na Škveru, Savini, Rosama, kao i na glavnom gradskom trgu, Trgu Nikole Đurkovića.
Pozitivni efekti, reakcije turista i domaćeg stanovništva na ovaj interesantni program bili su dovoljan razlog da se projekat nastavi realizovati i tokom ljeta 2025. poručili su iz TO Herceg Novi.
Predstavnici crnogorske turističke privrede trenutno bilježe značajne rezultate, te su zadovoljni najavama za ostatak ljetnje turističke sezone.
Prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija koje Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) dobija na nedjeljnom nivou u Crnoj Gori trenutno boravi više od 91.000 turista.
„To je gotovo identično u odnosu na isti period prethodne godine, a predstavlja rast od 2,6 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Najveći broj gostiju boravi u Budvi, Herceg Novom, Ulcinju i Baru. Naša očekivanja trenutno su usmjerena ka tome da će sezona biti na nivou prošlogodišnje,“ istakla je predstavnica NTOCG, Milena Vujačić.
Očekivanja Nacionalne turističke organizacije zasnivaju se i na podacima o najavama.
Milena Vujačić NTO – foto Mediabiro
„Nacionalna turistička organizacija je sprovela anketu turističke privrede i rezultati su pokazali da su dvije trećine ispitanika zadovoljni najavama za ljetnju sezonu. Najveći broj njih smatra da će ova sezona biti na nivou prošlogodišnje ili da će biti bolja,“ dodala je Vujačić.
Indikator koji NTOCG takođe prati jeste prihod od boravišne takse koji se takođe dostavlja na nedjeljnom nivou.
„Prihod naplaćen od početka godine zaključno sa 25. junom, odnosno dio prihoda koji ide u državni trezor, iznosi 646.000 eura, što je rast od tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine i rast od 1,5 odsto u odnosu na isti period 2019. godine,“ navela je predstavnica NTOCG.
Nepromočive vreće – foto savezna Uprava carina Njemačke
Vijeće podgoričkog Višeg suda potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv sedam osoba.
Optužnica je potvrđena protiv Vladana Radomana, Ognjena Ilića, Mladena Radulovića, M. Boškovića, Vuka Mićića Miranovića, Bobana Sjekloće i Marka Radonjića. To je danas saopšteno iz SDT-a.
Podsjetimo, pola tone kokaina vrijednosti od skoro dvadeset miliona koje je u maju 2020.godine pronađeno na brodu „Budva“ u luci u Hamburgu, trebalo je da, zajedno sa GPS uređajem, bude bačeno u vode rijeke Elbe, a da saučesnici u švercu, manjim plovilom na osnovu signala lociraju i pokupe robu.
SDT tereti Radomana, Ilića, Radulovića, Boškovića i Mićića Miranovića da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
“Sjekloća i Radonjić su optuženi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Ognjen Ilić i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, navpdi se u saopštenju SDT-a.
U SDT-u tvrde da je kriminalna organizacija koju je u 2020. godini formirao Vladan Radoman švercovala 509 kg kokaina, na crnogorskim brodom “Budva”. Kokain je na tom brodu otkriven i oduzet, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
“Predmet optužnice je i neovlašćeno držanje radi prodaje i nuđenje na prodaju jednog kilograma kokaina od strane optuženog V.M.M., za 34.000 eura, nepoznatom licu, u Baru, u septembru 2020. godine, ali i držanje vatrenog oružja i municije bez odgovarajuće isprave o oružju od strane optuženog O.I., u Kotoru, u zgradi koju koristi, u prošloj godini do pretresanja i lišenja slobode”, zaključili su u SDT-u.
Podsjetimo, teretni brod „Budva“ bio na putu iz luke Kazablanka u Maroku prema Hamburgu. Prema pisanju njemačkih medija, „Budvu“ je još tokom njenog prolaska kroz holandske teritorijalne vode, presrela pomorska policija te države i brod pratila do njemačkih voda gdje ga je predala u nadzor njemačkim vlastima.
Pretresom broda u Hamburgu u jednom od djelova teretnog prostora, sakriven iza pregrade koja ima metalni poklopac osiguran sa desetak velikih šarafa, pronađeno je oko 500 kilograma kokaina upakovanog u vodootporne vreće.
