Na inicijativu Opštine Herceg Novi, lokalitet izuzetne prirodne vrijednosti – Plava špilja, upisan je u Registar speleoloških objekata, što je prvi korak ka sticanju statusa zaštićenog područja. Od narednog mjeseca, posjeta i korišćenje Plave špilje biće mogući isključivo uz dozvolu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ažuriranje Registra speleoloških objekata Crne Gore biće završeno do kraja septembra, kada će Plava špilja po prvi put zvanično biti uvrštena u nacionalnu bazu speleoloških objekata.
Na ovaj način, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, posjete Plavoj špilji biće moguće isključivo uz prethodno pribavljenu dozvolu, čime će biti spriječene dalje devastirajuće aktivnosti.
Plava špilja – foto Boka News
Slijedeći važan korak u pravcu zaštite ovog prirodnog bisera je izrada studije zaštite, koju je inicirala Opština Herceg Novi. Ova studija je preduslov da Plava špilja bude proglašena zaštićenim područjem prirode, što je krajnji cilj lokalne uprave, a za šta je dobijena podrška resornog Ministarstva.
Nakon što je tvrđavu na najjužnijoj tački Hrvatske, rtu Oštro na poluotoku Prevlaci, država predala Opštini Konavle, njezina obnova i upravljanje prepušteni su Društvu prijatelja dubrovačke starine. Riječ je o dugotrajnoj i zahtjevnoj obnovi nakon koje će svoj muzej dobiti Austro-Ugarska mornarica, u čijem je sastavu bilo više od 80% Hrvata.
Tvrđava Ponta Oštro na Prevlaci, otkad je otišla vojska, zbog svoje važnosti tokom povijesti – privlači brojne posjetitelje.
– Dovela sam djecu malo da vide taj najjužniji dio, da znaju svoju povijest, da razumiju gdje smo, što smo, gdje se nalazimo i da vide tvrđavu za koju nisam znala da se obnavlja, rekla je jedna turistica.
– Sad smo posjetili vidikovac u sklopu ove tvrđave koja se obnavlja, to nas je i zanimalo, kazao je gost iz Njemačke.
Popločivanjem krovne terase završit će prva faza obnove. Prioritet su bili dijelovi kojima je prijetilo urušavanje.
– Neki su komadi teški 15 tona, što je veoma zahtjevno u smislu pravljenja skele i ostalih zaštita da bi se taj rad mogao izvesti na siguran način, istaknuo je Marko Mostahinić, glavni inženjer gradilišta.
Vrlo skup i zahtjevan projekt započet 2019. dvije je godine mirovao zbog pandemije. A do kraja godine trebalo bi ga uvrstiti i u Prostorni plan općine Konavle.
– Infrastruktura je skoro došla, približila se samoj tvrđavi. Voda je došla do samog ulaza na Prevlaku, kao što je došla i električna struja, naveo je Božo Lasić, načelnik općine Konavle.
Obrambena utvrda iz sredine 19. stoljeća ovom će obnovom prvi put dobiti civilnu namjenu.
– Bit će tu i neki ugostiteljski objekt, nešto sadržaja za djecu, a razmišlja se i dalje da možda bude i neki prikaz podmorja same Prevlake kroz neki akvarij. Imamo još vremena, razmišljat ćemo, ali ono osnovno svakako će biti Muzej Austro-Ugarske mornarice, pojasnio je Maro Kapović, tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine.
Slijedi druga faza – sanacija kamenog plašta svih pet etaža. Dugotrajan je to posao koji mikroklima dodatno otežava.
– Zimi imamo strašne udare vjetra pod kojim je nemoguće obavljati radove, a potom i kiša. S sruge strane ljeti je prevruće tako da tu smo malo ograničeni, ali evo snalazimo se, rekao je glavni inženjer gradilišta Marko Mostahinić.
Ruke isključivo domaćih ljudi, kamenoklesara iz Konavala i s Brača, ovoj će monumentalnoj tvrđavi dati nov život.
U galeriji Doma kulture Orahovac, u srijedu 20. avgusta u 20 sati, biće otvorena izložba fotografija „Bokeljske noći: Ilko Marović i kotorski meštri od barke”.
Emmanuel Macron Foto: Christophe Petit Tesson / Reuters
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je izrazio oprez u vezi sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji organizira američki predsjednik Donald Trump.
Sastanak Zelenskog i Putina bio bi korak naprijed, rekao je francuski predsjednik nakon samita Trumpa, Zelenskog i europskih čelnika u Bijeloj kući.
– Mislim li da bi mogao biti konačni? Ostajem vrlo oprezan, rekao je Macron, naglašavajući da posao još nije ni blizu završenom.
– Imamo američkog predsjednika i Ukrajinu koji žele mir… Nisam uvjeren u Putina, rekao je.
– Imam najveće sumnje prema želji ruskog predsjednika za mirom. Njegov je krajnji cilj zauzeti što više teritorija, oslabiti Ukrajinu i imati Ukrajinu koja nije održiva sama po sebi ili unutar ruske sfere utjecaja. To je svima prilično očito.
Macron je rekao da Trump vjeruje da može postići dogovor i vjeruje da i Putin želi mir.
– Ali ako proces bude odbijen, svi se slažemo da će se sankcije [Rusiji] morati povećati i, u svakom slučaju, morali bismo zauzeti stav koji vrši veći pritisak na Rusiju da se vrati za pregovarački stol.
To je u biti ono što je danas dogovoreno. Ovo je samo jedan korak. Neću proglasiti pobjedu, ali kada pogledam gdje smo bili prije nekoliko mjeseci i… gdje smo sada, vrlo sam zadovoljan postignutim napretkom.
Što se tiče središnjeg pitanja sigurnosnih jamstava nakon mirovnog sporazuma, Macron je naglasio potrebu za snažnom ukrajinskom vojskom, kao i uvjerljivim snagama na kopnu, u zraku i na moru koje su saveznici spremni pružiti Ukrajini.
Zbog nesmetanog postavljanja koridora, za potrebe održavanja defilea barki za Bokešku noć, u subotu 23.avgusta sva plovila iz akvatorijuma moraju se izmjestiti do 16 sati.
Molimo sve vlasnike plovila i skipere, te skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u zalivu toga dana, jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.
Ukrašene barke biće u moru od ranih jutarnjih časova i s obzirom da su rađene od kartona i lakih materijala lako se mogu oštetiti i prevrnuti.
Apelujemo na vlasnike glisera da budu savjesni i smanje brzinu, te toga dana ne ulaze u akvatorijum u području rive i premjeste iskrcaj putnika u Veliki gradski park do 16 sati.
Želimo uspješnu i nezaboravnu Bokešku noć, poručuju organizatori.
Predstavnici 119 potpisnika peticije ribara, okupljenih iz više udruženja, reagovali su na tekst objavljen 18. avgusta u medijima, u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručilo da „blokada zaliva nije rješenje“.
Direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović juče je kazala da je blokada Bokokotorskog zaliva koju je najavilo Nacionalno udruženje profesionalnih ribara potez štetan za privredu, turizam i građane i komplikuje konstruktivni dijalog koji bi donio rješenje i pozvala ih da razgovorima dođu do rješenja problema.
U saopštenju, koje potpisuje Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, navodi se da ribari nijesu tražili medijske poruke, već zvaničan odgovor od resornog ministra.
“Možda ste malo zakasnili jer je prošao rok od 15 dana kada smo očekivali zvaničan odgovor od Ministra Jokovića, a ne Vaše obraćanje putem medija. Naše obraćanje prema MPŠV-u nije bilo putem medija nego smo predali zvanični dopis na arhivi dana 28.07.2025. godine i obratili smo se Ministru Jokoviću, a ne Vama. Očekivali smo odgovor na isti način od ministra Jokovića”, navodi se u reagovanju.
Ribari tvrde da je direktorica Direktorata za ribarstvo, Katarina Burzanović, „žrtvovana“ od strane Ministarstva, jer se umjesto ministra oglasila javno nakon isteka zakonskog roka.
“Pošto se ministar Vladimir Joković nije oglasio u zakonskom roku od 15 dana, zakazali smo štrajk na moru barkama i brodovima sa zahtjevom da nas primi predsjednik Vlade Milojko Spajić“, poručuju ribari.
U saopštenju su se osvrnuli i na uključivanje ribara Miluna Anđića u cijelu priču.
“Nije nam jasno zašto Vam je bila potrebna pomoć ribara Miluna Anđića, kada njega niko nije spominjao niti tražio bilo kakvo mišljenje od njega. Radi građana Crne Gore moramo dati više informacija o tome ko je Milun Anđić. To je još uvijek član Udruženja Proizvođača Ribe Crne Gore, a on se predstavlja kao neko novo udruženje plivaričara. To je onaj isti Milun Anđić koji je minirao svaki sastanak kod ministra, i koji je na zadnjem sastanku tražio da Vi i cijeli Direktorat za ribarstvo dobijete otkaz. Jedino sam se ja pobunio i stao u Vašu zaštitu”, navodi Kise.
Ribari poručuju da će štrajk biti zaustavljen samo pod jednim uslovom – da im se Joković direktno i zvanično obrati najkasnije do srijede u 12 sati.
“Naš uslov je da se tačno precizira datum i vrijeme održavanja sastanka nas i ministra i da vrijeme trajanja sastanka ne bude ograničeno, i da zapisničar vodi stenogram o sastanku. Na sastanku mogu da prisustvuju samo predstavnici ribara koje mi predložimo. Milun i slični Miluni ne mogu da prisustvuju”, naglašava se u saopštenju.
Zaključuju da odlaganja neće biti ukoliko zahtjev ne bude ispunjen.
Tramp i Zelenski – Foto: (Arhiv) Zelenskiy/Offical Telegram Account
U Washingtonu je noćas završio sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i europskih partnera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o završetku rata u Ukrajini, za koji je Trump ustvrdio da je postignut veliki napredak i da postoje dobri izgledi za dogovor.
O rezultatima je odmah izvijestio ruskoga predsjednika Vladimira Putina te se dogovaraju, kako je potvrdio i ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski, izravni razgovori ukrajinskog i ruskog predsjednika.
Sjedinjene Države spremne su sudjelovati u osiguravanju budućih sigurnosnih jamstava Ukrajini.
Medvedev: Ratnohuškačka ‘koalicija voljnih’ nije uspjela nadigrati Trumpa
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da europski čelnici nisu uspjeli nadigrati Donalda Trumpa na sastanku u Bijeloj kući, ali i da nije jasno kako će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstaviti pitanja teritorija i sigurnosnih jamstava ukrajinskoj javnosti.
– Proturuska ratnohuškačka ‘koalicija voljnih’ nije uspjela nadmašiti Trumpa na njegovom terenu, napisao je Medvedev na engleskom jeziku na platformi X.
– Europa mu se zahvalila i ulizala, nastavio je.
Medvedev je rekao da je pitanje “koju će melodiju” Volodimir Zelenski svirati “o jamstvima i teritoriju kod kuće, kada ponovno obuče svoju zelenu vojnu uniformu”.
Avdagić: Rusija želi kraj rata, financije su im iscrpljene, rafinerije gore
Vanjskopolitički komentator Denis Avdagić osvrnuo se u “Studiju 4” HRT-a na jučerašnji susret Volodimira Zelenskog, Donalda Trumpa i europskih čelnika u Bijeloj kući. Ustvrdio je kako bi kraj rata mogli vidjeti već ove godine te da je “ciparski model” najizgledniji scenarij okončanja rata.
– Situacija koja je bila prije dva mjeseca za mene nije daleko drugačija nego što je danas. Tada sam najavio da očekujem susret Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom i govorio o tome što je realno. Realno je da se zamrzne ovakva situacija kakvu imamo na granici. To je ciparski model. Zamrzavate situaciju koja na kraju omogućuje funkcionalnu zemlju. Uostalom, Cipar je država članice Europske unije, bez obzira na to što je podijeljena, rekao je.
Ustvrdio je kako još uvijek ne znamo kako će na kraju sve izgledati, “ali vidimo da postoji želja i s ruske strane da rat ide kraju”.
– Njihove financije su dosta iscrpljene, velik je broj žrtava, štete postoje i kod njih na infrastrukturi, a svakodnevno slušamo o nekoj pogođenoj rafineriji. Dakle, to nije baš bezbolno za Rusiju kako se prezentira, kazao je.
Član AMSK AP sport Aldin Ćorović i Milan Jakšić iz AMSK Kotor obilježili su 16. izdanje Međunarodne brdske auto trke “Pljevlja 2025”, koja je posljednje tri godine i Memorijal “Nikola Asanović”, voženoj na stazi Dajevića Han – Rudnica.
Ćorović je trijumfovao u kategoriji 2, dok je Jakšić bio najbrži od svih automobila, odnosno u kategoriji 1.
Ćorović je sa svojim prototipom u drugoj vožnji postigao vrijeme dva minuta, 23 sekunde i 90 stotinki, ali nije uspio da obori rekord staze koji je svojevremeno postavio Nikola Asanović (2:22,041).
-Organizacija trke bila je na visokom nivou. Zadovoljan sam svojom vožnjom. Približio sam se rekordu Nikole Asanovića, ali falilo mi je nešto više od sekundu i po, kazao je Ćorović.
Milan Jakšić je ubjedljivo slavio u zavičaju svoga oca Milovana na stazi dugoj 4.350 metara sa novim rekordom klase. U drugoj vožnji imao je vrijeme 2:30.437 i za pet sekundi bio je brži od drugoplasiranog Jovana Perunovića (AMSK Podi). Kao trećeplasirani u generalnom plasmanu kategorije 1 završio je Tripo Pinjatić (Crmnica), četvrto vrijeme imao je Boško Tujković (Kotor), a peto Ivan Ražnatović (Podi). Jakšić je zabilježio sedmu trijumf u sezoni, računajući i pobjede u Centralno-evropskoj zoni.
-Uprkos problemima sa dotokom goriva uspio sam da nastavim pobjednički niz. U drugoj vožnji popravio sam svoje vrijeme za četiri sekunde. U septembru me očekuju trke u Buzetu i na Glavi Zete, tako da će Honda prije toga ići u Italiju na kontrolni servis, rekao je Milan Jakšić, stariji brat evropskog šampiona Vasilija.
Po klasama prvo mjesto osvojili su Dragan Dragojević, Milorad Ražnatović, Srđan Radanović, Nikola Vlahović, Marko Adžić, Darko Ivanović, Jovan Perunović, Gligorije Šušić, Marija Ivanović, Boško Tujković, Radovan Radanovic, Milan Jakšić, Ivan Ražnatović i Aldin Ćorović.
U ekipnoj konkurenciji prvo mjesto osvojio je AMSK Kotor sa 68 bodova, drugi su bili takmičari AMSK Podi sa 65, a treći AMSK Herceg Novog sa 51 bodom.
Naredna, peta trka šampionata Crne Gore biće održana 28. septembra na Glavi Zete.
Perast, koji je jedna od najblistavijih tačaka crnogorske turističke ponude, čezne za osnovnim civilizacijskim potrebama, poput kanalizacije, stabilne struje i vode, ali i za elementarnom čistoćom i sigurnošću, kazao je generalni menadžer hotela Conte, Darko Kasalica.
On je rekao da se, uprkos tome što prolaze godine i mijenjaju se vlasti, partije, ideologije i slogani, jedna stvar ne mijenja: maćehinski odnos Opštine Kotor i države Crne Gore prema starom gradu Perastu.
“Ovaj očuvani barokni dragulj, ušuškan u nestvarnom pejzažu, jedna je od najblistavijih tačaka crnogorske turističke ponude”, kazao je Kasalica.
Prema njegovim riječima, na tu ljepotu rado se oslone političari i državne strukture kad treba uljepšati predizborni spot ili reklamni film o turizmu, ili kad se na brzinu treba pohvaliti pred stranim gostima.
Međutim, kako je dodao, čim reflektori i kamere utihnu, interesovanje za to čarobno mjesto – nestaje.
“Kao pastorak prepušten sam sebi, Perast u 21. vijeku čezne za osnovnim civilizacijskim potrebama: kanalizacijom, stabilnom strujom i vodom, parkingom, funkcionalnim šetalištem, urednim zelenilom, elementarnom čistoćom i sigurnošću”, naveo je Kasalica.
On je kazao da posjetilac u Perastu najprije doživi „parking avanturu“, jer postojeći kapaciteti ne pokrivaju ni desetinu potreba.
Perast – foto čitalac Boka News-a
Vozila se, kako je pojasnio, ređaju uz magistralni put, kršeći propise i rizikujući živote dok pješke dolaze do grada.
“Ako neko i pronađe legalno mjesto, naići će na lokalne „čuvare“ koji parkiranje uslovljavaju kupovinom njihovih usluga. Nesaradnja se, kako svjedoče gosti, ponekad završava i batinama. A da bude živopisnije — parking nema ogradu, pa vozila znaju da završe u moru”, naveo je Kasalica.
Prema njegovim riječima sljedeći utisak predstavlja smještaj.
“Hotelska soba ili apartman koji, tokom jula i avgusta, može biti bez struje i/ili vode danima. Zamislite da gosta na 40 stepeni uvodite u prostoriju bez klime, bez svjetla, bez vode. I da mu onda objašnjavate kako nije do vas, već do „anahrone javne infrastrukture koja ne prati turisticki razvoj“. Koliko naplatiti ovakav „autentični doživljaj“? I kako nadoknaditi finansijske i reputacione gubitke koje svakodnevno trpimo?”, naveo je Kasalica.
Kako je dodao, ni gastronomija nije sigurna karta.
Perast – foto čitalac Boka News-a
“Restoran u kojem ste rezervisali sto, možda neće moći da vas usluži — ponovo zbog nestanka struje ili vode. Ono što je, ipak, zagarantovano je miris fekalnih voda koje i dalje nemaju nikakvog kanalizacionog tretmana”, rekao je Kasalica.
On je, govoreči o šetnji kroz Perast, ukazao na to da je šetalište oronulo i puno rupa, smeća i zapuštenog zelenila.
“Romantika „starog Mediterana“ na crnogorski način”, naveo je Kasalica.
On je poručio da je Perast toliko neodoljiv da ga ni te mane ne mogu izbrisati sa turističke mape.
“Ali je grijeh — ekonomski i kulturološki — držati ga na nivou primitivne balkanske kasabe. U rukama jedne Italije ili Njemačke, ova destinacija bi mogla ostvarivati tri puta veće prihode, uz tri puta zadovoljnije goste”, naglasio je Kasalica.
Prema njegovim riječima, dok god ga gledamo kao teret, a ne kao blagoslov, Perast će živjeti u kontradikciji: svjetski potencijal, lokalna zapuštenost.
“I to je, nažalost, jedan od najskupljih nacionalnih luksuza koji sebi možemo priuštiti”, upozorio je Kasalica.
