MSC Sariska V pretrpio je oštećenja nakon eksplozije tokom plovidbe jugoistočno od iračke luke Umm Qasr
Prema informacijama britanske službe UK Maritime Trade Operations (UKMTO), brod se nalazio oko 40 nautičkih milja jugoistočno od Umm Qasra kada je u njegov desni bok udario zasad neidentificirani projektil, nakon čega je uslijedila snažna eksplozija, piše Splash247.
Više izvora iz pomorske sigurnosti identificiralo je brod kao MSC Sariska V, kontejneraš pod panamskom zastavom, kapaciteta 4.814 TEU. U incidentu nije bilo ozlijeđenih članova posade.
Uzrok eksplozije još uvijek nije službeno potvrđen, a pojavile su se različite informacije o tome što se dogodilo. Irački dužnosnici, koje citira Reuters, navode da je moguće kako je druga eksplozija bila posljedica napada dronom. S druge strane, prve procjene spominjale su i mogućnost tehničkog ili mehaničkog kvara na brodu.
A cargo ship has suffered a “large explosion” along the Iran-Kuwait border.
The Panama-flagged MSC Sariska V container ship was struck by “an unknown projectile” just 40 nautical miles south of Umm Qasr, Iraq, near the border with Kuwait, the UK’s Maritime Trade Operations… pic.twitter.com/wQinosZJZ9
Situaciju je dodatno zakomplicirala objava Iranske revolucionarne garde (IRGC), koja je preuzela odgovornost za napad. Prema njihovim tvrdnjama, MSC Sariska V pogođen je krstarećim projektilom kao odgovor na navodni američki napad na iranski brod u Omanskom moru.
Za sada ne postoje neovisne potvrde koje bi potvrdile tvrdnje IRGC-a, a nadležna tijela nastavljaju istragu. Incident dolazi u trenutku povećane zabrinutosti brodara i pomorskih kompanija zbog sigurnosnih prijetnji u regiji kroz koju prolazi značajan dio svjetske pomorske trgovine.
U Trebinju ne jenjava stanogradnja, ali ni prodaja stanova, iako su cijene kvadrata i preko 4.000 konvertibilnih maraka.
U namjeri da se stanovništvu omoguće jeftiniji stanovi, ali i da se urbani razvoj grada usmjeri na nove zone, osmišljen je koncept Novog Trebinja. Gradska uprava već je donijela neke odluke u tom smislu, a idejni projakat biće predstavljen na konferenciji “Gradimo region”.
Želimo da Trebinje u dogledno vrijeme bude grad sa 50.000 stanovnika, kaže gradonačelnik Mirko Ćurić.
Za takve ambicije treba i truda, ali i prostora, kojeg u Trebinju polako ponestaje. Ideja da se razvojem Novog Trebinja dobije nova, moderna, urbana cjelina, kao temelj daljeg širenja grada, već je i konkretizovana nizom odluka.
– Mi smo već u ovoj godini planirali sredstva da odradimo što više je moguće na eksproprijaciji, otkupu zemljišta za putnu infrastrukturu, ali i za javne nabavke , tj. izgradnju te putne infrastrukture – naveo je Ćurić.
Rade se regulacioni planovi koji će definisati novi urbani prostor sa nizom javnih i stambenih objekata.
– Sa energetskim sektorom i Vladom Republike Srpske planirali smo da gradimo kongresni centar, novu sportsku dvoranu, vrtić, dom zdravlja ali i stanove po povoljnijim uslovima – dodao je Ćurić.
Ideja o razvoju Novog Trebinja biće predstavljena široj javnosti na Međunarodnoj konferenciji o građevinarstvu, infrastrukturi i prostornom planiranju “Gradimo region”, a jedna od tema su svakako i gradovi budućnosti.
– Trebinje ima jedan značajnu arhitektonsku i urbanističku cjelinu i svaki novi projekat koji se gradi bi trebalo da to nadogradi, a ne da ga narušava. S te strane projekt Novo Trebinje bi mogao da crpi iskustva iz koncepta Beograd na vodi, koji ne samo da je stvarao novo, nego se jako puno fokusirao i na očuvanje starog – napomenuo je Milovan Savić, direktor prodaje Beograda na vodi.
Konferencija “Gradimo region” biće održana u Trebinju 18. i 19. juna, i okupiće investitore, izvođače, predstavnike kompanija, vlada i gradova iz nekoliko država, prenosi Trebinjelive.info.
KIJEV – Ruska vojska je sinoć izvela ogroman zračni napad na Ukrajinu. Projektilima i dronovima napadnuti su mnogi gradovi, prvenstveno Kijev.
Prema informacijama dužnosnika, diljem zemlje poginulo je najmanje devet osoba, a 89 ih je ozlijeđeno. Glavni grad Ukrajine bio je pod najvećim udarom ruskih snaga, piše Kyiv Independent.
Prva eksplozija u glavnom gradu Ukrajine čula se oko 1:30 po lokalnom vremenu, neposredno prije oglašavanja zračne uzbune, izvijestio je novinar s terena. Novi valovi eksplozija uslijedili su u 2:15 i 4:00, praćeni kratkotrajnim prekidima u opskrbi električnom energijom.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ubrzo je potvrdio da je u nekoliko gradskih četvrti došlo do nestanka struje. Prijavljena je velika materijalna šteta diljem grada.
Urušila se deveterokatnica, ljudi pod ruševinama
U četvrti Podilski zbog napada gore automobili, a na drugoj lokaciji ostaci projektila pali su na krov zgrade, izazvavši požar i razbivši prozore. Kličko je kasnije izvijestio da se tzv. zbog dvostrukog udara u istoj četvrti urušila konstrukcija deveterokatnice te da je moguće da su ljudi zarobljeni pod ruševinama.
U četvrti Solomjanski oštećene su stambene zgrade od 15 i 24 kata. U četvrti Obolonski ostaci drona pali su u blizini dječjeg vrtića, a na jednom gradilištu izbio je požar.
Pogođene benzinske postaje, klinika…
Požari su zbog pada krhotina izbili i na benzinskim postajama u četvrtima Darnicki i Ševčenkovski, kao i na poslovnoj zgradi u četvrti Svjatošinski. Kličko je dodao da požar bukti na drugom i trećem katu poslovne zgrade u četvrti Ševčenkovski.
U četvrti Holosijevski prijavljeni su zapaljeni automobili i vanjska oštećenja na medicinskoj klinici, a dužnosnici su potvrdili da se djelomično urušila zgrada poslovnog centra. Prema posljednjim informacijama, samo u Kijevu poginule su najmanje četiri osobe, a ozlijeđena je 51, uključujući dvoje djece.
Tijekom noći napadnuta su i naselja u okolnoj Kijevskoj oblasti. U Buči i Višgorodu zabilježena su oštećenja na kućama, skladištima i nestambenim objektima. Guverner Kijevske oblasti Mikola Kalašnjik izjavio je da su u napadu ozlijeđena tri stanovnika regije.
Kao predstavnik građana u Skupštini opštine Tivat, želim da upoznam javnost sa zvaničnim podacima dobijenim putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI), koji ozbiljno dovode u pitanje način upravljanja JU Muzej i galerija Tivat od strane direktorice Danijele Đukić. Dokumentacija kojom raspolažem potvrđuje navode o sistematskom maltretiranju i progonu zaposlenih, što je nedavno kulminiralo i ostavkom jednog člana Savjeta ove ustanove, naveo je odbornik Evropskog saveza u SO Tivat Ćazim Lisičić.
“Iz zvanične Presude Osnovnog suda u Kotoru (P.br.2100/24/24), jasno se vidi da je direktorica donosila potpuno nezakonite odluke o kažnjavanju radnica i odbijanju 20% od njihove zarade. Ono što najviše zgražava jeste činjenica da je advokat ove javne ustanove na pripremnom ročištu odmah priznao tužbeni zahtjev. Dakle, direktorica svjesno donosi nezakonita rješenja, trenira strogoću nad zaposlenima, a kada radnici potraže pravdu na sudu, ustanova odmah kapitulira i priznaje krivicu, naravno, sve o trošku građana Tivta koji plaćaju sudske troškove i penale”, navodi Lisičić.
Analitičke kartice i konto 5501 (troškovi advokatskih usluga) pokazuju, dodaje Lisičić, da se hiljade eura iz budžeta naše opštine nemilosrdno troše na privatne advokatske kancelarije.
“Novac građana Tivta, umjesto u kulturne programe, izložbe i očuvanje baštine, odlazi na advokatske usluge povezane sa sporovima protiv zaposlenih. Zvanični podaci potvrđuju da je u toku još jedan sudski postupak radi poništenja disciplinskih mjera direktorice”, saopštio je Lisičić.
Zbog sumnje da je riječ o širem problemu, dodaje, podnio je još tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI), tražeći dokumentaciju o unutrašnjoj organizaciji, disciplinskim postupcima i ugovorima sa advokatima.
“Kao odbornik poručujem direktorici Đukić da se nezakonito postupanje ne može sakriti iza vrata kancelarije. Građani Tivta ne izdvajaju budžetska sredstva za pokrivanje posljedica ličnih sukoba sa zaposlenima. Pozivam predsjednika Opštine i nadležni sekretarijat da hitno reaguju, zaštite interese ustanove i dostojanstvo zaposlenih. U suprotnom, stanje u JU „Muzej i galerija“ biće tema svake naredne sjednice lokalnog parlamenta”, zaključio je Lisičić.
Jadran MTEL je pred promocijom – aktuelnom šampionu fali jošpobjeda da odbrani trofej, a šansu za treći u seriji trijumf imaće večeras (19 h) kod kuće sa Budvom. Sa pobjedom Novljani bi zaokružili sezonu duplom krunom, što je bio cilj. Do očekivanog finala sa Primorcem nije ni došlo, jer su Budvani u polufinalu eliminisali favorita iz Kotora, a ispostavilo se da u prve dvije finalne utakmice Novljanima ozbiljnije nijesu zaprijetili. Ali, Budva svakako od ove sezone ima ogromne benefite, jer će nastupati i u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Kao prvaci Regionalne 2 lige obezbijedili su učešće u ovom elitnom rangu, a potvrdili ga plasmanom u domaće finale.
– Preostala nam je još jedna pobjeda za 20. titulu. Čeka nas treći meč sa Budvanima, kvalitetniji smo, pokazali smo to u protekle dvije utakmice. Pozivam navijače da nas podrže i da zajedno proslavimo osvajanje trofeja – kazao je Tadija Matijašević, prvotimac ekipe iz Herceg Novog.
Budvani se neće predavati, žele brejk, svjesni da je domaćin favorit i da ima ogromnu prednost.
– Čeka nas treća utakmica. Gubimo 2:0, analizirali smo dobro prethodni meč i daćemo maksimum – poručio je Nenad Dragović.
Proteklog vikenda članovi RebelXCombat Academy ostvarili su odlične rezultate na međunarodnom takmičenju ADCC Macedonia Open 2026 Championship, jednom od najznačajnijih grappling događaja u regionu.
U konkurenciji velikog broja takmičara iz više zemalja, naši borci pokazali su izuzetnu borbenost, znanje i sportski duh, osvojivši ukupno osam medalja i ekipno 2. mjesto u plasmanu klubova.
Do zlatnih medalja stigli su Itana Korsić, Zara Kontić i Đorđa Pena, dok je Sofia Pean ostvarila poseban uspjeh osvojivši čak dvije medalje – zlato i srebro.
Srebrna odličja osvojili su Heike Wiegand, Ansgar Wiegand i Rozaria Deković, dok je Pavle Božinović osvojio bronzanu medalju.
Ovi rezultati predstavljaju nagradu za mjesece predanog rada, brojna odricanja i sate provedene na treningu. Posebno raduje činjenica da su većinu tima činili mladi takmičari koji su pokazali veliku zrelost, disciplinu i želju za napretkom, dostojno predstavljajući svoj klub, Tivat i Crnu Goru.
Osvojeno drugo mjesto u ekipnom plasmanu potvrda je da se kvalitetan i posvećen rad prepoznaje i na međunarodnoj sceni, a za članove RebelXCombat Academy predstavlja dodatni motiv za nove sportske izazove.
Iz kluba poručuju da su ponosni na svakog takmičara koji je izašao na borilište, bez obzira na rezultat, te zahvaljuju roditeljima i svima koji pružaju podršku u razvoju mladih sportista.
RebelXCombat Academy nastavlja da niže uspjehe i na najbolji način promoviše Tivat kroz sport.
Tivatska policija zabranila je Uniji slobodnih sindikata (USSCG) mirno okupljanje u petak, 5.juna, u Tivtu, nakon čega su iz te sindikalne organizacije podnijeli tužbu Upravnom sudu. Član Izvršnog odbora USSCG, doktor Vladimir Pavićević, iznenađen je ovakvom odlukom.
On očekuje da će Upravni sud odlučiti što hitnije i da će se protest ipak održati.
– Težimo članstvu u Evropskoj uniji, a zabranjuje se pravo na protest. U vezi sa prijavom protesta, očito je jedno veliko nesnalaženje područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Tivtu, jer u obrazloženju rešenja kojim se zabranjuje protest ima mnogo nelogičnosti. Mi smo mirni protest najavili 11 dana prije samog datuma održavanja. U komunikacijama povodom toga nismo dobili nijedan opravdani razlog zašto bi se taj protest zabranio. Mi za to imamo dokaze i zato je podnijeta tužba i očekujemo da će Upravni sud odlučiti pozitivno. Dakle, što se tiče samog karaktera protesta, smatramo da državnim zvaničnicima koji će 5. juna boraviti u Tivtu ne mogu pokazivati lijepo lice kod ovakvog nepoštovanja kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga, što je, u stvari, jedan od temelja Evropske unije – izjavio je Pavićević.
On se nada da će se protest ipak održati kako bi učesnicima samita EU – Zapadni Balkan pokazali da u Crnoj Gori ne postoji dobar socijalni dijalog, jer predsjednik Vlade Milojko Spajić gotovo pola godine odbija da primi predstavnike radničkih organizacija.
– Krajem decembra prošle godine postignut je dogovor o izmjenama opšteg kolektivnog ugovora i obračunskoj vrijednosti koeficijenta, što je možda prvi put da su se poslodavci i sindikati složili oko toga. Međutim, Vlada to nije poštovala i sad pokazuje jedan neadekvatan odnos koji nije u skladu sa poglavljem 19, ni sa tekovinama Evropske unije. Tako da smo mi to planirali da pokažemo, očekujemo da će i evropske sindikalne organizacije koje su upoznate sa ovim problemom informisati i predsjednicu Evropske komisije i predsjednicu Evropskog parlamenta o ovom pitanju, jer će i one biti na tom samitu. Mislimo da će oni imati pisma i od Evropske konfederacije sindikata i od Evropske federacije sindikata javnih službi kakva je situacija po pitanju socijalnog dijaloga i da se tako nešto ne smije dešavati u zemlji koja planira da postane član Evropske unije – naglasio je Pavićević.
Prema njegovim riječima, na Samitu se stranim zvaničnicima želi prikazati slika sjaja i glamura, dok je stvarnost sasvim drugačija.
– Želimo da socijalni dijalog u Crnoj Gori konačno bude kako treba, da svi zajedno radimo na izgradnji jednog modernog građanskog društva, ali ne ovako. Što se tiče samog ulaska u Evropsku uniju, apsolutno je poznato da je USSCG dala jedan od najvećih doprinosa demokratizaciji društva i transparentnosti javnih finansija. Smatramo da smo mi jedan od točkova koji guraju Crnu Goru u Evropsku uniju, ali ovako nećemo moći. Želimo da informišemo strane zvaničnike šta se dešava. Nećemo formu, hoćemo suštinu, hoćemo da se evropske vrijednosti pretoče i u kolektivno pregovaranje Crne Gore – istakao je Pavićević.
Iz Unije slobodnih sindikata ranije juče su saopštili da je Odjeljenje bezbjednosti Tivat rješenjem zabranilo mirno javno okupljanje “ZAJEDNO ZA 100!”, najavljeno, u skladu sa zakonom, za 5. jun, počev od 13 časova, u Tivtu (šetalište Pine).
– Zabrana je izrečena, kako je navedeno u rješenju, u cilju sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela i iz razloga bezbjednosti lica, jer postoji stvarna opasnost da bi prilikom održavanja navedenog javnog okupljanja moglo doći do istog, s obzirom da će dana 5. juna, na teritoriji opštine Tivat biti održan Samit EU – Zapadni Balkan, kojom prilikom se očekuje dolazak predsjednika, premijera i drugih čelnika iz Evropske unije i mnogobrojnih delegacija – saopštili su iz Unije.
Pravo na mirno okupljanje garantovano Ustavom
Donosilac rješenja nije dao konkretne razloge iz izvršene procjene bezbjednosti na osnovu kojih je nesporno utvrdio da je mjera zabrane srazmjerna ograničavanju Ustavom i međunarodnim aktima garantovanog prava na slobodu mirnog okupljanja, slobodu kretanja i izražavanja, te da bi mirno okupljanje zaposlenih i građana/ki Crne Gore moglo naškoditi javnom redu i miru i bezbjednosti učesnika Samita. Pravo na javno okupljanje temeljno je ljudsko pravo, u smislu člana 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a najavljeno okupljanje USSCG u Tivtu trebalo je da bude apsolutno mirno i legitimno, pri čemu je svrha istog mogla biti postignuta isključivo održavanjem u Tivtu. Iako pravo na javno okupljanje nije apsolutno, u konkretnom slučaju nije ostvaren balans između ovog prava, s jedne strane, i zaštite javnog interesa i bezbjednosti, s druge strane, zbog čega je USSCG, u skladu sa zakonom, podnijela tužbu Upravnom sudu Crne Gore. Očekujemo donošenje presude u roku od 48 časova u skladu sa rokom propisanim Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Svakako, ova zabrana neće nas osujetiti u namjeri da nastavimo borbu za novi Opšti kolektivni ugovor i povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) – poručuju iz USSCG.
Razgovor sa mr Goranom Bubanjom, jednom od autra povodom otvaranja izložbe “Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“ u Kotoru
U kamenom miru palate Grgurina, među zlatovezom, srebrom i tihim tragovima prošlih vremena, dana, 26. maja 2026, je otvorena izložba „Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“. Povod je bio svečan, ali atmosfera nije govorila samo o prošlosti. Govorila je o identitetu, o ženama koje su kroz predmete ostavljale trag o sebi, o jednoj Crnoj Gori koja se nekada branila i mačem, ali i pamćenjem.
Za autore izložbe, ćemer nije samo dio nošnje. To je priča o vremenu, porodici, dostojanstvu i trajanju.
Gospodine Bubanja, danas govorimo o ćemeru, ali čini se da ova izložba zapravo govori mnogo više od jednog predmeta?
Ćemer je samo povod da otvorimo mnogo širu priču. Kada posmatrate jedan takav predmet, vi zapravo gledate društvo koje ga je stvorilo. Gledate odnos prema ljepoti, prema porodici, prema ženi, prema časti i statusu. Danas ljudi često misle da su muzejski predmeti nijemi, ali oni zapravo govore veoma glasno, samo je potrebno da naučimo kako da ih slušamo.
Ćemer nije bio samo ukras oko struka. On je bio znak pripadnosti, sigurnosti, ugleda, često i emotivne veze među generacijama. U njemu je bila sačuvana porodična istorija.
Čini se da savremeni čovjek sve manje razumije simboliku predmeta?
Zato što živimo u vremenu ubrzane potrošnje. Danas se predmeti brzo kupuju, brzo mijenjaju i još brže zaboravljaju. Nekada nije bilo tako. Nekada je jedan predmet pratio čovjeka kroz život. Imao je težinu, ne samo materijalnu nego i emocionalnu.
Ćemer je često prelazio sa majke na kćerku. Nosio je uspomene, porodične priče, čak i neku vrstu tihe zaštite. Ljudi su vjerovali da predmeti čuvaju energiju doma, porodice i predaka. U tome ima mnogo antropološke i ljudske istine.
Izložba ćemera u Pomorskom muzeju – foto R.Kotor
Koliko je važno da se ovakve izložbe organizuju upravo danas, u vremenu kada se identitet često posmatra površno?
Mislim da je danas možda važnije nego ikada. Globalizacija je donijela mnogo dobrih stvari, ali je istovremeno kod malih naroda stvorila strah od nestajanja. Kada mali narod izgubi pamćenje, vrlo brzo izgubi i osjećaj ko je.
Kulturno nasljeđe nije nostalgija. To je oblik samopouzdanja jednog društva. Narod koji zna šta je naslijedio mnogo lakše razumije i šta treba da ostavi budućim generacijama.
Izložba je otvorena u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore. Koliko kultura i identitet imaju veze sa državom?
Mnogo više nego što često mislimo. Država nije samo institucija, granica ili administracija. Država je i osjećaj pripadnosti. A taj osjećaj nastaje kroz kulturu, jezik, običaje, muziku, nošnju, pamćenje.
Možete imati modernu državu, ali ako izgubite kulturni kontinuitet, onda postajete prostor bez unutrašnjeg oslonca. Zato su muzeji važni. Oni nijesu mjesta gdje čuvamo stare stvari, nego mjesta gdje društvo čuva svijest o sebi.
Šta vas je lično najviše dotaklo tokom rada na ovoj izložbi?
Možda upravo ta tišina ženskih sudbina koje stoje iza predmeta. Istorija Balkana je često pisana kroz ratove, vladare i političke događaje, ali svakodnevni život žena mnogo rjeđe dobije prostor koji zaslužuje.
A upravo su žene bile čuvari trajanja porodice, običaja i kulture. Jedan ćemer nekada govori više o vremenu nego čitavi arhivi dokumenata.
Da li savremeni čovjek još ima potrebu za korijenima?
Ima, možda više nego ikada, samo toga često nije svjestan. Čovjek može obići cijeli svijet, živjeti u digitalnom vremenu, koristiti najmoderniju tehnologiju, ali će prije ili kasnije poželjeti da zna odakle dolazi.
Bez korijena čovjek postaje veoma lak za oblikovanje. A kultura upravo služi tome da nas podsjeti da nijesmo nastali juče.
Šta biste voljeli da posjetioci ponesu sa ove izložbe?
Volio bih da ne gledaju ćemer samo kao lijep muzejski predmet. Volio bih da osjete da je iza njega postojao stvaran život. Jedna žena. Jedna porodica. Jedno vrijeme.
Ako nakon izlaska iz muzeja makar na trenutak pomisle koliko je važno sačuvati tragove prošlosti, onda je izložba ispunila svoju svrhu.
Jer narod bez pamćenja vrlo brzo počne da liči na prolaznika koji je zaboravio svoju adresu.
Koliko je za Vas rad na njoj bio i intimno iskustvo?
Biću iskren, jeste. Ova izložba je za mene mnogo više od stručnog i muzejskog rada. Ona je na neki način i moje lično sjećanje na moju majku, koja je nedavno preminula. Dok smo pripremali postavku, često sam imao osjećaj da ne govorimo samo o predmetima, već o ženama koje su svojim tihim životima držale porodicu, kuću i pa mćenje na okupu.
Kada čovjek izgubi majku, do kraja shvati koliko je u njenim rukama bilo nevidljivih stvari koje su održavale život. Način na koji je nešto govorila, čuvala, slagala, pamtila. Obično nijesu ostavljale velike spise iza sebe, ali jesu trag u ljudima.
Zato je za mene ova izložba postala neka vrsta ličnog, virtuelnog ćemera moje majke. Nečega što čuva uspomenu, dostojanstvo i osjećaj pripadnosti. Možda upravo zato vjerujem da ćemer nikada nije bio samo ukras. On je bio tiha priča o životu jedne žene.
I možda je najveća vrijednost ovakvih izložbi upravo u tome što nas podsjete da iza svakog predmeta stoji nečiji život, nečija ljubav, nečije odricanje i nečije trajanje.
izložba ćemer
“Zalog za nevrijeme“
Posebno je zanimljivo što crnogorski ćemer nije bio samo estetski predmet. Bio je dio porodične ekonomije i svojevrsna „ženska banka“. U teškim vremenima mogao se prodati, založiti ili sačuvati kao sigurnost za porodicu. Zato se često nazivao „zalogom za nevrijeme“.
U muzejskom i etnološkom smislu, među najvrijednijim se smatraju
U muzejskom i etnološkom smislu, među najvrijednijim danas se smatraju:
filigranski ćemeri iz Boke Kotorske,
starocnogorski srebrni ćemeri sa Cetinja,
prizrenski majstorski radovi iz 19. vijeka,
kao i raskošni albanski i makedonski svadbeni pojasevi iz osmanskog perioda.
Mnogi od njih danas se čuvaju u Pomorski muzej Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore, etnografskim zbirkama u Skadar, Prizren i Sarajevo.
Najpoznatiji ćemeri
Kada se govori o najpoznatijim ćemerima i srodnim tradicionalnim pojasevima u kulturno-istorijskom smislu, obično se izdvajaju:
Crnogorski filigranski ćemeri sa Cetinja, iz Podgorice i Kotora — poznati po srebru, pozlati, filigranu i bogatoj simbolici ženskog dostojanstva. Kotorski majstori su im često dodavali renesansne i barokne elemente.
Skadarski i prizrenski ćemeri — veoma cijenjeni na Balkanu tokom 19. vijeka. Kupovali su ih imućnije porodice širom Crne Gore, Hercegovine i Albanije. Smatrani su statusnim simbolom.
Osmanski „kemer“ pojasevi — luksuzni srebrni i zlatni pojasevi iz vremena Otomanskog carstva, naročito iz Istanbula, Damaska i Sarajeva. Sama riječ „ćemer“ vodi porijeklo od persijsko-turske riječi „kemer“, što znači luk ili pojas.
Persijski ceremonijalni pojasevi — vjerovatno najstariji kulturni preci ćemera. U Persiji su pojasevi imali i vojnu i aristokratsku simboliku.
Andaluzijski i mediteranski srebrni pojasevi — u Španiji, južnoj Italiji i na Siciliji postojali su raskošni ženski pojasevi slične funkcije, ali drugačijeg stila.
Kavkaski i gruzijski metalni pojasevi — poznati po veoma preciznom srebrnom reljefu i ornamentici.
„Stara vještina za novo doba“ naziv je izložbe najnovijih radova sa radionice dobrotske čipke koja je svečano otvorena u Dobroti.
Izložba je upriličena u subotu na platou ispred Crkve Svetog Mateja, u okviru programa povodom Međunarodnog dana muzeja koji se planetarno obilježava u organizaciji ICOM-a.
Polaznice posljednjeg ciklusa radionica, koje su trajale od oktobra prošle do aprila ove godine, bile su: Jovana Božović, Dragana Popović Drašković, Ida Ferdinandi, Svetlana Ivanovskaja, Tatijana Sužnjević i Ljiljana Matković.
Potvrde učesnicama, da su stekle osnovna praktična znanja o vještini izrade dobrotske čipke, uručile su direktorka OJU „Muzeji“ Dušica Ivetić i prof. Nada Radović.
Uprava policije Crne Gore je saopštila da povodom Samita Evropska unija – Zapadni Balkan 4. i 5. juna u Tivtu “realizuje opsežne pripremne aktivnosti na planu bezbjednosti i koordinacije svih nadležnih subjekata” uključenih u organizaciju ovog događaja.
Policija kaže da će to biti skup “od izuzetnog regionalnog i međunarodnog značaja i bezbjednosni događaj najvišeg međunarodnog ranga i jedan od najsloženijih skupova organizovanih u modernoj istoriji Crne Gore”.
Uprava policije je zato, u saradnji s partnerima iz obaveštajno-bezbednosnog sektora i drugim nadležnim institucijama, preduzela “sveobuhvatan set planskih, preventivnih, operativnih, obaveštajnih i koordinacionih aktivnosti, angažujući maksimalne ljudske, tehničke i logističke kapacitete radi obezbeđenja najvišeg stepena sigurnosti svih učesnika događaja, građana i institucija”.
Angažovano je više od 1.500 policijskih službenika uz saradnju sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, drugim agencijama i organima državne uprave, organima lokalne samouprave i službi, zdravstvenih ustanova i međunarodnih partnera.
Uprava policije “preduzima opsežne i kompleksne aktivnosti bezbjednosne procene, planiranje i osiguranje svih lokacija predviđenih za boravak, rad i kretanje delegacija”.
U fokusu su “preventivne aktivnosti, obaveštajno-bezbjednosni rad, protivdiverzioni pregledi i kontrola prostora, zaštita kritične infrastrukture, kontrola i nadzor državne granice, sajber-bezbednost”.
Uprava policije kaže da će koristiti “savremena tehnička sredstva i specijalizovanu opremu namenjenu obezbeđenju događaja visokog bezbjednosnog karaktera i zaštiti štićenih ličnosti, uključujući sisteme video-nadzora, bespilotne vazduhoplove (dronove) i druge strateške sisteme”.
Najavljene su “pojačane i restriktivne bezbjednosne mjere koje podrazumjevaju pojačano prisustvo policijskih službenika na terenu, pojačane kontrole lica i vozila, privremena ograničenja pristupa pojedinim lokacijama, kao i privremene obustave i preusmeravanje saobraćaja”.
Dio turističkog naselja “Porto Montenegro” u Tivtu biće “pod posebnim režimom ograničenog pristupa, dok će preostali deo kompleksa ostati dostupan građanima i posjetiocima”.
Rad pojedinih ugostiteljskih i drugih poslovnih objekata biće vremenski ograničen.
Tokom samita neće biti dozvoljeno održavanje javnih skupova, javnih priredbi i drugih događaja na području obuhvaćenom bezbjednosnim mjerama.
