Otvoreno prvenstvo Crne Gore u kajaku i veslanju biće održano u Tivtu u subotu, 26. aprila 2025. godine.
Događaj je zamišljen kao svojevrsna promocija atletizma, drugarstva i ljepote crnogorskih voda. Osim učešća vrhunskih domaćih i regionalnih sportista, događaj će predstavljati sjajnu priliku za aktiviranje lokalne zajednice, ali i platformu za podizanje svijesti o zaštiti životne sredine i vodenim sportovima, poručuju organizatori Kayak klub Tivat.
Pored klubova i svi posjetioci su dobrodosli da ucestvuju i oprobaju se u trci na 200m sa raznim tipovima kajaka, kanua, sup daski i drugih plovila na vesla. Takmičenje ce se održati u kategorijama muška i ženska po uzrastima: 7-12, 12-16 ,16-18, 18-70 i 70+ goodina.
Crnogorska policija uhapsila je u Kotoru dvije osobe zbog vožnje pod dejstvom droga, a jednu zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.
Uhapšen je C.T. iz Turske koji je vozio sa 2,69 promila alkohola u organizmu.
J.R.(25) iz Kotora je uhapšen jer je vozilom upravljao pod dejstvom marihuana, a Kotoranin M.B. (34) jer je vozio pod dejstvom marihuane i kokaina-kaže se u objavi policije na platformi X.
-Kotorani L.I.(29) i L.P.(23) uhapšeni su zbog odbijanja testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, nakon čega ih je sudija za prekršaje kaznio zabranom upravljanja vozilom na četiri mjeseca i novčanom kaznom od po 600 eura-kazali su iz policije.
Unatoč bolesti papa Franjo se na Uskrs ipak pojavio na loži bazilike svetog Petra i vjernicima osobno čestitao Uskrs. Tradicionalnu poruku Urbi et Orbi, koju Papa svake godine upućuje Rimu i svijetu, ove je godine u njegovo ime pročitao kardinal Angelo Comastri.
Kristovo uskrsnuće središnji je temelj kršćanske vjere i poruka da ljubav pobjeđuje mržnju, a svjetlo tamu, poruka je pape Franje. Papa dodaje kako “Crkva danas ponovno pjeva aleluja, riječ koja se prenosi od usta do usta i od srca do srca, potičući suze radosnice među vjernicima diljem svijeta”.
– Ljubav je pobijedila mržnju. Svjetlo je pobijedilo tamu. Istina je pobijedila laž. Oprost je pobijedio osvetu. Jaganjac Božji je pobijedio! Zato danas kličemo: Uskrsnu Krist, nada moja!, ističe u svojoj poruci Papa.
Poručio je svima u boli i tjeskobi da je njihov “tihi vapaj uslišan i da nijedna suza nije izgubljena”. Naglašava da nada više nije iluzija, nego stvarnost utemeljena u Isusu Kristu.
Središnja poruka: Život pobjeđuje smrt
Papa je poručio da Uskrs otkriva konačni smisao ljudskoga života – čovjek nije stvoren za smrt, nego za život.
– U Božjim očima svaki je život dragocjen: život nerođenog djeteta, starije osobe, bolesnika. A koliko često vidimo volju za smrću u sukobima, u obiteljima, u odnosima prema ženama, djeci, migrantima, upozorava.
– Na današnji dan želio bih da ponovno počnemo gajiti nadu i povjerenje u druge – i one koji dolaze iz dalekih zemalja, s različitim običajima, idejama i tradicijama. Svi smo mi djeca Božja, dodaje se u poruci.
Apel za mir: Gaza, Ukrajina, Kavkaz, Afrika
– Želio bih da se vratimo nadi da je mir moguć, poručio je papa Franjo. U uskrsnoj poruci pozvao je na prekid vatre, oslobađanje talaca i pomoć svima koji gladuju i čeznu za budućnošću u miru.
S posebnom zabrinutošću osvrnuo se na stanje u Gazi i Svetoj zemlji, gdje je izrazio blizinu i solidarnost s kršćanima i svima pogođenima sukobom. Upozorio je na dramatičnu i nedostojnu humanitarnu situaciju u pojasu Gaze te apelirao na zaraćene strane da prekinu vatru.
Misli je uputio i Libanonu i Siriji, gdje kršćani, kako je rekao, nastoje pridonijeti stabilnosti i sudjelovati u izgradnji budućnosti svojih zemalja, unatoč osjetljivom razdoblju kroz koje Sirija prolazi.
Posebnu pozornost posvetio je Jemenu, zemlji koja, zbog višegodišnjeg rata, proživljava jednu od najtežih humanitarnih kriza današnjice. Pozvao je na traženje rješenja kroz konstruktivan dijalog.
Govoreći o Ukrajini, Papa je zazvao uskrsni dar mira na izmučeno stanovništvo i ohrabrio sve uključene strane da nastave napore za postizanje pravednog i trajnog mira.
Osvrt na zapadni Balkan
U kontekstu Južnog Kavkaza izrazio je nadu da će se što prije postići i provesti konačni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana, čime bi se otvorio put prema pomirenju u regiji.
Osvrnuo se i na zapadni Balkan, gdje je pozvao političke čimbenike da rade na jačanju sloge i sprječavanju novih napetosti i kriza, dok je partnere u regiji pozvao na odbacivanje destabilizirajućeg ponašanja.
U poruci se dotaknuo i brojnih afričkih zemalja, osobito Demokratske Republike Kongo, Sudana i Južnog Sudana, gdje nasilje i sukobi i dalje odnose živote. Papa je izrazio zabrinutost i za kršćane u tim zemljama koji često ne mogu slobodno ispovijedati svoju vjeru.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručila je u otvorenom pismu poslanicima vladajućih partija da Veliku plažu, Buljaricu i Jaz nijesu čuvali za političare, već za građane i generacije koje dolaze.
“Veliku plažu, Buljaricu i Jaz nijesmo čuvali za političare. Nijesmo ih čuvali za funkcije, fotelje i investicione planove. Čuvali smo ih za građane, za prirodu, za generacije koje dolaze”, navodi se u saopštenju.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su rekli da su prolazili golgotu zbog toga što nijesu ćutali.
“Zajedno smo ih branili. Vi ste tada bili sa nama – rame uz rame. Pozivali ste na proteste protiv bivšeg režima kad su htjeli da obalu predaju njihovim prijateljima”, rekli su iz MANS-a.
A sada, kako su naveli, hoće da daju ono što smo zajedno sačuvali.
“Da nastavite tamo gdje su oni stali. I sada ste vi ti koji žele da nas ućutkaju. Ali znajte: ovo nije pitanje vlasti. Niti opozicije. Ovo je pitanje savjesti, obraza i časti”, kazali su iz MANS-a.
U pismu su naveli da Velika plaža, Buljarica i Jaz nijesu trofeji vlasti, već biseri Crne Gore.
“I nećemo ih dati – ni njima, ni vama ni nikome”, poručili su iz MANS-a u otvorenom pismu.
Velika međunarodna jedriličarska trka The Ocean Race Europe 2025. svoj cilj imaće u zalivu Boke. Po prvi put flota posebno dizajniranih IMOCA jedrilica uploviće u Jadransko more propagirajući ne samo sport već i održivost i očuvanje mora i okeana.
Trka startuje u Kilu (Njemačka) 10. avgusta. Završnice etapa su u Portsmutu (Velika Britanija), Kartagini (Španija) i Đenovi (Italija), dok se veliki finiš očekuje na ulazu u Bokokotorski zaliv sredinom septembra.
Foto The Ocean Race Europe
„The Ocean Race povezuje ljude, zemlje i kulture“ rekao je direktor trke Richard Brisius naglašavajući kako sam događaj sport stavlja u kontekst značaja zaštite okeana.
Iz organizacije “Ocean Race” kazali su da su zadovoljni što će Crna Gora biti dio trke, ističući da je to prvi put da trka dolazi u Jadransko more.
Ocean Race mapa
“Ovaj događaj će dodatno promovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi. Ekonomski efekti nakon održanog događaja za Crnu Goru biće značajni jer se predviđa pozitivan uticaj na BDP od nekoliko miliona EUR”, rekao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Događaj je podržala Vlada Crne Gore. Program Ocean Race trke odvijaće se u tri bokeljska grada sa epicentrom u Tivtu.
Iz Ministarstvo kulture i medija pozivaju sve lokalne i nacionalne ustanove iz oblasti kulture da se 18. maja 2025. godine uključe u obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, manifestacije koja se na globalnom nivou organizuje pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta ICOM, sa ciljem naglašavanja transformativne uloge koju muzeji imaju u savremenom društvu.
Tema ovogodišnje manifestacije je „Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja“, a fokus je stavljen na način na koji muzeji mogu da utiču i doprinesu savremenim društvenim, tehnološkim i promjenama koje se odnose na životnu sredinu.
Ustanovljena praksa manifestacije je da muzeji u okviru obilježavanja zainteresovanim posjetiocima besplatno omoguće uvid u svoje programske sadržaje.
Takođe, u subotu najbližu 18. maju obilježava se Noć muzeja, kada se posjetiocima daje mogućnost da do kasnih večernjih sati obiđu postavke muzeja.
Program obilježavanja Međunarodnog dana i noći muzeja neophodno je dostaviti Ministarstvu kulture i medija do petka 9. maja na mejl: jelena.sekulovic@mku.gov.me.
U gradovima diljem Sjedinjenih Država okupile su se hiljade prosvjednika kako bi iskazale protivljenje politici predsjednika Donalda Trumpa o deportacijama, otpuštanjima u vladi i ratovima u Gazi i Ukrajini.
– Zabrinuta sam već neko vrijeme, ponajviše zbog prekoračenja ovlasti izvršne vlasti. Trebali bismo imati tri ravnopravne grane vlasti, a sada izvršna vlast postaje toliko snažna da, uz prijetnje Muskovim novcem, utječe na izbore u drugoj državi samo zato što je ondje na vlasti suprotna strana, rekla je Melinda Charles, prosvjednica iz West Havena u Connecticutu.
Dodala je da ju je osobito uznemirilo pismo koje je Trumpova administracija uputila Harvardu. To je, rekla je, zastrašujuće.
Prosvjednica Julie Brickman iz New Yorka istaknula je da ljudi diljem zemlje dižu glas s dobrim razlogom.
– Ovdje sam kako bih bila dio te pobune, kako bih prosvjedovala protiv svega ovoga, a posebno protiv deportacija. Uhićuju ljude koji su ovdje legalno i bacaju ih u zatvor bez ikakva pravnog postupka, rekla je.
DUBROVNIK – Uskrsni vikend u Dubrovniku provodi malo više od 12 tisuća gostiju, najviše iz Velike Britanije, Njemačke i SAD-a. Turistička predsezona i službeno je počela uvođenjem ljetnog reda letenja u Zračnoj luci Ruđer Bošković prije dvadesetak dana.
Uskrsni vikend protječe u znaku prvih izraženijih gužvi u Dubrovniku. Svakog Uskrsa Dubrovnik kao da oživi i da se u gradu ovih dana pojavio pravi ljetni ugođaj, ne samo zbog temperature nego i zbog gužvi u prometu i na Stradunu.
Pomoćnica direktora TZ-a Dubrovnika Ana Hrnić istaknula je u središnjem Dnevniku HTV-a kako su brojke izvrsne i u Turističkoj zajednici zaista su prezadovoljni trenutačnim razvojem situacije.
Prema posljednjim podacima, 31 posto više noćenja na dan 17. travnja, a dan prije čak 39 posto više.
Foto TZ Dubrovnik
– Prezadovoljni smo pogotovo s obzirom na to da smo lani već imali rekordnu turističku sezonu s posebno velikim rastom u ovom periodu predsezone, tako da je tim više uspjeh za sada još i veći, dodala je.
Je li pred nama još jedna uspješna turistička sezona, onaj glavni dio srce ljeta? Hrnić je istaknula kako je prema svim pokazateljima i prema najavama i prema letovima pred nama još jedna izuzetno uspješna prvenstveno predsezona, a zatim i onaj glavni dio sezone.
– Tako da s veseljem očekujemo daljnje rezultate, naglasila je.
Istaknula je kako se prati geopolitička situacija i stanje na našim tržištima.
– Tržište Sjedinjenih Američkih Država za nas je izuzetno važno, odmah nakon tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, ali ne očekujemo nikakve veće promjene, nikakve veće potrese s tržišta. Znamo da nam sada počinju direktni letovi, svakodnevni, tako da vjerujemo da će to sve proći onako prema planu, rekla je Hrnić.
Na plažama prvi kupači, a na Stradunu – mnogo turista. Dubrovnik se i službeno probudio iz zimskog sna.
Dubrovnik 2022. – foto Boka News
– Poprilično je skupo, ali to smo i očekivali od ovakve turističke destinacije, kazao je Josh iz Australije.
– Nije toliko skupo. Cijene su u redu. Znamo da je ovo popularno mjesto i očekivali smo čak i više cijene, rekla je Mimi iz Sjeverne Makedonije.
– Ne sviđaju mi se jedino gužve, to mi je previše. Jučer je bilo lijepo jer je bilo mirnije. Inače, grad je predivan i uživamo. I vrijeme nas je poslužilo, dodala je Anne iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Brojevi su, kao i svake godine, počeli rasti s uvođenjem ljetnog reda letenja u zračnoj luci, gdje je i zima protekla u znaku oborenih rekorda.
– Nastavljamo tako i u ljetnom redu letenja, odnosno u prvoj polovici travnja, gdje smo imali dosad gotovo 118 tisuća putnika koji su već prošli kroz Zračnu luku Ruđer Bošković. Naravno u sljedećih par dana očekuje ih se jako puno, evo za vikend, u jednom danu imamo oko sto zrakoplovnih operacija dnevno, naglasila je glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
Dubrovnik je jedini grad u Hrvatskoj koji će od svibnja do kraja rujna svakodnevnim letovima biti povezan sa SAD-om
Sve je više i kruzera. Unatoč popularnosti na rutama plovećih hotela, nekadašnjih nesnosnih gužvi u Dubrovniku nema.
– Već neko vrijeme pričamo o četiri tisuće putnika u luci, toga se strogo pridržavamo i uspjeli smo rasporediti brodove kroz cijelu sezonu i predsezonu i posezonu, tako da pedeset ticanja imamo i u sedmom i osmom mjesecu, ali isto imamo i u jedanaestome i u petom mjesecu, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.
Zadovoljni su i hotelijeri. Cijene, kažu, nastoje ne dizati previše, unatoč rastućim troškovima, jer su, kažu, svjesni konkurencije na Mediteranu, ali i situacije u svijetu.
– Nadamo se da ćemo ponoviti prošlogodišnje brojke, to bi nam bio nekakav cilj, da će situacija u svijetu ostati mirna, jer to nam je najbitnije. I da situacija u SAD-u neće se komplicirati dalje, jer oni su nam drugo značajno tržište iza Velike Britanije, poručio je direktor Hotela Lapad Hrvoje Brbora.
A upravo je Dubrovnik jedini grad u Hrvatskoj koji će od svibnja do kraja rujna svakodnevnim letovima biti povezan sa SAD-om.
Američki prirodoslovac William Beebe i fotograf Otis Barton bili su prvi koji su se zaputili u istraživanje mezopelagičke zone mora na dubini između 200 i 1000 metara. Zovu je i Zonom sumraka jer u nju slabo prodire sunčeva svjetlost. Tako su i definirane dubinske granice mezopelagičke zone. Ide od dubine do koje prolazi samo 1% svjetla do dubine do koje se nikakva svjetlost ne može probiti. U toj se zoni nalazi oko 20% svjetskog morskog volumena, a prostire se na oko 60% površine našeg planeta.
Beebe i Barton su u te dubine krenuli 1932. godine u batisferi – čeličnoj kugli koja je uz pomoć sajle spuštana s pratećeg broda u more. Pri prvom zaronu su se već na 90 metara dubine suočili s tehničkim problemima – more je kroz brtve oko vrata počelo prodirati u batisferu – ali to nije obeshrabrilo Beebea, koji se u kasnijim pokušajima uspio spustiti do dubine od 700 metara. O tom svom poduhvatu i susretima sa i do dva metra velikim ribama koje žive u mraku, ali zato one svijetle je kasnije napisao: Nijedan drugi pionir, čak ni onaj koji bi gledao pejzaže na Marsu, ne bi mogao doživjeti uzbuđenje veće od moga.
Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u šestom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je sinoć u Herceg Novom savladao Budvu 18:5 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do pete pobjede vodio je Danilo Radović sa četiri, Strahinja Gojković je postigao tri, dok su po dva gola postigli Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Dmitri Holod, Uroš Vučurović, Dimitrije Obradović,Nikola Petrović i Vuk Milojević.
U poraženom sastavu po jednom upisali su se Petar Mitrović, Radivoj Radanović, Luka Savić, Luka Dragović i Igor Kojičić.
Ubjedljivu pobjedu slavio je i Primorac, koji je u Kotoru savladao Budućnost 18:5.
Najefikasniji u pobjedničkom tmu bio je Nikola Brkić i Balša Vučković sa po tri gola, dok su dvostruki strijelci bili Tim Perov, Dušan Matković,
Nemanja Vico i Đorđije Stanjević.
Po jednom upisali su se Savo Ćetković, Nika Šušiašvili, MIlan Nikaljević i Petar Ćetković.
U ekipi Budve dvostruki strijelac bio je Damjan Vujičić.
