Koncert “Muzika ljubavi” 20. decembra

0
Koncert “Muzika ljubavi” 20. decembra
Koncert

Koncert “Muzika ljubavi”

subota, 20. Decembar 2025

u 18h – Kotor, Crkva Svetog Duha

Izvođači:

Dmitrij Grinih (bariton)

Marija Lazuka (violina)

Jaroslav Šostak (klavir)

PROGRAM KONCERTA:

1. Johann Sebastian Bach – Arija iz Suite br. 3

2. Robert Schumann – Sonata br. 2 u d-molu, 1. stav

3. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – Vokaliza

4. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – „Ne pevaj, lepotice, meni“

5. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – Kavatina iz opere „Aleko“

6. Johannes Brahms – Posmatranje

7. Astor Pantaleón Piazzolla – Ave Maria

8. Astor Pantaleón Piazzolla – Chau Paris

9. Astor Pantaleón Piazzolla – Adios Nonino

Biografije:

Dmitrij Grinih (bariton) dugi niz godina profesor operskog pjevanja na Moskovskom Državnom Univerzitetu (MGU). Od 2012. Godine je dekan i šef katedre za smjer solo pjevanja na Internacionalnom Slavjanskom institutu u Moskvi. Diplomirao je, a potom i specijalizirao (2001.) na Ruskoj Akademiji Muzike, kasnije nazvanoj Gnjesinih, kada je i ista ušla u zvanični spisak ruskog nacionalnog dobra. Potom je na istoj akademiji završio i umjetničke doktorske studije (2004.)

Bio je stipendista međunarodnog fonda „Nova imena“. Nastupa aktivno po svim značajnim kulturnim centrima, počevši od: Beča, Bratislave, Varšave, Vroclava, Krakova, Praga, Bresta, Rige, Cetinja, Beograda, Sarajeva, Tirane, Berlina, Moskve, Sankt Petersburga, Minska, Londona,, Pariza, Brisela i td.

Laureat je mnogobrojnih međunarodnih takmičenja, od kojih su jedne od najznačajnijih nagrada:

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Svijet umjetnosti“ Litvanija, 2012.

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Primavera classic“ Moskva, 2010.

-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Januarske večeri u Brestu“ Bjelorusija, 2011.

Nastupao je kao solista sa najznačajnijim orkestrima današnjice, na renomiranim festivalima klasične muzike, poput: „Ars musica“, „Universe of Prokofiev“…

Repertoar kojim vlada je impresivan, od XIV do XXI vijeka. Od 2014. godine je stalni član saveza pedagoga Poljske (PSPS). Takođe je redovni član žirija međunarodnih takmičenja već dugi niz godina. Autor je više od 20 naučnih radova (eseja, publikacija, monografija) o problemu vokalne pedagogije.

„Priroda je bila veoma velikodušna prema ovom operskom pjevaču, kada mu je podarila predivan tembr, impozantan i širok pjevački dijapazon, koji uspješno dopunjava besprekorna intonacija, predivan fizički izgleda, poražavajuća sposobnost i predanost radu nad pjevačkim umijećem. Svaki njegov nastup je jedna vrsta monospektakla- časopis Muzikalna akademija, 2015(4).

Od februara 2022. godine živi u Baru (Crna Gora), radi kao profesor pjevanja na Cetinju i aktivno nastupa, pretežno u inostranstvu.

Lazuka Marija, violinistkinja, završila je Državni muzički koledž im. Gnjesinih 2008. godine, u klasi profesora Koristina N.N. Godine 2013. diplomirala je na Ruskoj muzičkoj akademiji im. Gnjesinih, u klasi profesora Dogadajeva A.N.

Tokom ljeta 2008. godine radila je sa međunarodnim orkestrima u Njemačkoj. Učestvovala je na brojnim majstorskim kursevima i ljetnjim školama za muzičare u Rusiji i Velikoj Britaniji.

Laureat je više međunarodnih takmičenja, uključujući „Muzika Klasična – Tristo godina klavira“, „Muzički dijamant“ i „Muzika bez granica“.

Od 2013. do 2014. godine radila je u Simfonijskom orkestru Moskovske državne filharmonije, nastupajući i na turnejama u Južnoj Koreji i Estoniji. Od 2011. do 2020. bila je solistkinja ansambla Moskovskog dramskog teatra „Aparte“.

Od 2020. godine živi u Crnoj Gori, radi u muzičkoj školi u Kotoru i nastupa sa Simfonijskim orkestrom Crne Gore.

Jaroslav Šostak, pijanista, završio je Muzičku akademiju Gnjesinih, laureat je takmičenja Rodiona Ščedrina i takmičenja Marije Judine iz Sankt Peterburga. Dobitnik je takođe brojnih međunarodnih nagrada na takmičenjima u Italiji. Usavršavao se u Velikoj Britaniji i nastupao u raznim koncertnim salama širom Rusije i inostranstva.

Ministarstvo pomorstva i Bokeljska mornarica potpisali su Memorandum o saradnji

0
Ministarstvo pomorstva Crne Gore

Ministarstvo pomorstva Crne Gore i Bokeljska mornarica Kotor potpisali su Memorandum o saradnji s ciljem očuvanja i promocije bogate pomorske baštine, tradicije i kulture, kao i jačanja ukupnog pomorskog sektora u Crnoj Gori.

Ovo je prvi put da je Bokeljska mornarica na ovakav, institucionalan način uvažena kao relevantan partner u razvoju pomorstva države.

Memorandum su potpisali ministar pomorstva Filip Radulović i predsjednik Bokeljske mornarice Denis Vukašinović. Saradnja obuhvata zajedničke aktivnosti u oblasti zaštite pomorske baštine, unapređenja pomorskog obrazovanja i obuka, razvoja pomorske privrede, doprinosa izradi pomorske legislative, kao i promocije pomorske kulture i etike.Poseban akcenat stavljen je na valorizaciju UNESCO-zaštićene nematerijalne kulturne baštine Bokeljske mornarice.

Ministarstvo pomorstva i Bokeljska mornarica potpisali su Memorandum o saradnji
Bokeljska mornarica foto Boka News

Bokeljska mornarica predstavlja jedan od najsnažnijih simbola pomorskog identiteta Crne Gore. Njeno institucionalno uključivanje u razvoj pomorske politike države potvrđuje našu posvećenost očuvanju tradicije i njenom povezivanju sa savremenim izazovima i potrebama pomorskog sektora“, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.

Na GP Debeli brijeg oduzet “audi RS7”

0
Na GP Debeli brijeg oduzet “audi RS7”
Foto Uprava policije

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali državljanina Republike Turske A.K. (38) koji je upravljao “audijem”, model RS7, njemačkih registarskih oznaka, a za koje je utvrđeno da je u vlasništvu drugog lica, saopštili su iz Uprave policije (UP).

– Provjerom podataka preko NCB interpola Podgorica utvrđeno je da se vozilo potražuje od strane NCB Interpola Njemačke – navode iz UP.

Kako su naveli iz policije, predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalju nadležnost i postupanje Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.

U Beču otvorene Hercegovačka i Krajiška kuća

0
U Beču otvorene Hercegovačka i Krajiška kuća
Trebinje – Hercegovačka kuća – foto Boka News

U Beču je 11. decembra, svečano otvorena “Kuća Republike Srpske” – prodavnica hercegovačkih i krajiških proizvoda.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović rekao je da je ideja nastala tokom Srpsko-austrijskog privrednog foruma, uz podršku ovog predstavništva.

– Ponosni smo što smo večeras otvorili “Kuću Republike Srpske” u Beču. Ovo je još jedan važan korak da Srpska bude vidljiva u Austriji. Vjerujemo da će građani Beča biti zainteresovani, a naročito naša dijaspora koja je ovdje prisutna u velikom broju – istakao je Filipović, prenosi Srna.

On je rekao da će građani Beča od sada imati priliku da probaju proizvode iz Hercegovačke i Krajiške kuće, a očekuje se da će u budućnosti u ovoj radnji biti predstavljeni i drugi domaći proizvodi.

Otvaranju su prisustvovale delegacija grada Trebinja predvođena gradonačelnikom Mirkom Ćurićem, šef Kabineta ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Goran Vučić, načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević, te direktor banjalučkog Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić.

Prisutne su bile i brojne zvanice iz srpske zajednice, političkog i javnog života Beča, a na otvaranju je bio legendarni fudbaler i bivši reprezentativac Srbije Mladen Krstajić, saopšteno je iz Predstavništva Republike Srpske u Austriji.

Ruska arktička strategija: svih osam nuklearnih ledolomaca osigurava plovidbu Arktikom

0
Ruska arktička strategija: svih osam nuklearnih ledolomaca osigurava plovidbu Arktikom
Ledolomci – Arktik – – foto Foto: Atomflot/gCaptain Pomorac.hr

Rusija je po prvi put istodobno rasporedila svih osam svojih nuklearnih ledolomaca kako bi osigurala plovnost zimskih ruta u Obskom i Jenisejskom zaljevu. Riječ je o dosad neviđenom potezu koji jasno pokazuje stratešku važnost arktičkih izvoznih tokova, prvenstveno za naftu, ukapljeni prirodni plin i rudne sirovine.

Glavni cilj ove operacije je održavanje kontinuiteta prometa iz ključnih arktičkih proizvodnih područja poput naftnog terminala Arctic Gate, projekta Yamal LNG te industrijskog kompleksa Norilsk Nickel. Bez snažne ledolomačke potpore, zimska plovidba u ovim područjima bila bi praktički nemoguća, piše gCaptain.

Ledolomci Taymyr, Yamal, Arktika, Yakutiya, Sibir i 50 Let Pobedy trenutačno djeluju u Obskom zaljevu, dok su Ural i Vaygach raspoređeni u Jenisejskom zaljevu i na rijeci Jenisej, gdje osiguravaju pristup lukama i terminalima duboko u Sibiru. Posebnu ulogu imaju Taymyr i Vaygach, plovila s malim gazom projektirana upravo za rad u riječnim estuarijima i ograničenim plovnim područjima.

Flota uključuje i dva starija nuklearna ledolomca klase Arktika – Yamal i 50 Let Pobedy – koji su još uvijek okosnica ruskih zimskih operacija. Međutim, prvi put su istodobno angažirana i sva četiri nova nuklearna ledolomca projekta 22220: Arktika, Ural, Sibir i Yakutiya. Ova generacija donosi veću snagu, bolju energetsku učinkovitost te prilagodljiv gaz, što im omogućuje rad i u dubokim arktičkim morima i u plićim obalnim zonama.

Rusija trenutačno gradi još tri ledolomca iste klase – Chukotka, Leningrad i Stalingrad – čiji se ulazak u službu očekuje između 2026. i 2030. godine, iako zapadne sankcije usporavaju tempo gradnje. Paralelno se razvija i golemi ledolomac klase Leader, Rossiya, no njegov dovršetak se više puta odgađao.

Unatoč snažnoj ledolomačkoj floti, ključni problem ostaje manjak tankera i LNG brodova visoke ledene klase. Nedavni neuspjeh LNG broda Buran, koji nije uspio dosegnuti projekt Arctic LNG 2, pokazao je da ni maksimalna ledolomačka podrška ne može nadomjestiti nedostatak adekvatno ojačanih trgovačkih brodova u arktičkim zimskim uvjetima.

Pritvoren poljski student zbog sumnje u planiranje napada na božićni sajam

0
Pritvoren poljski student zbog sumnje u planiranje napada na božićni sajam
Policija – foto Shutterstock

Poljske sigurnosne službe privele su 19-godišnjeg studenta osumnjičenog da je pokušavao uspostaviti kontakte s Islamskom državom i provesti napad na božićni sajam koji je mogao uzrokovati masovne žrtve, priopćile su vlasti u utorak.

– Muškarac je bio jako opčinjen islamom, nastojao je uspostaviti kontakte s Islamskom državom i pripremao je napad u Poljskoj, u jednom gradu tijekom božićnog sajma, rekao je Dobrzynski na konferenciji za medije.

Dobrzynski je odbio reći koji je grad mladić planirao napasti kako “ne bi izazvali paniku”.

Tužiteljstvo je optužilo Mateusza W. za “poduzimanje pripremnih radnji za izvršenje terorističkog napada koji je mogao rezultirati smrću ili teškim ranjavanjem mnogih ljudi”. Sud mu je odredio tromjesečni pritvor.

Prevara – pogledajte kako obnavlaju kamene parapete na putu Lepetane – Kotor

0
Prevara – pogledajte kako obnavlaju kamene parapete na putu Lepetane – Kotor
Obnova kamenih parapeta – foto Boka News

JP Morsko dobro u četvrtak 11. decembra objavilo je vijest da nastavlja sa aktivnostima na sanaciji obalne infrastrukture, tačnije obalnih kamenih parapeta.

Obišli smo pojedine lokacije na donjem putu Lepetane – Kotor i ostali iznenađeni na koji način je izvođač radova obavio sanaciju kamenih parapeta.  Rezane kamene ploče debljine nekoliko centimetara zalijepljene u beton, a gdje nisu imali kamena samo je izbetonirano, umjesto da se ugradi puni kamen.

Ova prevara nikako se ne odnosi na onu staru izreku “štuk i pitura ke bela figura” jer ovaj kič ne može proći.

Pozivamo nadzorne organe da preduzmu mjere i kamene parapete restauiraju na način kakav su i bili prije oštečenja.

Obnova kamenih parapeta – foto Boka News

Ranije je objavljeno da je u opštini Tivat započeti su radovi na sanaciji parapetnih zidova uz saobraćajnicu, a prva faza obuhvata dionicu dužine oko 150 metara. Vrijednost ove faze radova iznosi oko 100.000 eura.

Parapeti, kameni zidovi predstavljaju dio graditeljske baštine i imaju istorijski značaj u smislu prepoznatljivosti kada je u pitanju Boka Kotorska i njeno zaleđe.

1. januara tačno u podne koncert klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra ispred Starog grada u Budvi

0
Bokeljski simfoniski orkestar – foto TO Budva

Turistička organizacija opštine Budva najavljuje glamurozni početak 2026. godine – Tradicionalnim novogodišnjim koncertom klasične muzike. Ovaj veličanstveni događaj, savršen spoj vrhunske umjetnosti i prazničnog sjaja, predstavlja jedan od najelegantnijih  događaja u kalendaru događaja Budve.

Koncert klasične muzike će se održati 1. januara tačno u podne na trgu ispred Starog grada u Budvi. Bokeljski simfonijski orkestar iz Kotora ima čast da svojim nastupom otvori prvi dan Nove godine i uvede posjetioce u praznično raspoloženje na najljepši način.

1. januara tačno u podne koncert klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra ispred Starog grada u Budvi
Budva – Foto TO Budva

Svečani novogodišnji koncert, koji je pod pokroviteljstvom TO Budva, biće održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta. Publici će se predstaviti impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran). Ovoj zvjezdanoj ekipi, kao posebni gosti koncerta, pridružiće se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran), obećavajući izvođenje za pamćenje.

Posjetioce očekuje jedinstvena prilika da zakorače u raskošni svijet opere i uživaju u pažljivo biranom, bogatom i raznovrsnom repertoaru. Na programu su najpoznatije operske numere i najljepše melodije svjetski priznatih kompozitora poput Štrausa, Verdija, Pučinija, Bizea, Mocarta i Lehara. Ansambl će izvesti čuvene arije, strastvene duete i grandiozne orkestarske uverture koje su obilježile svjetsku opersku literaturu, garantujući istinski muzički ugođaj dostojan ulaska u Novu godinu.

Ovim značajnim nastupom, Bokeljski simfonijski orkestar ne samo da započinje novu koncertnu i kalendarsku godinu, već nastavlja afirmacije klasične muzike i obogaćivanja kulturnog života. Ovog formata koncerti, u organizaciji TO Budva doprinose jačanju kulturnog identiteta Budve kroz pružanje izuzetno kvalitetnih i široko dostupnih umjetničkih programa.

Građanski pokret “Idemooo”: Skuplja voda iz Konavala od 1. januara

0
Građanski pokret “Idemooo”: Skuplja voda iz Konavala od 1. januara
Vodovod Herceg Novi

Od prvog januara 2026. godine Herceg Novi će Konavojskom komunalnom društvu isplaćivati 33.000 € umjesto dosadašnjih 25.000 €, kao mjesečnu rentu za korištenje zemljšta kroz koje je položen cjevovod Plat – Herceg Novi. To znati da će godišnja suma za taj izdatak sa dosadašnjih 300.000 € porasti na 396.000 €, s opravdanjem u povećanoij stopi inflacije (!?).

Opština, u liku predsjednika Opštine Stevana Katića, (moguće i njegovog preduzimljivog, svestranog, bliskog savjetnika) pregovarala je i već dogovorila sa Konavojskim komunalnim društvom povećane mjesečne rate od 24%, a koje će izmirivati “Vodovod i kanalizacija” doo. Tako je opština još jednom nedolično i neznalački pregovarala i poturila “VIK”-u da plaća za njene nesposobnosti ili marifetluke. Naravno, VIK-ov Upravni odbor i direktor nemaju namjeru da se suprotstave velikom tati, tj. onima koji su ih stvorili – Opštini, tj. opštinskoj vlasti. Treba li da podsjetimo da je i prethodni ugovor iz 2012. godine napravljen na štetu građana Herceg Novog, sa nizom loše formulisanih uslova, potpuno zanemarujući činjenicu da je Opština Herceg Novi isplatila novac za zemlju kroz čije parcele prolazi cjevovod, da je cjevovod, takođe, najvećim dijelom položen po trasi nekadašnje željezničke pruge, a ova djelom po nekadašnjem putu koji je izgradio Napoleonov maršal Marmon i da je cjevovod izgrađen sredstvima građana Herceg Novog u vrijednosti od današnjih cc-a 30 miliona evra.

 Takođe, treba znati da voda koja stiže u Herceg Novi iz vodostana “Plat” je samo dio od ugovorene količine sa Hidrosistemom HET-a, odnosno Elektroprivredom BiH, i čini tek 44%. Nažalost, ugovor iz 2012. je sadržao neke loše stavke po Herceg Novi, koje se prenose i na ovaj novi ugovor, a jedna od njih je održavanje cjevovoda i promptno reagovanje za svaki kvar, kao i da se našim susjedima obezbjeđuje 100 l/s iz tog cjevovoda. Dakle, Herceg Novi je vlasnik ne samo cjevovoda, nego i zemlje, na i u kojoj je položen cjevovod. Postoji još desetina fakata iz domena tehnike i prava koja su morala da uđu u jedan ovakav sporazum, a bila su izostavljena i u prethodnom, kao i u ovom. Ovdje ne prozivamo Konavojsko komunalno društvo, jer oni mogu da traže šta misle da treba. Prozivamo našu vlast, koja ne pokazuje ni najmanju želju da se mješa u odbranu dostojanstva svog grada i naroda, nema namjeru da se izbori za svoje interese, nego neznalački i inferiorno srlja u gluposti, na našu štetu, i još više na štetu “Vodovod i kanalizacija”, koji je (gle čuda?) odbljesnuo kao “peti najbolji na Zapadnom Balkanu”. Jer, ovo poskupljenje neminovno vodi u podizanje cjene vode za potrošače, a što je udar na domaćinstvo.

Čitava farsa zapravo ima u pozadini, zapravo, veoma težak, nezavidan položaj hercegnovskog vodovodnog preduzeća, jer je ljeto 2025. pokazalo značajan pad prihoda u odnosu na 2024. a izjednačavanje cijene usluga za pravne potrošače sa domaćinstvima dovelo je do značajnih finansijskih manjkavosti. Lošem stanju u “Vodovodu”  značajno doprinosi kolektivni ugovor za zaposlene, koji umanjuje plate unutar kolektiva, u odnosu na neko pređašnje stanje, da bi ih unificirao za cijelu državu. To dovodi do velikog nezadovoljstva zaposlenih. Radni učinak je zato u realnom padu u poređenju sa stanjem od prije tri godine. Kako će se “Vodovod” nositi sa dodatnim troškom od skoro 100.000 €, i velikim brojem novozaposlenih političkih kadrova, koji uglavnom ne znaju ili i ne moraju da znaju šta su im radni zadaci, a u nedostatku iskusnog inženjerskog i stručnog kadra, ostaje pitanje za “pete na Zapadnom Balkanu”.

Sigurno je, takođe, da u Planu i programu rada za 2026. godinu nisu predviđena dodatna plaćanja za cjevovod kroz Konavle, jer se za tu novinu nije ni znalo kad su u VIK-u radili plan, po uobičajenom “Copy –pest” sistemu. Možemo se zapitati da možda nije u pitanju svekoliki politički marketing da se navuče omraza na komšije i konavojski cjevovod, da se eventualna ucjena kroz ugovorne klauzule ostavlja kao opravdanje za megalomansku investiciju skuplju od 50 miliona evra za dovođenje vode direktno iz Trebinja.

Kako god bilo, loše se piše i Novljanima i samom “Vodovod i kanalizacija”d.o.o. kojem će uskoro da se priljuči i desetak zaposlenih iz Društva za izgradnju nove vodovodne i kanalizacione infrastrukture, na osnovu sporazuma o fuzionisanju dva preduzeća. Naučili smo već da bi opravdali neki novi projekat da je potrebno da stari uništimo, razorimo, napravimo od njega ruglo i smeće, da bi ga odbacili s rezignacijom. Je li to početak kraja najbolje hercegnovske investicije u zadnjih 45 godina? Jer, Opština se nikada nije interesovala da ovu svoju investiciju ozvaniči kroz katastarska dokumenta, kao što bi bio red za nešto što je njena imovina.

Građanski pokret “Idemooo!”

Predsjednik i odbornik Olivera Doklestić

Krivična prijava zbog propusta u postupku prodaje brodova Crnogorske plovidbe

Krivična prijava zbog propusta u postupku prodaje brodova Crnogorske plovidbe
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv odgovornih lica u Vladi Crne Gore, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu finansija i Crnogorskoj plovidbi ad Kotor zbog više radnji i propusta koji ukazuju na postojanje osnova sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore.

Odluku je donio Glavni odbor 23. oktobra 2025. godine.

– Prijava je podnijeta zbog dvostrukog oblika odgovornosti – propuštanja zakonskog nadzora i blagovremenog postupanja državnih organa, što je dovelo do vještački izazvane nelikvidnosti i finansijske blokade Crnogorske plovidbe, nezakonitosti i nepravilnosti u postupku prodaje brodova “Kotor” i “21. maj”, uključujući potencijalno nanošenje velike materijalne štete državi i samoj kompaniji – navode iz Sindikata.

Prema sadržaju krivične prijave, državni organi, posebno Ministarstvo finansija i Ministarstvo pomorstva, nisu blagovremeno izvršili svoje zakonske obaveze, i time su direktno doprinijeli finansijskom slomu Crnogorske plovidbe.
– Ministarstvo finansija je mjesecima odlagalo davanje saglasnosti da Crnogorska plovidba obnovi kreditni aranžman od 400.000 euraa, iako je kredit dospio u januaru 2025. godine.

Saglasnost Vlade data je tek 25. aprila 2025, iako je Prva banka blokirala račun preduzeća 16. aprila 2025. godine – navode sindikalci u tužbi.

Ističu da je zbog blokade računa i nedostatka likvidnosti, brod “Kotor” zadržan u inostranstvu, što je uzrokovalo dodatne troškove i kašnjenja u isplati zarada posadama.

Sindikat ocjenjuje da ovo postupanje ima obilježja krivičnih djela: nesavjestan rad u službi (član 417 KZCG) i zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) kao i nerješavanje nadzorne funkcije Ministarstva pomorstva.

– Ministarstvo pomorstva, kao resorni organ, nije vršilo zakonom propisan nadzor nad Crnogorskom plovidbom, iako su postojali jasni znaci: prezaduženosti, pogoršanog stanja broda “Kotor”, kašnjenja u izmirivanju obaveza, rizika od blokade – navodi se u prijavi.

Umjesto, kako su naveli, da se preduzmu zakonske mjere radi očuvanja državne imovine, stanje je prepušteno nekontrolisanom pogoršanju, koje je kasnije upotrijebljeno kao argument za hitnu prodaju imovine.

Sindikat ocjenjuje da ovakvo propuštanje predstavlja nesavjestan rad u službi (član 417 KZCG), nečinjenje suprotno javnom interesu, sa teškim posljedicama po državnu imovinu.

Iz Sindikata navode da je 16. septembra 2025. godine Vlada Crne Gore elektronskim glasanjem, bez javnog poziva i bez javne rasprave, donijela odluku o prodaji brodova “Kotor” i “21. maj”.

Brod 21.maj

Prema dostupnim informacijama nije sprovedena procjena vrijednosti od strane nezavisnog organa; nije sproveden javni poziv u skladu sa Zakonom o državnoj imovini; Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nije imala uvid u ključnu dokumentaciju o procjeni vrijednosti niti o izboru kupca; akt Zaštitnice potvrđuje samo formalnu nadležnost Vlade, ali ne i zakonitost same odluke.

Ovakvo postupanje, prema ocjeni Sindikata, ukazuje na osnovanu sumnju za zloupotrebu službenog položaja (član 416 KZCG), zloupotrebu ovlašćenja u privredi (član 276 KZCG),

eventualno zloupotrebu procjene (član 279 KZCG).

Iz činjenica proizlazi da je niz odluka – od propusta nadzora do ubrzanog postupka prodaje – doveo do značajne materijalne i nematerijalne štete Crnogorskoj plovidbi i državi Crnoj Gori.

Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore smatra da postoji osnovana sumnja da su nadležni državni organi i odgovorna lica u Crnogorskoj plovidbi svojim propuštanjem dužnog  nadzora doveli preduzeće u stanje nelikvidnosti, čime su stvorili preduslove za prodaju; sproveli postupak prodaje na način koji odstupa od zakona, uz elemente krivičnopravne odgovornosti.

Zbog toga je podnijeta krivična prijava, uz predlog da Specijalno državno tužilaštvo sprovede sve neophodne radnje, uključi nezavisne međunarodne vještake i utvrdi cjelokupnu odgovornost svih uključenih lica.