Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su kako je diljem obale zabilježena vrsta ribe koja nije iz našeg područja, a riječ je o atlantskom lososu (Salmo salar). To što ga ima posvuda upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu, istaknuli su.
– Naši su djelatnici primili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu – pojasnili su.
Uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost. U našoj zemlji se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena.
Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja.
– Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi – poručili su.
U ovom slučaju nemaju saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije im poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva.
– Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutačnog bijega, te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu – objavili su i zamolili da im se jave svi oni koji u Jadranu vide ovu vrstu lososa.
