Zakupci kupališta: Ako se tender ne odloži, plaže neće biti sređene ni do jula

0
Zakupci kupališta: Ako se tender ne odloži, plaže neće biti sređene ni do jula
Plaža Jaz – foto Posidon – ilustracija

Udruženje zakupaca plaža uputilo je hitan poziv premijeru Milojku Spajiću, izražavajući zabrinutost zbog situacije koja prijeti da ozbiljno ugrozi turističku sezonu. U svom apelu zakupci traže od premijera da hitno donese odluku koja bi dozvolila starim zakupcima da nastave sa obavljanjem djelatnosti do novembra, omogućavajući time Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine dovoljno vremena za pripremu kvalitetnog plana privremenih lokacija i Atlasa plaža koji, po njihovim saznanjima, nije još završen.

Kako su kazali zakupci, postoji realna opasnost da kupališta neće biti otvorena do 1. maja i da na plažama neće biti prisutni spasioci.

– Turisti već počinju da dolaze, pa je pitanje ko će preuzeti odgovornost za ovu situaciju – poručuju zakupci.

Reforma Atlasa plaža

Oni su kazali da imaju informacije da Atlas plaža, koji je Morsko dobro dostavilo Ministarstvu urbanizma, trenutno prolazi kroz značajne promjene. Oni ističu da su mnoge hotelske plaže pretvorene u javne, dok su neka kupališta, posebno u Ulcinju, podijeljena na manje djelove, tj. ,,rasparčana“ su.

Zakupci podsjećaju na sličnu situaciju koja se desila 2019. godine, kada je Vlada donijela odluku da pet budvanskih diskoteka na šetalištu radi još jednu sezonu. Oni ističu potrebu za takvom odlukom kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po turističku sezonu i ugled crnogorskih plaža.

– Ovom dinamikom, kada treba prvo raspisati tender za plaže, zatim za privremene objekte, a na kraju za terase, što ukupno čini 1.600 lokacija, plaže bi bile nepripremljene do sredine juna, što bi dovelo do nefunkcionisanja spasilačkih službi i potencijalno ugrozilo bezbjednost turista. U slučaju promjene zakupca, na plažama bi se pojavile mašine za uklanjanje objekata starih zakupaca. Mi smo uvjereni da premijer i Vlada ne žele takav prizor na crnogorskim plažama tokom jula – poručuju iz Udruženja zakupaca.

Kako saznaju, Ministarstvo trenutno radi na prepravljanju Atlasa Morskog dobra, dok plan privremenih lokacija još nije dovršen.

– U Atlasu, koji je napravilo Morsko dobro, postoji značajan broj kupališta koja su imala plavu zastavicu, što potvrđuje da su ispunjavala međunarodne standarde. Međutim, ta kupališta su podijeljena na nekoliko djelova, posebno se to odnose na ulcinjsku plažu, neke plaže u Budvi i neke hotelske plaže u Boki Kotorskoj. Plan privremenih lokacija završen je samo za dvije opštine, a on je preduslov za tender. Međutim, Atlas i plan privremenih lokacija treba da budu usklađeni i objedinjeni, a onda se šalju Vladi na saglasnost – poručuju zakupci.

Prema njihovim riječima, kada sve bude završeno, što se očekuje do kraja mjeseca, dokumentacija će biti poslata opštinama na saglasnost. Opštine imaju rok od 15 dana da odgovore na plan, poslije čega će dokumentacija biti proslijeđena Vladi.

– Nakon toga, Vlada treba da usvoji dokument i da odobrenje Morskom dobru za raspisivanje javnog poziva. To znači da se približavamo 15. aprilu, a tenderski postupak traje mjesec. Prema ovoj dinamici, uzimajući u obzir i 10 neradnih dana u maju, kraj tenderskog postupka se ne može očekivati prije 20. maja, možda čak i kasnije. Stranke koje su učestvovale na tenderu treba da dobiju rješenje o rangiranju nakon tri do četiri dana, te imaju rok od sedam radnih dana za žalbu. To znači da smo već ušli u jun. Nakon dobijanja plaža, zakupci moraju izvaditi dokumentaciju, uključujući odobrenje od Ministarstva ekologije i saglasnost gradskog arhitekte. Kada dobiju sve ove saglasnosti, mogu pristupiti izgradnji objekata na plažama. Međutim, u slučaju da stari zakupci ne uklone svoje objekte, što se često događa, može proći i godina dok novi zakupac ne bude u mogućnosti da preuzme posjed. Takvi slučajevi su već zabilježeni u Ulcinju, što ukazuje na to da smo već duboko ,,zagazili“ u turističku sezonu – objasnili su nam zakupci.

Oni su saznali da je jedan od planova u Ministarstvu urbanizma bio da se tender raspiše na godinu po postojećim planovima, a zatim u oktobru da se raspiše novi.

– Međutim, s obzirom na to da ti planovi nijesu detaljno izrađeni, bilo bi potrebno ponovno izdavanje saglasnosti tokom tih nekoliko mjeseci kako bi se dobila dozvola za rad. Morsko dobro tvrdi da nemaju kapaciteta za provođenje dva tendera zbog velikog broja lokacija kojih je oko 1.600 – kažu iz Udruženja zakupaca.

/N.K./

Air Serbia od juna povezuje Niš i Kraljevo sa Tivtom

0
Air Serbia od juna povezuje Niš i Kraljevo sa Tivtom
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Srpska nacionalna aviokompanija i ove godine uspostaviće subvencionisane avio-linije od Niša i Kraljeva do Tivta.

Iz Kraljeva će letovi održavati dva puta nedjeljno, sredom i petkom, od 19.juna do 13.septembra.

Iz Niša do Tivta, Air Serbia će letjeti svake srede i subote od 19.juna do 14.septembra. Sem ove direktne linije, Niš i Tivat su i van ovog termina povezani avio-linijom preko Beograda.

Najniže očekivane cijene karata za direktne letove iz Kraljeva i Tivta biće oko 50 eura.

O subvencionisanim linijama Republike Srbije

Postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača koji će u naredne četiri godine obavljati avio-prevoz na ukupno 10 linija u javnom interesu sa aerodroma “Konstantin Veliki” u Nišu i “Morava” u Kraljevu je okončan u decembru prošle godine i tom prilikom je određeno da izabrani ponuđač bude Air Serbia.

Ovaj tender za linije iz Niša i Kraljeva, obuhvata već postojeće destinacije, uključujući Frankfurt (Aerodrom Hahn), Keln, Ljubljanu, Istanbul, Beograd, sezonske linije do Atine i Tivta, kao i letove iz Kraljeva za Istanbul, sa sezonskim letovima do Tivta i Soluna.

/avioportal.me/

Izraelske snage ponovo gađale Palestince u redovima za humanitarnu pomoć

0
Izraelske snage ponovo gađale Palestince u redovima za humanitarnu pomoć
Gaza

Više Palestinaca je ubijeno i ranjeno u napadu kojeg su izraelske snage izvele danas bespilotnim letjelicama na mase ljudi okupljenih u redovima za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, javlja Anadolu.

“Veliki broj mrtvih i ranjenih stigao je u Medicinski kompleks Shifa u gradu Gazi nakon što su bili gađani izraelskim dronovima dok su čekali da kamioni pomoći stignu u područja kružnih tokova Kuvajta i Nabulsija“, naveli su medicinski izvori za Anadolu.

Dodali su da su mnogi ranjeni u teškom stanju, a da nema mogućnosti da im se pruži neophodan tretman.

Ovo nije prvi put da je izraelska vojska gađala Palestince dok su čekali pomoć u Gazi.

Izraelske snage su i 29. februara otvorile vatru na stotine Palestinaca dok su se okupljali južno od grada Gaze čekajući da prime humanitarnu pomoć u ulici Al-Rashid, ubivši najmanje 118 i ranivši 760 ljudi, prema podacima Ministarstvu zdravlja u Gazi.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, filozofije i knjiga za djecu.

Roman Poslije zabave Steva Grabovca, aktuelnog dobitnika NIN-ove nagrade, je romani o zločinu, porodici, prijateljstvu i odrastanju, s temom dvojništva oca i sina, figura prvog pisca i onog koji nasljeđuje – dar, spisateljsku osjetljivost i zaostavštinu. Čitalac će prepoznati sve ono što Steva Grabovca čini jedinstvenim regionalnim piscem – jednostavni a veliki lirizam, beskrajno srce, misaona širina da se svaka stvar osvijetli prije no što se osudi, nesposobnost da se čovjek zarobi u malodušnost i uskogrudost ratnih i postratnih narativa. Izdavač je: Imprimatur.

Djeca, Melani Klo, šestogodišnja Kimi i njen brat Semi, zvijezde su društvenih mreža. Jutjub kanal s porodičnim snimcima koje Melani kači prate milioni, a kompanije ih obasipaju reklamnim proizvodima. Život joj se vrti oko lajkova, pregleda i poruka i validacije koju oni pružaju. Njeni snovi o slavi su ostvareni i ona je srećna. A onda je neko oteo njenu ćerku… Roman Deca su zakon Delfine de Vigaa uvodi čitaoce u svijet u kojem je sve izloženo i na prodaju, pa čak i intima. Delfin de Vigan slika portret našeg svijeta u digitalnom dobu, opterećenog virtuelnim egzibicionizmom, u kome je životni smisao biti viđen i poznat na društvenim mrežama. Izdavač je: Booka.

Roman Kradljivci svile Dirka Huzemana vode nas od vizantijskog dvora do Kineskog zida u avantura koja je izmenila svijet.
Vizantija, 552. godina nove ere: dva careva izaslanika Taur i Olimpiodor dobijaju zadatak koji može promeniti tok istorije – putovanje do daleke Kine u potrazi za tajnom proizvodnje svile. Trgovina tako delikatnim i dragocjenim materijalom jedan je od najvećih izvora prihoda Rimskog carstva, ali otkako je car Justinijan započeo rat sa Persijom, putevi su blokirani. Prerušeni u budističke monahe, dvojica špijuna uspijevaju da ukradu larve svilene bube i sakriju ih u šuplje štapove. Svaki korak na povratku u Vizantiju duž čuvenog Puta svile ispunjen je neizvijesnošću i opasnostima. Izdavač je: Laguna.

Roman Žarač Lusije Lihtmajer počunje u ljeto 2014, kada se mlada žena koju je partner upravo napustio seli iz Barselone u Madrid, opsjednuta uvjerenjem da dolazi apokalipsa. Četiri vijeka ranije, istorijska ličnost, Debora Mudi, poznata kao „opasna žena“, bori se protiv predrasuda i puritanizma u Novoj Nizozemskoj, dok istovremeno postaje prva zemljoposjednica. Ipak, ove dvije junakinje imaju više toga zajedničkog nego što se na prvi pogled čini… Izdavač je: Dereta.

Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.

O herojima Tomasa Karlajla knjiga je koja nam donosi autorov pogled na proces istorije. Karlajlova teorija istorije počiva na vjeri u ljude koje je proviđenje poslalo na svijet. Usredsređujući se isključivo na praktično, i skoro bez zanimanja za apstraktno, on ne voli nikakav filozofski sistem. Za njega su istorijske ličnosti smao heroji, oni koji su pozvani da upravljaju svijetom i da ga vode putem napretka. Karlajl ide tako daleko da tvrdi kako bogovi i proroci nisu ništa drugo nego heroji prošlih vremena, a da su heroji njegovog vremena ovaploćeni u pjesnicima, sveštenicima, književnicima i kraljevima. Izdavač je Talija.

Pomoću upustava „korak po korak“ i smjernica koje se lako prate, priručnik Lude ideje za crtanje – U vrtu razvija crtačku vještinu, istovremeno obezbjeđujući solidnu osnovu za buduće umjetnike. Priručnik sadrži informacije o materijalima koji se koriste, stručnim tehnikama usavršavanja, vještinama koje treba savladati i obilje korisnih savjeta. Vrt je prepun zanimljivosti koje se mogu nacrtati. Nauči da crtaš životinje, ptice i insekte koji žive u tvojoj bašti i širom svijeta. Izdavač su: Mono i Manjana.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Hutisti gađali teretni brod i američke ratne razarače u Crvenom moru

0
Hutisti gađali teretni brod i američke ratne razarače u Crvenom moru
NEDAVNI NAPAD U ADENSKOM ZALIVU AFP

Jemenski hutisti koje podržava Iran gađali su brod za rasuti teret Propel Fortune u Adenskom zalivu, rekao je vojni glasnogovornik skupine Jahja Sarea u govoru koji je prenijela televizija u subotu ujutro.

Hutisti napadaju brodove u Crvenom moru od novembra u, kako kažu, kampanji solidarnosti s palestinskim narodom pod opsadom u Pojasu Gaze.

Sarea je također u subotu rekao da su gađali “više američkih ratnih razarača u Crvenom moru i Adenskom zaljevu sa 37 dronova”.

U subotu ujutro, brodovi i zrakoplovi američke mornarice oborili su 15 letjelica bez posade (UAV) jemenskih hutista u području Crvenog mora, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM).

Vojska je odgovorila na veliki napad hutista koji su pokrenuli u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, rekao je CENTCOM u objavi na platformi X.

Bespilotne letjelice “neposredna su prijetnja trgovačkim brodovima, američkoj mornarici i koalicijskim brodovima u regiji”, rečeno je.

Sarea je rekao da će nastaviti s napadima “sve dok agresija ne prestane i dok se ne ukine opsada palestinskog naroda u Pojasu Gaze”.

Velika utrka za sezonskim radnicima

0
Velika utrka za sezonskim radnicima
Kuvari

Počela je potraga za radnicima. Poslodavci oglašavaju svoje potrebe, no svima je jasno da bez stranih radnika neće moći popuniti otvorena radna mjesta. U Šibensko-kninskoj županiji lani je radilo oko pet i pol hiljada stranaca, a ove godine taj će broj vjerojatno biti i veći, pogotovo nakon najavljenih izmjena Zakona o strancima.

Radnika nedostaje u svim sektorima, a turistički je posebno pogođen. Kakva će biti situacija ovo ljeto, može li si poslodavac uopće priuštiti postavljanje bilo kakvih uvjeta pri zapošljavanju radne snage?

Na to pitanju HRT-u je dao odgovor Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostiteljstva i turizma Udruženja obrtnika u Zadru.

– Nužno je postaviti zahtjeve i uvjete da bi se dobila odgovarajuća radna snaga zauzvrat. Međutim, jednostavno sezonski radnici čak prelaze zahtjeve današnjih redovno zaposlenih u našoj djelatnosti, u ugostiteljstvu, rekao je Kovačević.

Radnici u Zadar stižu uglavnom s područja bivše države.

– Zanimljivo je da se javljaju ljudi koji sad trenutno rade na skijalištima, koji rade u nekim drugim sredinama, recimo na Malti, na Cipru, i sad već planiraju nekakav dolazak ovdje i redovno dobivamo ponude iz takvih sredina za zahtjevima za posao, pojasnio je Kovačević.

Već se sada kombinira i postavlja se ekipa za sezonu.

– Moramo već sad to napraviti, iako je to ekonomski neisplativo već sad ugovarati. To je samo jedan dogovor i nada da će ti ljudi ipak održati obećanje i doći na vrijeme i početi raditi, iako nama ne pružaju nikakvu garanciju ti ugovori i dogovori. Imamo vrlo jednu nezgodnu situaciju da riskiramo da nekoga sada uzmemo, nekoga odbijemo, a da se taj isti kojeg smo uzeli možda i ne pojavi jedan dan, istaknuo je.

Smatra da bi bilo dobro da konobari znaju hrvatski.

– No neki su iz dalekih zemalja pa to ne možemo očekivati. Postoje i neka radna mjesta gdje se takvi mogu koristiti, rekao je Kovačević.

U turizmu i ove godine neće biti sasvim jednostavno popuniti sva radna mjesta, dovesti sve ljude koji bi trebali biti tu kako bi sve funkcioniralo u turizmu onako kako mi želimo i, naravno, gosti.

Nemanji iz Sombora ova je kuhinja u šibenskom hotelu radno mjesto posljednje dvije godine.

– Radili smo prethodno po sezonama na drugim mestima, ali su nam predložili da radimo ovdje, pošto su dobri uvjeti i zato sam toliko dugo i ostao ovdje, rekao je Nemanja Marković.

Prije svega, zbog plaće – znatno veće nego u Srbiji.

– Da, pa dva do tri puta je veća plaća, dodao je.

A sve veće su i potrebe za radnicima.
– Trenutačno imaju 420 zaposlenih. U sezoni više od 1000, među kojima je 30-ak posto stranaca.

– Tijekom trećeg mjeseca ćemo imati dane otvorenih vrata. To je, zapravo, odlična prilika za zainteresirane osobe koje bi se eventualno željele zaposliti kod nas, kazao je Matej Rukavina, direktor ljudskih potencijala u šibenskom hotelskom naselju.

I u šibenskom brodogradilištu zapošljavaju ljude iz različitih zemalja: Indijce, Filipince, Ukrajince.

– U splitskom brodogradilištu radio sam gotovo tri godine, a onda sam se prije dvije preselio ovamo, rekao je Prabakaran Anbazhagan, radnik u šibenskom brodogradilištu.

– Brodogradnja je malo specifična. Znači, ipak se ne može raditi bez prethodnog iskustva, što je u nekim drugim industrijama moguće, dodao je Roko Vuletić, direktor šibenskog brodogradilišta.

Pa im je teži put do kvalitetnog radnika – brodomontera, zavarivača ili bravara. A ta zanimanja, očito, nisu dovoljno atraktivna.

– Mi posebno ovdje u Dalmaciji imamo i tu neku internu konkurenciju, a to je turizam, koji na neki način omogućuje možda malo bržu, možda malo lakšu zaradu, rekao je Vuletić.

Stranci na to gledaju drugačije.

– Tvrtka nam je osigurala sve: smještaj, prijevoz, osiguranje, nadovezao se Prabakaran.

A smještaj stranih radnika ubuduće će regulirati i Zakon o strancima. Uz minimum uvjeta stanovanja – 16 četvornih metara po osobi.

– Mi na ovaj način domaćeg radnika diskriminiramo. Kad ja iznajmim stan i moram iznajmiti za stranog radnika, iz trećih zemalja, onda mi to ulazi u trošak i to je ok, ali me onda još uvjetuje s tim. Ja mislim da bi mi trebali imati za sve isti način i pristup i isti zakon, ustvrdio je Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Zakonski će se i produljiti trajanje radnih i sezonskih dozvola. Svi se slažu – nužno je postaviti kriterije za zapošljavanje radnika, ali i agencija koje ih angažiraju.

– Navodno su – ne navodno nego sigurno – postojale na tržištu one koje su služile isključivo kao nekakvi posrednici, da se ljudima na brzinu uzme novac, a nisu bili stvarni poslodavci, upozorio je Vuletić.

‘Prozor’ stranim radnicima sve se više otvara, jer oni više ne služe za ‘gašenje vatre’, nego za održavanje gospodarstva živim.

Počela kruzing sezona u Kotoru: Najavljen dolazak oko 490 brodova sa preko 700.000 putnika

0
Počela kruzing sezona u Kotoru: Najavljen dolazak oko 490 brodova sa preko 700.000 putnika
Kruzer

Nakon otvaranja kruzing sezone U Kotoru uplovljavanjem kruzera Viking, danas je u Luku Kotor uplovio 238 metara dug brod Bolette sa 1.065 članova posade i 629 putnika.

“Luka Kotor je u proteklom periodu tekuću godinu najavila kao jednu od najuspješnijih. Procjenjujemo da će broj dolazaka biti oko 490 brodova sa preko 700.000 putnika što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu koja je bila jedna od najuspješnijih. Cijenimo da kapaciteti i sposobnosti Luke u tom smislu apsolutno garantuju da možemo da pružimo sve ono što se očekuje od nas kao luke i Crne Gore kao destinacije,” saopštio je izvršni direktor Luke Kotor, Ljubo Radović.

Na kraju ovog mjeseca treba još da stigne i MSC Lirica. Međutim, već u aprilu najavljen je dolazak 28 brodova. Ovogodišnja sezona trajaće sve do decembra, kada će uplovljavati samo manji brod Athena.

“Danas ovdje imamo i jedan manji brod koji je tokom cijele godine kod nas u Luci. Manji brodovi daju taj specifikum da mi praktično nemamo prekid sezone, značajno je da održavamo kontinuitet tokom cijelih 12 mjeseci. Ove godine u periodu pet mjeseci ćemo imati posjetu preko 70 brodova u tim pojedinačnim mjesecima i preko 100.000 putnika koji će tih mjeseci dolaziti što je velika odgovornost u kontekstu kvaliteta pružanja usluga, ali uz sjajnu saradnju koju imamo sa Turistićkom organizacijom Kotor proizvodimo ono što Kotor i predstavlja na svjetskoj mapi izletnika kada je kruzing turizam u pitanju,” saopštio je Radović.

Turisti

Veliki značaj ovakve saradnje sa Lukom Kotor i velike benefite kruzing turizma za grad istakao je direktor TO Kotor Jovan Ristić.

“Ovaj vid turizma je izuzetno bitan za naš grad, iako je propraćen velikim brojem kontroverzi i pitanja koja postavlja zainteresovana javnost. Kruzeri, gosti koji dolaze sa njima, kao i izletnici iz susjednih država koji dolaze u naš grad su nam izuzetno važni kako za TO Kotor, tako i za Opštinu, a posebno za naše privrednike koji su oslonjeni na upravo servis te vrste gostiju,” kazao je Ristić.

Posredstvom kruzera uglavnom dolaze gosti iz Evropske unije, SAD-a, ali iz južnoameričkih država, izletnici su dominantno turski turisti, prisutne su turističke grupe iz Poljske, a vraćaju se i kineski turisti.

“Kada su u pitanju gosti koji borave u našem gradu tu dominiraju gosti iz regiona, Srbije, Rusije… Mi sada već u ozbiljnom procentu imamo i goste iz Njemačke, SAD, Francuske, a posebno ću istaći goste iz Velike Britanije što je zaista rezultat jednog ozbiljnog rada na tom tržištu. Mnogo je tazloga za zadovoljstvo i za visoka očekivanja kada je sezona koja je pred nama u pitanju,” kazao je direktor TO Kotor.

Kruzer

Ovako veliki priliv gostiju zahtjeva i kvalitetne hotelske kapacitete, a ohrabruju najave TO Kotor da će u narednom periodu biti riješena pitanja lokaliteta na kojima su predviđeni veliki hoteli.

“Vjerujem da će Kotor u narednih pet godina imati tri hotela visoke kategorije. Radi se o hotelima sa pet zvjezdica na prostoru bivšeg Fjorda, URCa i hotel koji je pri kraju i čije se otvaranje očekuje u maju sljedeće godine jeste bivša Teuta u Risnu. Imaćemo velike franšize i u tom trenutku Kotor može da se posveti u potpunosti realizaciji onoga što je predviđeno strategijom razvoja turizma u našem gradu,” najavio je Ristić.

Direktor TO Kotor ovom prilikom je takođe  najavio da se u gotovo u potpunosti pripremili muzički program od sada pa sve do Nove godine, a novitet u ponudi će biti proljećni festival koji će, po uzoru na Kotor Winter Fest, biti organizovan u periodu od početka aprila do početka juna.

Detaljno pripremiti Plan restrukturiranja Instituta Igalo

0
Detaljno pripremiti Plan restrukturiranja Instituta Igalo
Institut Igalo-druga-faza

Komisija za rješavanje statusa Instituta „Simo Milošević“ odlučila je na sjednici u petak da se detaljno pripremi i sprovede

Plan restrukturiranja kompanije, saglasno pravilima i principima dodjele državne pomoći i važećeg zakonodavstva.

Predsjednik Komisije, Srđan Pavićević, saopštio je na sjednici da se u najkraćem roku moraju ispuniti preduslovi koji podrazumijevaju definisanje vlasništva nad imovinom Instuta, otvaranje pregovora za stečajnim izvršiocem Jugobanke, kao i druge mjere kojima se minimizira rizik po dalja ulaganja države u Plan spašavanja i restrukturiranja.

„Komisija je saglasna da uz ispunjavanje pomenutih preduslova, ovaj model može predstavljati održivo rešenje za izlazak Instituta iz sasvim izvjesne zone stečaja“, navedeno je u saopštenju.

Tokom naredne sedmice bi o zaključcima sa sjednice Komisije treblo da sa premijerom Milojkom Spajićem razgovaraju podpredsjednici Vlade i resorni ministri, kako bi se usaglasio konačan modela rešavanja statusa Instituta.

Sjednica Komisije, druga po redu, održana je u petak u Vladi sa ciljem da sagledaju sve opcije do kojih je u dosadašnjem radu došao Operativni tim.

Pavićević je na sjednici rezimirao dosadašnji učinak Operativnog tima, kao i ishod razgovora sa manjinskim akcionarom, te stavio na raspravu sva otvorena pitanja od značaja za rešavanje statusa Institiuta i izbor modela spašavanja.

Osim članova Komisije, sjednici su prisustvovali predstavnici Instituta, Opštine Herceg Novi i Agencije za zaštitu konkurencije.

Otvaranje hotela Teuta očekuje se u maju naredne godine – Planirano ulaganje preko 43 miliona eura

0
Otvaranje hotela Teuta očekuje se u maju naredne godine – Planirano ulaganje preko 43 miliona eura
Hotel Teuta – render

Prodaja kroz stečajni postupak, brojne licitacije i rekonstrukcija, samo su dio istorije risanskog hotela Teuta koji bi od naredne godine trebalo da bude otvoren kao ugostiteljski objekat sa pet zvjezdica. Teuta je izgrađena početkom 80-ih godina prošlog vijeka, a radila je pod Hotelsko-turističkom grupom (HTP) Onogošt.

U HTP Onogošt je tokom 2012. uveden klasični stečaj, pa je Teutu 2014. preuzela građevinska kompanija Briv, koja u ovaj projekat rekonstrukcije očekuje da ukupno uloži 43,79 mil eura. Iz te firme su Vijestima kazali da su Teutu preuzeli kroz stečajni postupak 2014. godine, nakon 14 bezuspješnih javnih licitacija, te da su je platili 6,51 mil EUR. Hotel su, kako kažu, preuzeli 2015. godine, nakon što su završene sve formalnosti.

Oni su naglasili da će budući hotel poslovati pod brendom Movenpick, te da su potpisali franšizni ugovor sa francuskom kompanijom Accor, hotelsko-ugostiteljskom kompanijom koja posjeduje i upravlja brojnim franšizama, sa više od 5.500 hotela u 110 zemalja.

– Prema dinamičnom planu otvaranje je predviđeno za maj 2025. Do sada je urađeno oko 95% grubo-građevinskih radova, oko 30% unutrašnjih zanatskih radova i 20% instalaterskih radova. Pored završetka svih ovih radova, preostaje da se uradi uređenje terena i kompletno opremanje hotela – kazali su iz kompanije Briv.

UNESCO dao zeleno svjetlo

U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, navodi se da je riječ o hotelu sa pet zvjezdica koji će funkcionisati kao urbano selo, dok će centralna zgrada imati pet nadzemnih etaža. Ukupna površina parcele na kojoj se rekonstrukcija vrši iznosi 14.120 metara kvadratnih. Osim rekonstrukcije postojećeg hotela, izgradiće se još četiri objekta sa tri nadzemne etaže, pa će kroz sobe, apartmane i studio apartmane, imati 150 smještajnih jedinica.

Risan je jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori, a prema predanjima, pred najezdom Rimljana u njega je došla i ilirska kraljica Teuta. U gradu su pronađeni, između ostalih, i ostaci rimskih mozaika, vila, ilirsko-grčkih akropola.

Područje Kotorsko-risanskog zaliva je 1979. stavljeno pod zaštitu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), a zaliv je i upisan u ekološku mrežu Emerald, odnosno kasniju Natura 2000.

Prema Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u Starom gradu Risnu i ulici Gabela objekti se mogu obnavljati samo u funkciji uspostavljanja i rekonstrukcije oštećenih, ponovne izgradnje uništenih, i to na osnovu materijalnih ostataka ili autentične dokumentacije o njihovom izgledu.

Briv je, prema dokumentaciji, zahtjev za rekonstrukciju uputio tokom 2018. godine, dok je zeleno svjetlo za Pojedinačnu procjenu uticaja (HIA) za Teutu, od Međunarodnog tijela za spomenike i lokalitete (ICOMOS), UNESCO-a i kasnije od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, stiglo 2020.

Na ovoj lokaciji i u okolini ne rastu zakonom zaštićene vrste, ali ni rijetke, endemične ni ugrožene. Dodatno, rekonstrukcijom je predviđena zaštita postojećih stabala na parceli, među kojima su palme, čempresi i kamelije.

Prema Elaboratu, prostor među objektima hotela će izgledati kao javni prostori starih bokeških gradova, biće ozelenjeni autohtonim vrstama i povezani pješačkim stazama, a zelene površine prostiraće se ukupno na 3.500 kvadrata.

Sa prezentacije projekta – Teuta Risan

Predviđeni uređaji za tretman otpadnih voda

Među štetnim uticajima ovog projekta po okolinu, u Elaboratu se navodi da će zbog mehanizacije doći do ispuštanja štetnih gasova, prašine, povećane buke, ali i da neprijatnih mirisa neće biti. Osim toga, ističe se da ne postoje uslovi za priključenje objekta na gradsku infrastrukturu, zbog čega će se odvođenje i sakupljanje otpadnih voda raditi preko uređaja za tretman, a zatim se prečišćena voda ispuštati u postojeći kanalizacioni kolektor ranijeg hotela.

Uređaj će moći da preradi 150 metara kubnih sanitarno-fekalnih otpadnih voda dnevno, dok je postojeći kanalizacioni kolektor sproveden u more.

Risan je jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori

U Elaboratu piše i da je kvalitet morske vode u Risnu na zadovoljavajućem nivou, a tokom godine varira od odličnog do dobrog, dok vrijednosti nekih metala u sedimentu tamošnje luke prelaze propisane granice i to kad su u pitanju živa, bakar, olovo i hrom.

Briv je, kako su kazali, ugovor sa kompanijom Accor potpisao tokom 2021. Ta franšiza ih konsultuje u toku projektovanja, izgradnje, pomaže pri nabavci materijala, opreme, postavljanja sistema poslovanja i funkcionisanja hotela u skladu sa međunarodnim standardima.

Iz Briva su pojasnili da su nakon pozitivne ocjene na HIA studiju, početkom 2021. dobili urbanističko-tehničke uslove od Opštine Kotor. Kasnije je urađeno idejno arhitekonsko rješenje rekonstrukcije za Teutu, koje je projektovao Studio Grad, pri čemu bruto građevinska površina iznosi više od 19.310 kvadrata. Saglasnost na rješenje dalo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tokom 2021, a kasnije je urađen i Elaborat koji je odobrio lokalni Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine u 2022.

Martovski kabare u Kotoru 9. marta, humanitarnog karaktera

0
Martovski kabare

Inicijativu muzičarki Sanje i Mije da okupe umjetnike i svi skupa poklone Kotoru program u formi kabarea podržali su Opština Kotor, Kulturni centar “Nikola Đurković” i Turistička organizacija Kotor.

Ova inicijativa kotorskih umjetnika, nakon dobijene podrške, je upotpunjena idejom da to veče bude donatorskog karaktera. Ulaz će biti slobodan, a svim posjetiocima će se pružiti prilika da, u skladu sa mogućnostima, doniraju iznos koji će predstavljati cijenu njihove ulaznice.

Organizatori ovom prilikom žele posebno da istaknu da su donacije anonimne i u svakom slučaju nisu obavezne.

Prikupljena sredstva će biti usmjerena na rad Dnevnog boravka za odrasla i starija lica i lica sa invaliditetom koji je u kotorskoj opštini osnovan u septembru prošle godine.

Martovski kabare će se održati u subotu 9. marta u sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru u 20 sati.

Program pun iznenađenja najavljivaće ličnosti iz javnog života koje su sa zadovoljstvom prihvatile da budu dio ovog događaja.

Publika će uživati u nastupima gradskog hora „Nikola Đurković“, klape Incanto, Đurđe, Petra & Božidara, Dubravke Milivojević Ivanović, Filipa Kovačevića i Monike Nedović, Tanje Ševaljević Bogdanović, Jovana Ćosa, Mitra Miće Jovanovića i Slaviše Grubiše.