Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)
Nagli pad prihoda od Sueckog kanala, zbog zaobilaženja brodarskih kompanija ove najkraće plovne veze između Evrope i Azije, usljed sukoba u Crvenom moru, dodatno je inicirao projekte u cilju stvaranja uslova za povećanje obima pomorskog transporta robe. Egipat planira proširenje kanala u dužini od 80 km, kako bi bila omogućena dvosmjerna plovidba velikih brodova dužinom cijele rute.
Egipat je objavio planove da istraži mogućnost proširenja Sueckog kanala, kako bi se stvorili uslovi za veći obim transporta i spriječavanje uskih grla u saobraćaju, koja mogu da poremete nesmetan tok trgovine između Azije i Evrope. Proširenje kapaciteta podrazumijeva izgradnju drugog kanala unutar postojećeg plovnog puta.
Naime, u sklopu aktuelnih geopolitičkih dešavanja, poremjećaji plovidbe u Sueckom kanalu, kao rezultat sukoba u Crvenom moru, pogoršavaju nestašicu deviza u Egiptu. Zemlja najavljuje da će raditi na daljem uspostavljanju dvosmjernog saobraćajana ovoj ruti, kako bi se omogućilo brodovima na sjeveru i na jugu da putuju istovremeno cijelom dužinom kanala.
Otvaranje dvokanalne dionice od 10 km
Postojeća druga traka kanala otvorena je 2015. godine, u cilju odvijanja dvosmjernog saobraćaja. Novo proširenje će dodati 50 km na sjeveru i 30 km na jugu dvosmjerne plovidbe, izjavio je predsjednik Uprave za Suecki kanal Osama Rabie.
Vrijednost investicije, niti rokovi za realizaciju projekta od 80 km nisu otkriveni. Prema većini procjena, proširenje od 72 kilometra, završeno 2015. godine, koštalo je između 8 i 9 mlrd USD, prenosi portal Agbi. Prema pomenutom izvoru, uskoro bi trebalo da bude otvoreno 10 km produžetka dvokanalne dionice Sueckog kanala, što će povećati obim saobraćaja, tako da će šest do osam brodova moći istovremeno da plovi ovom rutom.
Međutim, prihodi od Sueckog kanala – ključnog izvora deviza za Egipat – pali su za nešto više od polovine tokom prva dva mjeseca 2024, u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Smanjenje brodskog saobraćaja
Podsjećanja radi, vladajući pokret Huta u sjevernom Jemenu, Ansar Alah, koji kontroliše veći dio jemenske obale Crvenog mora, nakon eskalacije bliskoistočnog sukoba, u novembru 2023. godine počeo je da napada brodove povezane sa Izraelom, što je izazvalo naglo smanjenje pomorskog transporta kroz Suecki kanal. Brodski giganti zaustavili su plovidbu mnogih svojih plovila ovom rutom, nakon niza napada na trgovačke brodove u moreuzu Bab al-Mandab, na južnom ulazu u Crveno more, preusmjeravajući ih oko Rta dobre nade.
Suecki kanal je izuzetno važan za globalnu ekonomiju – trenutno se procijenjuje da 12% svjetske trgovine prolazi kroz kanal na sjevernom kraju Crvenog mora, što podrazumijeva 30% svjetskih brodskih kontejnera.
Produbljivanje i proširivanje dijela kanala
Prema Kilskom institutu za svjetsku ekonomiju, prevoz kroz Crveno more opao je za više od 80% po zapremini kontejnera. Tako je Egipat od početka godine, pa do 26. februara, zabilježio samo 724 mil USD tranzitnih naknada, što je manje za 1,47 mlrd USD u odnosu na početak 2023. godine, upravo nakon niza napada na brodarstvo Crvenog mora, prenio je portal Agbi.
Upravo u aktuelnim okolnostima Egipat intenzivno proučava mogućnosti daljeg širenja Sueckog kanala, kako bi proširio i završio drugi kanal plovnog puta, jer bi taj potez omogućio veći obim transporta i spriječio blokadu saobraćaja. Svako novo proširenje bi se nadovezalo na trenutne radove na proširenju drugog kanala za 10 kilometara, kao i na produbljivanju i proširenju dijela kanala.
Da podsjetimo, posao na proširenju dionice od 10 kilometara ubrzan je nakon što se Ever Given, džinovski kontejnerski brod, nasukao u jednoj traci u dijelu kanala u martu 2021. godine, zaustavivši saobraćaj na šest dana.
Oscilacije u prihodima od kanala
Prihodi od kanala su se postepeno povećavali, ali u manjoj mjeri nego što su zvaničnici predviđali, dostigavši rekordnih 9,4 mlrd USD u finansijskoj godini koja se završava u junu 2023, prije nego što su početkom ove godine pali za najmanje 40% zbog napada grupe Huti.
Inicijalne studije o dodatnom proširenju trajale bi oko 16 mjeseci i uključivale bi studije izvodljivosti, ekološke i inženjerske studije, kao i istraživanja tla i jaružanja, rekao je Rabie.
Za projekat bi bila potrebna odobrenja Vlade i finansirao bi se iz investicionog budžeta SCA, kako bi se izbjeglo bilo kakvo dodatno opterećenje na opšti državni budžet. Predsjednik Uprave za Suecki kanal je rekao da bi to moglo povećati konkurentnost kanala i omogućiti da preuzme više i veće brodove.
Osama Rabie očekuje da će ukupni prihodi za 2024. biti oko polovine onih iz prošle godine. U 2023. prihodi su iznosili 10,25 mlrd USD.
Vještački kanal
Suecki kanal je vještački kanal na nivou mora u Egiptu. Kada je izgrađen, 1869. godine, kanal je bio dug 164 kilometra i dubok oko 8 metara, a danas je, zahvaljujući kontinuiranim radovima na unapređenju, dugačak oko 193 kilometra, dubok 24 metra i širok 205 metara. Otvoren je 17. novembra 1869. godine, nakon deset godina izgradnje. Povezuje Crveno more i Sredozemno more i, zajedno sa moreuzom Bab el-Mandeb na južnom izlazu iz Crvenog mora, spaja Indijski okean sa Atlantikom. Suecki kanal predstavlja najbrži i najkraći morski put između Azije i Evrope, jer je potrebno samo 16 sati plovidbe da se prođe kroz njega, dok je za plovidbu oko Rta dobre nade potrebno i do deset dana.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji se u petak sastao s američkim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom, ustvrdio je u intervjuu za TV kanal M1 kako Trump ima “prilično detaljne planove” za okončanje rata u Ukrajini.
Orban je naveo kako su Trumpovi planovi u skladu s interesima Mađarske.
“On ima vrlo jasnu viziju s kojom se teško ne složiti. On kaže sljedeće: prvo, on neće dati ni peni za rusko-ukrajinski rat. Zato će rat završiti, jer je očito da Ukrajina ne može stati na svoje noge”, kazao je mađarski premijer, prenosi Index.
“Ako Amerikanci ne daju novac i oružje zajedno s Europljanima, rat će završiti. A ako Amerikanci ne daju novac, onda Europljani neće moći sami financirati ovaj rat. A onda će rat također završiti”, dodao je. Prema Orbanu, Sjedinjene Države više ne žele financirati sigurnost Europe.
“Ako se Europljani boje Rusa ili općenito žele imati visoku razinu sigurnosti, moraju to platiti. Ili izgradnjom vlastite vojske i vlastite opreme ili, ako za to koriste Amerikance, plaćanjem cijene Amerikancima, cijene sigurnosti. Dakle, on (Trump) govori izravno i jasno”, poručio je mađarski premijer.
Podsjetio je kako je Trump bio “prvi predsjednik nakon dugo vremena koji nije započeo rat tijekom svog mandata”. “Dakle, već znamo za njega, već znamo iz njegovog predsjedništva, da je on čovjek mira”, istaknuo je.
“I on sada ne skriva svoje stavove: jasno je dao do znanja da mu je cilj donijeti mir u rusko-ukrajinski rat. Želimo prekid vatre što je prije moguće. Želimo skori kraj ovog rata. Ne vidim nikoga drugog tko ima više odlučnosti i snage za to od Donalda Trumpa”, nastavio je.
Orban se s Trumpom sastao na Floridi. Njih su dvojica razgovarali o “širokom rasponu pitanja koja utječu na Mađarsku i Sjedinjene Države, uključujući iznimnu važnost jakih i sigurnih granica za zaštitu suvereniteta svake nacije”.
Orban je nakon sastanka ponovno bio pun hvale za Trumpa, naglasivši da bi “svijet bio bolje mjesto” kada bi se bivši američki predsjednik vratio na vlast. Trump je pak Orbanu uputio komplimente nazvavši ga “fantastičnim vođom”. Sastanak je izazvao kritike aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena.
Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je u petak republikanskog suparnika Donalda Trumpa zbog sastanka s Viktorom Orbanom, rekavši da mađarski premijer nastoji uspostaviti diktaturu. “Znate li s kim se danas sastaje u Mar-a-Lagu?” rekao je Joe Biden pristalicama tijekom predizbornog skupa. “Orbanom iz Mađarske, koji je otvoreno rekao da ne misli da demokracija funkcionira i da želi diktaturu.”
“Vidim budućnost u kojoj branimo demokraciju, a ne u kojoj je slabimo”, rekao je 81-godišnji demokrat za kojeg je ta tema jedna od glavnih u kampanji protiv Donalda Trumpa.
Joe Biden je još jednom osudio komentare 77-godišnjeg bivšeg američkog predsjednika koji je rekao da bi poticao ruskog predsjednika Vladimira Putina na napad na zemlje NATO-a koje financijski ne pridonose dovoljno savezu.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor pokrenuo je sajt www.investinkotor.me, namijenjen privredi i investitorima.
Izrada sajta, odnodno platforme za privredu i investitore, planirana je Programom razvoja preduzetništva i Strategijom zapošljavanja Opštine Kotor od 2021. do ove godine.
– Osnovni ciljevi ovog projekta su da informišemo građane, privredu i investitore o mogućnostima i potencijalima za poslovanje u Opštini Kotor, unaprijedimo saradnju svih aktera koji su uključeni u proces lokalnog ekonomskog razvoja i unaprijedimo javno-privatni dijalog – navodi se u obavještenju na sajtu te lokalne samouprave.
Da bi sajt “zaživio”, kako su dodali, potrebna je saradnja svih ključnih aktera na lokalnom nivou.
– Stoga očekujemo sugestije od privrede, posebno u djelu informacija za koje smatraju da treba da budu dostupne na sajtu, kao i konkretne predloge za unapređenje poslovnog ambijenta – rekli su iz opštine.
Veče sjećanja na velikog muzičara Dragoljuba Đuričića biće održano sutra u 20 sati u hercegnovskoj Dvorani Park. Programom iz dva dijela obilježiće se tri godine od njegove smrti.
U prvom dijelu programa pod nazivom “Veče na velikog čovjeka” biće emitovan dokumentarni film Bobana Jovanovića u kome će o Dragoljubu Đuričiću govoriti Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski i Kokan Dimuševski ( Leb i sol), Žika Jelić (JU grupa) Rambo Amadeus, Bilja Krstić (Bistrik), Petar Peca Popović rok novinar Ivan Ivačković rok novinar i kum Dragoljuba Đuričića Boban Jovanović, novinar i producent dr Aleksandar Ljuboja, ljekar koji je proveo posljednje dane pored Dragoljuba.
U drugom dijelu programa biće održan koncert Kokana Dimuševskog pod nazivom „Sjećanje na velikog čovjeka“. Kokan Dimuševski je svirao zajedno sa Dragoljubom u grupi Leb i SoL, a prošle godine je objavio solo album koji je hrvatska kritika proglasila za „Najbolju Jazz ploču stoljeća“ na kom za nalazi kompozicija „Rememberance of a great man” posvećena upravo Dragoljubu Đuričiću.
Dvodnevna vježba kojom je simulirana reakcija na zagađenje Jadranskog mora održana je ove sedmice u Baru u okviru petog sastanka za izradu Sub-regionalnog plana za reagovanje na zagađenje Jadranskog mora.
Vježba je sprovedena u organizaciji REMPEC-a (Regionalnog centra za reagovanje na zagađenje Sredozemnog mora), a održana je u Baru. Scenario je podrazumijevao zagađenje u teritorijalnim vodama Crne Gore, a vježba je podrazumijevala reakciju i aktivaciju plana Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u slučaju eventualnog zagađenja mora i mogućih posljedica.
“Za Crnu Goru je od velikog značaja da učestvuje u kreiranju i impelmentaciji sub-regionalnog plana. Izrazio bih veliku zahvalnost svim državama učesnicama na nesebičnoj razmjeni znanja i iskustava i nadamo se da ćemo u budućnosti nastaviti ovako lijepu saradnju sa ciljem zaštite Jadrana od zagdjenja”, kazao je Haris Husić, v.d. direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanju lukama, koji je istakao važnost saradnje država Jadranskog mora u projektima od zajedničkog značaja.
Vježba
Projekat izrade plana podržale su sve jadranske države, a finansirala ga je Vlada Italije.
Pored Crne Gore na vježbi su učestvovali i ostale zemalje koje okružuju Jadransko more i to Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Italija.
Vježba je trajala dva dana, dok je treći dan bio posvećen njenoj analizi kao i reviziji Sub-regionalnog plana koji podrazumijeva bližu saradnju među državama u slučaju zagađenja mora.
Ispred Ministarstva saobraćaja i pomorstva, vježbu je otvorio državni sekretar Pavle Tripković.
Otvaranje muzeja holokausta Foto: Piroschka van de Wouw / REUTERS
Izraelskog predsjednika, koji je u nedjelju stigao u Amsterdam na otvaranje Nacionalnog muzeja holokausta, dočekali su propalestinski prosvjednici tražeći hitan prekid vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
Demonstranti su na trgu nedaleko od muzeja izvikivali “Nikada više je sad” i “Prekid vatre odmah”, ističući palestinske zastave i transparente na kojima je pisalo “Židovi protiv genocida” i “Unuk osobe koja je preživjela holokaust kaže: Prekinite holokaust u Gazi”.
Grupa koja se zalaže za ljudska prava Amnesty International oko muzeja je postavila znakove za obilazak kojima su Herzoga usmjeravali prema zgradi Međunarodnoga suda pravde (ICJ) u Haagu.
Nizozemska židovska anticionistička organizacija Erev Rave, koja je organizirala prosvjed u suradnji s nizozemskom Palestinskom zajednicom i Socijalističkom internacionalom, rekla je da, premda poštuje sjećanje na žrtve holokausta, ne može stajati po strani dok se nastavlja rat u Gazi.
Suočen s međunarodnim kritikama kada je posrijedi kampanja koju vodi, Izrael ističe da ta zemlja nije započela rat te da čini sve što može kako bi se civilne žrtve svele na minimum. Istodobno optužuje Hamas za sukobe u gusto naseljenim područjima.
Herzog je, prije nego što je postao predsjednik, a riječ je uglavnom o ceremonijalnoj ulozi, bio čelnik izraelske Laburističke stranke koja je kroz povijest zagovarala mir s Palestincima.
Uprava muzeja medijima je rekla da je Herzog na otvaranje muzeja holokausta pozvan prije Hamasova napada i prije izraelske ofenzive na Pojas Gaze koja je nakon toga uslijedila.
Njemački nacisti su za vrijeme Drugoga svjetskog rata pobili šest milijuna Židova. Moderni Izrael osnovan je 1948. kao sigurno utočište za njih.
U nedjelju bi se s Herzogom trebao sastati nizozemski kralj Willem-Alexander.
Čitaoci našeg portala, odlučili su javno pitati nadležne iz Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog kada će na red doći asfaltiranje ulice u Velji Vinogradi u Zelenici, s obzirom da već godinama imaju samo obećanja.
“Godinama obećavaju da će ulicu asfaltirati. Naravno da je sve ostalo na praznim pričama, nadležni nisu u stanju da zakrpe rupe u ulici koja je veoma frekventna svakog dana. Mještani svakodnevno lome automobile a pješaci rizikuju da se povrijede jer nemaju kuda da prođu od rupa koje su svaki dan sve šire i dublje. Ovo je više nego sramota da u 21-om vijeku smo došli do toga da pričamo o krpljenju rupa koje bi trebalo da budu sastavni dio minimalnog održavanja puteva, a kamoli obnova ulice koja je jedna od najgorih u Zelenici!” – poručuju mještani.
Zelenika – foto čitaoci
Svjedocimo smo da Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u prethodnom periodu obnovila brojne lokalne puteve i ulice ali nikako i ovu našu koja je u izuzetno lošem stanju, o čemu svjedoče fotografije koje smo priložili, poručili oni.
Prof. dr Miodrag Ostojić kardiolog, čovjek blistave karijere i besprekorne biografije redovni član Srpske Akademije Nauka i Umjetnosti, profesor na američkom univerzitetu, rukovodilac Kardiologije u Kliničkom centru Srbije, radio i na Institutu za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, ordinira na Klinici Konzilijum u Podgorici, autor brojnih stručnih knjiga i radova.
Profesor Ostojić čitava ljeta i svaki slobodan trenutak provodi u Budvi i Krimovici sa svojom porodicom.
Profesore Ostojiću, kako ste poslali ljekar kako ste odlučili da se time bavite?
Ja sam generacija odmah posle rata, kada je biti doktor bila velika stvar, ne biti professor, nego terenski doktor. Meni je majka to razvila, kada terenski doktor uđe kod nas u stan, mali stan na mansardi u Džordža Vašingtona 32 u Beogradu, “u krugu dvojke”, to je kao da je ušao Bog. Kasnije se desilo, kada sam imao deset godina da sam oboleo od reumatske groznice, to je od bolesti krajnika i bakterije streptokok, bole zglobovi ali ujeda srce. Išao sam često na kontrole kod kardiologa i tako, polako, od ubačenog tog velikog poštovanja prema profesiji lekara, znao sam već kao desetogodišnjak, već u osnovnoj školi da ću ja biti doktor. Dugo sam u medicini i neke platforme sa kojih sada nastupam su dva medicinska fakulteta, Medicinski fakultet 1971.godine, Fakultet u Banja Luci od 2015. I dve Akademije nauka, dopisni sam član od 1999. inostrani dolazim sa dve platforme.
Bavili ste se šahom i šah je imao veliki uticaj na to da postanete ljekar. Objasnite nam tu vezu, šah i medicina.
Šah je bio neki moj tajni saveznik, jer šah te uči koncentraciji i strpljivosti, u šahu postoji strategija, što je bitno u životu, ali i taktika, vrlo su važne ideje, gde raspoređuješ svoje snage. Šah je jedna jako poštena igra jer pobeđuje bolji i nije važno šta su ti otac, majka, kakvog si materijalnog stanja, tako da, igrajući šah, još od pionirskih dana naučio sam, kada me je otac odveo u Dom armije u Beogradu, na trećem spratu je bio Šahovski klub “Partizan”, kasnije sam igrao u omladinskoj reprezentaciji, na omladinskim prvenstvima. Kada sam upisao fakultet, 1965. Igrao sam na Omladinskom prvenstvu u Groningenu, gde sam bio treći, što je za mene veliki uspeh. Šah te uči nečemu što ti je važno u životu, od poštenja do truda, a i ono što je vrlo važno, u šahu naučiš da ceniš i boljeg od sebe i uvek želiš da se družiš sa boljim od sebe, jer tako sebe poboljšavaš.
Radeći ovaj posao kako sam ga ja radio na tri polja koja su usko vezana, to je zdravstvo, da lečimo bolesnike, odnosno, da preveniramo da oni obole, što kaže naš narod, bolje sprečiti nego lečiti, u vezi toga je da učimo i da imamo naslednike, to je edukacija i zato sam i postao professor na Medicinskom fakultetu i treće, to je naučno-istraživački rad. Danas i nema toliko želje kao što je postojala u moje vreme da se uđe u tu edukaciju da postaneš asistent, docent, profesot, a to je vrlo važno zato što poboljšava i tvoju sposobnost da lečiš bolesnike. Osnovno je da bi ušao u tu edukaciju i naučno-istraživački rad da pratiš svoje bolesnike, ne sad si ga pogledao i on se izgubio. Ja posedujem čitavu bazu podataka skoro svakog ko je bio kod mene imam telefon, telefon komšije i ako mi se ne javi, ja se javljam njima. Da vidim da li je taj čovek dobro, jednostavno da li je živ. Tako da u tom trostrukom igranju, ja bih rekao da je to jedno igranje, ako tebi to nije igranje, onda to ne možeš da radiš. Znači, pacijent, edukacija, naučno-istraživački rad jedno vuče drugo.
Vi ste professor na univerzitetu u Americi, jesu li bolji naši student ili američki? Kome radije prenosite znanje?
Mi smo, da ne zvuči rasisitički jedna vrlo pametna nacija, pametna grupa ljudi. Svi naši student koji su otišli u Aeriku dobro su prošli. Razlikuju se sistemi edukacije. Tamo je sistem edukacije takav da je student stalno na poslu. Od ujutru do uveče. Za ručak, dobije besplatan ručak, ali tu, dok jede on ima neku konferenciju, odnosno prikaz slučajeva, najnovije stvari, onda, popodne ima užinu, a za to vreme mu prikazuju šta je bilo u Sali za kateterizaciju. Ujutru ima opet neku užinu, tu mu prikazuju šta je bilo u eho-kardiografskom kabinetu. Znači, rad tamo je na neki način organizovaniji i zato tamo kad neko samo upiše medicinu, on može kod banke da dobije kredit za kuću jer se zna da će taj čovjek završiti nešto jako vredno i zarađivati vredno. Ti fakulteti koštaju. Najgore dve stvari koje mogu da se dese Amerikancu je da treba da školuje decu i da se razboli. To košta. Međutim, tamo najbolji studenti su oslobođeni dosta tih plaćanja, sportisti.. Imamo masu naših mladih studenata koji su dobri sportisti i koji su dobili stipendije na tim čuvenim fakultetima od Čikaga, Jejla, Prinstona, Harvarda, Hjustona… gde god zagrebeš naći ćeš nekog našeg čoveka. Sad jedna moja doktorantkinja bivša koja je završila i odbranila taj doktorat ide na Mej kliniku i ja sam tamo video da li neko može da joj pomogne od naših ljudi, znate koliko ima naših ljudi na Mejo klinici, fantastično. Ima čovek koji je zaista svetska klasa, Ognjen Gajić, pulmolog, on je pomogao da ta moja bivša doktorantkinja tamo ode. Tako da nas ima svuda i da hoćemo da pomognemo jedni drugima.
Vi ste autor brojnih stručnih radova, publikacija, knjiga.. između ostalog ste napisali knjigu “Stres i iznenadna smrt”, recenzent ste bili u knjizi “Iznenadna smrt u sportu”, možete li da nam kažete kako stress može da dovede do smrti i kako dolazi do iznenadne smrti u sportu?
Budući da sam se bavio skoro svim oblastima u kardiologiji posvećivao sam se i sportistima. Jedno vreme sam čak šef zdravstvenog stručnog štaba FK “Crvena Zvezda”. Tu me nisu najbolje razumeli, ali ja sam bio jedan od retkih koji nije tražio te karte za utakmice, jer mene više interesuje tenis i košarka i igrao sam i šah, ali sam se posvećivao tim sportistima, pisao sam o tome članke. Tu su moguća dva scenarija. Jedan je da imaš izvesne urođene sklonosti ka iznenadnoj srčanoj smrti. Postoje takozvana strukturna oboljenja takozvane hipertrofične miokardiopatije gde srčani zid zadeblja i onda je podložniji aritmijama, jer je iznenadna srčana smrt uglavnom aritmijska. Javi se aritmija, srce počne da radi jako brzo, 400, 500 otkucaja u minuti, nema vremena da se napuni, samo treperi i onda ako neko ne masira ili se uradi elektro-šok čovek umire. To je jedan aspect, drugi je da može da dođe do virusnih miokardiopatija.
Dr Ostojić
Zašto je kod nas toliko veliki broj srčanih bolesti, šta dovodi do srčanih bolesti?
Mi smo jedno vreme bili treći u svetu po broju srčanih oboljenja, pogotovu ishemijske bolesti srca u odnosu na broj stanovnika. To je ono kada se srčane arterije suze, zapuše i čovek dobije srčani udar. Šezdesetih godina vrlo malo smo oboljevali, a onda smo eksponencijalno, do nekih, tamo devedesetih i nastavili do 2000. Da to podižemo. Tu je došlo do poremećaja, naročito u stilu života. Kod nas je stres bio jako prisutan, stres na poslu, stres u društvu, stres u porodici, pušenje je dost bilo zastupljeno, a i dalje je zastupljeno, nepravilna ishrana… Mi smo od jednog ruralnog društva prešli u jedno urbano društvo, ipak je u seoskim uslovima ishrana bila daleko pravilnija, gojaznost, šećerna bolest, znači svi ti faktori rizika su doveli da mi oboljevamo znatno više nego ranije.
Koliko je naše zdravstvo moglo to da prati? Koliko smo mi u korak sa svetom išli?
Što se tiče te prevencije, bolje sprečiti nego lečiti, mi smo tu malo zaostajali, ali što se tiče lečenja samih posledica, kad neko dobije srčani udar, mi smo, na primer u Kliničkom centru Srbije gde sam ja dugo bio rukovodilac, uspeli da uradimo te, takozvane brze “vodoinstalaterske” arterije. Kada se dogodi srčani udar, zapuši se jedna arterija, kao cev u vodovodnoj mreži. Mi smo brzo, u roku od sat uspeli da skupimo tim, kroz nogu, ruku uđemo i to otpušimo i to je spasavalo živote. Mi smo jedno vreme bili klinika sa najvećim brojem takvih pacijenata u svetu, 1.500 godišnje. Jedan Novosibirsk koji zauzima veliku oblast bio je negde blizu nas, oko 1.200. Znači mi smo uspeli da te posledice stresa, pušenja, gojaznosti, nepravilnog načina života saniramo i spasavamo ljudske živote. Ali, ključ je u prevenciji. Mi smo to radili stentovima i zato smo ušli u tu evropsku akciju “Stent za život” i bili smo među prvih šest zemalja koje su odabrane da uđemo u tu evropsku akciju. Tu smo se pokazali jako dobri, ne samo mi, ne samo doktori, ne učestvuju tu samo doktori, učestvuju i tehničari, to je čitav jedan tim, ali imali smo veliku pomoć društvene zajednice, društva, Ministarstva zdravlja, edukacije, prosvete, informacije. Mi smo išli na televizije, objašnjavali kad bolesnici da se jave, ako osete bol u grudima ili bilo šta što liči na srčani udar. To smatram mojim ličnim najvećim uspehom u životu što smo to uveli u Srbiji ito dalje i masovnije ide. Ranije smo imali u četiri grada te sale za kateterizaciju, što je koštalo oko million i po do dva miliona maraka, sada je to palo na 600.000. Sada 25 gradova ima te sale za kateterizaciju. Ima Sombor, Subotica, Leskovac, to je sada fantastično. To je bitno kada neko oseti te simptome, da se javi i da se vozi parvo u salu za kateterizaciju, nema tu mnogo razmišljanja i odma mu to vodoinstalaterski otčepljuješ. Tu je ta deviza kao što kažu ljudi “vreme je novac,”, a ovde je “vreme je mišić”, što ranije uđeš, spasio si mišić i produžio čoveku život.
A terapija matičnim ćelijama?
Da i to, mi u Srbiji smo bili među retkim zemljama sa Mejo klinikom uključeni u tu studiju i ta naša prva ispitivanja sa takozvanom drugom generacijom matičnih ćelija je bila pozitivna. Međutim, nismo uspeli da dokažemo još da ćemo matičnim ćelijama produžiti život, tako da je i entuzijazam što se tiče matičnih ćelija malo opao. Radi se sada i nekim drugim pristupima. Umjesto da se ubacuju direktno matične ćelije koje su uzimane iz ilijačne kosti, da se ubacuju izvesni produkti ćelija koji će uticati da se mišić bolje oporavi.
Akademik Ostojić
Šta vi savjetujete, kako da sačuvamo zdravo srce? Kako da se hranimo, šta je to danas zdrava hrana, Koliko da spavamo, Koliko da budemo fizički aktivni?
Stalno izlaze ti članci, kako postići neku dugovečnost i smatra se da su bitna tri, četiri faktora, imate zdravu ishranu, da ne pušite, da niste gojazni i da fizički vežbate. Što se tiče zdrave ishrane smatra se da dnevno treba da bude pet obroka i da u njima bude bar jedno 400 do 500 grama voća i povrća. Svakog jutra trbalo bi popiti sok od polovine pomorandže, jednog limuna, polovine nara, polovine grejpfruta, ali sa pulpom. Najidealnija kombinacija za doručak je ovas, ovsena kaša sa jednom čašom zelenog čaja, malo kurkume, cimeta, organskog kakaoa, možete dodati borovnice, brusnicu, lešnik, badem, orah i malo mleka. Ovas sadrži beta glucan koji je izuzetno značajan za očuvanje našeg zdravlja. On pozitivno utiče na snižavanje holesterola i na poboljšanje ukupnog imuniteta. Sada postoje preparati koji sadrže sve te sastojke, kao što je Bobeks beta glukan. Važno je imati tri puta nedeljno ribu, plava riba je zdravija nego bela, uzimati beli luk, smatra se da je to pola češnja ili 2,7 grama, uzimati badem, orah, lešnik, crnu čokoladu, nar, vino.. Ranije se smatralo da je dobro da muškarci popiju dve čaše vina, žene jednu, sada je to drastično smanjeno. Rađene su velike studije sa magnetnom rezonancom mozga i pokazalo se da, ipak, alkohol i u toj količini dovodi do raznih komplikacija, tako da je to smanjeno. Muškarci možda jednu čašu, žene pola. Od 5. februara 2023. Svetska zdravstvena organizacija iznela upozorenje da je i ta količina štetna, što znači, alcohol ne treba piti, ne samo zbog srca nego zbog drugih bolesti. Fizičko vežbanje barem 200 minuta nedeljno, tri dana ili četiri dana po sat, ili sat i po. Ranije smo rekli dovoljne su šetnje, one su dosta zdrave i dostupne svima, sada se pokazalo da je veoma važan i taj trening podizanja tegova, da rastežeš federe, da se dižeš na vratilo i za to je potrebno jedno dva puta nedeljno po trideset minuta, tako da tu nema velikih tajni.
Šta je još važno za duži život?
Smatra se da oni koji su u braku duže žive, porodični mir, porodična sreća produžavaju život bar desetak posto. I to je ta neka tajna. Naravno, čak i ako si bolestan od nečega, pokazalo se da ako se pridržavaš ovoga produžavaš sebi život. Znači, ako imaš visok pritisak uz lekove i ovo što sam naveo produžavaš život. Danas je ljudski vek produžen. Živjeti danas 85, 87 godina nije nikakvo čudo. U Srbiji je životni vek produžen nešto više kod žena nego kod muškaraca, ali mi ovde imamo stogodišnjake. Otac od mog kolege hirurga živi ovde, u Crnoj Gori, ima sto i nešto godina, sam cepa drva, tu živi sam u jednom selu. Zagađenost vazduha je jako bitna. Ako hoćeš da živiš dugo u nekom gradu, bolje je da nađeš nekog gradonačelnika koji će da drži čist vazduh i zdrav vazduh u tom gradu nego da tražiš dobrog kardiologa. Koliko je to važan faktor. Ja imam jednog svog pacijenta koga jako dugo pratim, koji je živeo ovde u Đenovićima, on je 94 godine i koga ja pratim više od 50 godina, imao je neke zdravstvene probleme, ali to smo rešili, ali zdrav vazduh, pravilna ishrana, fizičko viježbanje, 7, 8 sati spavanja, izbjegavanje stresa, kontrole, ljekovi i život može dug da bude.
Ovdje često dolazite?
Ja volim more, naročito volim naše more. Živio sam u Hjustonu, takođe na moru, pa sam bio u Galvestonu, takođe i u Kaliforniji i na Floridi, ali ne može to da se poredi. Naše more je naše more. Za mene je ovde veliki odmor i opuštanje, što je takođe jako značajno da ljudi imaju. Važno je neko vreme koje će ljudi u godini sebi posvetiti da pripreme taj imuni sistem koji je toliko važan.
