Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su naveli da, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici koji Badnji dan i Božić obilježavaju po Julijanskom kalendaru, imaju pravo na plaćeno odsustvo 6, 7. i 8. januara.
„Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede obavljanje poslova čijim bi prekidom mogle natupiti posljedice po građane ili državu”, navodi se u saopštenju.
Crnogorska vaterpolo reprezentacija savladala je Francusku nakon peteraca 20:19 (u regularnom dijelu meča je bilo 10:10) i osvojila je dva boda na startu Evropskog prvenstva u Hrvatskoj.
Gol za pobjedu, u posljednjoj desetoj seriji, postigao je Aleksa Ukropina, a golman Petar Tešanović zaostavio je drugi put sa pet metara šut kapitenu reprezentacije Francuske. Ugo Kruzije je bio tragičar, a džoker ,,ajkula“ – kapiten Tešanović koji je upisao, u regularnom dijelu meča, 11 odbrana.
Igrači selektora Vladimira Gojkovića nijesu oduševili na premijeri, ali ono najvažnije upisali su dva boda i očigledno prebrodili brige oko potencijalnog rivala u osmini finala. Teško je povjerovati da će ,,trikolori“ osvojiti bodove u grupi A protiv domaćina ili Španije, a naši momci, nakon što su uspjeli da preskoče možda i najvažniju prepreku, sada mogu mirnije i sa više samopouzdanja da čekaju naredne rivale. Prvi je u subotu Španija, a u poneđeljak je Hrvatska.
Potpredsjednik Socijaldemokrata Danilo Orlandić reagovao je na saopštenje Odbora direktora Aerodroma Crne Gore u kojem se navodi da su Aerodromi ODT-u podnijeli prijavu zbog sumnje na prevaru u toku isplate vansudskih poravnanja u periodu od 2019. do 2021.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti
“Uvaženi gospodine Dobardžiću,, zbog javnosti koju uporno obmanjujete bombastičnim naslovima, moram Vas podsjetiti na nekoliko činjenica koje namjerno izostavljate.
Vjerovatno ste zaboravili da prije donošenja odluke o podnošenju krivične prijave, pročitate čak tri mišljenja uglednih crnogorskih advokata koje ste Vi angažovali, o osnovanosti podnošenja krivične prijave povodom zakonito sprovedenih vansudskih poravnanja. Želim da vjerujem da ste ih temeljno pročitali, a ako niste imali tu priliku, ja ću Vam ih rado dostaviti. Tu ćete pročitati da, apsolutno nema govora o krivičnim djelima koja ste pompezno najavili medijima i da se ne može krivično odgovarati za pravnu procjenu ishoda nekog spora, osim ako postoji namjera da se nekom pribavi materijalna korist ili pričini šteta, a povodom koje su advokati ocijenili da nema dokaza da je ta namjera postojala.
Da Vas podsjetim, da je takav stav iznio nedavno u svom javnom nastupu i jedan od članova Odbora direktora Aerodroma, koji je vjerovatno bolje od Vas uradio domaći zadatak i detaljno pročitao data mišljenja. Koliko vjerujete u osnovanost prijave, takođe govori i činjenica da je niste podnijeli duže od 3 mjeseca od donošenja zaključka na temu predmetnog izvještaja, nego nakon medijskog teksta koji govori o Vašim nezakonitim postupanjima.
Za razliku od Vaše, moja krivična prijava zasnovana je na pravosnažnoj presudi i zvaničnim dokumentima Odbora direktora. I to u zapisniku sa sjednice odrzane u oktobru 2021.godine u kojem ste konsatovali da je počinjena greška prilikom donošenja odluke o mom razrješenju.
Zato Vas pozivam i ohrabrujem da objasnite javnosti kako je Vaša greška koštala kompaniju više desetina hiljada koje su mi dosuđene u sudskom postupku, a da su mi iste odmah isplaćene zbog činjenice da su Aerodromi povukli žalbu na tu presudu i time omogućili tu isplatu.
Vjerujem da ćete isto postupiti i povodom ove krivične prijave koju ste najavili i da ćete je ubrzo povući”.
Skupina od 18 logističkih tvrtki zaobilazi Crveno more zbog napada na trgovačke brodove i preusmjerava ih na alternativnu rutu oko Afrike, objavila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Značajan broj kompanija” već je preusmjerio brodove na rutu oko Rta dobre nade “kako bi se napadi prorijedili i, naravno, kako bi se ublažio (njihov) utjecaj, posebno na pomorce”, rekao je glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez pred Vijećem sigurnosti UN-a u srijedu.
Jemenski Huti ometaju plovidbu brodova povezanih s Izraelom u Crvenom moru u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze. SAD je pak oformio međunarodnu koaliciju koja bi trebala jamčiti sigurnost plovidbe.
Napadi predstavljaju “značajan međunarodni problem”, požalile su se u zajedničkoj izjavi u srijedu vlade 12 zemalja, uključujući Njemačku i SAD, ističući da kroz Crveno more prolazi gotovo 15 posto međunarodne pomorske trgovine na putu od Sredozemnog mora do Indijskog oceana.
Preusmjeravanje preko Rta dobre nade povećava troškove i odgađa dostavu robe za nekoliko tjedana. Francuska brodarska grupa CMA CGM najavila je da će od 15. siječnja udvostručiti vozarine za kontejnerski prijevoz na potezu od Azije do Mediterana.
Vozarina na ruti Azija-zapadni Mediteran iznosit će 6.000 dolara po kontejneru od 40 stopa, stoji u obavijesti objavljenoj u utorak na web stranici CMA GMA. Na početku godine iznosila je 3.000 dolara.
Podigli su i vozarine na ruti prema Jadranu, na 6.100 dolara po kontejneru od 40 stopa, i prema istočnom Mediteranu, na 6.200 dolara. Vozarina na ruti prema Crnom moru iznosi sada 6.300 dolara.
Dvije trećine hrvatskih građana ili 69 posto planira ove zime putovanja na odmore, najviše u inozemstvo i na skijanje, te tako provesti prosječno tjedan dana i pritom potrošiti više nego lani, pokazalo je istraživanje portala MojPosao u povodu “hrvatskog skijaškog tjedna”.
To istraživanje o zimovanjima MojPosao proveo je na uzorku od 400 ispitanika starijih od 16 godina, a od dvije trećine ili 69 posto građana koji planiraju zimovanje, više ih od polovice ili 53 posto namjerava na zimovanje i više puta tijekom zimske sezone.
“Zimski odmori kraće traje nego ljetni godišnji odmori, ali više koštaju”, napominju istraživači, potvrđujući to i podacima iz istraživanja da 43 posto ispitanih smatra da će na zimovanje potrošiti više nego na ljetovanje, a 29 posto planiraju potrošiti jednako kao i tijekom ljetovanja.
Njih 28 posto na zimovanje planira potrošiti manje nego na ljetovanje, i to prvenstveno oni koji idu na kraća putovanja i češće putuju unutar Hrvatske.
U inozemstvu znatno veća potrošnja na zimovanju nego u Hrvatsko
Većina anketiranih koji će putovati u zimskim mjesecima ili njih 83 posto reklo je da ide na zimovanje, a manji dio ili njih 17 posto planira putovanje koje nije vezano uz zimske radosti nego za odlaske u toplije krajeve.
Najčešće trajanje planiranog zimskog odmora je tjedan dana, što je reklo njih 33 posto, dok će ih nešto kraće, dva do tri dana na tim putovanjima boraviti njih 27 posto, a četiri do pet dana 28 posto.
Na zimovanje u Hrvatskoj odlučuje se tek manji broj ispitanih građana, 10 posto, najvjerojatnije, kako procjenjuju s portala MojPosao, zbog malog broja skijališta, te će ih većina s tim ciljem putovati u Austriju, Italiju, Sloveniju, Francusku te Bosnu i Hercegovine.
Razlika je velika i u potrošnji, pa tako među onima koji planiraju u inozemstvo na zimovanje svaka peta ispitana osoba rekla je da namjerava potrošiti više od 2.000 eura, dok će oni na zimovanju u Hrvatskoj potrošiti manje odnosno svaka druga osoba rekla je da će za to izdvojiti do 500 eura.
“Imajući u vidu cijene zimovanja, ne čudi podatak da se zimovanje ne financira od plaće isplaćene za mjesec u kojem se odlazi na zimovanje, već se najčešće ‘grabi’ u ušteđevinu, oko 82 posto ispitanih. Također, suprotno uvriježenom mišljenju, na zimovanje se ne ipak većinom ne ide “na kredit“ niti na rate, jer to tako čini tek 1 odnosno 8 posto građana”, navode iz MojPosao.
Oni pak koji ne idu na zimske odmore, to ne čine prvenstveno zbog nedostatka novca, njih 66 posto, a njih 26 posto je reklo da ih zimovanje uopće ne zanima, dok ih 12 posto nema dana godišnjeg za to.
Sjever Evrope zahvatio je val ekstremne hladnoće. Najniže temperature zabilježene se u nordijskim zemljama, na Baltiku te u Rusiji. Istodobno, jug Velike Britanije i sjeverozapad Francuske pogodila je jaka oluja, uz snažne vjetrove i bujične poplave. Golemi su problemi u cestovnom i željezničkom prometu.
Snijeg i led okovali su sjever Europe. U Švedskoj ledena noć. Živa u termometru pokazala je minus 43, 6 stupnjeva. Smrzavaju se čak i oni koji su na debele minuse naviknuti.
– Naviknut sam na hladnoću, ali kada se temperature spuste ispod -40, čak je i meni hladno.
Kolaps je i u prometu. Dio autobusa ne vozi, vlakovi stoje, nestaje i struje.
– Na nekima od dionica temperatura pada i do minus 40. Vlakovima je potrebna struja da bi se grijali, a u slučaju da se nešto dogodi i da sve stane – bilo bi to previše opasno za putnike, kazao jeJoakim Berg, djelatnik u željeznici.
Građane koji pokušavaju putovati automobilima, poziva se da se drže isključivo glavnih prometnica.
– One su prve na redu kad je riječ o čišćenju leda. Trebate znati da sol koju upotrebljavamo za ceste ne pomaže kad temperatura padne ispod -8 Celzijevih stupnjeva, objasnio je Bengt Olsson, glasnovornik prometne uprave, Trafikverket, Švedska.
Snježne mećave probleme stvaraju i u Danskoj. Zbog naleta vjetra zatvoreni su brojni mostovi i otkazane trajektne linije.
– Krenula sam na posao, ali ne mogu stići. Ne voze ni autobusi ni vlakovi, rekla je jedna gospođa.
Grad Galten, u središnjoj Danskoj, zatrpao je snijeg. Građan ne mogu izaći iz svojih domova.
Oni koji su se našli na putu, nisu mogli izaći iz automobila. Ostali su zaglavljeni čak 20 sati.
Za to vrijeme u Engleskoj i Njemačkoj probleme stvara obilna kiša. Vatrogasci ispumpavaju vodu iz brojnih objekata.
Jaka promjena vremena stiže i u Hrvatsku. Od subote kiša, jugo, a od nedjelje i snijeg.
Vatikan je u četvrtak nastojao umiriti katoličke biskupe u nekim zemljama koji su negativno reagirali na prošlomjesečno odobrenje blagoslova za istospolne parove, poručivši im ta mjera nije “heretička” ili “bogohulna”.
U izjavi na pet stranica, Vatikanski doktrinarni ured također je priznao da bi takvi blagoslovi mogli biti “nerazboriti” u nekim zemljama gdje bi ljudi koji ih prime mogli postati mete nasilja ili riskirati zatvor, čak i smrt.
Katolički biskupi u nekim zemljama, posebice u Africi, izrazili su zbunjenost i različite stupnjeve neslaganja s deklaracijom od 18. decembra, poznate po svom latinskom naslovu Fiducia Supplicans (Molitveno povjerenje).
Činjenica da je Vatikan trebao objaviti objašnjenje na pet stranica deklaracije od osam stranica nešto više od dva tjedna nakon njezine objave čini se naglašava razmjere zbrke koju je izazvala u mnogim zemljama.
Nakon što je objavljena originalna deklaracija, brojne konferencije katoličkih biskupa objavile su izjave u kojima se naglašava da blagoslovi ne predstavljaju službeno odobravanje istospolnog seksa ili sakramenta braka za istospolne parove.
Doktrinarni ured, poznat kao Dikasterij za nauk vjere, naglasio je ove aspekte u svojoj izjavi u četvrtak, rekavši da se blagoslovi za istospolne parove ne bi trebali smatrati “opravdanjem svih njihovih postupaka, i oni nisu odobravanje života koji vode”.
Ured je priopćio da želi “razjasniti prihvaćanje Fiducia Supplicans dok istodobno preporučuje potpuno i mirno čitanje” deklaracije od 18. decembraa.
– Očito nema mjesta da se doktrinarno distanciramo od ove deklaracije ili da je smatramo krivovjernom, suprotnom predaji Crkve ili bogohulnom, stoji u priopćenju od četvrtka.
Službenici tivatske policije uhapsili su D.Z. (18) iz Podgorice, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, te prisvojio pazar u iznosu 5.555 eura, saopštila je Uprava policije (UP).
“Naime, službenici Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat su u saradnji i uz naloge Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, preduzeli aktivnosti koje su rezultirale utvrđivanjem činjanica i okolnosti pod kojima je došlo do izvršenja pomenutog krivičnog djela od tada nepoznate osobe”, kazali su iz policije.
Policija je došla do sumnje da je D.Z. Podgorice izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na način što je u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, kao zaposleni u jednom restoranu u Tivtu, zloupotrebom svog položaja i povjerenja u pogledu raspolaganja tuđom imovinom prisvojio pazar u iznosu 5.555 eura.
“On je nakon izvršenja krivičnog djela bio nedostupan nadležnim organima te je za njim raspisana potraga i lociran je od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na teritoriji njihove nadležnosti, te je predat na dalje postupanje službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat”, naveli su iz policije.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas, četvrtak 4. januar 2024. u Dubrovniku protiv Francuske, u prvom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Hrvatskoj. Utakmica će početi u 17 sati.
U drugom meču te grupe, u 20 sati i 15 minuta, rivali će biti Hrvatska i Španija. Crnogorsku selekciju 6. juna čeka duel sa Španijom, dok će se dva dana kasnije sastati sa Hrvatskom.
Direktan plasman u četvrtfinale izboriće dvije prvoplasirane selekcije u grupi.
Nina Lakičević direktorica TO Tivat – foto Mediabiro
U Tivtu 30. decembra 2023. za 39 odsto bolja posjećenost u odnosu na isti period uporedne 2019. godine
Bogat novogodišnji i praznični program proteklih dana organizovan je i u Tivtu. Program je počeo 16. decembra, dok su centralni događaji svakako bili Dječja Nova godina upriličena 30. decembra, doček Nove godine uz Bojana Delića i Harisa Džinovića 31. decembra, a sve je kulminiralo 1. januara reprizom dočeka kada su nastupili Aco Pejović i AkademiA bend.
Novogodišnji program je bio još jedan korak Turističke organizacije opštine Tivat da ovaj primorski grad izgrade u turističku destinaciju koja živi 12 mjeseci u godini.
“Sada smo shvatili koliko je bitan taj doček i koliko je bitno da i u decembru mjesecu goste privučemo u Tivat. Ulice našeg grada su ovih dana bile pune i to je ono što nas raduje i sigurno ćemo se potruditi da i ove godine organizujemo nešto slično,” kazala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.
Tivat Pine – kućice – Foto TO Tivat
O uspjehu dočeka Nove godine i propratnih sadržaja u Tivtu svjedoče i velike brojke kada je u pitanju posjećenost grada u proteklom periodu.
“Porediću sa 2019. godinom, jer je to neko realnije stanje iz prostog razloga što su sukob u Ukrajini i raseljavanje dospjelog ruskog i ukrajinskog stanovništva uticali na pouzdanost brojki, te mogu reći da smo za 39 odsto imali bolju posjećenost 30. decembra 2023. u odnosu na 30. decembar 2019. godine. Kada govorimo o koncertu Harisa Džinovića, procjene su da je na koncertu bilo oko 8.000 ljudi, dok je za koncert Aca Pejovića bilo 12.000 – 13.000 ljudi,” saopštila je Lakičević.
U tom periodu su u gradu bili dominantni gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a zatim i gosti iz Turske i Velike Britanije.
“Svi hotelski kapaciteti su bili u potpunosti popunjeni, naši ugostitelji su već imali sve rezervacije zakazane i ja mislim da su svi nekako zadovoljni. Uvijek može bolje, ali za Tivat i njegove kapacitete i prostornu ograničenost naše infrastrukture to je zaista i više od onoga što se može primiti,” podvukla je direktorica TO Tivat.
