Večer prije zakuhati vodu i kuhati mak 15 minuta. Ocijediti ga i ostaviti da stoji preko noći u krpi da se osuši. Drugi dan samljeti mak u blenderu.
Otopiti kvasac i 1 žlićicu šećera u malo mlakog mlijeka i ostaviti da se diže 10 minuta.
Zagrijati mlijeko (ne treba vrijati) i u njemu otopiti maslac.
U zdjelu staviti brašno, šećer, lagano razmućeni žutanjak i kvasac, te početi mijesiti mikserom. Postepeno dodavati mlijeko s maslacem i miksati 10 minuta. Na kraju dodati prstohvat soli i mijesiti još par minuta. Pokriti zdjelu poklopcem ili prozirnom folijom i ostaviti da se tijesto diže dok se volumen ne udvostruči.
U međuvremenu mutiti bjelanjak u snijeg, dodati mu mak, šećer i otopljen i ohlađen maslac i sve dobro sjediniti.
Razvući tijesto u pravokutnik debljine 1 cm, premazati tijesto nadjevom i zarolati ga. Prerezati roladu na pola po dužini i ostaviti neprerezan 1 cm na kraju rolade, okrenuti prerezani dio prema gore, te plesti pletenicu pazeći da je prerezani dio uvijek okrenut prema gore.
Zatvoriti krug, prebaciti ga na pleha za pečenje prekriven papirom za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko 20-25 minuta.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, u kontinuitetu promoviše, prezentuje i sarađuje sa brojnim evropskim organizacijama, muzejima i pojedincima predstavljajući ustanovu, Tivat, Boku Kotorsku i Crnu Goru.
Đukić u kontinuitetu od 2015. godine ona promoviše ideje Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, ali i Udruženja za očuvanje evropskog pomorskog nasljeđa.
“Razmišljaj globalno, reaguj lokalno“ istakla je direktorica muzeja, koji je malim koracima krenuo ka velikim pobjedama. Radom i aktivnim učešćem na onlajn sastancima lokalni muzej prepoznat je u evropskim krugovima, organizacijama i muzejima.
Prisustvovanjem na konferencijama, forumima, seminarima i radionicama muzej je uložio mali trud, koji se već vraća kroz brojne benefite koje muzej dobija od evropskih muzeja – smjernice za model održivosti i način finansiranja do reevaluacije kolekcija i mogućnosti zajedničkih projekata. JU Muzej i galerija Tivat je prvi muzej u Crnoj Gori koji se našao na evropskoj mapi muzeja koji su pokrenuli akcioni plan za održivi razvoj, ali i prepoznajemo potrebu za proširivanjem kadrovskih kapaciteta ka osnaživanju muzeja kao krovne institucije u gradu u okviru svoje djelatnosti i važnosti kontinuirane saradnje lokalne samouprave i muzeja zarad dobrobiti zajednice.
Na poziv Jose Almeida predsjednika EMH-European maritime heritage direktorica muzeja će prisustvovati seminaru na temu „Ka evropskoj mreži baštenskih luka“ koji će se održati 13.januara.
Pramac iz brošure EMH
Prisustvovanje na seminaru doprinijeće nastavku širenja poznanstva sa predstavnicima visokih evropskih krugova, promovisanju muzeja i Tivta kao ozbiljnog sagovornika u prihvatanju i sprovođenju dobrih praksi iz EU inkorporirajući ih na lokalni nivo kroz promovisanje evropskih vrijednosti lokalnog nasljeđa i zajedništva što predstavlja širi javni interes.
Uz brojne visoke stručnjake, profesore, experte koji će predstaviti ideju i važnost zajedničkih akcija u ovom pravcu u uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti João de Almeida predsjednik EMH, Augusto Salgado direktor Pomorskog muzeja, António Vicente zamjenik šefa predstavništva Evropske Komisije i Diogo Moura odbornika za kulturu ispred Savjeta grada Lisabona.
Teme koje će biti predstavljene odnose se na baštenske luke promovišući ideje ka održivoj budućnosti i važnosti razumijevanja luka, dok će veći dio tema biti posvećen primjerima dobrih ustaljenih i svjetski prepoznatih praksi Italije, Velike Britanije, Švedske, Španije i Portugalije.
Bucio iz brošure EMH
Evropsko pomorsko nasljeđe predstavlja udruženje koje nastoji da štiti materijalne relikvije pomorske prošlosti do nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Ideja i organizacija je rođena u istorijskoj luci Amsterdama 1992. godine. Od autora Povelje Barselone do učešća u internacionalnom sporazumu Memorandum razumijevanja za međunarodna putovanja tradicionalnih brodova samo je neznatan dio koje je ovo udruženje profesionalaca doprinijelo da se tradicionalni drveni jedrenjaci prepoznaju u zakonskim legislativama i plovidbama. Pomorstvo je kompas organizacije promovišući i čuvajući ideje za prenošenje budućim generacijama.
Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat istakla je i važnost popisa 2023. godine čije rezultate očekuje tokom januara. Tradicionalni muzej kakva je u načelu ideja za osnivanjem muzeja bila davnih 70tih, 80tih godina danas mora proistaći u odnosu na savremene muzeje i potrebe društva. Muzej predstavlja ne samo tradiciju stanovnika područja Tivta i Boke Kotorske kao šireg konteksta ka shvatanju istorijata i razvoja, već i potrebu praćenja i prezentovanja savremenih tokova i promjena u društvu, zajednici i lokalnoj samoupravi, ali i potrebe stavljanja fokusa na jačanje i izgradnju kapaciteta na relaciji lokalna samouprava-muzej-zajednica pritom stavljajući interes, potrebe i jačanje rezilientnosti društva u prvi plan.
Upravo u odnosu na savremene potrebe i promjene evropska muzejska zajednica od svih muzeja i profesionalaca traži djelovanje, promovisanje i širenje svijesti svih vrijednosti za održivu zajednicu, razvoj strateškog plana i kampanja u institucijama, usklađivanja muzejskih akcija sa nacionalnim politikama ili preduzimanje radnji u njihovom odsustvu, istovremeno zagovarajući i demonstrirajući sposobnost muzeja da doprinese održivoj transformaciji Evrope.
Barbara u muzeju
I na kraju, barkasa „Barbara“ biće promovisana i prezentovana kao brod koji i danas zauzima veliku pažnju lokalnog stanovništva Boke Kotorske i turista koje privlače pomorske priče i pomorsko nasljeđe i predstavlja odnos društva prema lokalnom nasljeđu na AMMM listu brodova od značaja.
Decembar, prvo mjesto – Aleksandar Balabusic hobotnica 9,8kg
Prvo mjesto za decembar 2023. u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 50 eura, koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Aleksandar Balabušić koji je uhvatio hobotnicu tešku 9,8kg.
Hobotnica je uhvaćena povlačenjem sa obale, sa DTD rakom za hobotnice.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Luka Marković sa oradom od 5kg.
Decembar, drugo mjesto – Luka Marković orada 5kg
Luka je oradu uhvatio u tivatskom zalivu, puškom na čeku na 8 metara dubine, po jakom jugu.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Miloš Marković sa lignjom težine 1.08 kg.
Decembar, treće mjesto – Miloš Marković lignja 1.08kg
Lignja je ulovljena na tehniku spining na lokaciji Utjeha. Od opreme su korišteni štap i mašinica Shimano Sienna, konac Sakura 0.12 i varalica DTD retro oita 3.0.
Nakon uspješne 2023. godine tokom koje je Opština raspolagala sa budžetom od blizu 30 miliona eura, za ovu godinu planiran je budžet od rekordnih 44,5 miliona eura. To je najveći budžet u istoriji grada.
Prvi čovjek lokalne uprave Vladimir Jokić ističe da to nije rezultat inflacije ili provizornih očekivanja. Naprotiv, budžet je apsolutno realan i ostvariv.
“To je rezultat veće i bolje privredne aktivnosti u gradu, smanjene sive ekonomije na minimum i privlačenja investitora. Upravo zbog toga možemo da predložimo ovakav razvojni budžet. Za ulaganje u kapitalne projekte predviđen je 21 milion eura. Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 90 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku”, kaže Jokić.
Tokom ove godine gradska uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.
“U martu ćemo da otvorimo novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod. Takođe, u planu je završetak puta kroz Gornji Grbalj koji će biti od velike pomoći kada se krene sa izgradnjom bulevara Jaz – Tivat” ističe Jokić.
Kao prioritet za ovu godinu Jokić navodi proširenje sistema pametnog upravljanja saobraćajem koji bi obuhvatio pojas od tunela do Dobrote.
“Cilj nam je da se, u periodu najvećih gužvi, dionica iz pravca tunela do Dobrote prelazi za manje od 30 minuta”.
Za ovu godinu Jokić najavljuje i početak realizacije vjerovatno najvećeg projekta u istoriji grada vrijednog 35 miliona eura.
Kotor – foto Boka News
„Riječ je o izgradnji kanalizacionog i poboljšanja vodovodnog sistema kao i elektro snadbijevanja na prostoru Prčnja, Stoliva, Risna i Perasta. To će konačno ovaj dio zaliva učiniti ekološko najsjajnijom tačkom ovog dijela Evrope“.
Opština Kotor je tokom 2023. godine značajna sredstva uložila u sportske terene i infrastrukturu školskih objekata. Za ovu godinu planirana su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.
„Želim da upoznam javnost da nam je ideja da do početka naredne školske godine regulišemo atmosfersku kanalizaciju put i trotoar prema školskom centru, gimnaziji i OŠ Savo Ilić koje su jedne od najkritičnijih tačaka. Tokom ove godine u planu je regulacija saobraćaja i povećanje bezbjednosti đaka u OŠ u Radanovićima kao i rekonstrukcija i ulaganje u ostale školske objekte na teritoriji opštine“, poručuje Jokić.
On dodaje da se u ovoj godini očekuje i završetak radova na pedijatrijskom odeljenju Opšte bolnice Kotor u koje je Opština uložila više od 300.000 eura.
“To će vjerovatno biti najbolje opremljeno pedijatrijsko odeljenje u ovom dijelu Evrope i mislim da naša djeca to zaslužuju” ističe Jokić.
Kada je o turističkoj sezoni riječ prvi čovjek grada uvjeren je da Kotor više nema razloga da strahuje kakva će mu biti turistička sezona jer je, smatra Jokić, izvjesno da će svaka sezona biti uspješna.
“Ono što mi možemo da uradimo jeste da organizacijom uspješnih manifestacija i promocijom naše destinacije doprinosimo tome. Želim da iskoristim ovu priliku i najavim da će se početkom juna u Kotoru desiti spektakl kakav do sada nije viđen i vjerujem da će to služiti na ponos svima, ne samo Kotoru već i Crnoj Gori”.
Nakon toga nastavićemo sa bogatim kulturno zabavnim dešavanjima u gradu koji će na kraju doprinijeti da nadležne državne institucije podrže inicijativu da se Kotoru u 2024. godini vrati status Grada, zaključuje Jokić.
U okviru manifestacije “Kotorske zimske fešte”, Novogodišnja tombola biće održana u kafani “Dojmi” danas, petak 5. januar, sa početkom u 12 sati, a u 20 sati biće priređen koncert Nine Žižić.
U subotu, 6. januara tradicionalno će na gradskoj rivi biti poslužene priganice.
Nina
U nedjelju, 7. januara za Božić na Trgu od oružja nastupa YU Grupa. Početak je u 21 sat, a kao predgrupa nastupiće VIS Tetra.
Koncert seniorskih, omladinskih i dječijih horova Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ biće održan u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u ponedjeljak, 8. januara sa početkom u 18 sati.
Organizatori manifestacije “Kotorske zimske fešte” su Opština Kotor i Turistička organizacija Opštine Kotor.
Najmanje 24 osobe su povrijeđene u četvrtak poslijepodne kada se voz podzemne željeznice na Manhattanu, u New Yorku, u kojem je bilo 300 ljudi sudario s vozom koji nije saobraćao zbog čega su oba voza iskočila iz šina, prenosi Anadolu.
Nesreća se dogodila u 15 sati po lokalnom vremenu u blizini 96. ulice i Broadwaya na Upper West Sideu. Jedan od vozova, u kojem je bilo 300 putnika, sudario se sa drugim, koji je bio van saobraćaja zbog vandalizma, saopštila je Metropolitan transportna uprava.
Predsjednik javnog prevoza Richard Davey kazao je da nije bilo teže povrijeđenih.
Nesreća je izazvala velika kašnjenja vozova, a neizvjesno je da li će usluge biti ponovo uspostavljene tokom današnjeg dana, dodao je Davey.
Kanton Sarajevo bilježi nove statističke rekorde dolazaka i noćenja turista tokom novogodišnjih praznika, objavila je Turistička zajednica Kantona Sarajevo, javlja Anadolu.
U periodu od 29. decembra 2023. godine do 2. januara 2024. godine Kanton Sarajevo je posjetilo 13.529 turista što je u odnosu na prošlu godinu (kada ih je zabilježeno 11.264) više za 20,1 posto, a u odnosu na 2019., kada ih je zabilježneo 6.299, više za 114,7 posto.
Statistika noćenja turista u Kantonu Sarajevo za isti period, dakle pet noći tokom novogodišnjeg praznika, pokazuje da je ove godine ostvareno 31.540 noćenja što je u odnosu na prošlu godinu (kada ih je zabilježeno 21.971) više za 43,5 posto, a u odnosu na 2019. godinu (kada je zabilježno 14.256 noćenja) više za 121,2 posto, navodi se u izvještaju Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
U Kantonu Sarajevo je tokom novogodišnjih praznika najviše turista bilo iz Bosne i Hercegovine te zemalja okruženja – Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Njemačka, Austrija, Makedonija, te Turkiye, Švicarska i Švedska.
Turistička zajednica Kantona Sarajevo na čelu sa predsjednikom Harisom Fazlagićem zahvaljuje svim turistima i građanima koji su Novu godinu dočekali u Sarajevu.
“Posebnu zahvalnost upućujemo i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su i ove godine dobro proveli sigurnosne mjere, tako da i pored velikih okupljanja i na otvorenom i u zatvorenim prostorima nisu zabilježeni prekršaji, te smo još jednom pokazali da je glavni grad Bosne i Hercegovine sigurna turistička destinacija. Izuzetno nas raduje i činjenica brze i dobre organizacije čišćenja glavnih sarajevskih ulica odmah nakon završetka novogodišnjeg dočeka, budući da su slike čistog i lijepog Sarajeva naš turistički imperativ tokom cijele godine”, naveli su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Dva broda za opšte terete ostala su nasukana tokom noći dok je područje oko Estonije između Riškog zaljeva, Finskog zaljeva i Baltika, doživjelo teške zimske uvjete. Lokalni dužnosnici rekli su da u proteklih nekoliko godina nije bilo većih problema s ledom, ali jaki vjetrovi u kombinaciji s plutajućim ledom, preko noći su uzrokovali imobilizaciju dva mala teretna broda, piše The Maritime Executive.
Jedno plovilo, brod Bugoe od 5.500 DWT, koji plovi pod portugalskom zastavom, ostao je zarobljen čekajući da se vremenski uvjeti poprave. Drugo plovilo, brod Friendland od 4.700 DWT, koji plovi pod latvijskom zastavom, spasio je lokalni trajekt i nastavio je svoje putovanje preko Baltika do Finske.
Pomorske službe Estonije objavile su izvješća o teškim zimskim uvjetima u regiji koje je pogoršala oluja s jakim vjetrovima.
Estonska brodarska tvrtka Praamid, koja upravlja trajektima TS Laevad koji voze između estonskog kopna i niza zapadnih otoka na sjevernom kraju Riškog zaljeva, izvijestila je da je u srijedu ujutro primila poziv za pomoć od latvijskog teretnog broda koji je rekao da je zaglavio u ledenim tokovima.
Tijekom noći puhali su jaki vjetrovi oko 30 mph koji su uzrokovali da plutajući led blokira plovni put, zbog čega je brod bio prisiljen stati. Unatoč trupu najviše klase, Friendland je izvijestio da je zarobljen u moru Vainameri na svom putu do Baltika.
Trajekt Toll uspio je stići do nasukanog teretnog broda pokušavajući očistiti plovni put. Ro-ro trajekt nosivosti 5.000 bruto tona Estonija koristi za pomoć pri probijanju leda u regiji kada je to potrebno. Uspio je otvoriti kanal i otpratiti Friendland natrag na jug, gdje je brod mogao nastaviti svoje putovanje prema Finskoj, navodi The Maritime Executive.
Bugoe, međutim, nije bio te sreće. Plovilo je bilo južno od Muhua u sjevernom dijelu Riškog zaljeva kada je izvijestilo da je skrenulo s kursa zbog jakog vjetra i leda. Brod se nasukao u plitkim vodama. Lokalni tegljač i peljarski brod pokušali su pomoći teretnom brodu, ali su izvijestili da nisu mogli dovršiti spašavanje zbog trenutnih vremenskih uvjeta.
Brod je ostao zaglavljen. Nada ostaje da će vjetrovi promijeniti smjer i stišati se do petka, dopuštajući da se više vode vrati u kanal kako bi brod mogao nastaviti s plovidbom.
U Crnoj Gori, prema nezvaničnim podacima, boravi 17,37 hiljada turista, saopštio je vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, Nikola Tomašević.
– To predstavlja ostvaranje od 92,66 odsto u odnosu na uporedni podatak za prethodnu godinu, odnosno rast od 138 odsto u odnosu na 2019., kazao je Tomašević za Televiziju Vijesti.
Prema podacima turističkih organizacija, najviše turista je u Budvi, Herceg Novom i Baru. Najviše je turista iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Turske, Kosova, Njemačke, Austrije i Rusije.
Portonovi rizort je u novu 2024. godinu ušao sa brojnim događajima koje je pratila velika posjećenost. Uz veliki broja posjetilaca koji su u luksuznu marinu došli zbog prazničnih manifestacija, veliku pažnju, prvenstveno gostiju iz inostranstva, je privukao i hotel One&Only Portonovi koji je radio u punom kapacitetu i tokom zimske sezone.
“Za nas je ovo svakako obećavajuće, ali i negdje obaveza da ponudimo nove aktivnosti i da sa našim zakupcima kreiramo dodatne sadržaje kako bismo privukli ljudi ne samo iz Crne Gore i regiona, već i iz svijeta u Boku i Herceg Novi,” istakla je direktorka marketinga i komunikacija Portonovog, Adrijana Husić.
Publika
Korak ka tom cilju uspješno je ostvaren uz organizaciju prazničnog bazara na Marina trgu uz svakodnevne koncerte u sklopu kojih je svoj senzacionalni i eksplozivni nastup sinoć upriličio turski DJ i producent Burak Yeter.
“Yeter je poznat po različitim projektima koje radi kada je muzička industrija u pitanju. Imali smo prilike da ga slušamo u Tapasake-u prethodne godine u okviru One&Only Portonovoga i negdje se prirodno nastavila ta saradnja. Burak je ove godine naš gost, boravi u Portonovom i vjerujem da će koncert koji će večeras prirediti biti prava poslastica za sve one koji vole dobru muziku i sjajan performans,” dodala je Husić pred sam početak nastupa.
Adrijana Husić
Popularni DJ je svoj set otvorio globalnim hitom “Tuesday”, te je spektakularnu energiju zatim održao svakom novom pjesmom. Yeter je mnogobrojnim kultnim pop hitovima dao novi zvuk, a ludu žurku upotpunio specijalnim efektima, topovima sa konfetama i šarenim trakama, te zastavama sa svojim logom koje je publika oduševljenoj prihvatila i s njima mahala prateći svaki ritam. Svi prisutni u Portonovom su neprestanim plesom i sjajnom energijom još jednom pokazali da je ljubav između internacionalno poznatog DJ-a i crnogorske publike i te kako uzajamna.
“Jako sam srećan što sam ovdje, dolazim skoro svake godine barem po dva puta jer moji najbolji prijatelji dolaze ovdje na odmor. Osjećam se kao kod kuće, imam ludu inspiraciju kada sam u Crnoj Gori, ponesem laptop i slušalice, gledam u planine i pravim muziku. Ljudi u Crnoj Gori imaju sjajnu energiju, dobar vajb. Možda se čak i preselim u Crnu Goru,” istakao je Yeter.
Burak Yeter
Zahvaćajući ovakvoj inspiraciji slavni producent je u svoj repertoar uvrstio i pjesme iznenađenja, te se oduševio kako je publika u Portonovom prihvatila njegov remix pjesme iz “La casa del papel”.
Yeter je ovom prilikom najavio i novi uzbudljivi projekat kojim će, ako sve prođe po planu, biti prvi muzičar koji je imao koncert uživo u svemiru.
“Radim na ovom projektu više od dvije godine, planiram da odem u svemir za dva, tri mjeseca. Ja i kapetan ćemo se plinskim balonom popeti na 55.000 stopa (16.764 kilometra) visine gdje ću sat vremena puštati livestream muziku, polećemo iz Barselone. Jako sam uzbuđen jer bi ovo bio prvi koncert uživo u svemiru,” kazao je Yeter.
Nakon ovakvog nezaboravnog nastupa izuzetnog Buraka Yetera, u Portonovom će narednih dana uslijediti još tri koncerta. Poseban muzički doživljaj svim posjetiocima će večeras priuštiti Trio Gušt, nastup pop pjevačice Tijana Bogićević će uslijediti 6. januara, dok je veliko finale praznične sezone u Portnovom rezervisano za 7. januar, i zatvaranje Praznične sezone uz muzičke nastupe zavisno od vremenskih prilika.
