Jadrolinijin trajekt Oliver, koji je zbog tehničkog kvara s više od 300 putnika nekoliko sati plutao korčulanskim kanalom, stigao je u četvrtak navečer u Velu Luku, doznaje se u Jadroliniji.
“Trajekt je uspio pristati u Veloj Luci i putnici se polako iskrcavaju,” rekla je Hini Jelena Ivulić, koordinatorica Jadrolinijina splitskog plovnog područja, oko 19,30 sati.
Objasnila je kako je posada uspjela sanirati kvar nekoliko milja od Vele Luke nakon čega je Oliver zaplovio prema odredištu.
Dodala je i kako je tegljač bio u blizini radi sigurnosti.
Prethodno je poručila kako sigurnost 340 putnika i posade niti u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje.
Trajekt je isplovio u 10,30 sati iz Splita prema Veloj Luci, no na putu je došlo do tehničkog kvara. Oko pola sata pokušavalo se riješiti problem, privremeno se i uspjelo, no kvar se opet dogodio. Trajekt je plutao korčulanskim kanalom, a poslan je i tegljač iz Splita. No, posada je konačno ipak uspjela sanirati kvar i trajekt je uplovio u luku.
Brod je star 27 godina, kupljen je ove godine za 12 milijuna eura, pri čemu je još 2,7 milijuna eura utrošeno na remont.
Trajekt Oliver prije nego što ga je Jadrolinija kupila, plovio je u Grčkoj pod imenom Hermes, a u Hrvatskoj je zaplovio 20. svibnja, nakon remonta u brodogradilištu Viktor Lenac.
Nazvan je po pjevaču Oliveru Dragojeviću, a Jadrolinija ga je angažirala na liniji Split-Vela Luka-Ubli.
Kruna turističke sezone u Risnu, manifestacija Risansko veče održana je sinoć uz koncert Vis Tetre i fenomenalni nastup Dženana Lončarevića.Predstavnici MZ Risan prije koncerta uručili su zahvalnice zlatnim sponzorima koji su podržali pomenutu manifestaciju.
Sekretarka MZ Risan Adrijana Petričević podsjetila je na prvo održano Risansko veče koje je svoje prvo izdanje imalo je 1988 godine.
“Ovo je 35. izdanje koje je okupilo naše lokalno stanovništvo, turiste iz Risna kao i turiste iz okolnih gradova. Manifestacije sa iz godinu u godinu širila i od jednog znatno manjeg koncepta u kome je učestvovalo par lokala sa našom MZ, sad imamo jednu ozbiljnu manifestaciju i velike koncerte sa ozbiljnim muzičkim imenima”, kazala je ona i poručila da bez podrške Turističke organizacije grada Kotora ništa ne bi uspjeli.
Prema riječima Emilije Radulović predstavnice Turističke organizacije Kotora i mještanke Risna koncept same manifestacije se mijenjao sa godinama. Kako je istakla, MZ Risna jedna je od najistaknutijih na području opštine Kotor.
“U početku je to bila pučka gastro manifestacija, sad je to manifestacija više turističkog karaktera i slobodno mogu reći da je ovaj događaj sinonim Risna, koji se ističe po entuzijazmu, radu, upornosti, kreativnosti i prije svega po ambiciji i želji da se mijenja i postaje bolji. Želim da pohvalim predstavnike MZ Risan koji se trude da i ova, a i ostale manifestacije u Risnu budu u punom kvalitetu i sjaju”, rekla je ona.
Risansko veče
Kako je naveo direktor TO Kotora Jovan Ristić Risan živi više nego ikada, on je podsjetio na nedavno održanu Rimsku noć i najavio još zanimljivih dešavanja do kraja sezone.
“Risan će iz godine u godinu samo da raste, pred nama je otvaranje sjajnog hotela Mövenpick koji je jedan o sponzora ove večeri. Vjerujem da će Risan vrlo brzo postati mjesto u koje se dolazi i radi zabave i ljetovanja”, kazao je Ristić.
On ne napomenuo da slijedi vrijeme nezaobilaznih karnevala, po čemu je Kotor prepoznat i najavio brojne koncerte i dešavanja koji će upotpuniti turističku ponudu grada Kotora.
“U susret nam ide 22. Internacionalni ljetnji kotorski Karneval, kada će nastupiti Goran Karan, Cubalcanica i naravno sjajna grupa Polkaholika. Pored nekoliko manjih tradicionalnih manifestacija nezaobilazna je svakako i Svi na Crkvice i naravno 24. avgusta nešto što svi željno isčekujemo tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, u čijem će muzičkom programu nastupiti Danijela Martinović”, poručio je Ristić.
Risansko veče
Pored brojnih manifestacija koje su autentične za ljetnji period u Kotoru, prilagođenim svačijem ukusu i uzrastu, za kraj sezone, za svo lokalno stanovništvo, goste i posjetioce Kotora nastupiće Bajaga sa svojim bendom I time proslaviti 40. godina karijere.
Mještani Risna nisu krili oduševljenje, što zbog dobre sezone što zbog Risanske večeri.Mladi Risnjanin kazao je da se obradovao koncertu Dženana Lončarevića i da se odlično provodi. Turistkinja iz Novog Sada već drugu godinu dolazi da ljetuje u Risan.
“Mnogo je lijepo ovdje, pogotovo ova Risanska veče, radujem se što je ovo dešavanja baš ovdje u centru a ne u nekom drugom većem gradu”, rekla je ona.
Organizator manifestacije je Mjesna zajednica Risan.
Više od 40 učesnika predstaviće se od 8. do 10. avgusta
Sve smo bliže drugom izdanju Rubix festival u Porto Montegru. Rubix će i ove godine biti upotpunjen izložbenim prostorom. Izložba predstavlja izraz osam umjetnika o stanju čoveka u savremenom svijetu, njegovom gubitku, strahovima, traženju harmonije kroz susret sa prirodom i stvaranju novog, harmoničnog sistema percepcije svijeta.
Svaki od autora na svoj način pronalazi odgovore na ova pitanja. Tako Daria Bajagić postavlja pitanje položaja modernog čoveka u društvu potrošnje, kroz nesvjesno prihvatanje pravila igre u kojoj je žrtva. Bezuslovno stavljen u okolnosti masovne kulture i masovne potrošnje, rata i nametnutih ideoloških predrasuda, čovek se prikazuje kao slika žrtvovanog i životinjskog.
Rajko Sušić, čija će dela dočekti posetioce na ulazu u muzej, govori o filozofiji rata i mira, baziranoj na ličnom iskustvu i događajima iz njegovog života, o traženju opstanka kroz slike rata i gubitka. On nalazi mjesto čoveka u ovom svijetu, koji se nada novom životu i kreativnošću.
Umjetnica Mila Halizova pronalazi odgovore na pitanja veze čoveka i prirode. U njenim radovima napravljenim od sjemena raznih biljaka, ona za posmatrača otvara mogućnost susreta sa prirodom. Ovaj susret se može desiti na bilo kom mjestu i u bilo koje vrijeme.. u stanu u bučnom gradu, ispred platna, možete biti sami sa šumom drveća koje još nije izraslo i osjetiti dodir žive prirode.
Rubix festival Porto Montenegro
Ova važna tendencija povezivanja čoveka s prirodom, koja se uslovno može nazvati “organski trend”, prestavlja temu povratka čovjeka korijenima, prirodi kao glavnom izvoru životne snage i inspiracije. Sa tom vezom počinje put ka harmonizaciji i oslobađanju čoveka od nametnutih normi i stereotipa, kao i destruktivnih obrazaca savremenog svijeta.
Sledeći umetnik koji nastavlja liniju ljudske harmonizacije kroz povratak korijenima, Zoran Obrenović, predlaže povratak izvorima protokulture, arhetipskim slikama koje su postale osnova naše civilizacije, i kroz njih nudi čovječanstvu da iznova započne istoriju umjetnosti, vraćajući se jedinstvu čoveka sa silama prirode.
Povratak protoizvorima boje u umjetnosti nudi umjetnik Marso (Radun Marsenić). On bira boju kao alat za uticaj na posmatrača – monohromija njegovih platana dopire do podsvijesti. On bira oker boje, koristi ih kao vatru koja spaljuje sve što opterećuje svijest modernog čoveka. U njegovim radovima može se prepoznati treperavi pejzaž ili mrtva priroda, ali njihova glavna svrha je da budu alat koji odsijeca zastarjele vizuelne percepcije.
Razvoj boje kao harmonizujućeg elementa prostora i vizuelne percepcije nastavlja umjetnik Aleksandar Ostojić. U njegovim radovima vidimo sinergijsku umjetnost koja kombinuje geometriju, matematiku i slikarstvo. Može se reći da Ostojićeva laboratorija analizira percepciju boje u vezi sa ritmom i oblikom, koja harmonizuje i uvodi red u haotični savremeni svijet.
Konačan odgovor daje Andrej Vereščagin. Filozofski sistem u bojama, ideja trojstva i harmonizacije čoveka i svijeta, napravljena na platnu. On usvaja novi sistem koji leži duboko u korijenima kulture, a istovremeno je novost u vizuelnoj umjetnosti.
Umjetnička izložba ne obuhvata samo muzejsku salu, već se proteže i izvan njenih zidina, u otvoreni prostor Rubix festivala. Divovske skulpture Konstantina Evdokimova impresioniraju ne samo svojom veličinom, već još više tehnikom izvođenja. Kao materijal bira slamu. Od nje skulptor vješto stvara prepoznatljiv oblik, simbolizujući snagu i bogatstvo prirode, koja je spremna da dijeli svoje darove sa čovjekom.
Ovogodišnju zložbu omugućio je partner Rubix festival – A&A Design and Interior. Sa sjedištem u Porto Montenegru i međunarodnim delovanjem, nude punu uslugu u oblasti rezidencijalnog i hotelskog enterijera i eksterijera, upravljanje projektima, isporuku namještaja, umjetničkih predmeta i još mnogo toga.
Još mnogo umjetničkog sadržaja očekuje sve posjetioce Rubix festivala. Poseban kutak na festivalu predviđen je za predivni baštenski vrt pod nazivom „art garden“. Posjetioci će uživati putujući kroz ovaj nevjerovatan lavirit umjetnosti. Mirisna bašta prepuna očaravajućih mediteranskih biljaka u kombinaciji sa umjetničkim radovima, prikazaće umjetnost iz jednog sasvim drugačijeg ugla.
Za sve ljubitelje moderne umjetnosti i tehnologije, Synthesis studio će prirediti dvije nesvakidašnje vizuelne instalacije. Koristeći savremena tehnološka, svjetlosne efekte i umjetničku kreativnost, upotpuniće festivalski prostor omogućavajući posjetiocima interaktivno iskustvo i futurističan doživljaj umjetnosti i čovjeka kao njenog stvaraoca.
Svi zainteresovani sugrađani se mogu prijaviti za interaktivne umjetničke radionice i predavanja u okviru Rubix 24, klikom na sajt www.rubixfestival.me. Karte po promotivnim cijanama dostupne su na http://www.gigstix.me/rubix-festival-2024-porto-montenegro. Pripremite se za spektakularan vikend koji će nadmašiti sva očekivanja i vidimo se od 8. do 10. avgusta u Porto Montenegru, poručuju iz organizacije.
U Malostonskom zalivu dogodio se nezapamćen pomor dagnji, a uzgajivači vjeruju kako je sve posljedica visokih temperatura mora, piše HRT.
Uzgajivači obilaze lokacije kako bi utvrdili štetu. Prve procjene govore da je stradalo gotovo 80 posto dagnji u uvali Brijesta, koja je poznata po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju.
“Pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta, cijeli život se bavimo ovim i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, kazao je za HRT Zdravko Lazić. On sa svojim bratom uzgaja dagnje na površini od desetak hektara. Uginulo im je gotovo 90 posto dagnji.
“Ne znam što uopće činiti”
Uvjereni su kako je do pomora došlo zbog izrazito toplog mora. “Mi smo imali izmjereno 29.6 stupnjeva. Ne znam, no u momentima sam siguran da je bilo i preko 30 stupnjeva”, naveo je Vicko Lazić. Uzgajivači su napomenuli kako su kamenice, za razliku od dagnji, još uvijek žive.
“Ne znam što uopće činiti. Prodaja mi je skroz smanjena i idem na neplaćeni godišnji. Šta da radim sad”, zapitao se Ivica Baćina.
“Kad vidiš kako je to bilo, to je bilo bože sačuvaj. Krepano, ne znaš što ćeš. Izvadiš pedeset kila, nemaš deset, petnaest da ti je ostalo. Ne znaš ništa”, požalila se Mila Prlaguzić.
Uzgajivači se nadaju da će jugo ohladiti more
Dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku smatra kako sve treba analizirati veterinarski inspektor. Objasnila je utjecaj vrulja na području Bistrine, što je, za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.
“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijevih. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, kazala je.
Školjkari su jutros vraćali kupce, ne želeći im prodavati proizvode koji nisu potpuno zdravi. “Kažete ljudima kako je, i to je to. Ako bude sreće, bit će dostave u osmome mjesecu, a ako ne bude, dostave neće biti do daljnjega i to je tako kako je”, najavio je Antonio Prlaguzić. Uzgajivači se nadaju da će jugo uskoro ohladiti more.
Belgijska policija u četvrtak je pritvorila sedmero ljudi osumnjičenih da su planirali teroristički napad, objavio je državni tužitelj.
Policija je po nalogu suca u Antwerpenu izvela 14 premetačina diljem zemlje, uključujući taj grad, Bruxelles, Gent i Liege.
Sedmero ljudi privedeno je na ispitivanje, stoji u priopćenju tužitelja.
Svi su pritvoreni zbog sumnje da su sudjelovali u aktivnostima terorističke skupine, financiranju terorizma i pripremi terorističkog napada.
U saopštenju nije otkriveno o kojoj se terorističkoj skupini radi, no Belgija je proteklih godina poseban problem imala s islamističkim terorizmom.
Briselska ćelija Islamske države u novembru 2015. ubila je 131 čovjeka u Parizu, a u napadu na belgijsku prijestolnicu u ožujku 2016. ubijene su 32 osobe.
Autorsko veče kompozitora Ivana Marovića iz Tivta, biće održano na TMF-u u petak 26. jula u 22 sata u Gornjoj Lastvi, u saradnji sa KZU “Napredak” Gornja Lastva.
Publika će imati priliku da uživa u širokom dijapazonu žanrova, od klasike do džeza i roka.
U osvjedočenom koncertnom ambijentu gornjolastovske scene na otvorenom, nastupiće Marija Mitrović (klavijature), Luna Kostadinović (violina), Tin Džaferović (kontrabas), Blažo Tatar (bubnjevi) i Ivan Marović (gitara). Moderator večeri biće muzikolog i muzički kritičar Boris Marković.
“Predstavljanjem muzičara i ansambala koji su porijeklom ili životnim okolnostima vezani za Boku, realizuje se jedan od ciljeva Festivala – jačanje kapaciteta lokalne muzičke scene. U okviru tog segmenta, publika će u Gornjoj Lastvi moći da prisustvuje autorskom koncertu kompozitora Ivana Marovića. Festivalom želimo da promovišemo i unapređenje lokalnog nasljeđa, a. predstavljanjem autorskih djela Bokelja, nadamo se da ćemo inspirisati i druge na slične poduhvate.-izjavili su iz PR tima Festivala.
Besplatni prevoz za publiku obezbijeđen je u 21.30 sa autobuske stanice u centru Tivta. Broj mjesta je ograničen.
Tivćanin Ivan Marović je u Kotoru završio nižu i srednju muzičku školu. Kao osnovca ga zapaža istaknuti jugoslovenski kompozitor Vojin Komadina, koji mu postaje mentor. Upisuje potom studije kompozicije i klavira na Cetinju. Tokom školovanja svoja znanja je širio i upotpunjavao posjećujući brojne master-klasove, ne samo na polju kompozicije, već i džez klavira i filmske muzike, snimajući više albuma džez muzike i ostalih žanrova. Pored autorske bavi se aktivno pozorišnom i filmskom muzikom za koju je dobitnik više nagrada na domaćim i inostranim festivalima.
Crnogorski političari koje je Hrvatska proglasila nepoželjnim, pogoršali su odnose između dvije zemlje, kazao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i poručio da ta država neće blokirati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Crnogorski predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su u Hrvatskoj za nepoželjne osobe.
“Naša je suverena procjena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. Smatram da su osobe koje smo označili kao nepoželjne to i zaslužile, jer su pogoršale odnose između Crne Gore i Hrvatske”, rekao je Grlić Radman.
On je, kako prenosi Večernji list, dodao da je Hrvatska podržavala sve aktivnosti Crne Gore u vezi sa ulaskom u EU.
Grlić Radman je naglasio da je potez koji je Crna Gora nedavno preduzela, bio neuspješan u očuvanju dobrosusjedskih odnosa.
“Crna Gora je činom na koji je bila upozoravana, koji nije u skladu s dobro susjedskim odnosima, pokazala da joj očito nije stalo do odnosa sa Hrvatskom”, dodao je Grlić Radman.
Govoreći o mogućem blokiranju Crne Gore na putu prema EU, Grlić Radman je kazao da Hrvatska to neće učiniti.
“Ne planiramo ih blokirati u EU, jer blokiranje obično nije evropska vrijednost i izbjegavamo ga kao instrument. Međutim, uvijek postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke”, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da Crna Gora mora da ispuni određena mjerila kako bi završila neke procedure.
“A Hrvatska će uskočiti sa našim mjerilima, jer još uvijek moraju odgovoriti na neka ratna pitanja. Smatram da je došao trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava i proevropskim vrijednostima”, rekao je Grlić Radman.
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su tokom pojačanog inspekcijskog nadzora, koji je počeo 1. jula, obavili 2.96 hiljada kontrola u šest primorskih opština i izrekli 1.4 miliona EUR kazni.
„Tokom nadzora konstatovano je 2.2 hiljade nepravilnosti i izrečeno prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.4 miliona EUR, a u 572 slučaja inspektori su djelovali preventivno, odnosno ukazivanjem“, navodi se u saopštenju UIP-a.
Akcenat je, pored primorskih opština u kojima se bilježi najveći obim poslovanja u svim privrednim granama, bio i na rafting centrima i onim dijelovima Crne Gore koji godinama unazad privlače veliki broj turista, kao što su Skadarsko jezero, Virpazar, nacionalni parkovi i turistički centri na sjeveru.
Tokom izvještajnog perioda, turistička i tržišna inspekcija donijele su 84 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti.
„Kada su u pitanju kontrole rafting centara turistička inspekcija je izvršila 29 kontrola i to na lokalitetima Šćepan Polje-Brštanovica i Đurđevića Tara. Turistički inpektori su u navedenom periodu donijeli i dva rješenja o pečaćenju ugostiteljskih objekata“, dodaje se u saopštenju.
Iz UIP-a su podsjetili građane da će tokom vikenda, dok traje pojačan inspekcijski nadzor, biti organizovana dežurstva službenika Uprave, te da prijave nepravilnosti pozivom na besplatni Call centar 080 555 555, ili slanjem na mejl adresu prijave@uip.gov.me.
Nepristupačnost plaža u Boki Kotorskoj za kupanje osoba sa invaliditetom u kolicima- ograničavanje njihovih ljudskih prava
Rampe na Žutoj plaži – Kotor, su ranijih godina postavljane bez konsultacija sa OSI, ne uzimajući u obzir njihovu potrebu za diskrecijom prilikom namještanja proteza, presvlačenja i intimnih momenata; zbog toga, kao i zbog nedostatka jednostavnog korišćenja i održavanja one nisu ni zaživjele
Osobe sa invaliditetom u Kotoru i u drugim primorskim opštinama i dalje nemaju pristup za ulazak u more, iako je to nešto što se podrazumijeva kao jedan od standarda za prevazilaženje arhitektonskih barijera i “zvjezdica plus” za visoko rangiranje turističke destinacije kakva je Boka Kotorska.
U svijetu odavno postoje različiti inovativni mehanizmi kojima je olakšan prilazak OSI za kupanje na otvorenom, a kod nas osobe u kolicima mogu da računaju na kupanje samo ukoliko imaju nekoga ko ih na rukama može prenijeti do vode. Svi ostali, ne samo domaći, nego i gosti, turisti, a takvih nije malo, u ovim vrelim ljetnjim danima sa neizdržljivim temperaturama, mogu samo da maštaju o rashlađenju u moru. Uz to se, naravno, osjećaju diskriminisanim jer nemaju mogućnost da se kupaju kao i ostali, te u svoja četiri zida priželjkuju da lokalna uprava konačno postavi neku funkcionalnu, jednostavnu rampu za pristup moru. Minulih godina u Kotoru su bile postavljene dvije vrste pomagala za ulazak OSI u more, ali nijedno od njih nije zaživjelo niti se održalo kao funkcionalno rješenje. Ideja ima puno, to ne mora da košta mnogo, a važno je da se ovakav način kupanja OSI popularizuje, da se i same osobe oslobode predrasuda i stereotipa.
Mnogo je OSI iz cijele Crne Gore koje dolaze na more u pratnji svojih bližnjih u potrazi za prigodnim mjestom za ulazak u more, a takvih plaža je malo. Na Prčanju smo na jednoj maloj plaži sreli roditelje iz Nikšića koji su doveli svoju ćerku da se okupa. Morali su je iznijeti iz automobila i donijeti je do same vode na rukama, a isto tako da je vrate nazad. Kažu da je lijepo što su u Starom gradu Kotoru na Parilu otvorili toalet za OSI u kolicima, ali da je velika poteškoća to što ne mogu naći mjesto za parking – sva ona parking-mjesta u blizini grada označena za OSI redovno budu zauzeta.
– Godine i godine su prošle otkada sam se kupala u moru, jako volim more i bilo bi mi drago da imam prostor gdje bih mogla da uđem u vodu i okupam se, ali ga nema, kaže Ljuba Šljuka, članica Udruženja paraplegičara Kotora. Sjeća se da je prije više godina na Žutoj plaži bila postavljena prva “rampa” koja je trebalo da omogući ulazak u more, međutim to nije dobro funkcionisalo, pa su je demontirali. Kasnije su, priča nam Ljuba, na obali Dobrote iza Žute plaže postavili su “mehaničku ruku”, ali ni to nije zaživjelo, jer je pristup kolicima preko šljunka bio nemoguć. Takve komplikovane mehanizme treba i održavati, a to iziskuje zapošljavanje stručne osobe.
Različita rješenja za pristup
-To bi bilo dobro da je na nekom prostoru gdje su se kolica mogla komotno kretati, ali nije bilo tako. Staza je bila betonirana tačno do te “mehaničke ruke”, ali OSI nisu mogle lagodno prići sa strane te staze gdje je bio šljunak, a po njemu se kolica ne mogu kretati. Ni to nije funkcionisalo i samo je tako stajalo neko izvjesno vrijeme, kaže Šljuka.
Da to ne mora biti neko komplikovano rješenje, pokazuje i primjer iz Hrvatske, gdje je za potrebe OSI na prilazu u more betonirana kosa staza sa čvrstim rukohvatom od inoks-čelika, s jedne strane za one u kolicima, a sa druge za one koje djelimično mogu da hodaju. To je trajno rješenje, trošak nije velik, a održavanje je jednostavno.
PRENOSITI OSI IZ KOLICA U MORE, IZ MORA U KOLICA NIJE LAKO
– Nezgodno je što imamo dosta osoba koje koriste kolica, a nemaju nikakvog prilaza, bez ikakve šanse da se mogu okupati. Postoji mogućnost da se OSI u kolicima okupaju uz uslov da imaju nekoliko pratioca koji bi vas morali prenositi iz kolica u more, iz mora u kolica, a to je vrlo nezgodno.
S obzirom da je pokrenuta peticija da Žuta plaža pripadne građanima Kotora, gdje bi trebalo da imamo svoj mir i prostor za komotno kupanje, bilo bi lijepo da se tu u jednom kraju napravi rampa, kojom bi se OSI direktno dovozile u more… To nije veliki trošak za jednu bogatu primorsku opštinu kakva je Kotor.
Nije to samo za nas, evo i mnogo turista dolazi pomoću kolica, sve više je takvih osoba sa kruzera koje traže toalet, a pitali su i kako da jedan grad, turistički tako poželjan, nema nigdje prilaza moru za kupanje OSI. Oni bi rado ljetovali tu, ali, s obzirom da nemaju pristupa, idu tražiti negdje mjesto gdje mogu da ostanu, primjećuje Ljuba Šljuka, koja je ranije obavljala funkciju sekretarke Udruženja paraplegičara Kotora. Sjeća se da je nekoliko specijalnih kolica za pristup moru bilo poklonjeno republičkom udruženju paraplegičara, ali ne zna šta se s njima desilo. Svim primorskim gradovima je trebalo da pripadnu po jedna kolica, međutim, kaže ona, ni od toga nema ništa.
Pristup moru za invalide – Foto Večernji list
POTREBNO JEDNOSTAVNO ODRŽAVANJE
Miloš Todorović, predsjednik Udruženja paraplegičara Kotora kaže za BN da prva rampa na gradskoj “Žutoj plaži ” nije bila uređena propisno: “Mogli su je koristiti svi osim OSI”.
-Ta rampa nije održavana i raspala se. Drugo pomagalo, “mehanička ruka” bila je postavljena na mjestu neprimjerenon za OSI. Dvije godine niko je ni jednom nije koristio. Ove godine nije ni postavljena. Ono što je bilo do nas kao udruženja mi smo uradil, kaže Todorović i dodaje da bi trebalo provesti anketu kod potencijalnih korisnika rampe za pristup moru, sa pitanjem gdje i kakvu rampu žele i mogu koristiti.
-Ima tu puno starijih ljudi koji ne mogu koristiti pristupe za sve ostale. Njima takođe treba omogućiti prilaz moru. Veliki broj tih ljudi nisu naši članovi, a imaju potrebu da pristupe obali mora, poručuje Todorović.
BRIGA O PSIHOSOCIJALNIM MOMENTIMA OSOBA SA INVALIDITETOM
Zoran Radimir, koji je u vrijeme kada je na Gradskoj plaži postavljena prva drvena rampa bio predsjednik Udruženja paraplegičara, kaže da niko od investitora i izvođača radova u vezi sa tim nije pitao OSI, te se odmah vidjelo da se njome nije moglo doći u more. Takođe, kaže Radimir, ta prva rampa bila je postavljena u centralnom dijelu “Žute plaže” što nije baš primjerno mjesto za OSI koje imaju potrebu za skidanjem i namještanjem proteza, presvlačenjem itd.
-Mislimo da i o tim psihosocijalnim momentima treba voditi računa kod izgradnje ovih objekata. Poznato je da u sezoni ima OSI koje nisu članovi naših udruženja i koje bi htjele da koriste plivanje u moru kao dio terapije, ali rampa nije postavljena, kaže Radimir. Objašnjava da je druga rampa – “mehanička ruka” za spuštanje OSI u more bila postavljena u blizini prve, takođe na isturenom molu u centru “Žute plaže”. Ona je bila tehnički prilagođena i članovi su imali čak i demonstraciju silaženja i korištenja. Međutim, tvrdi Radimir koji privatno ima sličnu spravu kod svoje kuće i redovno je koristi, niko od OSI u naredne dvije godine nije koristio ni ovu rampu.
– Slično je i sa pokrivenim bazenom gdje je rampa do skora bila u kvaru i odaziv OSI je veoma slab. Nama su rekli da platforma koja podiže kolica do nivoa vode nije u funkciji jer treba napuniti baterije! Tako su nas nosili na rukama….zajedno sa kolicima. Nije mi poznato da li je to sređeno i da li je platforma u funkciji. Nisam siguran da li pokriveni bazen uopšte ljeti radi?! Postoji opštinski Savjet za prava OSI gdje imamo svoje predstavnike, ali ova tema nije bila na dnevnom redu, kazao je za Boka News Zoran Radimir.
Tivatsko književno ljeto – Abović i Matijević – roman Pakrac
U Đardinu JU Muzej i galerija sinoć je predstavljen roman “Pakrac” Vladana Matijevića. Promocija je održana u sklopu mini ciklusa “Tri romana u tri dana”, koji organizuje Gradska biblioteka Tivat u okviru Tivatskog književnog ljeta.
Sa autorom je razgovarao urednik izdanja Gradske biblioteke dr Miomir Abović koji je podsjetio na biografiju autora.
„Vladan Matijević je srpski književnik. Dobitnik je Andrićeve nagrade za najbolju knjigu priča 2000, Ninove nagrade kritike za najbolji roman 2003. i Nagrade Beogradski pobednik za najbolji roman 2023. Do danas je objavio četrnaest knjiga, većina je imala više izdanja. Romani su mu prevođeni na francuski, nemački, španski, italijanski, bugarski i makedonski jezik”.
Matijević je istakao da njegov roman govori o Pakracu koji nije ostao tamo u 1991. godini nego se nalazi u glavi glavnog junaka i u 2019. godini.
Tivatsko književno ljeto
“Roman Pakrac se događa poslednja dva ipo meseca 2019. godine. To je roman o nasilju, roman o crnoj hronici. Možda i kriminalistički roman zato što ima dosta ubistava. Najpre bi se moglo reći da je ovo psihološki roman jer se većina stvari odvija u glavi glavnog junaka. Iako se događa u Beogradu roman je morao da se zove tako jer je Pakrac odredio sudbinu glavnog junaka, zaato bi se moglo reći da je to i u beogradski roman” kaže Matijević.
On ističe da je riječ o antiratnom romanu te da se govori i o ratovima koji su se odigrali.
“Junak se kroz čitav roman preispituje zašto je otišao u rat, zašto je otišao u dobrovoljce. Na kraju ipak je svestan da je otišao u rat da bi spoznao svoju mračnu stranu. I u romanu se vidi kako je rat uticao na ljude oko mog glavnog junaka. Hteo sam da kažem da ne postoji način, ne postoji put u tim strašnim vremenima kad čovek kaže, mene se ne tiče, ja ću da postupim ovako. Što god uradite u tim vremenima ćete pogrešiti i bićete žrtva” , zaključio je Matijević.
