Donja Lastva tradicionalno i ove godine domaćin je jednoj od najveselijih i najšarenijih zimskih manifestacija u Boki – Tradicionalnom lastovskom karnevalu, koji će se održati u nedjelju, 15. februara 2026. godine.
U organizaciji NVO Harlekin, uz podršku Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat, završne pripreme za ovaj omiljeni karnevalski događaj su u punom jeku. Organizatori pozivaju sve ljubitelje dobre zabave – grupne i pojedinačne maske, učesnike i posjetioce, da im se pridruže i budu dio još jedne nezaboravne fešte u srcu Donje Lastve, poručila je Melita Ramljak Ciko.
U slučaju lošeg vremena fešta će se održati u Domu kulture “Jossip Marković” u Donjoj Lastvi.
Lastovski karneval 2018.
Program:
13.00 h – Registracija učesnika (VII kvart)
14.00 h – Polazak karnevalske kolone, Suđenje i spaljivanje Krnja
Nakon toga slijedi maskenbal i dodjela nagrada za najbolje maske.
Lastovski karneval 2025.
Uz prepoznatljiv karnevalski duh, smijeh, muziku i bogatu tradiciju, Lastovski karneval obećava još jedno prijatno i veselo februarsko popodne. Računajući na dobru energiju, tradicionalnu sreću i povoljne vremenske prilike, organizatori vjeruju da će i ovogodišnje izdanje ispuniti sva očekivanja.
Reprenzetativni Sindikati Aerodroma Crne Gore i svi zaposleni odlučno i jednoglasno su protiv dodjele koncesije u postupku koji je od samog početka opterećen ozbiljnim kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.
Tender koji traje još od 2018. godine obilježili su javna prepucavanja članova tenderske komisije, disonantni tonovi unutar same vlasti i sudski postupci koje je pokrenuo drugorangirani ponuđač. Takav proces ne može imati puni legitimitet niti garantovati zaštitu državnog interesa. Država Crna Gora zaslužuje transparentan, jasan i pravno čist postupak kada je riječ o njenoj najvažnijoj saobraćajnoj infrastrukturi.
Posebno je neprihvatljivo da se monopol nad vazdušnim saobraćajem praktično ustupa privatnoj korporaciji po uslovima definisanim 2018. godine, u potpuno izmijenjenim ekonomskim okolnostima. Nakon godina inflacije i rasta vrijednosti infrastrukture i tržišta, jasno je da ta cifra danas nema istu realnu vrijednost. Davati najveće privredno bogatstvo države za iznos koji Aerodromi, uz ozbiljan investicioni ciklus i podršku države, mogu ostvariti kroz sopstveni profit u relativno kratkom periodu, predstavlja strateški i ekonomski promašaj.
Ali iznad svega, želimo jasno poručiti: Aerodromi Crne Gore nisu samo infrastruktura – to su ljudi. To su radnici koji su u najtežim vremenima, tokom pandemije i finansijskih izazova, sačuvali sistem, održali operativnost i bezbjednost saobraćaja, očuvali međunarodnu reputaciju i omogućili da kompanija stane na zdrave noge. Bez ikakvih privilegija, uz ogroman lični i profesionalni napor, zaposleni su pokazali da znaju, mogu i hoće da razvijaju sopstvenu kompaniju.
Aerodrom Podgorica
Zato smatramo da Aerodromi Crne Gore imaju kapacitet da se samostalno razvijaju, modernizuju i unapređuju – uz odgovorno upravljanje i jasnu državnu strategiju. Radnici su svojim radom dokazali da su najjači oslonac ove kompanije i da budućnost aerodroma ne mora biti vezana za privatnog koncesionara.
Zahtijevamo poništavanje kompromitovanog postupka i pokretanje nove, transparentne i inkluzivne rasprave o modelu razvoja aerodroma. Spremni smo da, kao sindikat i kao radnici, svim legitimnim i demokratskim sredstvima branimo interese zaposlenih, ali i dugoročni interes države Crne Gore.
Aerodromi Crne Gore moraju ostati u službi građana i razvoja države – a ne predmet ishitrenih i štetnih odluka
Dom zdravlja Tivat obilježava Svjetski dan seksualne i reproduktivne svijesti podsjećajući na značaj očuvanja prava na zdravlje, ali i na istorijsku borbu koja je prethodila njihovom ostvarivanju. Iz ove zdravstvene ustanove poručuju da je seksualno i reproduktivno zdravlje neodvojivi dio ukupnog zdravlja svakog pojedinca, te da svaki pacijent zaslužuje stručnu, odgovornu i dostojanstvenu zdravstvenu zaštitu.
Dom zdravlja Tivat obilježava Svjetski dan seksualne i reproduktivne svijesti podsjećajući na značaj očuvanja prava na zdravlje, ali i na istorijsku borbu koja je prethodila njihovom ostvarivanju. Iz ove zdravstvene ustanove poručuju da je seksualno i reproduktivno zdravlje neodvojivi dio ukupnog zdravlja svakog pojedinca, te da svaki pacijent zaslužuje stručnu, odgovornu i dostojanstvenu zdravstvenu zaštitu.
Kako su naveli, kontinuirano ulažu u edukaciju medicinskog kadra i modernizaciju opreme, sa ciljem unapređenja preventivnih aktivnosti i obezbjeđivanja uslova za ranu dijagnostiku, koja predstavlja jedan od ključnih faktora uspješnog liječenja i očuvanja kvaliteta života.
U saopštenju podsjećaju i da su prava koja danas postoje rezultat višedecenijske borbe, solidarnosti i odlučnosti žena tadašnje Jugoslavije, koje su se izborile za autonomiju i pravo žene da samostalno odlučuje o svom tijelu i životu. Ističu da je današnja obaveza da se to nasljeđe čuva kroz znanje, prevenciju i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
“Naša vrata su otvorena za svakoga kome su potrebni savjet, podrška i zdravstvena zaštita u sigurnom i povjerljivom ambijentu. Briga o seksualnom i reproduktivnom zdravlju ne smije biti praćena stidom, već povjerenjem i osjećajem sigurnosti”, poručili su iz Doma zdravlja Tivat.
Dodaju da ostaju posvećeni pružanju zdravstvene zaštite u skladu sa najsavremenijim medicinskim standardima, kako bi svakoj građanki i građaninu obezbijedili podršku, razumijevanje i brigu koju zaslužuju, zaključili su iz te zdravstvene ustanove.
Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, Organizacioni odbor Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti donio odluku je o odgađanju održavanja karnevala i tombole koji su planirani za ovaj vikend.
Dodatni razlog za odlaganje je činjenica da se trasa i ozvučenje postavljaju tri dana unaprijed, što bi usljed loših vremenskih prilika moglo dovesti do oštećenja tehničke opreme. Poseban akcenat stavljen je na bezbjednost učesnika, a s obzirom na to da u karnevalskoj povorci učestvuje veliki broj djece, te je ova odluka donesena kako bi se obezbijedili sigurni i kvalitetni uslovi za sve učesnike i posjetioce. O novom terminu održavanja karnevala i tombole javnost će biti blagovremeno obaviještena.
A najavljeni Veliki maskenbal će se održati sutra, petak, 13.2 u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort od 20 h. Goste i učesnike će zabavljati Kira Bend, Nenad Knežević – Knez i Jelena Pajić. Fond nagrada je 4.100 eura koje će žiri podjeliti najboljim maskama, dok nagrada publike iznosi 900 eura.
Na juče održanoj sjednici SO Tivat odbornici su dali saglasnot na novi cjenovnik usluga Komunalnog preduzeća Tivata koji pored ostaloga, donosi i poskupljenje usluga odvoza smeća za Tivćane za 31 odsto.
Direktor Komunalnog preduzeća Tivat, Vučeta Stanišić je kazao da cijene usluga nisu mijenjane od 2017. i da je u međuvremenu usvojena nova nacionalna metodologija za obračun cijena regulisanih komunalnih djelatnosti, kao i da je došlo do značajnog povećanja operativnih i troškova radne snage što stoga iziskuje korekciju cjenovnika.
Za utjehu građanima, je poručio da će i nakon poskupljenja, cijene usluga Komunalnog perduzeća Tivat ipak biti niže nego što su te cijene u više drugih crnogorskih gradova i najavio značajano ulaganje Opštine i Komunalnog u nabavku nove opreme i mehanizacije u ovoj godini.
Odbornici su iskazali interesovanje kako menadžment te firme rješava izražene probleme sa nagomilavanjem mješovitog komunalnog otpada na privremenom odlagalištu na prostoru Montepranza, preko puta Aerodroma Tivat, odnosno nefukcionisanje pretovarne stanice i reciklažnog centra na Lovanji zbog čega je Komunalno Tivat tužilo Komunalno preduzeće Kotor koje upravlja tim postrojenjem.
Stanišić je podsjetio je da je državnim planom upravljanja otpadom Tivat usmjeren na Reciklažni centar Lovanja, gdje je otpad odvožen do 2012. godine. Tada je donijeta odluka da se dio otpada koji može ići direktno odvozi na Možuru i na Cetinje. Do 2024. godine, kako je rekao, problem nije postojao i radilo se u skladu sa važećim Državnim planom upravljanja otpadom, dok je novi plan u proceduri donošenja.
Prema novom planu predviđeno je formiranje centra za otpad na teritoriji opštine Tivat, kako bi se kompletan otpad zbrinjavao lokalno. Stanišić je naveo da je preduzeće učinilo sve da umanji problem, ali da su od marta prošle godine kamioni „Komunalnog“ vraćani sa Lovanje. Lokacija Montepranzo definisana je kao privremena lokacija za potrebe tivatskog komunalnog preduzeća, ali je dovedena u pitanje zbog velikog okupljanja ptica koje ometa aviosaobraćaj.
Odbornici su prihvatili Pogram rada preuduzeća za 2026. godinup
U galeriji Josip Bepo Benković sinoć je otvoren 59. Zimski likovni salon, jedna od najdugovječnijih i najznačajnijih kolektivnih izložbi savremene umjetnosti u regionu.
Postavku pod konceptom (Ne)Pripadanje čine radovi 34 umjetnika iz Crne Gore i država regiona. Prva nagrada pripala je Ratku Odaloviću za sliku Putnik, druga Marku Petroviću Njegošu za skulpturu Fosil jezgra, a treća Lidiji Nikčević za sliku Tri stabla.
Zimski salon proistekao je iz stvaralačke i pedagoške energije hercegnovske Umjetničke škole, koja je oblikovala estetsku svijest i promovisala umjetnost kao kritički i kreativni odgovor na stvarnost, podsjetila je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović otvarajući izložbu.
Otvoren 59. Zimski likovni salon
„Herceg Novi je, možda prirodnije od mnogih drugih gradova, iznjedrio takvu manifestaciju. Grad slojeva i susreta, grad koji živi na ivici kopna i mora, uvijek je bio prostor prelaza između kultura i poetika. Ovdje horizont nikada nije zatvoren, on stalno podsjeća koliko je umjetnost otvoren proces. Upravo zato je Hercegnovski zimski salon postao mjesto svjedočenja čovjekovog preispitivanja i nadograđivanja“, istakla je Vujović.
Kako je poručila, sposobnost stvaranja je ono što nas čini istinski živim dijelom vremena u kojem postojimo, a sloboda umjetničkog izraza ostaje temelj svakog autentičnog kulturnog modela.
„Hercegnovski zimski salon potvrđuje da kultura Crne Gore nije zatvoren sistem, već otvoreno polje dijaloga. Dijalog između generacija, između različitih poetika, između iskustva i eksperimenta. To je prostor u kojem se individulani talenat susreće sa zajednicom, a zajednica dobija priliku da se preispita i obnovi”, kazala je ministarka Vujović.
Ovogodišnji likovni salon otvara pitanje koje se tiče svakog pojedinca – šta danas znači pripadati? Selektor izložbe, David Delibašić, kome je ovo prvo iskustvo u toj ulozi, poručuje da je zadatak bio izazovan, ali inspirativan, te da izložba ne nudi konačne odgovore, već prostor za dijalog o identitetu u vremenu migracija, globalizacije i promjenjivih granica.
„(Ne)pripadanje ne posmatra otuđenje kao gubitak, već kao mogućnost, jer između pripadanja i nepripadanja otvara se treći prostor, prostor slobode, imaginacije i stvaranja novih identiteta“, kazao je selektor.
Otvoren 59. Zimski likovni salon
Pojasnio je da „izložba ne traži konačne odgovore, već otvara prostor vizuelnog dijaloga u neuhvatljivom međuprostoru koji je istovremeno i ranjiv i plodan i u granicama koje stvaramo i pokušavamo preći, o mogućnostima da i u nestabilnosti pronađemo novu vrstu pripadanja, onu koja se ne mjeri teritorijem, već vlastitim osjećanjima“.
Stručni žiri ovogodišnje izložbe činili su Anita Šimić, muzejska pedagoškinja, slikar Ivan Đurišić, te kustoskinja Špela Stramšek koja je i predsjednica. Stramšek je istakla da su odluku temeljili na umjetničkoj dosljednosti, kvalitetu izvedbe, autorskoj prepoznatljivosti, unutrašnjoj konceptualnoj logici i koherentnosti između ideje i medija, tražeći djela koja osim vizuelnog uspostavljaju trajni mentalni i perceptivni efekat.
Otvoren 59. Zimski likovni salon
„Pobjednički radovi predstavljaju tri različita modela savremenog umjetničkog mišljenja: atmosfersko-prostorni, skulpturalno-strukturni i narativno-kompleksni pristup. Upravo ta raznolikost, podkrepljena visokim kvalitetom, ključna je vrijednost ovogodišnjeg salona“, istakla je Stramšek čestitajući nagrađenim umjetnicima ali i svim učesnicima salona.
Direktorica JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić istakla je da im je čast i privilegija da nastave tradiciju njegovanja umjetnosti, te da je na njima odgovornost da svake godine podignu nivo kvaliteta, motivišu dolazak ljubitelja umjetnosti u Herceg Novom i predstave javnosti najznačajnije umjetnike iz Crne Gore i regiona.
Postavka 59. Zimskog likovnog salona biće pred posjetiocima do kraja marta.
Dom zdravlja Tivat obavještava javnost da su preduzeti konkretni koraci u cilju unapređenja rada Odjeljenja radiologije i skraćivanja perioda čekanja na preglede.
Usljed novonastalih okolnosti koje su uzrokovale izvjestan period čekanja na preglede, pored ordinirajućeg doktora radiologa, angažovali smo dva dodatna ljekara specijalista radiologije.
To znači da će od ponedjeljka, 16. februara, na Odjeljenju radiologije biti angažovana ukupno tri ljekara. Na ovaj način ćemo značajno ubrzati proces rada i samim tim liste čekanja svesti na minimum.
Odjeljenje radiologije radi svakog radnog dana u prijepodnevnim terminima, dok se u zavisnosti od objektivnih uslova i potreba procesa rada, radno vrijeme može i produžiti.
Odluka o angažovanju dodatnog stručnog kadra donijeta je primarno zbog interesa naših pacijenata, kako bismo im omogućili bržu, efikasniju i dostupniju zdravstvenu uslugu u našoj ustanovi.
Za sve dodatne informacije i zakazivanje pregleda, građanima je na raspolaganju direktan kontakt telefon Odjeljenja radiologije: 067 272-724.
U Domu zdravlja ljudi su uvijek na prvom mjestu, a zdravlje i povjerenje pacijenata su nam najvažniji. Zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju trenutne situacije.
Kao i do sada, i u budućnosti ćemo nastaviti da ulažemo u kadar i opremu, kako bi naši pacijenti imali što kvalitetniju zdravstvenu njegu, poručuju iz Doma zdravlja Tivat.
Pomorski muzej Kotor – Pobuna mornara – foto Nenad Mandić
Osuđeni na smrtnu kaznu i strijeljani su 11. februara 1918. godine u Škaljarima, Kotor
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Četvorica mornara, Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11. februara u Škaljarima, Kotor.
Pobuna “crvenih mornara”
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu.
Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio:
Spomenik Jerku Šižgoriću na otoku Žirje kod Šibenika- foto M. Marušić
‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’.
Pobuna mornara spomenik – foto Opština kotor
U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest.
Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Danas su instalirana dva prenosna automatska eksterna defibrilatora (AED), nabavljena iz sredstava prikupljenih kroz projekat „Heartbeat“ Hotela Regent.
Jedan defibrilator postavljen je u zgradi JU Dnevni centar za djecu i mlade sa teškoćama u razvoju i Crvenog krsta Tivat, dok je drugi instaliran na Autobuskoj stanici Tivat, kao jednoj od frekventnijih i strateški važnih gradskih lokacija.
Defibrilator – Foto Crveni krst
Automatski eksterni defibrilator je uređaj koji u prvim minutima nakon iznenadnog srčanog zastoja može biti presudan za preživljavanje. Brza upotreba defibrilatora, uz osnovne mjere prve pomoći, višestruko povećava šanse za spasavanje života do dolaska službe hitne medicinske pomoći. Dostupnost ovog aparata na javnim mjestima direktno doprinosi većoj sigurnosti građana i posjetilaca grada.
Defibrilator – Foto Crveni krst
U narednom periodu slijede organizovane obuke zaposlenih u JU Dnevni centar, i na Autobuskoj stanici, kako bi bili osposobljeni za pravilnu i pravovremenu upotrebu defibrilatora u hitnim situacijama. Edukaciju će sprovesti licencirani instruktori BLS, u skladu sa važećim protokolima.
Realizacijom ove inicijative dodatno jačamo mrežu bezbjednosti u lokalnoj zajednici i činimo korak više ka gradu koji je spreman da reaguje u najkritičnijim trenucima.
Odali počast strijeljanim mornarima i vođama pobune mornara u Boki 1918.
Na spomenik vođama pobune mornara u Boki 1918. godine, U Škaljarima je danas u ime Opštine Kotor vijenac položio predsjednik Vladimir Jokić, u pratnji predsjednika Skupštine Vojina Batute i potpredsjednika Opštine Igora Kumburovića.
Opštinski čelnici odali su počast strijeljanim mornarima i vođama pobune Františeku Rašu, Antunu Grabaru, Jerku Šižgoriću i Matu Brničeviću.
Vijence su položili i zamjenik ambasadorke Češke Republike Daniel Putik te konzul-savjetnik Zlatko Kožuhar iz Generalnog konzulata Republike Hrvatske.
Odali počast strijeljanim mornarima i vođama pobune mornara u Boki 1918.
U ime Organizacija boraca Kotora i Tivta vijenac su položili Mašo Brguljan, Petar Uljarević i Ljubenko Borović, koji je prisutne podsjetio na herojski čin strijeljanih mornara prije 108 godina.
Polaganju vijenaca prisustvovali su članovi Bokeljske mornarice, predvođeni predsjednikom Denisom Vukašinovićem.
Spomenik u Škaljarima djelo je arhitekata Anđelke i Steva Marovića, a današnje obilježavanje proteklo je i u znaku sjećanja na nedavno preminulog Steva Marovića, brata kotorske dirigentice Darinke Matić Marović.
Odali počast strijeljanim mornarima i vođama pobune mornara u Boki 1918.
Članovi UBNORA Kotor položili su vijence u i odali počast stradalim mornarima
Povodom 108. godišnjice Pobune mornara u Boki, članovi UBNORA Kotor položili su vijence u i odali počast stradalim mornarima.
Vijence su položili članovi UBNORA, i to delegacija sa Stevanom Radunovićem, potpredsjednikom SUBNORA, i Draganom Mitovim Đurovićem, generalnim sekretarom SUBNORA Crne Gore, delegacije UBNORA Herceg Novog, Tivta i Budve, kao i članovi i simpatizeri UBNORA Kotor, građani i potomci poginulih.
