Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.
– Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IENE u analizi “Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?”, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.
Ranjivost sistema u ovom dijelu Evrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.
Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.
Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do “ispadanja” pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, “ispadne” iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i “ispadanje” i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.
Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.
Godinama se ništa ne ulaže
– U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana – ističe Suljić za Avaz.
Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja EU, što je jedan od zahtjeva i Energetske zajednice.
Svi vodeći mobilni operateri u Španjolskoj – uključujući Movistar, Orange, Vodafone, Digimobil i O2 – pogođeni su velikim prekidom u radu koji je milijune korisnika ostavio bez mogućnosti pozivanja, primanja poruka i korištenja mobilnih podataka, prenosi LBC.
Prekid je započeo oko 5 sati ujutro, prema podacima portala DownDetector, a brzo se proširio gotovo cijelom zemljom. Problemi su zabilježeni u svim većim gradovima, uključujući Madrid, Barcelonu, Valenciju, Malagu, Murciju, Sevillu i Bilbao.
Korisnici na društvenim mrežama javljaju o potpunom gubitku signala i internetskoj blokadi. Mnogi su se žalili kako ne mogu raditi ni učiti te zahtijevaju podršku od svojih operatera. Zbog prekida su pogođene i hitne službe – europski broj 112 nije bio dostupan u dijelovima Španjolske.
Vlada Valencije objavila je alternativni broj za hitne slučajeve, dok je 112 u Aragonu na društvenim mrežama upozorio da je njihova linija neoperativna te su aktivirani dodatni brojevi.
Neke tvrtke ostale su potpuno blokirane – nisu mogle učitati softver ni povezati se na sustave. Uzrok problema navodno je veliki kvar u sustavu Telefónice, koja upravlja većinom mobilne mreže u zemlji.
Telefónica je druga najveća tvrtka u Španjolskoj i jedna od najvećih telekomunikacijskih kompanija u svijetu, s operacijama u 18 zemalja. Prema pisanju španjolskog lista ABC, do prekida je došlo nakon neuspješnog ažuriranja mreže, a iz kompanije poručuju da njihovi inženjeri rade na otklanjanju kvara.
Ovo je drugi veliki incident u samo nekoliko tjedana – krajem travnja milijuni stanovnika Španjolske i Portugala ostali su bez struje i signala tijekom desetosatnog “Blackouta Iberskog poluotoka”. Tada je vlada isključila mogućnost kibernetičkog napada.
Porto Montenegro, Tivat – Novo urbano naselje Boka Place zvanično otvara vrata u petak, 23. maja, uz cjelodnevni program koji slavi stil, zajedništvo i lokalnu kreativnost. Posjetioce tokom dana očekuju popusti, radionice, muzički nastupi i promotivne gastro ponude – sve to u prepoznatljivoj atmosferi Porto Montenegra koja spaja luksuz i duh zajednice.
PETAK, 23. MAJ – DAN ZA PAMĆENJE
Tokom čitavog dana uživajte u:
Specijalnim popustima u brojnim radnjama (Fashion & Friends, Ekspedicija, Fragmenti, Manor, Office Shoes, Sport Vision…)
Gastro promocijama u restoranima Big Bite, Piazza, Ma Cherie, Marly i SIRO
Kreativnim radionicama: “Oslikaj svoj ceger” (10:00–12:00) i “Mini terarijum” (15:00–17:00) uz prethodnu prijavu
Muzičkoj atmosferi uz DJ Bubu, DJ Shara, Klapu Castel Nuovo i Elizu Stark & The Dappers Band
VEČERNJI KONCERT – ANA ŠTAJDOHAR & BAND (21:30–23:30) Ana Štajdohar sa svojim bendom donosi vrhunac večeri – besplatan koncert na otvorenom sa najpoznatijim hitovima, ritmovima popa i neodoljivom energijom koja će zatvoriti prvi dan proslave na najljepši mogući način.
UMJETNOST KAO UVOD – BOKA GALLERY OPENING (17:00–19:00)
Istog dana, Boka Gallery predstavlja novu izložbu posvećenu savremenim umjetnicima sa ciljem da lokalnu scenu pozicionira na globalnoj mapi. Ulaz slobodan, lokacija u samom centru Boka Place-a.
VRHUNAC VIKENDA: OTVARANJE HOTELA SIRO, 25. MAJA
Nedjelja, 25. maj, donosi zvanično otvaranje sportskog lifestyle hotela SIRO Boka Place – uzbudljiv CrossFit izazov na trgu i završni spektakl u vidu akrobatskog air show-a tima Flying Bulls. Elitni sportisti i nebo iznad Tivta zajedno garantuju adrenalinski i vizuelni vrhunac ovog slavljeničkog vikenda.
Boka Place – novo srce zajednice Porto Montenegra
Ova svečanost označava novu fazu u razvoju Porto Montenegra – zajednice koja raste, razvija se i okuplja ljude kroz kulturu, sport, zabavu i kvalitet života. Boka Place nudi novi urbani ritam i lifestyle koncept, sa jedinstvenom ponudom za posjetioce, stanovnike i goste hotela SIRO.
“Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ naziv je knjige publiciste i novinara Siniše Lukovića koja je sinoć predstavljena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
U ime domaćina posjetioce je pozdravio kustos Muzeja Ilija Mlinarević. O knjizi su govorili urednik i izdavač Nikola Malović, Dražen Jovanović istoričar, recenzent izdanja i autor Sinša Luković.
Urednik i izdavač Nikola Malović istakao je da je knjiga Ratna luka Kumbor treća knjiga Siniše Lukovića u izdanju edicije “Bokeljologija”, knjižarske i izdavačke kuće Knjižara “So” iz Herceg Novog.
„Knjiga obiluje istorijskim detaljima o ratnoj luci Kumbor i poznatim ličnostima koje su bile povezane s Bokom. U knjizi se nalaze brojne rijetke fotografije, uključujući one iz perioda kada je Kumbor bio značajna ratna baza. Knjiga je bogato ilustrirana sa 110 istorijskih fotografija, od kojih su mnoge prvi put objavljene“ – kazao je između ostalog Malović.
Promocija knjige Ratna luka Kumbor
Dražen Jovanović, recenzent, istoričar, kazao je da je Boka Kotorska kao škrinja, koju kada je otvorite je prepuna istorije.
„Siniša otkriva upravo onaj vojno-pomorsko dio istorije, onaj najzanimljiviji dio koji nas interesuje. Vojno pomorska luka Kumbor je veoma značajna za pomorsku istoriju Boke, ona je bila značajna za sve koji su tokom istorije koji su imali pretenzije da vladaju Bokom Kotorskom“.
Ovakve knjige čuvaju sjećanja na na duh tog vremena, ljude, tradiciju, prošlosti, baštinu i nadam se da će Siniša ovdje neće stati i da će nas obradovati nekim novim knjigama, poručio je Jovanović.
Tivatski publicista i novinar, Siniša Luković, autor knjige „Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“, kazao je da je ova knjiga drugačija u odnosu na pretodne dvije koje je napisao.
„Priča o malom mjestu Kumbor u Boki Kotorskoj, i njegovoj bogatoj pomorskoj istoriji fascinira, bavim se vojno pomorskim aspektima jer je Kumbor tokom većeg dijela svoje istorije bio vojna baza ali i pominjem njegovo civilno pomorstvo, koje je bilo veoma značajno… Od izgradnje turske tvrđave na rtu Vrbanj 1539. godine, preko mletačkog zauzimanja Herceg Novog 1687. Kumbor se pokazao kao važna strateška tačka u Zalivu. Naći će se ona tokom istorije pod raznim upravama, austrijskom, ruskom, francuskom…“ – kazao je Luković.
Međunarodni dan muzeja - Kotor - foto OJU Muzeji Kotor
1 od 10
Radionica mozaika u Risnu
Radionica mozaika u Risnu
Radionica mozaika u Risnu
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Radionica mozaika u Risnu
MUZEJI KOTOR Na tragu starih majstora
Muzeji današnjice moraju biti i dinamične institucije koje grade dijalog sa zajednicom, edukuju i stvaraju nove kontekste za tumačenje nasljeđa.
Kroz tri događaja smještena na autentičnim lokalitetima i programom koji nasljeđe povezuje sa savremenim i aktivnim iskustvom, poslenici Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor su, zajedno sa ljudima iz lokalne zajednice, proslavili Međunarodni dan muzeja.
Radionica mozaika, održana na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu, okupila je djecu i roditelje iz Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“. Tokom šest dana zajedničkog rada, oni su savladali osnovne tehnike izrade i izveli repliku antičkog mozaika. Program je vodila akademska umjetnica Ljiljana Rivić, a radionica je bila primjer intergeneracijskog i praktičnog učenja u kontekstu kulturnog nasljeđa.
Radionica mozaika u Risnu
Edukativna tura „Na tragu majstora Bokokotorske slikarske škole“, realizovana 17. maja, vodila je učesnike kroz crkve Svetog Nikole, Svetog Đorđa i Svetog Dimitrija u Grblju. Uz stručno vođenje slikarke–konzervatorke Jasminke Grgurević, posjetioci su imali priliku da upoznaju djela Dimitrija Daskala i ikonopisne škole Dimitrijević–Rafailović, otkrivajući višegeneracijski kontinuitet stvaralaštva koji je oblikovao likovni identitet Boke kroz 17, 18. i 19. vijek.
Izložba čipke „Stara vještina za novo doba“, održana 18. maja ispred Crkve Svetog Mateja u Dobroti, simbolično je vratila ovu tradicionalnu vještinu na mjesto njenog istorijskog nastanka. Prikazani su radovi nastali tokom radionice dobrotske čipke koju muzej realizuje u saradnji sa čuvarkom vještine izrade dobrotske čipke – Nadom Radović. Polaznicama su uručene potvrde o savladanim osnovama izrade, a prisutni su imali priliku da prisustvuju i demonstraciji izrade čipke.
Dobrotska čipka – Stara vještina za novo doba
Po preporuci Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM), Međunarodni dan muzeja, koji se širom svijeta obilježava 18. maja, ove godine je za temu imao „Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja“.
Muzeji su pozvani da se aktivno uključe u savremene društvene tokove i odgovore na izazove koje donose brze promjene u oblasti tehnologije, ekologije i društvenih odnosa. Umjesto da budu isključivo prostori čuvanja i prezentacije prošlosti, muzeji današnjice moraju biti i dinamične institucije koje grade dijalog sa zajednicom, edukuju i stvaraju nove kontekste za tumačenje nasljeđa, saopštili su iz OJU Muzeji Kotor.
Koncert Nine Badrić, povodom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore u Kotoru, odložen je za četvrtak 22.maj 2025. godine sa početkom u 21 sat, zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, saopšteno je Radio Kotoru iz Turističke organizacije Kotor.
U izdanju JU Muzeji i galerije Budve ovo djelo donosi jedinstvenu perspektivu Karla Dragutina Deklića, autora koji ima bogato znanje iz oblasti prava, politike i istorije.
Kroz zanimljiva izlaganja prof. dr Katarine Mitrović, Slobodana Boba Mitrovića, mr Dušana Medina i Ambre Deklić, kao i kroz diskusiju sa prisutnim ljubiteljima kulturno-istorijskog nasleđa, juče (nedjelja 18. maja) je u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi održana promocija knjige “Budva i Paštrovići u vrijeme Mletačke Republike”, koju je napisao Karlo Dragutin Deklić, a u prevodu na srpski jezik objavila JU Muzeji i galerije Budve. Učesnici promocije i publika složili su se da ovo djelo donosi jedinstvenu perspektivu autora sa bogatim znanjem iz oblasti prava, politike i istorije.
Knjiga je prvi put objavljena u Veneciji 1981. godine, kao dragocjeno svjedočanstvo o istorijskim, pravnim i političkim prilikama Budve i Paštrovića pod vlašću Mletačke republike. Tokom večeri spomenuta su i brojna druga djela Karla Dragutina Deklića, čime je dodatno istaknut njegov doprinos istraživanju i očuvanju lokalne istorije i kulturne baštine. O tome je govorila i njegova ćerka, Ambra Deklić.
Budva i Paštrovići u vrijeme Mletačke Republike
Cijeneći doprinos pravnika i intelektualca Karla Dragutina Deklića u oblasti proučavanja istorije i nasljeđa regiona i posebno crnogorskog primorja, izdavački tim JU Muzeji i galerije Budve je ovim izdanjem dao svoj doprinos očuvanju i afirmaciji lokalne kulturno-istorijske baštine.
Urednice srpskog izdanja knjige, koju je prevela i priredila prof. dr Katarina Mitrović, su mr Lucija Đurašković i Danka Mitrović.
Izložbom Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore u galerijskom prostoru predstavljanje projekta „Lastovska svadba“ u etnografskoj zbirci muzeja i performansom tradicionalnog kićenja gornjolastovske mlade, sinoć je u JU Muzej i galerija Tivat obilježen Međunarodni dan muzeja.
Direktorica ove ustanove Danijela Đukić kazala je da Međunarodni savjet muzeja poručuje da su muzeji više od prostora za čuvanje, da su oni aktivni učesnici u oblikovanju održivih i inkluzivnih zajednica.
“Muzeji podržavaju lokalne ekonomije tako što stvaraju mogućnosti za zapošljavanje i nude obrazovne programe koji osnažuju zajednice. Poticanjem kreativnosti i prihvatanjem tehnološkog napretka muzeji podstiču inovacije i poboljšavaju dostupnost. Muzej doprinose održivom urbanom razvoju djelujući kao kulturno središte koje promovišu inkluziju, otpornosti i očuvanje nasljeđa” istakla je Đukić.
Ona je kazala da se uloga muzeja u 21. vijeku promijenila te da oni izlaze iz svojih zidova i učestvuju u urbanom razvoju grada upravo kako je Međunarodni savjet muzeja za ovu godinu istakao.
Muzeji i galerija Tivat
“Za današnji dan priredili smo izložbu u saradnji sa Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore koji proslavljaju svoj jubilej i ovom prilikom im čestitamo na osamdesetoj tradicionalnoj izložbi koju predstavlja preko 100 umjetničkih djela. Sa zadovoljstvom smo proglasili i lica muzeja, mlade ambasadore koji će se birati na godinu dana. Ovim projektom nastojimo da mladi učestvuju u muzejskim aktivnostima i promovišu značaj očuvanja materijalne i nematerijalne baštine i takođe ističu ulogu muzeja u 21. vijeku. Promovišu muzej kao mjesto gdje su djeca i mladi osjećaju dobrodošlo, uključeno i inspirisano da istražuju, uče i stvaraju.” rekla je Đukić.
Član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, član Savjeta ULUCG i jedan od njegovih osnivača Đuro Lubarda se zahvalio institucijama sistema grada Tivta koje su u zadnjih 10 godina napravile pravi preporod kada je u pitanju kompletna umjetnost, likovna, muzička, kjiževna i dramska.
U ime KUD-a Boka autor projekata Lastovska svadba i Kukuljica Vidak Božović je čestitao JU Muzej i galerija Međunarodni dan muzeja i zahvalio se na dugogodišnjoj intenzivnoj saradnji , na strpljenju i razumijevanju za njihove ideje i projekte.
Muzeji i galerija Tivat
“Projekat “Kukuljica – nakit bokeljske nevjeste” nastao je iz našeg velikog projekta Lastovska svadba na kojem smo radili protekle dvije godine veoma intenzivno i on se savršeno uklopio u svu tu priču. Mi smo na konkursu TO Tivat za revitalizaciju i rekonstrukciju nematerijalne baštine pobijedili, dobili određena sredstva koja su bili inicijalna za nabavku nakita koju je nosila nevjesta u Boki Kotorskoj prilikom svadbe, a taj nakit nosio se i u Gornjoj Lastvi.
Dobili smo sredstva u tolikom iznosu da smo od 100 ukrasnih igala koliko smo mi željeli da nabavimo i jedne igle trepetljike, nabavili desetak igala, ali smo uspjeli da iz sopstvenih sredstava nadomjestimo to, i uz pomoć zlatare Glasnović rekonstruišemo nakit bokeljske nevjeste koji se sastoji od 101 igle”, kazao je Božović.
Muzeji i galerija Tivat
Sekretarka Sekreterijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidović je zvanično otvorila sinoćnju svečanost rekavši da posebnu vrijednost likovnoj postavci daje i etnografski segment gdje će biti predstavljen i jedan od projekata posvećen očuvanju naše tradicije i nematerijalne kulturne baštine Lastovska svadba sa naglaskom na performans tradicionalnog kićenja gornjolastovske mlade pripremljen od strane KUD-a Boka.
“I ove godine po drugi put zaredom biramo Lice muzeja među mladima kao oblik priznanje i podrške mladima koji će aktivno doprinositi razvoju muzeja, njegovoj promociji i približavanju kulturnog nasljeđa svojoj generaciji. Želim da postaknem sve mlade da se još snažnije uključe u rad muzeja, da svojim idejama i energijom doprinesu njegovoj vidljivosti i da budu ambasadori kulturnih vrijednosti u zajednici. Muzeji ne postoje samo da bi čuvali prošlost, već i da bi gradili svijest, posebno među mladima o značaju identiteta, znanja i kreativnosti”, kazala je Mišković Vidović.
Crna Gora i Bokokotorski zaliv biće od 15. do 21. septembra domaćini spektakularnog finala jedne od najprestižnijih međunarodnih regata, saopštili su organizatori.
Navodi se da Ocean Race Europe prvi put dolazi na Jadransko more i donosi događaj koji će Crnu Goru staviti na globalnu mapu jedriličarskih sportova.
Saopšteno je da trka spaja vrhunsko jedrenje sa misijom očuvanja mora i okeana i predstavlja snažnu poruku održivosti i povezivanja Evrope, kao i da će uz flotu IMOCA jedrilica i edukativne aktivnosti, ostaviti trag u istoriji regionalnog sporta.
Najbolji crnogorski jedriličar Milivoj Dukić kazao je da je to definitivno jedna od najprestižnijih svjetskih jerriličarskih takmičenja.
“Imamo Americans cup, koji je najstarije jedriličarski takmičenje, a onda je Ocean race. To je takmičenje koje prevazilazi naše okvire, ali siguran sam da možemo odgovoriti zadatku i finale organizujemo na pravi način. Da pokažemo Evropi i svijetu da možemo da budemo kompententni”, rekao je Dukić na konferenciji za novinare.
The Ocean Race Europe – press
On smatra da učešće u tom spektaklu ima višestruki benefit za pomorsku, jedriličarsku, sportsku i kulturu Crne Gore u svakom smislu.
Prema njegovim riječima, trka prevazilazi sportske okvire i ima obrise ekstremnog.
“Učesnici se suočavaju sa vremenskim uslovima koji se ne mogu zamisliti ni u najgorim snovima”,rekao je Dukić.
On je naglasio da trenutno ne razmišlja o učešću i da je fokusiran na olimpijsko jedrenje.
“Za sada ne, ali kada završim karijru, ukoliko dobijem priliku ili mi se promijene životne ambicije, možda se i oprobam”, rekao je Dukić.
Taj događaj označava drugo izdanje The Ocean Race Europe, koje se nadovezuje na uspješan debi iz 2021. i ujedinjuje Evropu pod geslom Connecting Europe, ističući održivost obala, ekološki aktivizam i uzbudljive takmičarske trke.
Trka, koja je duga više od 4.000 nautičkih milja startovaće u njemačkom Kilu 10. avgusta 2025. godine.
Flota će se takmičiti preko Portsmuta (UK), Matosinjos-Porta u Portugalu (fly-by etapa), Kartagene (Španija), Nice (Francuska) i Đenove (Italija), prije nego što napravi istorijski ulazak u Jadran sa ciljem u Bokokotorskom zalivu.
Saopšteno je da će Porto Montenegro biti zvanična marina domaćin finala, koja će svojim kapacitetima svjetskog nivoa, ugostiti timove i navijače.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da je ponosan što će Crna Gora i Boka biti domaćini finala.
The Ocean Race Europe – press
“To je ogrmna prilika za Crnu Goru da promovišemo lokalnu infrastrukturu, marinu i luku, okolinu i Crnu Goru i cjelosti. Očekujemo 100 hiljada posjetilaca, a cijeli događaj prenosiće i Eurosport. Njihov slogan je povezivanje Evrope, oni su blisko povezani sa Evropskom komisijom i to je dobro za nas kao državu kandidata za pristupanje Evropskoj uniji”, rekao je Radulović.
On je naglasio da je to, ne samo najveći sportski, već najveći događaj uopšte koji je Crna Gora organizovala.
Trka će predstaviti najsavremenije IMOCA brodove sa hidrokrilcima, sa po četiri člana posade (uključujući najmanje jednu ženu i dvije različite nacionalnosti), kao i reportera na brodu.
Pored brzine i strategije, posade će prikupljati ključne naučne podatke o morima kroz koja prolazi koristeći specijalizovanu opremu, nastavljajući nagrađivani naučni program trke The Ocean Race u cilju podrške globalnim istraživanjima mora.
Posebnu podršku imaće i od Pomorskog fakulteta Kotor, poručila je prodekanica za razvoj i komunikaciju Zorica Đurović.
The Ocean Race Europe – press
„The Ocean Race je trka sa svrhom i za nas je od velikog značaja. Njen cilj je podizanje ekološke svijesti, prije svega kada je u pitanju zaštita naših mora i okeana. U tom smislu, sa posebnim zadovoljstvom možemo da najavimo brojne edukativne programe koje ćemo realizovati, a koji će biti interesantni, kvalitetni i interaktivni. Veliko nam je zadovoljstvo što smo dio cijele priče i što ćemo dati svoj doprinos da se Crna Gora pozicionira na jedan novi način na evropskoj i svjetskoj mapi“, kazala je Đurović.
Na kopnu, Ocean Live Park u svakom gradu domaćinu omogućiće posjetiocima interaktivne izložbe, susrete sa timovima i edukativni sadržaj o zdravlju okeana i održivim praksama.
Od Baltičkog mora do Mediterana, pa do Jadranskog mora, gradovi domaćini biće centri inovacija, dokazujući da takmičarski sport i briga o životnoj sredini mogu ići ruku pod ruku.
Direktor marketinga i gradova domaćina Mirko Grešner kazao je da će ovogodišnja manifestacija biti pravi spektakl uzbudljivih trka na vrhunskim jedrilicama.
“Ocean Race je posvećen očuvanju zdravlja okeana i voda širom svijeta. Sve jedrilice su opremljene naučnom opremom koja prikuplja podatke o zagađenju mora, između ostalog i plastici, a ti podaci se dalje dijele sa naučnicima širom Evrope i svijeta. U Crnoj Gori sarađujemo sa Univerzitetom Crne Gore na obrazovnim programima koji će sada biti dostupni i na crnogorskom jeziku”, rekao je Grešner.
On je naglasio da će Univerzitet imati značajno prisustvo u Ocean Life Parku, koji će biti postavljen u Boki.
Grešner je istakao da će učesnici biti jedrilice najvišeg takmičarskog ranga, koje nijesu namijenjene rekreaciji.
The Ocean Race Europe – press
“Na jedrilicama će biti po pet članova posade i jedan reporter. Jedrilice su izrađene od karbonskih materijala i koriste foiling tehnologiju koja im omogućava da se kreću i duplo brže od vjetra. To su izuzetno efikasna i sofisticirana plovila, a privilegija je gledati kako se najbolji timovi svijeta takmiče upravo kod nas”, rekao je Grešner.
Prema njegovim riječima, to je spoj i sporta i avanture.
“Potrebna je prava doza hrabrosti da biste sa još pet ljudi krenuli u nepoznato. Istovremeno, riječ je o jednom od najzahtjevnijih timskih izazova na svijetu, a da biste uspješno završili trku i ostvarili rezultate zaista treba da budete vrhunski jedriličar”, rekao je Grešner.
Skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe dale zeleno svjetlo na ugovor o saradnji ove dvije kompanije
Skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe jutros su usvojile odluku o zaključenja ugovora o saradnji ove dvije brodarske kompanije, na osnovu kojeg će barska kompanija kotorskoj avansno da isplati milion eura kako bi se riješio njihov problem tekuće likvidnosti – potvrđeno je iz obje kompanije.
Direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je kazao Pobjedi da će ovaj ugovor biti potpisan danas, dodajući da uplatu od milion eura od Barske plovidbe očekuju već sutra.
Nedavno je ministar pomorstva Filip Radulović saopštio da je ovo bio jedini način da se Crnogorska plovidba spase od stečaja te da je riječ o privremenom rješenju. Premijer Milojko Spajić ga je, kako je kazao ministar, zadužio da do kraja godine nađe model optimizacije za obje kompanije kako bi se utvrdilo na koji način će se razvijati pomorska privreda u budućnosti. Objasnio je da se ne razmatra mogućnost spajanja dvije brodarske kompanije, jer je to pravno nemoguće, imajući u vidu da obje imaju negativan kapital.
-Ugovorom o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija planirano je da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost. Na taj način Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti ćemo izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru – saopštio je prošle sedmice Radulović.
