Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD) sa orkestrom Muzičke škole Tivat i ženskom klapom Nonet Muzičke škole, oduševili su svojim koncertom brojnu publiku u Kraljevskom pozorištu, Zetski dom na Cetinju koji je održan u četvrtak, 29. februra.
Dirigentkinje su bile Nevila Klakor, Martina Vuksanović i Tamara Fistrič.
Publika je uživala u valcerima, marševima, evergrinima i filmskoj muzici, a izvođače nagradila brojnim aplauzima.
U prepunoj sali u Kraljevskom pozorištu Zetski dom posjetioci su uživali u djelima:
Kopitović: Tivat
J. Ivanović: Dunavski Valovi
C. E. Double: Bravura
G. Bizet: Carmen Overture
E. Morricone: Cinema Paradiso(solo violina, oboa, klarinet sa orkestrom)
L. Moore: Hey Jude—Beatles
Arr. P. Murtha: Party Rock Anthem
Vokalni nonet muzičke škole Tivat: “Još ne sviće rujna zora”, “Cesarica”, “Na Kotorskom Pazaru”
Herceg Novi je duže od pola vijeka prepoznat kao grad u kojem se proslavlja Praznik mimoze, manifestacija koja je odavno prerasla granice naše opštine, države pa i regiona.
Uslijed evidentnog smanjenja fonda stabala mimoze, Opština Herceg Novi je uložila značajna sredstva i od 2017. godine posađeno je preko 300 stabala.
Od prvih 50 zasada mimoze raspoređenih duž hercegnovske rivijere prije sedam godina, Opština Herceg Novi je u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti i Komunalno stambenim preduzećem nastavila akciju obezbijedila i oplemenila javne površine na više desetina lokacija.
Mimoza
Mimoza je našla svoje mjesto u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića, Gradskog muzeja Mirko Komnenović, zatim dvorištima vrtića, škola, uz objekte Doma zdravlja, Turističke organizacije, JUK Herceg fest, Opštine Herceg Novi, autobuske stanice, u svim mjesnim zajednicama, duž rivijere, na Dubravi, pred prostorijama Dječijeg hora Cvrkutići, a čitav drvored posađen je na Karači na prilazu Paviljonu Gradske muzike.
Lokalna samouprava je sadnice mimoze darivala i građanima koji su iskazali želju da na taj način uljepšaju zajedničke površine ispred stambenih zgrada ili oplemene svoja dvorišta.
U slavu cvijeta koji Herceg Novom poklanja najveću zabavno-turističku manifestaciju u regionu, lokalna samouprava nastavlja akciju nabavke i sadnje novih stabala mimoze, ali i poziva sugrađane da čuvamo i vodimo računa o zajedničkoj imovini.
Mnogo se ljubitelja umjetnosti u Kotoru “ogledalo” u radovima Jelene Papović – Usudi se da pogledaš kroz mene
Izložba akademske slikarke Jelene Papović iz Budve, otvorena u Gradskoj galeriji Kotora rezultat je zahtjevnog dvogodišnjeg istraživanja u kome je umjetnica izrazila svoje emocije, stavove, čineći ih i opštim, zajedničkim za sve ljude kroz umetnuta ogledalca, u kojima posmatrač vidi svoj odraz i time postaje aktivni činilac njenog djela. Njene radove objedinjene u postavci pod radnim naslovom “Usudi se da pogledaš kroz mene”, rađene na lesonitu u tehnici “asamblaž” – ubacivanjem različitih materijala u kompoziciju, povezuje ogledalo, koje dominira u svim ovim djelima. Nekoliko radova “ulaze u prostor” i komuniciraju sa gledaocem u vidu kugle ili pružene šake. Komadi ogledala u većini radova su tu da bi pokazali da sliku čini i onaj ko je posmatrač, a na otvaranju izložbe bilo je mnogo onih koji su se u njima ogledali. Među posjetiocima je bilo najviše Jeleninin prijatelja, umjetnika/umjetnica, kulturnih poslenika/ca iz Budve.
—Postoji izreka da umjetnost ne može da zaživi dobro, ako umjetnik nije iskren pred samim sobom, a po meni, umjetnik je “protočan”, on je samo jedan instrument koji, eto, prenosi nešto. Sa druge strane, ako umjetnost ne provocira, ako ne postavlja neka pitanja upravo kod onoga ko posmatra, opet nije dovoljno dobra. Znači, mora da postoji ta neka interakcija i vrlo često ljudi se nekada i uplaše svog odabira da im se neka slika sviđa, bojeći se kako će neko drugi da vidi njih unutar te slike. Taj proces je jako zanimljiv, poručuje slikarka Jelena Papović za Boka News.
Ovi radovi nisu do sada izlagani. Nastajali su u proteklke dvije godine, međutim, u njih su ubačeni i stari crteži i radovi, neki još iz studentskih dana. Na neki način su i “retrospektiva” Jeleninog stvaranja za njenih pola vijeka života.
-Izloženo je 33 radova, plus tri koja su malo drugačija, više izlaze iz te druge dimenzije, liče na skulpture. Nije slučajno da je odabir pao na 33 rada, to je “magija brojeva” vezana za Isusa Hrista, Nikolu Teslu, ko poznaje to, ko voli da iščitava, on će da shvati. Proces je trajao dvije godine, zadala sam sebi 33 rada, svaki je dimenzija 33X33 santimetara, to je neko istraživanje koje sam započela. Neka ogledala su jednostavna, kvadratna (10X10), a onda sam imala potrebu da negdje razbijam to ogledalo, da ga na taj način postavljam unutar rada, a sam naslov je onda išao dalje, kaže Jelena Papović.
Ovo je njena četvrta samostalna izložba u Kotoru – prvi put se ovdašnjoj publici predstavila 1998. godine u Galeriji “Stari grad” na Trgu od oružja, zatim 2002. godine u galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković”, ponovo u Galeriji “Stari grad” 2006. godine i sad u Gradskoj galeriji.
Jelena Papović
Veći izazov za majke-umjetnice
Jelena Papović je i nastanica u osnovnim školama u Budvi i Petrovcu i profesorka u JUSMŠ “Danilo Kiš” u Budvi, gdje mladima prenosi svoja iskustva i znanja u oblasti likovne umjetnosti i istorije umjetnosti. Članica je Savjeta za kulturu Opštine Budva.
-Bavim se pedagogijom tek osam godina, do tada sam živjela isključivo od slikarstva I od projekata koje sam radila, tako da mislim da se od umjetnosti može živjeti. Sa druge strane, nezgodnije je kada ste žena I kada imate dvoje djece, onda ne možete da budete toliko frekventni, ne možete da pratite sve ono što se u likovnom svijetu dešava. Crna Gora je mala I trebalo bi da pratite I ono što je u Podgorici, u Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Cetinju, u Beranama, Kolašinu, da imate kontakt sa ljudima i da radite. Zato muškarci lakše uspijevaju, jer kada ste majka, što je moj odabir, morate ipak da budete zadržani sa nekm određenim obavezama, koje oni nemaju, primjećuje Jelena Papović.
Jelenini radovi sa ogledalima
Suočavanje sa samim/samom sobom
-Kombinovanom tehnikom Jelena je spajala staro i novo, tu su brojni elementi morskih motiva, koji se svuda provlače , do kamena koji je nezaobilazan u tom stvaralaštvu, riba, svih morskih životinja, djece i tu je negdje i mitologija koju Jelena koristi u svom stvaralaštvu i Eros i Tanatos koji je nezaobilazan simbol svega onoga što ona radi. U ovim slikama ona je uspjela da sve to sublimira u jednu izložbu koja na neki način predstavlja poziv da se pogleda u Jelenu, u njeno stvaralaštvo, ali isto tako, slike sa ove izložbe, gdje god da se nalaze u budućnosti, na neki će način reflektovati i sve ljude koji će se oko njih nalaziti, svi ćemo moći da pogledamo kroz ove slike i da vidimo sami sebe…
Divna stvar kod Jelene je da, pored njenog stvaralaštva, ona je osoba koja se bori za kolektiv, bori se protiv svih loših stvari koje se oko nas dešavaju i čini mi se da se cijela ta borba nekako dešava u tim njenim slikama. Samim tim, ti Jelena nemaš problem da se pogledaš u ogledalo i to je divno, kazala je otvarajući izložbu Maja Pelević, dramaturškinja, koja pomno prati umjetnost Jelene Papović.
Dani Beograda, koji se ove godine održavaju u sklopu programa 55. Praznika mimoze, izazvali su veliku zainteresovanost kod Novljana i gostiju našeg grada, što je pokazalo i Skadarlijsko veče održano sinoć u Gradskoj kafani.
U specijalitetima restorana „Velika Skadarlija“, starogradskoj i skadarlijskoj muzici u izvođenju tamburaškog orkestra Harizma, uživali su mnogobrojni gosti u Gradskoj kafani i do ponoći guštali u duhu poznate boemske četvrti.
Među mnogobrojnim zvanicama sinoć je bio i konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović. Za Dane Beograda na Prazniku mimoze ističe da je u pitanju zanimljiva priča i prezentacija turističkog sadržaja i ponude glavnog grada Srbije, kulturnih manifestacija i starog Skadarlijskog jezgra, a sve kako bi oni koji borave u Herceg Novom na isti način zavoljeli Beograd i Skadarliju kao što Beograd voli Herceg Novi.
„Mislim da buduća izgradnja infrastrutkure, a i povezivanje avionskih letova u sve većem broju govori da će se u budućnosti značajan broj turista vratiti tamo gdje je nekada davno boravio na Jadranu, na ovom području obale Crne Gore i da će sezona u ovoj godini biti posjećena mnogo značajnije nego ranijih godina“, naglasio je Rogović.
Prema riječima PR Turističke organizacije Beograda, Jelene Stanković, do sada su u Herceg Novom gostovale razne izložbe, predstave, kabare, što će biti praksa nastavljena i ubuduće.
„Ono što je sada neizostavni dio su čuvene Skadarlijske večeri u Gradskoj kafani. Skadarlija je jedna od najposjećenijih turističkih lokacija Beograda. Beograđani obožavaju Skadarliju i to svi turisti koji dođu u naš grad i osjete, a onda u želji da dožive lokalni ambijent i provedu vrijeme u čuvenoj ulici, koja i dalje čuva duh sa kraja 19. i početka 20. vijeka“, kazala je Stanković.
Sinoćnje druženje je zapravo nastavak aktivnosti iz Beograda – prošle sedmice održan je Sajam turizma gdje se predstavila i Turistička organizacija Herceg Novi, nakon čega je uslijedila organizacija Dana Beograda na 55. Prazniku mimoze.
„Sve ovo je plod saradnje turističkih organizacija, ali i Herceg festa i Opštine Herceg Novi. U okviru Dana Beograda imamo izložbu Muzeja Nikola Tesla, kojem smo prvi grad domaćin u Crnoj Gori, zatim književno veče Vladimira Pištala, a sada i Skadarlijsko veče. Mi smo sa promocijom ovogodišnjeg izdanja Praznika mimoze počeli još u oktobru prošle godine, iako dozirano zbog programa Nove godine i njenog dočeka. Nakon novogodišnjih praznika krenuli smo „udarnički“ u promociju mimoze po regionu i to je dalo rezultate“, istakla je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Milja Vitorović.
Skadarlijskoj večeri prethodila je promocija romana “Pesma o tri sveta” Vladimira Pištala u foajeu Dvorane Park, a dan ranije otvorena je i izložba Muzeja Nikola Tesla, čija će postavka trajati narednih mjesec dana.
Organizatori su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
Učesnici su istakli da bi voljeli da se bave folklorom, plesom, različitim sportskim aktivnostima, kao i da posjećuju vršnjake/inje s oštećenjem sluha i/ili govora u drugim zemljama
Radionica s učenicima/ama s oštećenjem sluha i/ili govora održana je u JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović”-Kotor, sa ciljem da se mladi informišu o svojim pravima i mogućnostima za njihovu realizaciju, da se podstaknu da otvoreno razgovaraju o ključnim problemima koji im otežavaju inkluziju, kao i da se daju preporuke za aktivnosti koje bi ih osnažile za uključivanje u društvenu zajednicu. Sa učesnicima je razgovarala Miroslava-Mima Ivanović, trenerica s invaliditetom, izvršna direktorka Inicijative mladih sa invaliditetom Boke (I MI Boke), koja je I osmislila ovu radionicu povodom Svjetskog dana NVO, u utorak, 27. februara.
Fokus radionice u kojoj je učestvovalo 13 učenika/ca s oštećenjem sluha i/ili govora, bio je na pružanju besplatne pravne pomoći za ostvarivanje prava na uslugu tumačenja i prevođenje na znakovni jezik i aktivnosti koje bi doprinijele povećanju njihove društvene uključenosti. Jedan od učesnika je istakao svoje iskustvo posjete sličnoj instituciji u Rumuniji, gdje osobe s oštećenjem sluha i/ili govora u praksi ostvaruju pravo na uslugu tumačenja i prevođenja na znakovni jezik, dok su se svi/e učesnici/e složili/e da nemogućnost ostvarivanja tog prava ih značajno ograničava u uključivanje u redovan život zajednice. Učesnici/e su istakli/e da bi voljeli da se bave folklorom, plesom, različitim sportskim aktivnostima, kao i da posjećuju vršnjake/inje s oštećenjem sluha i/ili govora u drugim zemljama.
Finansiranje jedne od predloženih aktivnosti, može biti izabrana za cilj Donatorske večeri za poboljšanje uslova života institucionalizovanih osoba s invaliditetom (OSI), koja će se održati do kraja avgusta 2024. godine.
Ovo je treća radionica I MI Boke s ovom grupom učesnika/ca, a na prve dvije se govorilo o pristupu informacijama u pristupačnom formatu, pravima osoba s oštećenjem sluha i/ili govora i o budućim aktivnostima I MI Boke s ovom grupom. Kako su sami/e učesnici/e preporučili/e održavanje više radionica sličnog tipa, I MI Boke je na ovaj način sprovela njihove preporuke u djelo. Takođe su predstavljene i aktivnosti, koje u okviru projekta „Pronađimo zajednički jezik” doprinose unaprjeđenju socijalne inkluzije učenika/ca s oštećenjem sluha i/ili govora JU Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović”.
Ova Radionica je dio projekta „Krajnje vrijeme za unaprjeđenje ljudskih prava OSI”, koji je podržan kroz subgranting program u okviru projekta „U pravo vrijeme – Podrška zaštitnicima/ama ljudskih prava i OCD u oblasti promocije ljudskih prava i razvoja demokratske političke kulture”, koji realizuju nevladine organizacije Juventas, Help – Hilfe zur Selbsthilfe, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi, Kvir Montenegro i Otvoreni centar Bona fide, finansira Delegacija Evropske unije kroz program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za Crnu Goru 2022 (EIDHR) – ctr. 438-535, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. U okviru projekta su, pored ove Radionice, održane još tri radionice sa korisnicima/ama JU Zavoda „Komanski most”, JU Doma starih „Grabovac“ Risan i pacijentima/kinjama smještenim u JZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor.
Na stazi Kameno-Borići dužine 2 100 metara, u organizaciji AMSK “Herceg Novi” koji je nedavno obnovio rad, ovog vikenda biće održana Zimska brdska auto trka Kameno-Borići 2024. „Kup Mimoze”.
Goran Milošev i njegovi saradnici obnovili su auto trku Kup Mimoze, takmičenje koje je poslednji put održano 14. marta 1995. godine, sa rekornom posjetom oko deset hiljada gledalaca.
Prije skoro tri decenije, na ovaj trci nastupali su najbolji automobilisti tog vremena, poznati jugoslovenski vozači: Vesko Prlainović, Željko Kosać, Željko Bato Banićević, Rade Đurović, Milovan i Milun Vesnić, Čedomir Brkić, Željko Šestović, Damir Osmanaći i drugi.
Prema najavama na trci će učestvovati oko 35 vozača iz domaćih klubova, a očekuju se i gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, što će ovoj sportskoj manifestaciji dati i međunarodni karakter.
Prema programu trke sutra, 2. marta, poslije tehničkog prijema i verifikacije učesnika, start prvog zvaničnog treninga je u 12.00, a drugog u 13.00 sati. U nedelju, 3. marta, start prve vožnje je u podne, a druge sat kasnije. Obje vožnje se sabiraju za plasaman.
Staza će za saobraćaj biti zatvorena u 11.00 sati.
Atraktivna sportska manifestacija – Picgin biće održana u subotu, 2. marta na plaži kompleksa Portonovi u Kumboru.
„Za sve gušte“ sviraće klapa Stari kapetan. Prema riječima organizatora i učesnika Vuksana Stamenkovića do sada je prijavljeno 11 ekipa.
-Dobili smo prijavu ekipe iz Banja Luke. Ove godine imamo i noviteta kada je riječ o nagradama. Za ekipu koja osvoji prvo mjesto nagrada je 300 eura, drugo 200 i treće 100 eura. Ekipe se mogu prijaviti do sam početka takmičenja. Ekipa „Got“ priprema kao i svake godine specijalno iznenađenja, kazao je Stamenković.
Broj telefona za prijavu ekipa i informacije +382 69 22 88 37 ili na Instagram profilu Tim Got.
Zagrijavanje je od 10, a takmičenje počinje u 11 sati.
Vladimir Putin obraća se naciji- Foto: Gavriil Grigorov / REUTERS
Washington i Pariz nazvali su neodgovornima riječi ruskog predsjednika koji je upozorio zapad na stvarni rizik nuklearnog rata ako pošalje svoje vojnike da se bore u Ukrajini, te je rekao da Moskva ima oružje da napadne ciljeve na zapadu.
– Ovo nije prvi put da vidimo neodgovornu retoriku Vladimira Putina. Ovo nije način na koji treba govoriti čelnik jedne zemlje koja posjeduje nuklearno oružje, rekao je Matthew Miller, glasnogovornik State Departmenta.
U govoru, ruski se predsjednik obratio zapadu rekavši da “moraju shvatiti da mi također imamo oružje koje može pogoditi mete na njihovom teritoriju. Sve to stvarno prijeti sukobom s uporabom nuklearnog oružja i uništenjem civilizacije.”
Američki je dužnosnik podsjetio da je Washington ranije komunicirao s Rusijom “o posljedicama uporabe nuklearnog oružja”.
– No nemamo znakova da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje, kazao je.
Francuski ministar oružanih snaga Sebastien Lecornu pozvao je u četvrtak Putina da ne bude neodgovoran.
– Pažljivo sam slušao što je jutros rekao predsjednik Ruske Federacije. Kada predstavljate nuklearnu silu, nemate pravo na neodgovornost i izazivanje eskalacije, izjavio je Lecornu novinarima.
– Ruski predsjednik također je govorio o prijetnjama koje dolaze sa zapada. Nema prijetnji za Rusku Federaciju, nastavio je Lecornu. To je govor koji se sastoji od glumljenja žrtve i napadnutog, a svi dobro znaju da je Rusija agresor u Ukrajini, dodaje.
JU Muzej i galerija Tivat uz pokroviteljstvo Opštine Tivat objavljuje javni poziv za novoustanovljeni “Tivatski likovni salon Pean – Sindik”. Poziv je otvoren za slikare ex YU regiona, od 1. marta do 1. avgusta 2024.
JU Muzej i galerija Tivat, već dugo radi na poboljšanju kako muzejskog tako i likovnog života ustanove. Na predlog svog člana, slobodnog umjetnika, slikara Mila Albijanića, Savjet ove institucije kulture je kreirao i usvojio pravilnik o novoustanovljenom likovnom salonu.
“Uzeli smo imena dva, za Tivat izuzetno važna umjetnika koji su svojim imenom i stvaralaštvom zadužili naš grad. Anton Pean i Miljenko Sindik dva su simbola tivatskog slikarstva. Salon je posvećen sjećanju na njih i njihovo djelo. Sa ovim salonom Tivat i posebno naša Ustanova, znatno će uticati na jačanje renomea grada i ustranove na kulturnom nebu Crne Gore i regiona” – istakao je idejni tvorac salona Mile Albijanić.
“Muzej i galerija Tivat na čijem sam čelu, sa zadovoljstvom je prigrlila ovakav projekat i sa posebnom pažnjom će ga njegovati, uz ambiciju da preraste u jedan od najperspektivnijih likovnih događaja u regionu” – istakla je ovim povodom direktorica Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić.
Pravilnik i aplikacioni formular mogu se preuzeti na zvaničnoj internet prezentaciji Muzeja i galerije Tivat: www.muzejigalerijativat.me.
Opasnost prolaska kroz Crveno more je ugrozila globalnu razmjenu, a problem je i vodostaj u Panamskom kanalu. Rezultat su opet visoki troškovi transporta i muka špeditera držati se rokova, piše seebiz.eu.
I trgovina s Kinom je umalo desetkovana: ujutro 21. veljače je teretni brod udario most pred lukom Guangzhou i djelomice ga je srušio. Taj kineski grad sa 16 milijuna stanovnika je jedno od najvažnijih transportnih čvorišta kineske razmjene sa Zapadom, a zbog nesreće se isprva razmišljalo i zatvaranju luke.
Luka je ipak ostala otvorena, ali brodski prijevoznici i bez toga imaju dovoljno muka. Oni su ključni za svjetsko gospodarstvo – 80% globalne razmjene se odvija preko mora, ali osim uobičajenih nevolja i piraterije, još od prošle godine je postao rizik prolaziti kroz Sueski kanal i onda u Crvenom moru biti izložen napadima iz Jemena. Kroz Suez trenutno prolazi 42% manje brodske tonaže nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine.
Proći i kroz Panamski kanal u posljednje vrijeme nije lako, tamo pak zbog rekordno niskog vodostaja. To znači da brodovi trebaju prolaziti daleko, daleko duži put oko Afrike ili Južne Amerike kako bi došli do cilja. A to je i daleko skuplje i vremenski mnogo duže: svi planovi isporuka su postali tek liste lijepih želja.
Jeremy Nixon, direktor singapursko-japanskog brodskog prijevoznika Ocean Network Express (ONE) za Financial Times priznaje da je “Express” u nazivu tvrtke postao nedostižni izazov. Najkasnije od prošlog prosinca više nitko ne zna kad će neki brod stići u luku – što znači i da nije planirano da tamo iskrcaju svoj teret: “Svi nastoje držati se termina i u više luka je već golema gužva”, kaže Nixon. To se odnosi i na Šangaj i Dubaj, ali i luke oko Gibraltara gdje se brodovi spremaju na mnogo duži put: oko Afrike, a ne kroz Suez.
Računica ovog prijevoznika je jasna: uz postojeći promet robe, ONE treba 12 brodova za plovidbu između Azije i sjevera Europe. Ali sad, kad plove oko Rta dobre nade za put do odredišta i nazad nastaje ritam od 102 dana za svaki brod – a i to ako pravodobno bude natovaren i ispražnjen. To pak znači da im sad treba 16 brodova za istu količinu robe u istom vremenu, makar je kapetanima naloženo da plove 10 do 15% brže nego što je to ekonomična brzina broda.
To pak guta skupo gorivo i zagađuje okoliš, ali niti to nije dovoljno: “Globalno, jednostavno nema dovoljno brodskog kapaciteta kako bi se nadoknadio duži put kojeg treba prijeći”, sažima Nixon. Jer i brodari su se opekli u kolapsu brodskog prijevoza za vrijeme korone: nitko nije niti pomišljao naručiti novi brod. Sad brodogradilišta rade punom parom – za ovu, 2024. se računalo povećanje brodskog kapaciteta za nekih 3%, ali će ispasti prije 8% – no brodovi još nisu spremni.
Osim toga, to je dvosjekli mač: da, možda se isplati novi brod po ovim cijenama transporta. Ali kad brodova bude više i cijena će pasti – hoće li se to isplatiti?
Jer trenutno su cijene transporta zastrašujuće: u kontejnerskom prijevozu između Europe i Šangaja je cijena od prosinca do veljače u prosjeku narasla za 256%. Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) ukazuje na “globalne gospodarske posljedice u kontejnerskom transportu” koje neminovno vode do kašnjenja u isporuci i većih cijena: “Puni učinak više cijene transporta će potrošači osjetiti unutar ove godine”, procjenjuje ured Svjetske organizacije. A onda je tu i šteta za okoliš: trase su mnogo duže, brodovi su prisiljeni voziti brže što ispada nekih 70% više stakleničkih plinova na trasi između Dalekog istoka i Europe.
