Bujični kanali u Kotoru nemaju kapaciteta da prihvate obilnu vodu izazvanu kišom

0
Poplava na cesti kod Bolnice Kotor

Sve slabe „karike“ u vodovodno-kanalizacionom sistemu Bokokotorskog zaliva postanu vidljive uvijek pri obilnim padavinama, kakve su bile i ove subote u cijelom priobalju. Južina i olujni vjetar u talasima su donosili jaku kišu, koja je izazvala nagli priliv vode sa padina okolnih brda, opteretila bujične kanale i izbila kroz šahte.

Jedna od najopterećenijih šahti je i ona na prilazu Kotorskoj bolnici (KBC), iz koje je voda kuljala i prelivala se obilno preko ceste, ometajući tako saobraćaj i dovodeći u pitanje bezbijednost vozača i putnika. Ni autobusko stajalište nije bilo pošteđeno bujice, koja je u tom dijelu potopila cijeli priobalni pojas da bi se potom ulila u more.

Poplava na cesti kod Bolnice Kotor

Mještani smatraju da su šahte pune raznoraznog otpada, plastičnig boca i kesa, te da zbog toga voda nema slobodan protok i izliva se preko puta.

Bujični kanali u Kotoru nemaju kapaciteta da prihvate obilnu vodu izazvanu kišom
Poplava na cesti kod Bolnice Kotor

Ni Boka nije „imuna“ na globalne klimatske promjene, očigledno je da se i nivo mora u Zalivu povećava, a postojeća infrastruktura, kako ona u Starom gradu,  tako i na mnogim kritičnim mjestima gdje su atmosferski kanali začepljeni ili devastirani nekontrolisanom urbanizacijom, više nije dovoljno efikasna da isprati sve ekstremne meteorološke (ne)prilike izazvane obilnim padavinama. Potrebno je da nadležni razmotre moguću taktiku preventivne zaštite od mogućih poplava, čiji smo svjedoci svaki put kada padne velika kiša.

/M.D.P./

Zagađenje otpadom stvar od nacionalog interesa, sistemski reagovati

0
Zagađenje otpadom stvar od nacionalog interesa, sistemski reagovati
Otpad – Foto Komunalno Kotor

U Crnoj Gori se mora hitno reagovati na svim nivoima jer je zagađenje otpadom stvar od nacionalnog interesa, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Zero Waste Montenegro i dodaju da spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i odživa rješenja.

Programska koordinatorka u toj NVO Vanja Cicmil kazala je u intervjuu agenciji MINA da je upravljanje otpadom kompleksna oblast koja ima značajne posljedice na klimatske promjene zbog načina na koji se otpad obrađuje i zbrinjava.

Prema njenim riječima, da bi se u Crnoj Gori u toj oblasti napravio napredak neophodne su sistemske i sinhronizovane promjene na svim nivoima.

“Neophodno je hitno reagovati na svim nivoima, i lokalnim i centralnom, jer zagađenje otpadom kojem danas svjedočimo u Crnoj Gori je stvar od nacionalnog interesa, utiče na javno zdravlje, prirodno okruženje, crnogorsku privredu, turizam, dakle na sve aspekte života”, kazala je Cicmil.

Ona je navela da su klimatske promjene kojima svjedočimo u velikoj mjeri izazvane ljudskim aktivnostima, a prije svega kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Objašnjavajući da su glavni izvori tih emisija sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) za proizvodnju energije i transport, Cicmil je naglasila da je jedan od uzroka i način na koji se obrađuje otpad.

Ona je istakla da klimatskim promjenama doprinose sječe šuma, promjene u korišćenju zemljišta, industrijska proizvodnja, ali i sektor otpada koji značajno doprinosi emisijama.

“Smanjenje ovog uticaja zahtijeva sistemske promjene u energetskom sektoru, transportu, industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, i njihovo usklađivanje sa održivim praksama u upravljanju resursima i zaštitom prirode”, rekla je Cicmil.

Ona je objasnila da se otpad koji završi na deponijama anaerobno razlaže, čime se ispuštaju emisije metana, snažnog gasa sa efektom staklene bašte.

Cicmil je naglasila da ni spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja.

“Magična rješenja koja obećavaju brzo, ali i skupo, rješavanje nagomilanog otpada, kao što su spalionice, postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, termička obrada i slično ne bi se smjela uzimati u obzir”, kazala je Cicmil.

Ona je objasnila da takva rješanja nijesu ekonomski isplativa i dodala da su operativno nefleksibilna.

Osim toga, takva postrojenja, prema riječima Cicmil, imaju ogroman negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.

Ona je kazala da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom u skladu sa propisanom hjerarhijom prioriteta i principima cirkularne ekonomije, za šta, kako je dodala, već postoje dokazano efikasni i javno dostupni načini i smjernice koji su uklopljeni u zero waste metodologiju, odnosno metodologiju nultog otpada, koju preporučije i Evropska unija (EU).

Crnogorskim karatistima još tri zlatne medalje i prvo mjesto u generalnom plasmanu

0
Crnogorskim karatistima još tri zlatne medalje i prvo mjesto u generalnom plasmanu
Karate-reprezentacija-CG

Karate reprezentacija Crne Gore posljednjeg, trećeg, takmičarskog dana seniorskog prvenstva Balkana u Podgorici osvojila je tri zlatne medalje i nastup na šampionatu završila kao prvoplasirana u generalnom plasmanu.

Crnogorski karatisti do prvog mjesta došli su sa sedam zlatnih, jednom srebrnom i tri bronzane medalje.

Prvaci Balkana posljednjeg dana šampionata postali su muški i ženski kata timovi i muški tim u borbama.

Na korak od pobjedničkog postolja bio je i ženski tim u borbama, ali je izgubio meč za medalju.

Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić, u finalu pobijedio je Tursku 25,70 – 24,40.

Muski-tim-u-borbama

Prethodno je slavio i protiv Srbije 24,90 – 23,30 i treći put uzastopno došao do zlatnog balkanskog odličja.

“Zlatna medalja i titula prvaka Balkana predstavlja sjajnu uvertiru za Evropsko prvenstvo u Zadru. Forma ide uzlaznom putanjom, nadam se da će nas i zdravlje poslužiti”, rekao je Mijač.

Ženski tim, za koji su nastupali Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena Canović, u finalu pobijedio je Srbiju 24,40 – 23,70.

Zenski-kata-tim

U polufinalu crnogorski tri eliminisao je Bosnu i Hercegovinu 23,70-23,10.

“Ostvarile smo veliki uspjeh. Zlatna medalja biće nam veliki podstrek za još jači rad, kako bi još spremnije dočekale naredna takmičenja”, rekla je Canović.

Muška ekipa u borba do zlatne medalje došla je pobjedom protiv Srbije 3:1.

Ekipa u sastavu, Nenad Dulović, Nikola Malović, Nemanja Mikulić, Emre Saljiu, Nemanja i Lazar Jovović i Lazar Potpara, prethodno je slavila protiv Hrvatske 3:2 i Turske 3:0.

“Čestitke momcima na izvanrednom rezultatu. Postali smo prvaci Balkana, a o veličini ostvarenog rezultata najbolje govori činjenica da smo pobijedili Hrvatsku, prvake Evrope, a u finalu Srbiju, koja je prošle godine bila šampion Balkana”, rekao je Malović.

Ženska ekipa u borbama, za koju su nastupali Vasilisa Bujić, Ana Drašković, Milena Jovanović i Dragana Konjević, eliminisala je na startu Tursku, dok je u meču za finale izgubila od Hrvatske.

U meču za medalju nijanse su odlučile na stanu selekcije Kosova.

muski-kata-tim

Zlatne medalje juče su osvojili Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67) i Nemanja Mikulić (do 75), a u petak Vladimir Mijač u katama.

Srebrni je bio Nikola Malović (do 84), dok su bronzane medaje osvojili Ognjen Otašević (do 60), Nemanja Jovović (preko 84) i Milena Jovanović (preko 68).

Uspješan nastup imao je i Igor Dijanić, koji je u konkurenciji veterana preko 45 godina (kategorija preko 85 kilograma) osvojio bronzanu medalju.

Šampionat u dvorani Verde okupio je 298 takmičara iz 12 država, članica Balkanske karate federacije.

Inicijativa upućena Jadroliniji: Neka se trajekt koji plovi na relaciji Split – Vela Luka, nazove Oliver!

0
Inicijativa upućena Jadroliniji: Neka se trajekt koji plovi na relaciji Split – Vela Luka, nazove Oliver!
Trajekt – Foto: M. LEVAK / Novi list

“Vodi me tamo kraj plavoga mora, vodi me…”, pjevao je Oliver koji je dobro znao koliko je more važno u životu svakog Splićanina i Dalmatinca. Baš zato je Tomislav Mrduljaš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, predložio da se novi brod u floti Jadrolinije, koji plovi na relaciji Split – Vela Luka – Split, nazove Oliver Dragojević ili, jednostavno, Oliver.

Nekim ljudima ne treba prezime da bi svi odmah znali o kome se radi, piše Slobodna Dalmacija.

“Bio je običan, a opet veliki čovjek, koji je pjesmom ušao u naše domove. Oliver je, još za života, ostavio neizbrisiv “trag u beskraju”. Smatramo da nema čovjeka koji se ne bi potpisao ispod ovih rečenica Igora Brešana i da nema onog koga nije dotaknuo neki otpjevani stih pjesme i glas Olivera Dragojevića”, govori Mrduljaš.

VJEČNI TRAG

Kaže da bi time brod nazvan po znamenitom pjevaču i glazbeniku, veloluškom Splićaninu, povezivao dva najdraža Oliverova grada.

“Brod Oliver bio bi spomen na vječni trag koji je Oliver ostavio u nasljeđe generacijama. Ponosno sačuvajmo uspomenu na velikog umjetnika čije su pjesme spajale svijet i brisale granice te ugostimo brojne prijatelje, domaće i strane turiste na brodu koji će nositi njegovo ime. Pokažimo svima da cijenimo naše najveće umjetnike koji su stvarali našu glazbeno-kulturnu baštinu i kolika je bila njihova ljubav prema moru i domovini”, poručuje Mrduljaš.

Novinari Slobodne Dalmacije uputili su upit s ovim prijedlogom Jadroliniji, a kazali su im da će prijedlog gospodina Mrduljaša razmotriti. Radi se o nedavno kupljenom brodu koji je u flotu Jadrolinije stigao iz Grčke, a čije je trenutno ime Vela Luka.

Judo klub Tivat uspješan na 41. međunarodnom kupu Mimoza u Igalu

0
Judo klub Tivat uspješan na 41. međunarodnom kupu Mimoza u Igalu
Judo klub Tivat

Judo klub Tivat učestvovao je juče na 41. međunarodnom kupu Mimoza u Igalu. Turnir je okupio oko 400 takmičara i takmičarki, i klubove iz Crne Gore, Srbije, BIH, i Hrvatske.

Takmičare Judo kluba Tivat nji 32 vodili su treneri Igor i Danijela Tatar, Žarko Lalićević i Anđela Gojković.

Judo klub Tivat osvojio je dva pehara na turniru! Prvi u kategoriji za najbolje poletarke, a drugi za osvojeno ekipno treće mjesto.

Takođe je i u samoj završnici organizator turnira zauzeo drugo mjesto na sveukupnom plasmanu, a koje je pripadalo Judo klubu Tivat sve do samog kraja. Elektronski smo pratili i mi i roditelji, tako da smo svi ostali iznenađeni, da se i to može desiti. Primjedbe nam nisu usvojene, valjano obrazloženje nismo dobili, žalbe sudijskoj komisiji podnijete, ali sve uzalud.

Svakako radost naše djece, zahvalnost i podrška njihovih roditelja nama, daju nam vjetar u leđa da radimo još jače i uzdignemo se iznad svega. Primjerima i stazama kojima gazimo, stvaramo put za našu djecu i generacije koje dolaze.

Za Judo klub Tivat pojedinačni rezultati izgledaju ovako: Ema Baletina zlatna medalja, Mina Gogić zlatna medalja, Ksenija Kasalica zlatna medalja, Amelia Waddington zlatna medalja, Lazar Rikalo zlatna medalja, Hana Đukić zlatna medalja, Helena Tripinović srebrna medalja, Nikolija Adžić bronzana medalja, Sofija Šućur bronzana medalja, Elena Škrivan bronzana medalja, Hanife Goza bronzana medalja, Dina Luković bronzana medalja, Lazar Mijović bronzana medalja, Sara Tafovska bronzana medalja, Bojana Praščević bronzana medalja

Ostatku ekipe koji je učestvovao na turniru, nedostajalo je malo više sportske sreće, a i samih priprema, na čemu ćemo raditi odmah sa prvim treninzima koji nam dolaze. Svakako smo i više nego zadovoljni, jer u zadnjim turnirima na koje je učestvovao Judo klub Tivat, dospjeli smo u sami vrh po sveukupnom plasmanu.

Dokaz smo da se marljiv rad na kraju uvijek isplati, zadovoljstvo nam je raditi sa ovako divnom djecom, i roditeljima još jednom veliko hvala na bezrezervnoj podršci, poručuju iz Judo kluba Tivat.

Istra: Stranci kupuju nekretnine u unutrašnjosti poluotoka

0
Istra: Stranci kupuju nekretnine u unutrašnjosti poluotoka
Istra — Pazin_Ograde_konoba foto TZ Istra

Da stranci sve češće kupuju nekretnine kod nas, nije novost. No činjenica je da ih više ne zanimaju toliko lokacije uz more, nego u unutrašnjosti. Sve popularnija postaje središnja Istra. Neki kupuju kuće isključivo za sebe, a neki i za iznajmljivanje.

Istra je već godinama među najpoželjnijim hrvatskim odredištima za kupnju nekretnine. Iako cijene nisu niske, posebno za prosječan hrvatski džep, kupaca ima.

– Interes je uvijek lokacija, lokacija, lokacija… Zatim je tu cijena i popratni sadržaj. Stranci jako vole prirodu, to nije centar grada. Po mome iskustvu, stranci ne traže nekretnine u centru grada, nego na periferiji, recimo Medulin je interesantan, Fažana pa čak i Vodnjan, rekao je za HRT Laci Debeljak, agent za nekretnine.

Blizina mora već dugo nije presudan faktor. Zato je unutrašnjost poluotoka postala iznimno tražena, posebno među strancima.

Sveti Petar u Šumi primjer je općine u središnjoj Istri koja privlači sve one koji žele spoj autentičnosti i udobnosti modernog života.

– Tu je više faktora, jedan je druželjubivost ljudi, neki od njih su kupili kuću jer su planirali par mjeseci boraviti tu pa su se na kraju preselili. Evo, imamo nekoliko učenika u našoj osnovnoj školi, rekao je Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi.

Mnogi koji su vidjeli priliku za investiciju i sami se odlučuju na život u Istri.

– Mi smo htjeli doći u unutrašnjost Istre da vidim autentičnu Istru. Kupili smo kuću s kojom smo kupili tvrtku koja je registrirana za turizam, kaže Vinko Breznik iz Slovenije.

No nisu samo investitori odabrali Istru.

U središnjoj Istri, u selu sa samo trideset stanovnika, živi Amerikanac Nial Brannigan. Supruga mu je Hrvatica iz Bjelovara, a Istra im je bila dugogodišnja želja.

– Mirno je, gotovo nema stresa, okoliš je predivan, vrijeme je savršeno, prošle godine isto je bilo divno vrijeme, to je taj potpuni doživljaj, kaže Nial Brannigan iz SAD-a.

Tivat – obilna kiša napravila probleme

0
Tivat – obilna kiša napravila probleme
Foto Radio Tivat

Nevrijeme koje je sinoć zahvatilo Boku Kotorsku stvorilo je mnogo problema i na području tivatske opštine.

Na putu ka Solilima su zbog obilnih padavina bila zaglavljena četiri automobila.

U mjestu Lepetane je, kako prenosi Radio Tivat, došlo do odrona. Tamo se saobraćalo jednom trakom.

Naselje Mažina je bez struje, pošto je došlo do požara uelektro-ormaru u jednoj zgradi.

Saobraćajnica kroz Solila prema MZ “Krtoli” bila je u potpunosti poplavljena, te se njom nije moglo saobraćati.

“Najkritičnije je bilo na saobraćajnici od kotorskog kružnog toka prema kružnom toku na Solilima, gdje je još uvijek na snazi obustava saobraćaja u očekivanju da se voda povuče i omogući promet”, kazao je danas šef Komunalne službe Tivat, Miloš Tripinović.

“Mještani Krtola pri svakoj većoj kiši budu odsječeni od grada i važnih gradskih institucija i to se godinama ponavlja. Dani sa puno padavna uvijek nanovo aktuelizuju ovaj problem i podsjećaju na neophodnost otvaranja alternativnih puteva i ruta preko Solila i Grabovca” podsjetio je potpredsjednik Opštine Tivat Jovan Brinić.

Počela izgradnja javne rasvjete od Njivica do Graničnog prelaza Kobila

0
Počela izgradnja javne rasvjete od Njivica do Graničnog prelaza Kobila
Radovi rasavjeta – GP Kobila

Postavljanjem javne rasvjete od skretanja za Njivice do Graničnog prelaza Kobila (CG – HR) biće u potpunosti završen projekat osvjetljavanja magistralnog pojasa na teritoriji opštine Herceg Novi.

Na ovoj trasi, dugoj oko 2 km biće postavljeno 68 stubova rasvjete.

Radovi su u toku, a izvođač, kompanija La Collina iz Podgorice, po ugovoru ima 45 kalendarskih dana da završi posao. Opština Herceg Novi je za ovaj projekat budžetom opredijelila skoro 166 000 eura sa PDV-om.

Podsjećamo da je 2020. godine urađena prva faza po ovom projektu, od Karaule do skretanja za naselje Njivice, u dužini od 1.2km. Završetkom ovog projekta biće kompletno osvjetljena magistrala od Kamenara do graničnih prelaza Debeli brijeg i Kobila.

Rukovođeni osnovnom potrebom da svaki dio opštine bude pokriven javnom rasvjetom, lokalna samouprava na ovaj način doprinosi i većoj bezbjednosti učesnika u saobraćaju, ali i mještana tog dijela naselja.

Devet saobraćajnih nezgoda, tri osobe teže povrijeđene, za 24 sata

0
Devet saobraćajnih nezgoda, tri osobe teže povrijeđene, za 24 sata
Policija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se devet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe teže povrijeđene, a četiri lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo pet saobraćajnih nezgoda.

Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Danilovgradu, Kotoru i Budvi.

Izdat je 241 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Rusi iz Budve poručili: Mir Ukrajini, sloboda Rusiji

0
Rusi iz Budve poručili: Mir Ukrajini, sloboda Rusiji
Foto Jasna Vukićević – RFE

Rusi koji žive u Budvi organizovali su antiratni skup povodom dvogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Okupljeni su nosili ukrajinske zastave, poruke “Mir Ukrajini, sloboda Rusiji”, a razvili su i transparent “Terorista Putin uništava Ukrajinu, ubio je opozicionara Alekseja Navaljnog”.

Tokom dvosatnog skupa, po vjetru i kiši, nekoliko stotina Rusa su skandirali “Ne ratu”, a govornici su obraćanja završavali uzvikom “Slava Ukrajini”.

Ovaj skup je nastao iz našeg osjećaja užasa i ljutnje zbog svega što Putinova vlast čini u Ukrajini, ali i zbog svega što se događa u samoj Rusiji, kao sa ubistvom Navaljnog, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedna od okupljenih, Ljudmila iz Moskve.

– Korjen svog užasa u Ukrajini i Rusiji je Putin i njegova politika, i ovim skupom želimo da pokažemo da to jasno vidimo, i da smo protiv onoga što radi – kaže Ljudmila.

Na pitanje je li na dan početka invazije mislila da će rat ući već u treću godinu, Ljudmila kaže da u njenoj okolini ljudi nisu vjerovali ni da je rat uopšte moguć.

Foto Jasna Vukićević – RFE

– A onda se desio 24. februar i prva misao mi je bila: ovo je početak povratka u sovjetsko doba – ističe ona.

Na opasku reportera RSE da govori za medij koji je u Rusiji proglašenza “nepoželjan”, Ljudmila odgovara da to neće odvratiti ljude da kažu što misle.

– To što Putinov režim nekome stavi oznaku ‘strani agent’ je za mene tužan znak kvaliteta. Ti obilježeni zapravo govore istinu i svi znamo da je to samo način da se nekome začepe usta, ništa drugo – ocjenjuje Ljudmila.

Sergej je na skup došao jer je, kako kaže, važno da se vidi da ima Rusa koji su protiv rata.

– Sjećam se da sam se na dan invazije plašio da Ukrajina neće uspjeti da zaustavi Putina (Vladimir, predsjednik Rusije). I dalje vjerujem da će ga zaustaviti, možda se neće desiti brzo koliko sam želio, trebaće vremena, ali vjerujem da će Ukrajina pobijediti zlo – kaže Sergej.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u Crnu Goru je došlo na desetine hiljada Rusa. Prema posljednjim podacima, trenutno boravak ima oko 25.000 ruskih državljana.

Najveći dio stacioniran je na Crnogorskom primorju, najviše u Budvi i Baru.

Skup sa istim porukama održan je i u Herceg Novom gdje je grupa Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa obilježila je drugu godišnjicu od početka rata u Ukrajini.

/J.V./