Tokom 2025. godine evidentirano je 758 kružnih putovanja stranih brodova hrvatskim Jadranom, što je tri posto više nego 2024., a putnika je bilo 1,2 posto više ili gotovo 1,1 milijun, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno je na kružna putovanja 2025. u teritorijalno more RH doplovilo 95 stranih brodova-kruzera, što je deset posto više nego 2024. godine, a u Hrvatskoj su boravili i više dana, nešto više od 1.700 ili 2,8 posto više.
Među 16 zemalja pod čijim su zastavama strani kruzeri dolazili 2025. u Hrvatsku, najviše kružnih putovanja ili 233, ostvarili su oni sa zastavom Malte, a slijede brodovi sa zastavom Bahama koji su ostvarili 157 putovanja, Paname s 99 te Norveške sa 78 putovanja.
Dubrovačko-neretvanska županija i u 2025. zadržala je vodeću poziciju za strane kruzere, koji su u njezinom akvatoriju ostvarili 46,6 posto od svih kružnih putovanja u godini, a s 21,4 posto na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija te treća Zadarska sa 17 posto.
Preostale dvije županije u koje su strani kruzeri doplovili na kružna putovanja imale su znatno manji udjel u ukupnom broju tih putovanja – Šibensko-kninska 5,3 posto i Primorsko-goranska oko četiri posto.
Prva luka po posjećenosti stranih kruzera je Dubrovnik, a slijede Split, Zadar, Korčula, Hvar, Rovinj i Šibenik.
Kapetan kineskog broda koji je plovio pod zastavom Hongkonga, optužen za oštećenje podvodnih kablova i gasovoda u Baltičkom moru 2023. godine, izjasnio se danas na sudu u Hongkongu da nije kriv.
Van Venguo, kapetan kontejnerskog broda Njunju Polar Ber (Newnew Polar Bear), izjasnio se pred sudom u Hongkongu da nije kriv po tački optužnice za nanošenje krivične štete.
On se takođe izjasnio da nije kriv za dvije odvojene optužbe koje se odnose na kršenje bezbjednosnih zahtjeva za njegov brod.
Slučajevi sabotaže važnih podvodnih kablova i gasovoda u Baltičkom moru, od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine, povećali su zabrinutost vlada u vezi sa bezbjednošću.
Finske vlasti prethodno su utvrdile da je brod Njunju Polar Ber odgovoran za oštećenje gasovoda Baltikonektor, koji povezuje Finsku i Estoniju, u oktobru 2023. godine. Finska je takođe tražila saradnju Kine u istrazi.
Prema optužnici u koju je AP imao uvid, Ven je optužen da je oštetio gasovod i podvodne telekomunikacione kablove između Finske i Estonije „bez zakonitog opravdanja“ i da je bio „nemaran u pogledu toga da li će ta imovina biti oštećena“.
Taj predmet se vodi pred sudom u Hongkongu zato što je brod registrovan u Hongkongu. Sud je danas saopštio da bi moglo biti pozvano oko 18 svjedoka da daju iskaz u ovom slučaju.
Vašim obraćanjem otkrili ste da radi ličnog animoziteta prema meni nipodaštavate i NVU Maškarada i manifestaciju Međunarodni karneval. Eto, i to ste uspjeli!
Odakle taj lični animozitet sad, o tome ćemo drugi put, sa zadovoljstvom, biće dosta prilika, pa ćemo onda sve razjasniti – što je besprizorno, što je krajnje neprimjeren način, i ko se služi ucjenama, prijetnjama i pritiscima. A sad se držimo isključivo priče o ovoj manifestaciji, i nastupam isključivo kao predstavnik NVU Maškarada Tivat, lično i personalno.
MEĐUNARODNOG KARNEVALA NEMA ZBOG SUJETE PREDSJEDNIKA OPŠTINE ŽELJKA KOMNENOVIĆA.
Upravo tako. Iz hira, obijesti, inata, a ne iz razumnog razloga.
To je jedina istina! Para ima, hvalite se vazda, ali ne date jer karneval organizuje Goran Božović. Sad je sve potpuno jasno. E to je krajnje besprizorno! I besprizorna, a još više smiješna, je vaša (namjerno malo slovo “v”, i u daljem tekstu) konstatacija da tražimo uvećanje podrške “bez navođenja koje nove sadržaje ćemo ponuditi gradu”. Nema tu nikakvih “ličnih proračuna” budžeta, sve ste jasno dobili u projektu, crno na bijelo, ali to vi niti gledate niti vas zanima.
Prošle godine ste nas uskratili za to uvećanje od 70% koje spominjete. Novac je ostao neraspodjeljen, a nas kao organizatore ste uveli u problem. NIKAD VIŠE.
Goran Božović više neće moliti privrednike za novac za karneval da bi poklanjali ubjedljivo najbolju pučku manifestaciju gradu.
Nema potrebe više pričati o karnevalu, značaju i benefitima. To svi znaju i svi sve vide. Međunarodni karneval ne treba nama, nego vama. Treba gradu i građanima, privredi Tivta, a vi ste za sve to izgubili svaki osjećaj.
Imali ste vrhunsku manifestaciju da ne mrdnete prstom. Čak sam vam i svečani prijem za karnevaliste ja organizovao i poklone spremao, vaše je bilo samo da se slikate i uživate. Ova manifestacija vam je dovela svijet u Tivat, i otvorila vrata Tivta ka svijetu. Umjesto da ste zahvalni, da te prilike koristite za dobrobit grada, ponašate se krajnje bahato i nedolično, rušiteljski i revanšistički iz lične sujete, vrlo slično nepomeniku vašem prethodniku.
Ta vaša “veoma značajna” podrška je vazda bila vrlo nedovoljna. 30 hiljada nije malo, nego premalo u odnosu na potrebnih 111,600.00 eura.
Informacije radi, karneval u Budvi pokrivaju institucije sistema 100%, karneval u Herceg Novom pokrivaju institucije sistema 100%, i plaćaju ljude koji učestvuju u organizaciji. Mi smo godinama radili volonterski i pored toga pokrivali trećinu budžeta sponzorstvima iz privatnog sektora.
To što je vama veoma značajna cifra pojela je inflacija. Sa zadovoljstvom se odričemo te cifre u korist, kako rekoste, manifestacija istog ranga, neka im je srećno.
Doveo sam Vam najbogatiju državu Evrope u Tivat, a vi ih sad otjerajte radi lične sujete. Samo ne znam kako ćete sjutra na karnevalu u Luksemburgu objasniti gradonačelniku Petanža pri potpisivanju sporazuma o bratimljenju da karnevala, manifestacije koja je spojila dva grada, više nema. A možda i ne odete, ne bi me čudilo.
Neprimjereno ste se odnosili prema ovom udruženju i u Kavadarcima kad ste potpisivali sporazum o bratimljenju. Nijeste se udostojili ni da pozdravite svoje građane koji na najbolji način predstavljaju i Tivat i Crnu Goru, i zahvaljujući kojima ste došli u Kavadarce, za razliku od predsjednika skupštine Miljana Markovića koji je čak i putovao sa Maškaradom u Kavadarce da bi dogovarao bratimljenje između gradova.
I za kraj jedan savjet, bolje se pripremite kada sa mnom polemišete, trebaće vam.
A Međunarodni karneval će dočekati bolje vrijeme, bez vas, vrlo brzo.
PS. Vidimo se na karnevalu u Petanžu (Luksemburg).
Pozivamo te na prvo zajedničko okupljanje i prezentaciju planiranih aktivnosti programa „Baština područja Kotora – očima mladih“, koje će se održati u petak, 13. februara, u 18 časova, u Muzičkoj sali Centra za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Tokom susreta imaćeš priliku da saznaš više o konkretnim aktivnostima i načinu učešća, da postaviš pitanja, podijeliš ideje i upoznaš druge mlade koji su zainteresovani za temu baštine i prostora kao zajedničkog dobra.
Okupljanje je otvoreno za sve zainteresovane mlade.
Vidimo se!
ps. Ako se već nisi prijavila/o možeš to učiniti do petka 20.2. (rok je produžen). Klikni OVDJE
Projekat sprovodi Expeditio, u okviru projekta BOOST koji podržava Agence Française de Développement (AFD) i u okviru projekta podržanog od strane Opštine Kotor.
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1217. put središnjom proslavom na otvorenom, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske i regije.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradskih glazbi Kotora, Tivta, Puhačkog orkestra iz Marije Bistrice i Puhačkog orkestra Fužine, uputio pred katedralu svetog Tripuna.
Admiral Bokeljske mornarice Mirko Vičević izvršio je smotru mornara, ispaljen je počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo svetog Tripuna.
Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup.
Savlju su prisustvovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Davor Božinović, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, kao i brojne zvanice iz javnog i kulturnog života, predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori i diplomatskog zbora. Također su došli nadbiskupi i biskupi splitsko-makarski, zadarski, dubrovački, šibenski, hvarski, mostarsko-duvanjski, banjalučki, apostolski upravitelj Bosanske biskupije, biskupi u miru, svećenici kotorske biskupije, kao i brojni hodočasnici iz regije i Italije.
Proslavi su prisustvovale sve bratovštvine Bokeljske mornarice 809 iz Hrvatske, kao i vitezovi Sinjske alke.
Nakon svete mise uslijedila je procesija ulicama grada.
Sveti Tripun se liturgijski slavi 3. februara. Odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon 3. februara
Sa željom da entuzijazam začetnika prčanjske karnevalske tradicije bude “lanterna” u stvaranju budućeg kulturnog života, mještani i mještanke Prčanja starije i mlađe generacije, okupljeni pod okriljem NVO “Bope”, proslavili su pola vijeka Karnevala na Prčanju u ponedjeljak, 9. februara u Domu slobode.
U svečanoj atmosferi, uz red priče, red fotografija na video-bimu i na panoima raspoređenim uz zidove sale, pa sve to začinjeno “glasom slavuja” Isidore Nikolić uz gitaru, evocirali su sjećanja na osamdesete godine prošloga vijeka i početke organizovanog maškaranja, na radionice izrade karnevalske lutke i ceremonije spaljivanja Prčanjskog krnja, na nastanak “Testamenta Karnevala” i prčanjske večere “Pašticade” i posebno na ljude koji su u tome učestvovali. Karnerval na Prčanju postoji od davnina, ali je zvanično “oživio” 1976. godine, zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mještana, okupljenih u Odboru za karnevalske svečanosti, koji je preregistracijom u NVO „Bope“ 30. aprila 2010. godine mladima otvorio prostor za kreativnost.
Iz postavke izložbe
-Radujem se večeras, 50 godina se jednom slavi, a najzadovoljniji sam što smo ovu tradiciju održali, priključili su se nekoliko mladih, koji su ozbiljni, ali su skoro svi zaposleni, rade po smjenama, pa se nekako snalazimo. Ima tu prostora za još njih, koji bi nas mogli sjutra naslijediti, a mi smo tu da im pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, jer smo dobro ostarili, kazao je za Boka News Zoran Brguljan, koji je u ovim feštama od početka, kao i Niko Kondanari i Savo Poček, koji su sa prisutnima podijelili svoja sjećanja na karnevalske godine. Publika je pozdravila i Josipa Belana, najmlađeg člana “Bopa”, njegovog oca Božidara Belana i inž.Vitomira Vujovića, koji su dostojno preuzeli odgovornost konstruktora karnevalskih lutaka.
Svojim nadahnutim vođenjem programa i učestvovanjem u osmišljavanju tekstova suđenja Karnevalu, veliki doprinos njegovanju ove tradicije daje i Sanja Čavor, novinarka-urednica Radio Kotora, koja ujedno “razbija” naslijeđene stereotipe da žene u tradicionalnim svečanostima samo kuvaju i služe paštu s gulašom.
Iz postavke izložbe
Po riječima Zvonka Usanovića, već 25 godina predsjednika NVO “Bope”, karnevalske fešte na Prčanj osnovali su Mato Usanović, Toni Rusković, Đuro Usanović, Andrija Usanović, Nino Grandis, Toni Katelan, Ivica Ivović, Tonći Brguljan, Božo Grandis, Joško Apolonio, Momo Jovanović, Daro Kondanari, kao i Mladen Konjović, Niko Kondanari i Božo Usanović, koji su prvi sastanak održali 1974. godine. Dio ove priče kasnije su i Niko Marković, Mato Nikolić, Joško Apolonio, Vlado Janjić, Miho Janović i drugi.
Publika u Domu Slobode – Prčanj
Obraćajući se ispred Kulturnog centra, Turističke organizacije i Opštine Kotor Radmila Beća Radulovićje istakla da je Prčanjski karneval “dokaz da se kultura ne čuva samo u knjigama i arhivima, već i u ljudima, u običajima, u kućama i na Prčanjskoj rivi, u spremnosti da se tradicija s ljubavlju prenosi sa generacije na generaciju”.
Budućnost Prčanjskog karnevala zavisi od osjećaja zajedništva i angažmana njenih pripadnika/ca
-Ova pučka fešta nas danas podsjeća na vrijednosti koje ne smijemo izgubiti: slobodu izraza, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Upravo u toj ravnoteži između poštovanja prošlosti I otvorenosti prema savremernom trenutku, vidim I budućnost Prčanjskog karnevala, poručio je Zvonko Usanović, dodajući da su svi, bez obzira na godine uvijek dobrodošli da se iskrenom željom, idejama i energijom uključe u kreiranje savremenog izraza tradicionalnih karnevalskih svečanosti na Prčanju.
ARTRO galerija u Luštica Bay-u organizuje izložbu Susreti sa tivatskim umjetnicima u petak 13. februara u 17 časova.
Izložba predstavlja savremenu likovnu scenu Tivta kroz radove umjetnika različitih generacija i izražajnih poetika. Kroz slikarstvo, skulpturu i crtež, publika ima priliku da se upozna sa umjetničkim identitetima Hane Mirkov, Zorana Krute, Borisa Dragojevića, Momčila Macanovića, Vladimira Kneževića, Ivana Kneževića i Ivice Aranđusa. Ivica Aranđus je i selektor radova za izložbu, kao predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Tivta. Susret pruža posjetiocima priliku da kroz neposredan razgovor sa umjetnicima saznaju više o njihovim umjetničkim praksama, procesima rada i savremenom stvaralaštvu Tivta.
ARTRO galerija u Luštica Bay-u
Posebno mjesto u okviru izložbe zauzima opus Ivice Aranđusa, formiran kroz akademsko obrazovanje i međunarodno umjetničko iskustvo. Njegovo stvaralaštvo karakteriše angažovani figurativni izraz u kojem se preispituju odnosi tijela, identiteta i društvenih struktura, često na granici između realnog i simboličkog.
Kroz ovu izložbu i prateći program, ARTRO galerija i Luštica Bay nastavljaju da razvijaju prostor susreta umjetnosti, zajednice i savremenih umjetničkih praksi, pozicionirajući Tivat kao relevantnu tačku savremenog likovnog stvaralaštva u Crnoj Gori, u skladu sa Feel Alive konceptom koji njeguje autentična kulturna iskustva.
Vaterpolisti Primorca u posljednjem kolu ligaškog dijela Lige šampiona sjutra, 11.2. dočekuju ekipu Ferencvaroša. Tim povodom, kapiten kotorskog kluba Draško Brguljan govorio je za Radio Kotor o očekivanjima pred ovaj duel.
„Ovo je dobra prilika da se napune tribine. Ferencvaroš uživa izuzetno poštovanje širom svijeta, posljednje dvije godine su prvaci Evrope i, prema mom mišljenju, i ove sezone su najbolja ekipa u Evropi. Na nama je da damo maksimum, a šta će nam to donijeti, vidjećemo“, istakao je Brguljan.
Kapiten Primorca podsjeća da mađarski tim ima dodatni motiv, s obzirom na borbu za prvo mjesto u grupi.
„Ferencvaroš je u prethodnom kolu poražen od Breše, pa im je pobjeda neophodna zbog boljeg rasporeda u nastavku takmičenja. Naše je da pokušamo da im pružimo što jači otpor i, ukoliko se ukaže prilika, da je iskoristimo“, kazao je Brguljan.
On je naglasio i da je riječ o pravom sportskom spektaklu za ljubitelje vaterpola u Kotoru.
„Zaista je lijep momenat da se bazen ispuni, jer dolaze vrhunski igrači – Mandić, Argiropulos i De Toro, reprezentativci Srbije, Španije i Grčke, uz još deset reprezentativaca Mađarske. Ovo je prilika da na kotorskom bazenu vidimo, bez dileme, trenutno najbolju ekipu na svijetu“, poručio je kapiten Primorca.
Utakmica Primorac – Ferencvaroš igra se sjutra od 20 sati na bazenu „Zoran Džimi Gopčević“.
Promocija knjige za djecu ” Kapetan Ivo – Veliki snovi”
Promocija knjige za djecu ” Kapetan Ivo – Veliki snovi” autorice Martine Saulačić Lompar biće održana sutra, 11. februar sa početkom u 17 sati, u koncertnoj dvorani ŠOSMO “Vida Matjan” (crkva Sv. Duha) u Kotoru.
Opština Tivat je odgovorila na otvoreno pismo NVU Maškarade – Vaše obraćanje je očit primjer ucjene i pritiska, prilagodite planove realnom budžetu kojim raspolažete ili i zvanično odustanite…
Gospodo iz NVU Maškarada ili bolje reći g-dine Božoviću,
Vaše obraćanje je očit primjer ucjene i pritiska, neprilično za ma koga, a posebno predstavnika jednog nevladinog udruženja, organizatora pučke fešte kakav je Međunarodni karneval. Ucjenjivački i prijeteći ton iz Vaših dopisa sada ste izmjestili i u otvorena pisma.
Besprizorno je kako bagatelišete iznosom od 30.000€ i na krajnje neprimjeren način zahtjevate uvećanje sredstava, ni manje ni više nego za 70%, pri tom ne navodeći koje ćete nove sadržaje ponuditi gradu.
Godinama unazad NVU „Maškarada“ uživa vrlo značajnu podršku lokalne uprave, Turističke organizacije, pa i Centra za kulturu. Prošle godine manifestacija je podržana sa 70.000€, od čega je Opština Tivat direktno obezbjedila 30.000€, TO Tivat dodatnih 25.000€, Centar za kulturu 15.000€. Sada javno obznanjujete da Vam je to malo, da biste željeli 90.000€ i time uslovljavate organizaciju događaja. Vašim primjerom mogli bi se povesti i organizatori drugih ništa manje značajnih manifestacija, pa bismo budžet podredili ličnim proračunima i kalkulacijama.
Rješenje je jednostavno: prilagodite planove realnom budžetu kojim raspolažete ili i zvanično odustanite od finansijske podrške. Siguran sam da bi brojne nevladine organizacije i organizatori drugih manifestacija istog ili sličnog ranga, vrlo rado iskoristili ovako značajnu svotu novca.
Od vas, a ne od mene, zavisi budućnost ali i imidž ove manifestacije. Ovakav vid komunikacije ne ide joj u prilog, kaže se u odgovoru predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića.
