Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
U maloj sali SOHN u petak je održan Action Lab u okviru programa URBACT Pioneers Accelerator, u kombinaciji sa gradskim safarijem-obilaskom lokacija od važnosti za projekat, s ciljem zajedničkog sagledavanja izazova i potencijala u oblasti upravljanja otpadom.
Action Lab je okupio predstavnike Komunalnog preduzeća Čistoća, nevladinih organizacija, građane i lokalnu samoupravu, koji su kroz terenski rad i tematsku radionicu imali priliku da sagledaju trenutno stanje sistema upravljanja otpadom u Herceg Novom.URBACT Pioneers
Accelerator je projekat u okviru URBACT programa Evropske unije, usmjeren na učenje, razmjenu znanja i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica. Projekat traje 18 mjeseci i okuplja 27 gradova Zapadnog Balkana. Herceg Novi je dio klastera za upravljanje otpadom, u okviru kojeg će tokom 2026. godine biti realizovan i pilot projekat zasnovan na lokalnim potrebama i rezultatima terenskog rada.
Učesnici su najprije obišli reciklažno dvorište, gdje su se upoznali sa projektom pokrenutim još 2009. godine, kao i sa načinom na koji danas funkcioniše. Istaknuto je da je u pogonu aktivna presa za karton, te da zaposleni u Čistoći, uprkos ograničenim kapacitetima, ulažu značajne napore kako bi grad bio uredan i čist. Upućen je i apel građanima da, kao najjednostavniji i najefikasniji korak, odvajaju kartonski otpad u posebne bokseve, čime bi se olakšao rad komunalnih službi i unaprijedili postojeći procesi.
Herceg Novi u URBACT Pioneers Accelerator programu
Nakon obilaska reciklažnog dvorišta, učesnici su kroz gradski safari obišli različite djelove grada, gdje su identifikovali problematične lokacije, ali i primjere dobre prakse u održavanju javnih površina. Ova terenska etapa poslužila je kao uvod u završnu radionicu.
Tokom zajedničke radionice, kroz otvorenu diskusiju i razmjenu mišljenja, identifikovani su ključni izazovi u sistemu upravljanja otpadom, kao i elementi zajedničke vizije razvoja Herceg Novog u ovoj oblasti.
Učesnici su zaključili da je, iako je Herceg Novi relativno čist grad, pred lokalnom zajednicom tek početak ozbiljnog i sistemskog rada koji je neophodan u narednim godinama. Istaknuto je da Državna strategija upravljanja otpadom i obaveze Crne Gore iz Poglavlja 27 – Životna sredina predstavljaju jasan okvir i podsticaj za unapređenje reciklaže, smanjenje otpada i razvoj cirkularne ekonomije.
U tom kontekstu definisana je i vizija Herceg Novog do 2030. godine – grad koji reciklira najmanje 30% svog otpada i koji se postepeno razvija kao zero waste destinacija, prepoznatljiva po odgovornom odnosu prema prostoru, prirodi i morskom ekosistemu. Zaključeno je da ovaj projekat predstavlja prvi, ali izuzetno važan korak ka ostvarenju te vizije.
23. Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
23. Maslinijada
„Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“, poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
„Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice,“ naveo je on.
23. Maslinijada
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
„Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas – da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju,“ dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
„Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu,“ istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
23. Maslinijada
„Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska,“ naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici – u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
„Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju,“ poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
„Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan,“ saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
23. Maslinijada
Sjutra, u nedjelju u muzičko- zabavnom programu nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.
U okviru programa Kotor Winter Fest, danas je u Velikom gradskom parku održana manifestacija Park of Generations koja je još jednom potvrdila da je ovaj gradski prostor tokom praznika mjesto susreta, radosti i zajedničkog slavlja svih generacija.
Veliki gradski park pretvoren je u živopisnu prazničnu zonu u kojoj su se istovremeno smjenjivali smijeh najmlađih, dobra energija mladih i opuštena druženja starijih posjetilaca. Poseban akcenat stavljen je na inkluzivne radionice za djecu, koje su kroz igru i kreativno izražavanje promovisale vrijednosti solidarnosti, međusobnog uvažavanja i prijateljstva. Ovi sadržaji poslali su snažnu poruku o važnosti zajednice u kojoj ima mjesta za svakoga.
Otvarajući manifestaciju , predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da ovakvi programi prevazilaze okvire turističke ponude i predstavljaju važno pitanje kvaliteta života u gradu. On je naglasio da manifestacija na jedinstven način povezuje najmlađe i najstarije sugrađane, prateći savremene evropske prakse koje podstiču međugeneracijsku povezanost i zajedništvo. Svečanim otvaranjem manifestacije ujedno je označen i početak rada klizališta, što je posebno obradovalo najmlađe posjetioce.
Park of generations
„Ovo nije pitanje turističke ponude, već pitanje kvaliteta života u našem gradu Park of Generations, koliko mi je poznato, jedina manifestacija ove vrste u Crnoj Gori koja na jednom mjestu okuplja i najmlađe i najstarije. Program nije namijenjen samo djeci, već i onima koji nijesu više tako mladi, kao i našim najstarijim sugrađanima, i to na način koji ih konstantno povezuje. To je praksa i trend u najrazvijenijim evropskim zemljama. Posebno sam ponosan na sve koji su mjesecima predano radili na realizaciji ovog projekta. Vjerujem da Park of Generations poput Kotor Winter Festa koji je započeo prije tri godine i danas predstavlja jedan od najboljih događaja te vrste u Crnoj Gori i šire, nastaviti da se razvija i iz godine u godinu raste”, poručio je on.
Potpredsjednik Opštine Kotor dr Igor Kumburović ocijenio je da manifestacija predstavlja jedan od najvažnijih sadržaja u okviru zimskog programa u gradu, ističući da ulaganje u djecu, njihovu radost i bezbjedno okruženje sa kvalitetnim sadržajima ima dugoročan značaj za cijelu zajednicu.
“Smatram da je Park of Generations jedan od najznačajnijih programa u okviru zimskih dešavanja, jer svako ulaganje u djecu predstavlja ulaganje u budućnost. Njihova radost, osjećaj sigurnosti i mogućnost da borave u prostoru koji je osmišljen upravo za njih, ali i za njihove porodice, pravi su pokazatelj da je ovo bio pun pogodak. Već sam naziv manifestacije jasno poručuje da je riječ o programu koji obuhvata sve generacije – od najmlađih do najstarijih”, kazao je on.
Park of generations
Predstavnica Turističke organizacije Kotor Emilija Radulović istakla je da će Veliki gradski park u narednom periodu biti centralno mjesto zimskih dešavanja namijenjenih svim uzrastima. Ona je naglasila značaj široke saradnje institucija, lokalnih službi i nevladinog sektora, bez kojih realizacija ovako kompleksnog i inkluzivnog programa ne bi bila moguća.
„ Park of Generations je ove godine prvi put dio Kotor Winter Festa i otvoren je za sve generacije od danas pa do 17. januara. U tom periodu, naš park će nuditi raznovrsne sadržaje za djecu, mlade, ali i naše starije sugrađane, tako da svako može pronaći aktivnost koja mu odgovara. Posebno mi je važno da istaknem i zahvalim se nevladinim organizacijama koje su dale značajan doprinos osmišljavanju programa, naročito kroz inkluzivne radionice, jer je naša ideja da sva djeca, bez izuzetka, mogu ravnopravno da učestvuju i uživaju u svim sadržajima. Veliku zahvalnost dugujemo i Komunalnom preduzeću Kotor, CEDIS-u Kotor, Službi zaštite i spašavanja, zahvaljujući kojima danas imamo klizalište u punoj funkciji, kao i Sekretarijatu za kulturu, Sekretarijatu za investicije, Kulturnom centru Kotor, Vodovodu Kotor i svim ostalim službama koje su dale nemjerljiv doprinos da Park of Generation danas bude uspješno otvoren”, rekla je ona.
Park of generations
U uvodnom dijelu programa nastupio je hor područnih jedinica ŠOSMO „Vida Matjan“ Kotor.Za starije učesnike organizovana su druženja i turniri, uz muzički program koji je povezao publiku svih uzrasta i dodatno doprinio toploj i prazničnoj atmosferi u parku. Posjetioci su u praznično uređenim kućicama mogli pronaći raznovrsnu ponudu hrane i pića, dok je za najmlađe posebnu radost predstavljao karusel, koji je dodatno obogatio sadržaje u parku. Uz cjelodnevni program, toplu atmosferu i pažljivo osmišljene aktivnosti, Park of Generations potvrđuje svoju ulogu kao mjesto susreta, druženja i zajedničkog uživanja, čineći Veliki gradski park srcem zimskih dešavanja i još jednim dokazom da Kotor praznike slavi na način koji stavlja zajednicu i kvalitet života u prvi plan.
Prema preliminarnim rezultatima poslovanja za 2025. godinu, Regionalni vodovod Crnogorskog primorja u 2026. godinu ulazi sa najvećom ostvarenom dobiti od svog osnivanja, oko 1,2 miliona eura, što predstavlja rast od 400 hiljada eura u odnosu na 2024. godinu. Ovakvi rezultati predstavljaju najbolju potvrdu stabilnog upravljanja, efikasnog funkcionisanja sistema i odgovornog sprovođenja investicionih aktivnosti koje obezbjeđuju dugoročnu održivost vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja.
Na temelju ovih rezultata, Odbor direktora je na 68. sjednici usvojio Plan rada za 2026. godinu, koji predstavlja najambiciozniji razvojni ciklus od uspostavljanja regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Fokus plana usmjeren je prije svega na zaštitu i revitalizaciju izvorišta „Bolje sestre“, čija izdašnost godinama trpi pod uticajem klimatskih promjena, ali i nelegalne eksploatacije šljunka u koritu rijeke Morače. Regionalni vodovod nastavlja da finansira naučna istraživanja i studije, čiji će rezultati tokom 2026. godine predstavljati osnovu za donošenje ključnih strateških odluka, uz snažnu podršku Svjetske banke.
Paralelno sa tim, nastavlja se implementacija infrastrukturnih rješenja koja treba da obezbijede stabilno i pouzdano vodosnabdijevanje, posebno tokom ljetnjih mjeseci kada je potrošnja na maksimumu. Izgradnja novog cjevovoda na relaciji Budva–Tivat, jednog od najznačajnijih projekata Regionalnog vodovodnog sistema, ulazi u završnu fazu, a očekuje se da bude pušten u rad prije početka turističke sezone 2026. godine, čime će se gotovo udvostručiti kapacitet snabdijevanja opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.
Značajan iskorak planiran je i u oblasti prečišćavanja vode. Nakon što je tokom 2025. godine izgrađeno postrojenje kapaciteta 125 l/s, nastavljene su aktivnosti na njegovom daljem proširenju. Tokom 2025. godine raspisan je tender za izradu Idejnog rješenja proširenja kapaciteta postrojenja za prečišćavanje vode za ljudsku upotrebu, kojim je predviđeno njegovo fazno proširenje do ukupnog maksimalnog kapaciteta od 500 l/s. Ovakvim konceptom planirana je izgradnja u dvije faze, od po 250 l/s, što omogućava da se investicija realizuje postepeno, u skladu sa realnim potrebama sistema i raspoloživim finansijskim sredstvima. U prvoj fazi predviđeno je povećanje kapaciteta za oko 200 do 250 l/s, što se, prema stručnim procjenama, smatra dovoljnim za očuvanje stabilnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja u narednih pet godina, do realizacije dugoročnog rješenja za izvorište. Istovremeno, na inicijativu resornog ministarstva, pokrenuti su razgovori sa Svjetskom bankom o modelu finansiranja ovog projekta, čime je dodatno potvrđeno međunarodno povjerenje u institucionalnu snagu i profesionalizam Regionalnog vodovoda.
Foto Regionalni vodovod
Planom rada za 2026. godinu predviđeno je i značajno unapređenje energetske održivosti sistema. Nakon izrade sveobuhvatne studije EBRD-a, u narednom periodu očekuje se početak realizacije projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime će se smanjiti troškovi poslovanja i povećati energetska nezavisnost sistema, uz podršku Vlade Crne Gore kroz obezbjeđivanje državnih garancija.
Istovremeno, Regionalni vodovod pokreće izgradnju novog rezervoarskog prostora zapremine 4.000 kubnih metara na području Prijevora, čime će se značajno povećati sigurnost snabdijevanja za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Postojeći kapaciteti nisu omogućavali duže održavanje snabdijevanja u uslovima prekida, pa ova investicija predstavlja jedan od ključnih koraka ka potpunoj stabilnosti sistema. Urbanističko-tehnički uslovi su već obezbijeđeni, ugovor za izradu glavnog projekta je potpisan, a početak radova se očekuje tokom 2026. godine, uz finansiranje iz kreditnog aranžmana sa EBRD-om.
U planu je i natkrivanje izvorišta kao važna preventivna mjera očuvanja kvaliteta vode, uz arhitektonsko rješenje koje će biti usklađeno sa režimom zaštite Nacionalnog parka i koje će omogućiti integraciju obnovljivih izvora energije.
Sve navedeno jasno pokazuje da Regionalni vodovod i u 2026. godini nastavlja snažan investicioni ciklus, usmjeren ka jačanju kapaciteta sistema, zaštiti izvorišta i unapređenju energetske i tehnološke održivosti. Istorijska dobit, vizionarski projekti i jasna strateška usmjerenost čine da 2026. godina bude godina u kojoj se rezultati odgovornog upravljanja i dugoročnog planiranja vide jasnije nego ikada. Regionalni vodovod time ostaje jedan od najznačajnijih oslonaca razvoja turizma i ukupnog ekonomskog napretka države.
Čelnici Ministarstva pomorstva su neznanjem i lošim namjerama koje su imali prema toj firmi, svjesno uništili državnu pomorsku kompaniju Crnogorska plovidba AD Kotor (CP).
Kazao je to u razgovoru za “Vijesti” bivši predsjednik Odbora direktora te kompanije, kapetan duge plovidbe Jovo Lazarević.
“Predstavnici Ministarstva pomorstva, počev od ministra Filipa Radulovića i njegovih najbližih saradnika, oličenih u državnim sekretarima Pavlu Tripkoviću i Jovanu Šćekiću, uporno pokušavaju, bez ikakvog osnova i ozbiljne argumentacije, da što više ocrne rad bivšeg Odbora direktora i bivšeg menadžmenta CP-a”, smatra Lazarević.
Njega i bivši Odbor direktora Ministarstvo pomorstva je smijenilo krajem juna, nakon što su se Lazarević i dio članova Odbora žestoko usprotivili strategiji ministarstva da “spasava” CP time što će je natjerati da potpiše kontroverzni i u svjetskoj pomorskoj industriji do tada nezabilježeni ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Barskom plovidbom (BP). Ovaj aranžman je, kako se klasnije pokazalo, dio scenarija nazvanog “Programirano gašenje Crnogorske plovidbe AD” iz analize i “Programa prestrukturiranja brodarskih društava u Crnoj Gori” koji je u martu ove godine za potrebe Ministarstva pomorstva izradila firma “Računovođa” doo iz Podgorice iza koje stoji u pomorskoj ekonomiju potpuno neiskusni i nereferentni Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore.
Kontroverzna prodaja ispod tržišne cijene
Na brojne nezakonite aspekte ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji CP i BP, njegovu neusklađenost sa uobičajenim ugovornim odnosima u svjetskoj pomorskoj industriji, ali i vjerovatnu njegovu štetnost za Crnogorsku, a možda i za obje kompanije, upozoravala je tada stručna javnost u Crnoj Gori, ali to nije odvratilo ministra Radulovića da insistira na njegovom potpisivanju. Radulović je to u javnosti predstavljao kao “spasavanje Crnogorske plovidbe”.
Međutim, dan nakon što su “Vijesti” objavile ključne djelove “Programa prestrukturiranja brodarskih društava u Crnoj Gori i činjenicu da minisgtarstvo ne realizuje “spasavanje” već scenario nazvan “Programiranio gašenje Crnogorske ploviodbe”, Radulović je saopštio da “Vlada više nema nikavu zakonsku mogućnost da pomogne Crnogorskoj” i inicirao hitnu prodaju oba njena broda, što je Vlada i prihvatila. Brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” koji na tržištu trenutno vrijede između 19,5 i 21 milion dolara, su u međuvremenu pod kontroverznim okolnostima, prodati danskoj kompaniji K/S Navision Group za ukupno samo 13,25 miliona dolara.
Iako je ova transakcija okončana, aktuelni menadžmen CP predvođen predsjednikom Odbora direktora Petrom Jankovićem i izvršnim direktorom Vladimirom Tadićem, ali ni Ministarstvo pomorstva, javnost još nisu upoznali koliko je kompaniji od tih 13,25 miliona dolara na kraju ostalo novca nakon što su podmirili sva potraživanja povjerilaca, neplaćene plate posada i ostalo što se međuvremenu nagomilalo kao poslovni trošak ovog aranžmana sa Dancima.
Prodaju brodova Crnogorske u međuvremenu je počelo da istražuje i Specijalno državno tužilaštvo.
Ministar Radulović i državni sekretari Pavle Tripković i Jovan Šćekić su nedavno na saslušanju pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore branili ovaj kontroverzni aranžman koji je doveo do praktičnog uništenja Crnogorske plovidbe jer je ona ostala bez flote te su žestoko kritikovali rezulate bivšeg menadžmenta te kompnaije predvođenog Jovom Lazarevićem, optužujući ih za navodnu nesposobnost, neodgovornost i čak moguće kriminalne i koruptivne radnje prilikom posljednjeg redovnog remonta i dokovanja brodova CP 2022.
Crnogorska bolje poslovala od Barske plovidbe
Komentarišući sva dešavanja proteklih mjeseci koja su dovela do praktičnog uništenja kompanije iz Kotora, kao i stavove koje su Radulović i njegovi saradnici iznijeli Odborom za ekonomiju, kapetan Jovo Lazarević je “Vijestima” kazao da rukovodstvo Ministarstva pomorstva “uporno pokušava, bez ikakvog osnova i ozbiljne argumentacije, da što više ocrni rad bivšeg Odbora direktora i bivšeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.”
“Analizirajući poslovne rezultate iskazane u Bilansima uspjeha, uporno izbjegavaju da javno konstatuju evidentne činjenice, koje im očigledno ne odgovaraju, u cilju upoznavanja javnosti.
Uporno potenciraju da istaknu negativni poslovni rezultat-gubitak, koji je CP ostvarila za 2024.godinu od 778 hiljada eura, ali isto tako, neće da konstatuju ono što je bilo pozitivno u poslovanju kompanije, a to je činjenica da je u tri godine prije 2024., za 2021, 2022 i 2023., CP ostvarila, po svim godinama, pozitivne poslovne rezultate-dobiti.
Sve ukupno gledano u periodu od 2021-2024.g. CP je po Bilansima uspjeha, ostvarila pozitivan poslovni rezultat – dobit od preko 1,7 miliona eura,” kazao je Lazarević, naglašavajući da istovremeno čelnici Ministarstva pomorstva izbjegavaju da javno konstatuju činjenicu da je Barska plovidba u 2024.godina imala gubitak od 2,387 miliona eura, koji je bio tri puta veći od ostvarenog gubitka CP u toj godini.
Po Lazarevićevim riječima, Barska je u periodu od 2021-2024. “ostvarila ukupno gledano, negativan poslovni rezultat – gubitak od preko 1,7 miliona eura što je u potpunoj suprotnosti sa ostvarenim rezultatom CP, koji je za toliko bio pozitivan.”
“To znači da je Barska koja je po Ministarstvu pomorstva terbala da “spašava” Crnogorsku u periodu 2021-24. ukupno posmatrano, ostvarul poslovni rezulta koji je lošiji za 3,5 miliona eura od CP. Svi ti negativni rezultati BP, u odnosu na pozitivne rezultate CP u posmatranom periodu, Raduloviću i njegovim saradnicima, nijesu smetali da u aprilu 2025. godine, kroz ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, brodove CP praktično daju na upravljanje i rukovođenje menadžmentu BP. Kako je menadžment Barske, od momenta preuzimanja, upravljao i rukovodio sa brodovima, vidjelo se kroz brojne probleme koji su nastali na brodovima, posebno na “Kotoru” na kome je, očigledno, neznanje ili zla namjera, dovelo do zaustavljanja broda, od strane Port State Controla, po lukama Kolumbije, SAD i Velike Britanije, u roku od nekih mjesec- dva dana. To se do tada nikada u CP nikada ranije nije desilo da se neki naš brod toliko puta zaustavi u tako kratkom periodu,” kazao je Lazarević dodajući da je kraćih zaustavljanja brodova CP ranije ponekad bilo, “ali je to moglo biti na nivou od jednog zaustavljanja u vremenskom periodu dvije-tri godine, pa čak i duže.”
“Žali bože brodova”
Pema njegovim riječima, ovakav način vođenja brodova CP od strane Barske plovidbe uslovio je njihovu ekspresnu prodaju, “odnosno bolje reći rasprodaju, posmatrajući to kroz ostvarenu cijenu koja je u nivou 2/3 stvarne tržišne cijene ovih brodova.”
“Ovakav, što bi iskreni i pošteni ljudi rekli ‘žali bože’, kraj brodova CP je mogao nastupiti isključivo kao posledica neznanja ili namjere, što treba da utvrde nadležne institucije,” poručio je bivši predsjednik Odbora direktora CP.
Lazarević je čelnike Ministarstva pkmorstva prozvao za “neznanje i zlu namjeru prema Crnogorskoj plovidbi AD Kotor”, ističući da se to jasno vidi “u njihovom nevještom pokušaju da ostvarene troškove posljednjeg redovnog desetogodišnjeg remonta i dokovanja broda, koje je izvršeno 2022. godine, predstave većim za oko 500 hiljada dolara u odnosu na troškove redovnog desetogodišnjeg remonta i dokovanja broda Barske plovidbe AD Bar, koje je izvršeno 2024.godine.”
“Naime, prilikom posljednjeg redovnog remonta i dokovanja brodova, CP je imala obavezu ugradnje na svojim brodovima ballast water treatment sistema, a čija je cijena u datom trenutku iznosila oko 500 hiljada dolara dok BP ovakav trošak nije imala prilikom njihovog desetogodišnjeg redovnog remonta i dokovanja broda 2024. BP je taj trošak imala na petogodišnjem dokovanju 2019.godine, kada je na njihovim brodovima izvršena ugradnja BWTS sistema. To je tada, Barsku koštalo blizu 800 hiljada dolara,” objasnio je Lazarević dodajući da je pored ovoga na posljednjem redovnom remontu “Kotora” i “Dvadesetprvog maja” 2022, CP za razliku od Barske morala izdvojiti još oko 280 hiljada dolara po brodu za promjenu hidrauličnih cijevi na palubi, koje su zbog uticaja morske vode, bile korodirale.
BP nije imala taj trošak, jer se cijevi kod njenih brodova nalaze ispod palube i nijesu izložene uticaju morske vode.
Što je sa procjenom firme iz Dubaija?
Lazarević je prozvao Ministarstvo pomorstva da se sada upadljivo ne oglašava “oko naručenog elaborata od prije pola godine, o tehničkim mogućnostima i kapacitetima brodova CP, a koje je trebalo da uradi kontrolna kuća iz Dubaia.”
“Za taj posao, CP je, pod pritiskom ministra Radulovića i njegovih saradnika, uplatila 36 hiljada eura (40.000 je fakturisano, sa 10 odsto popusta).
Prema izvještajima sa broda, predstavnik firme iz Dubaia je uradio “nekakav kontrolni pregled” na oba broda, u vremenskom trajanju kontrole od nekoliko sati po brodu. Za tako urađen posao, prema cijenama validnim na međunarodnom pomorskom tržištu, ne bi se mogao dobiti iznos preko 3 hiljade eura”, istakao je on.
Ministarstvo pomorstva sada u svojim javnim nastupima uopšte ne pominje ovu (pre)skupo plaćenu analizu iz Dubaia, već samo barata procjenama vrijednosti broda “Kotor” kojeg su u julu britanske kompanije “Drewry Financial Research Services Ltd” i “Braemar Valuations Limited” procijenile na 9,5 odnosno 9,25 miliona dolara.
Lazarević naglašava da je, da bi se napravio kvalitetan kontrolni pregled brodova koji bi za rezultat imao detaljno urađen elaborat o tehničkim mogućnostima i kapacitetima brodova i koji bi bio “putokaz” budućeg djelovanja donosioca odluka (u ovom slučaju Ministarstva pomorstva) o budućem statusu brodova i kompanije kojoj oni pripadaju, “potrebna najmanje dva do tri kontrolora, te da bi oni po brodu morali da izvede inspekciju koja traje najmanje dva do tri dana.”
“Međutim očigledno, Ministarstvo pomorstva se oslonilo na sopstvene kadrovske kapacitete, što je javnosti mogla da vidi i na sjednica Odbora za ekonomiju i finansije, tako da im nije bio potreban nikakav pravi elaborat o tehničkim mogućnostima brodova, da bi se oni odlučili za njihovu prodaju daleko ispod tržišne cijene”, zaključio je Lazarević.
Praznična sezona u Portonovom nastavlja se dinamičnim programom tokom predstojećeg vikenda, koji donosi svečano otvaranje Portonovi prazničnog bazara i niz muzičkih kao i događaja za djecu na Marina trgu. Kao i svake zime, posjetioce očekuju praznična atmosfera, gastronomski užici i sadržaji za sve generacije.
Otvaranje Portonovi prazničnog bazara zakazano je za petak, 12. decembar u 17:00, uz tročasovni DJ set DJ Funk You, koji će donijeti energične ritmove i odličnu zimsku atmosferu. Praznični bazar biće otvoren svakog dana od 12. decembra do 11. januara, sa radnim vremenom od 16:00 do 22:00 radnim danima, odnosno 11:00 do 22:00 vikendom i praznicima. Šarmantne kućice ponudiće bogat izbor hrane i pića, od kuvanog vina i rakije, do palačinki, burgera i drugih prazničnih specijaliteta.
Večernji programi tokom vikenda donose i nastupe uživo. U subotu, 13. decembra, Marina trg biće mjesto opuštenog muzičkog druženja uz nastup benda Low Voltage od 18:00 do 20:00, dok se u nedjelju, 14. decembra, program nastavlja uz Fankulo bend, koji će od 18:00 do 20:30 donijeti prepoznatljive jadranske melodije.
Pored večernjih dešavanja, poseban fokus stavljen je i na sadržaje za najmlađe. U subotu, 13. decembra, u dnevnim satima od 12:00 do 13:30, biće održan program Djeda Mraz i maskote, sa muzikom, igrama, animacijom i fotografisanjem. U nedjelju, 14. decembra, od 12:00 do 14:00, najmlađe posjetioce očekuju Novogodišnje igrarije, interaktivni dječiji program ispunjen igrom, smijehom i kreativnim sadržajima.
U okviru praznične sezone, posjetioce uskoro očekuje i otvaranje Portonovi klizališta, nove zimske atrakcije na Marina trgu, koja će dodatno upotpuniti praznični ambijent i ponudu rizorta tokom decembra i januara.
Portonovi i ove godine potvrđuje svoju poziciju jedne od najatraktivnije dekorisanih zimskih destinacija na crnogorskom primorju, a Marina trg ostaje centralno mjesto okupljanja, prazničnih ukusa i porodičnih aktivnosti tokom čitave sezone.
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni.
Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Prema tržištima/nacijama, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto. Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije “ostale azijske zemlje” te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.
U prvih 11 mjeseci zadržan pozitivni trend
U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica, kojom upravlja Zadar International Port Operations d.o.o. (ZIPO), članica najvećeg svjetskog operatera putničkih luka Global Ports Holdinga (GPH), s ponosom objavljuje da je na 5. svečanoj dodjeli najprestižnije svjetske nagrade World Cruise Awards održanoj u Bahreinu osvojila nagradu Europe’s Best Cruise Terminal 2025 te postala finalist za nagradu World’ s Best Cruise Terminal 2025.
Riječ je o iznimnom postignuću za putnički terminal i luku, koja je isto priznanje osvojila i 2023. godine. Nagrada potvrđuje kontinuiranu izvrsnost Zadar Cruise Porta u pružanju usluga, operativnoj učinkovitosti i kvalitetnom iskustvu putnika, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju jednog od vodećih europskih kruzerskih odredišta.
“Ponosni smo i izuzetno počašćeni osvajanjem nagrade Europe’s Best Cruise Terminal 2025 na petoj dodjeli World Cruise Awards. Ponovljeno priznanje potvrđuje da predanost našeg tima operativnoj izvrsnosti, visokoj kvaliteti usluge i zadovoljstvu gostiju doista izdvaja Zadar Cruise Port kao prestižan terminal na globalnoj razini. Ponosni smo što kroz svoj rad svijetu predstavljamo ljepotu i gostoljubivost Zadra i Hrvatske.” izjavila je Rebeka V. Pevec, generalna direktorica Zadar Cruise Porta, naglasivši kako ovo priznanje odražava predanost cijelog tima te snažnu podršku partnera i lokalne zajednice.
Od otvorenja modernog putničkog terminala 2019. godine, Zadar Cruise Port se razvio u jedno od najnaprednijih kruzerskih čvorišta na Jadranu. Terminal je dizajniran za tranzitne i ukrcajno-iskrcajne operacije te može primiti i najveće brodove za krstarenja na svijetu. Strateški položaj omogućuje izvrsnu povezanost sa Zračnom lukom Zadar, Zračnom lukom Zagreb i nacionalnom mrežom autocesta, dok sama blizina povijesnog središta grada i mnogobrojne mikro destinacije županije, putnicima pruža jednostavan pristup bogatoj kulturnoj i prirodnoj ponudi regije.
World Cruise Awards svake godine nagrađuje izvrsnost u globalnoj industriji krstarenja, ocjenjujući luke, terminale, destinacije i brodove prema kvaliteti usluge, operativnoj učinkovitosti, zadovoljstvu gostiju i ukupnom doživljaju. Ponovno priznanje Zadar Cruise Portu potvrđuje njegov rastući međunarodni značaj i kontinuiranu predanost najvišim standardima za putnike i kruzerske kompanije.
Američka savezna država Washington suočena je s poplavama biblijskih razmjera.
Više od 100 tisuća ljudi dobilo je nalog za evakuaciju, kako bi izbjegli posljedice vremenskog fenomena poznatog kao atmosferska rijeka, a riječ je o pojasu iznimno vlažnog zraka koji danima donosi intenzivnu kišu.
Više od 30 glavnih autocesta zatvoreno je za promet, a guverner je proglasio izvanredno stanje u cijeloj državi.
Nacionalna garda raspoređena je kako bi pomogla u poplavljenim područjima. Brojni helikopteri i brodovi upotrebljeni su za spašavanje ljudi, no unatoč svim pripremama za poplave, desetak rijeka izlilo se iz korita, poplavljujući gradove i poljoprivredna zemljišta.
– Nažalost, situacija je vrlo nepredvidiva. Vidjeli smo ovdje u Burlingtonu kako se doslovno u nekoliko sati tijekom noći sve poplavilo, tisuće ljudi morale su na brzinu napustiti dom, jer nisu htjeli riskirati utapanje. Ovo je vrlo nepredvidiva situacija. Ali i u takvim okolnostima pokušavamo pomoći, dati pravu informaciju i biti od pomoći svim našim građanima, rekao je Bob Ferguson, guverner Washingtona.
Polaznici Škole crtanja i slikanja i ujedno članovi benda „Fjaka“ iz Kotora, nastupom u atrijumu Gradske galerije su otvorili izložbu i ujedno zahvalili svojoj mentorki
Slikarka Daliborka Kordić iz Kotora predstavlja se svojom 26. samostalnom izložbom pod nazivom “Svjetovi II“, čije je otvaranje u četvrtak 11. decembra u kotorskoj Gradskoj galeriji privuklo pažnju ljubitelja likovne umjetnosti iz Boke Kotorske. Uz meditativnu muziku benda „Kundalini“, autorka uvodi posjetioce u postavku posebno obilježenom i dekorisanom stazom na podu koji je presvučen bijelim platnom. Ciklus „Svjetovi II“ obuhvata 33 slike identičnog vertikalnog formata, grupisane posebnim „kodom“ i okačene na zidove uz zanimljivu ideju izlaska iz svojih okvira – jednostavnom crnom linijom i „tačkom“ na zidu ove slike ulaze u prostor posmatrača. Prepoznatljiva po svom kompleksnom, originalnom multimedijalnom pristupu pri otvaranju izložbi, kakve su bile i „Ulazak u crtež“ 2007. godine, „Energija“, 2008, „The read Road“ 2010, „Target“ 2012, „Kavez“ i „(Ne)konfiskovana intima“ 2013, „Beyond“ 2014. godine, Daliborka je i ovom prilikom zaokupila cjelokupnu pažnju posjetilaca.
Sa otvaranja izložbe
-Volim apstraktnu umjetnost, posebno kad je dinamična. Iako na prvi pogled izgleda haotično, vidi se da je sve uravnoteženo, ima svoju priču. Kompozicija je cijela ispunjena, umjetnica koristi ograničeni spektar boja, a crvena je glavna. Vidi se da dominira ženska figura, što može da znači da su slike nastale samoposmatranjem, kao autoportreti, ili nam autorka šalje neku poruku koju treba da dokučimo. Ima tu dosta „očiju“ u okviru kompozicija, što svako može tumačiti na svoj način. Inspirisana je različitim kulturama, očigledno je obrazovana u oblasti istorije umjetnosti. Atmosfera u galeriji je opuštena, živahna, sviđa mi se, utisak je Isidore Avramović, mlade vuzelne umjetnice iz Tivta.
Nastupom benda „Fjaka“ u atrijumu Galerije otvorena je izložba, čime je umjetnica, koja inače ne voli da priča o svojim slikama i da ih „objašnjava“, niti da daje izjave novinarima, još jednom potvrdila da je pristalica nekonvencionalnih otvaranja izložbi, bez klasičnih „govora“.
Sa otvaranja izložbe
Zanimljivo je da su članovi „Fjake“ polaznici Škole crtanja i slikanja koju Daliborka vodi već niz godina – još jedan spoj muzičke i vizuelne umjetnosti. Pjevajući i svirajući kompozicije Nena Belana, „Ekaterine Velike“ i „Prljavog kazališta“, a na traženje prisutnih i još nekoliko numera, mladi izvođači, učenici Kotorske gimnazije i Muzičke škole „Vida Matjan“, ljubavlju i zahvalnošću su uzvratili svojoj mentorki za njenu pažnju.
Svirkom i pjesmom otvorili izložbu, Fjaka
-Ovo je prelijep, katarzičan osjećaj, jer je Daliborka Kordić za mene, a i za moje prijatelje, inspiracija. Od sedmog razreda osnovne škole, kada sam počela da idem na njene časove crtanja, ona je bila „konstanta“. Svake sedmice smo dolazili na časove u Galeriju, gdje nas je ona podsticala da se prepustimo svojoj mašti na volju. Zahvalna sam joj na tome. Zbog tog njenog kreativnog pritiska na nas, mi smo odlučili da neke svoje projekte doguramo do kraja, kaže vokalistkinja i solo-gitaristkinja Aleksandra Dimitrovski. Ona i Ena Janović, klavir, već pet godina pohađaju časove slikanja, a kasnije su se im se u tome pridružili i Đuro Perović, vokal i Simona Sofrenić, bas-gitara, dok je violinistkinja Isidora Zirojević tek od nedavno u grupi. Prvi nastup imali su u maju, u sklopu donatorske večeri, oko koje su se okupili umjetnici iz različitih kulturnih zajednica u Kotoru.
Da je Daliborka uspješna u svom pedagoškom pristupu svjedoče i nekoliko mladih umjetnika/ca iz Kotora, koji su bili njeni polaznici, a sada su studenti Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.
Izložba „Svjetovi II“ Daliborke Kordić biće otvorena do kraja decembra.
