Uspostavljanje nove pomorske linije Kotor–Dubrovnik predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju prijateljskih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je rekao da će ova pomorska linija učiniti obale dviju zemlje još privlačnijim destinacijama za sve posjetioce.
Linija će saobraćati do 30. septembra ove godine, a očekuje se da će znatno olakšati putovanja kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste. Osim toga, smanjenjem pritiska na drumski saobraćaj doprinijeće očuvanju životne sredine i održivom razvoju turizma.
Pomorska linija Kotor – Dubrovnik
Pored linije Kotor–Dubrovnik, tokom ove ljetnje sezone biće aktivne još tri međunarodne pomorske linije koje povezuju Crnu Goru sa susjednim zemljama i to Budva–Dubrovnik, Bar–Bari, Bar–Ankona.
“Za nepune dvije godine mandata uspjeli smo da uspostavimo četiri pomorske linije čime potvrđujemo namjeru Vlade da širi svoju pomorsku mrežu. Sve ove linije igraju važnu ulogu u jačanju lokalne ekonomije i razvoju crnogorske privrede, kao i u daljoj izgradnji i modernizaciji pomorske infrastrukture. Ovo su značajni koraci ka pozicioniranju Crne Gore kao ključne tačke na pomorskoj karti Jadrana“, zaključio je ministar Radulović.
Prihod države od zakupa morskog dobra u ovoj godini biće gotovo 35 miliona EUR, što je skoro sedam puta više nego 2021, saopšteno je iz Morskog dobra.
Iz tog preduzeća su rekli da je to konkretan dokaz da uvođenje reda donosi korist državi i građanima, a ne privilegovanim interesima.
“Javno preduzeće se vodi u skladu sa zakonom, sa pravilima i sa nultom tolerancijom na pritiske. Radimo odgovorno, profesionalno i posvećeno, i taj proces neće zaustaviti niko ko vjeruje da će ponavljanjem neistina promijeniti stvarnost”, navodi se u saopštenju.
Upravljanje državnim resursima, kako se dodaje, neće biti prepušteno subjektima koji postupaju suprotno propisima, zloupotrebljavaju procedure, ili pokušavaju da naruše zakonitost i integritet postupka. Naprotiv, sa svim oblicima zloupotreba ćemo se obračunati do kraja.
Iz kompanije su reagujući na medijske navode o „zaključavanju plaža“, kazali da plaže nijesu zaključane – one su otvorene i dostupne svim posjetiocima, a tenderski procesi se odvijaju u potpunosti u okviru zakonskog okvira.
“Zaključana su jedino vrata za neregularnosti i pokušaje zloupotreba. Što se tiče tih 15 lokacija, poručujemo: te plaže neće biti zaključane – nego otključane i slobodne za sve posjetioce, bezbjedne, uredno održavane i pod redovnim nadzorom preduzeća, a javne pozive ćemo ponavljati sve dok i posljednji zakupac ne shvati da nije prihvatljivo praviti planove na bazi fingiranih ponuda i pokušaja varanja države”, navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su rekli da su već na samom početku tendera jasno saopštili da neće dozvoliti prevarne radnje, kriminalne šeme, ni pokušaje manipulacije sistemom.
“Taj stav nećemo mijenjati i sprovešćemo ga do kraja. Takođe, za 50 kupališta raspisan je ponovljeni javni poziv, jer za te lokacije ili nije bilo validnih ponuda, ili nije bilo zainteresovanih ponuđača, ne samo ove godine, već ni prethodnih godina. Riječ je o dugogodišnjem izostanku interesovanja, što jasno potvrđuju i prethodni javni pozivi”, podsjetili su iz Morskog dobra.
Stoga, ponovljeni javni pozivi raspisuju se u skladu sa zakonskim procedurama i predstavljaju zakonsku obavezu, a ne stvar izbora.
“Svako ko pokušava da sruši sistem fiktivnim ciframa, lažnim prijavama i manipulacijom javnosti – neće proći. Podsjećamo da je slična medijska kampanja vođena i prije dvije godine, kada je trajektna linija Kamenari–Lepetane vraćena u državno vlasništvo.
Trajekt – Foto Morsko dobro
Zahvaljujući tome što je ovaj vrijedan resurs ponovo stavljen u službu države Crne Gore i njenih građana, za samo dvije godine ostvaren je prihod veći od 18 miliona EUR, a građanima su omogućeni brojni benefiti. Danas, umjesto da se takav uspjeh prepozna i pohvali, svjedočimo nastavku neutemeljene negativne kampanje”, navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su ponovili da su plaže otključane, sistem funkcioniše, red je uveden i to je proces koji niko više ne može zaustaviti, ali vrata su zatvorena za neozbiljne ponuđače, fiktivne igrače i politički motivisane spinove.
U Crnoj Gori su za vikend uhapšena 64 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge, kao i zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da je od petka do nedjelje na crnogorskim putevima evidentirano 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene, a 12 lakše.
U saopštenju se navodi da su službenici saobraćajne policije izdali 1.230 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 140 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka.
„Od ukupnog broja uhapšenih, 42 vozača su uhapšena zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 21 zbog vožnje pod dejstvom droga i jedan zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je najviše vozača uhapšeno u Podgorici – 14, u Danilovgradu devet, a u Kotoru šest.
Iz policije su podsjetili da je od 9. maja na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i kampera na pojedinim dionicama, pa su apelovali na vozače koji upravljaju tim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja.
Policija, kako su naveli, nastavlja sa planskim lokalnim i nacionalnim akcijama u sklopu pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontrolu motociklista i motocikala, kao i mladih vozača.
„Apelujemo na vozače da poštuju saobraćajne propise i vode računa o tehničkoj ispravnosti svojih vozila, imajući u vidu opasnosti od saobraćajnih nezgoda izazvanih istim, kao i zakonskih sankcija koje se odnose na upravljanje putničkim motornim vozilima i motociklima bez odgovarajuće važeće dokumentacije ili opreme“, kazali su iz policije.
Naredba o zabrani loženja vatre na otvorenom na teritoriji opštine Tivat stupa na snagu 15. juna, a na danas održanom sastanku opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje, usvojen je predlog da se izmjenom Naredbe, period njenog važenja produži do 30. septembra.
„Godinama unazad nismo imali većih problema sa požarima na otvorenom. Djelovali smo preventivno, a kao posebno važno pokazalo se djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u rubnim djelovima grada“, rekao je predsjednik opštine i predsjedavajući Tima za zaštitu i spašavanje Željko Komnenović.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat nabavila je nove komplete zaštitne opreme za šumske požare, kao i opremu za zatvorene požare, ukupne vrijednosti 110.000€.
Kako je istakao zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja Davor Franović, u proceduri je nabavka dodatne opreme: vibrafona, termalne kamere, video nadzora, pumpi… U toku je obilazak protivpožarnih staza, a zaposleni u Službi obilaze hidrante, pristupne puteve, javne ustanove i druge objekte.
Načelnica područne jedinice Herceg Novi u Direktoratu za vanredne situacije MUP-a, Lidija Petrone Kolar pohvalila je saradnju sa opštinskom Službom za zaštitu i spašavanje i Opštinski Tim informisala da je na raspolaganju jedan protivpožarni avion i jedan helikopter za gašenje požara iz vazduha. Inspektor Sreten Roganović iznio je više konkretnih sugestija, između ostalog o potrebi nabavke opreme za spašavanje iz ruševina u slučaju zemljotresa, planiranju kružne saobraćajnice oko novog vatrogasnog objekta i održavanju hidrantske mreže.
Sastanku su prisustvovali direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat Alen Krivokapić i predstavnik Komunalnog preduzeća Tivat Božidar Brinić.
Krivokapić se osvrnuo na dobro stanje hidrantske mreže u gradu i uopšte na stanje u vezi vodosnabdijevanja, koje je redovno. Iz Doma zdravlja Tivat istakli su kako će tokom trajanja ljetnje sezone, sve do 1. septembra, Dom zdravlja raditi i vikendom od 7 do 21h. Iz Crvenog krsta Tivat ukazali su na to da su tokom ljeta povećani zahtjevi za dostpunim zalihama krvi, te da će u nedjelju 8. juna u prostorijama Mjesne zajednice Gradiošnica biti organizovana akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Volonteri ove organizacije su pripravni i opštinski tim može računati na njihovu podršku.
Minulog vikenda održan je Šampionat Balkana za poletarce, pionire i nade a domacin je bila Crna Gora i grad Bar.
U do sad najmasovnijem Šampionatu Balkana učestvovalo je 1895 takmičara iz svih 13 država Balkana.
Djeca, reprezentativci Crne Gore članovi Karate kluba Kotor ostvarili su sjajan uspjeh osvojili su čak 4 bronzane medalje.
Uz malo sportske sreće medalje su mogle biti i sjajnije.
Nađa Čavor osvoila ja bronzanu medalju pobjedivši 4 svoje protivnice uz jedan poraz.
Mija Krivokapić je takođe osvojila bronzu pobjedivši 3 meca da bi u meču za ulazak u finale bila zaustavljena od predstavnice Turske rezultatom 2:0
U repesažnom meču je dominantno savladala predstavnicu Srbije rezultatom 8:0
Aleksa Bjelanović je osvoio Brnzanu medalju pobjedivši takođe 3 svoja protivnika.
U meču za finale je zaustavljen od predstavnika Grčke tijesnim rezultatom 2:1.
U repesažnom meču za medalju bio je ubjedljiv i slavio protiv reprezentativca Albanije rezultatom 8:1
Nikola Mazalica je osvoijo bronzanu medalju i on je pobjedio 3 svoja protivnika i došao do polufinala. Poražen je u meču za zlato od prestavnika Hrvatske rezultatom 2:0
U repesažnom meču za bronzu bio je bolji od predstavnika Grčke, slavio je rezultatom 4:0
Ogroman uspjeh za naše mlade članove koji sigurnim putem koračaju stopama našeg šampiona i trenera Nemanje Mikulića.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, psihologije, pomorstva i knjiga za djecu.
Frude Griten napisao je Dan kada je Nils Vik umro, roman o životu i smrti u nordijskom pejzažu. U srcu Norveške, brod napušta dok. U njemu, Nils Vik, običan čovjek, sa jednostavnim poslom: svojim brodićem prebacuje ljude preko fjorda i bezbjedno ih vraća kući. Galerija fascinantnih ljudi i dirljivih trenutaka otkriva nam se kroz emotivnu retrospektivu junakovog životnog puta, elegije o pejzažu fjordova, omaž jednostavnim ljudima i njihovom doprinosu malim sredinama. Pored brojnih priznanja koja je dobio, roman je osvojio i najprestižniju norvešku književnu nagradu Brage. Izdavač Dana kada je Nils Vik umro je Dereta.
Patriša Hajsmit, vjerovatno najveći pisac psiho-trilera u svjetskoj književnosti, vršnjakinja Selindžera i Bukovskog, najčuvenija je po romanu Talentovani mister Ripli po kome je snimljen film sa Metom Dejmonom u glavnoj ulozi. Po riječima Patriše Hajsmit: „Ne mogu da smislim ništa prikladnije što bi pokrenulo maštu da se uzburka, od ideje da bi svako pored koga prođete na ulici mogao da bude sadista, lopov ili čak ubica…“ Tom Riopli inteligentni je prevarant koji je angažovan da se sprijatelji sa bogataševim sinom i vrati ga iz Italije u Ameriku. Ali, svašta će poći po zlu. Izdavač je LOM.
Nakon mnogih putovanja skrasio se 1992. u Amsterdamu; studirao je na akademiji u Hagu, odsek za film, od 2024. živi u Puli. Djevojka sa prljavim stopalima prva je knjiga Samira Omerčića u kojoj se dosta putuje, u kojoj je manje važno gdje, a mnogo važnije kako putovati. Izdavač je LOM.
Zemlja iza Božjih leđa Dena Dolarda ima za cilj da ispriča tragičnu sudbinu čovjeka koji je izgradio, a tokom Drugog svjetskog rata morao da sruši čuveni Most na Tari. Na sjeveru Crne Gore, u krševitom, siromašnom kraju koji je do nedavno zimi po pet mjesevi bio odsiječen od svijeta i koji su sami Crnogorci zbog toga prozvali Zemljom iza Božjih leđa, i dalje se, kaže autor, poštuje jedan stari običaj. Kada na svijet dođe djevojčica zatvaraju se kapci, a kada se rodi dječak, otac i komšije pucaju iz pušaka, a muškarci nad kolijevkom izgovaraju gorki blagoslov: Da ga Bog sačuva od smrti u postelji. Izdavač je Crnogorski međunarodni institut za štampu.
Džim Kvik, najbolji trener „moždanih mišića“ na svijetu, napisao je uputstva za širenje mentalnih sposobnosti i održavanje kondicije mozga pod naslovom Bez granica. Naš mozak je superkompjuter, a naše misli njegov program. Zato Kvikov trening mozga počinje razobličavanjem onoga što nas koči i guši i brisanjem granica onoga što mislimo da je moguće. Uz najnovija saznanja iz neurologije oslobodićemo moći našeg mozga, čitaćemo triput brže ili naučiti novi jezik za rekordno vrijeme. Izdavač je Laguna.
Pomorska urbosozologija knjiga je Danila A. Đurovića. Specifičnosti pomorskog profesionalizma nameću ozbiljan zadatak savremenim naučnim disciplinama. Specifičnost broda sa druge strane uslovljava prostorne, vremenske fiziobiološke i socio-fizičke restrikcije. Uticaj pomenutih ograničenja negativno se manifestuje na psihosomatsko, i socio-fizičko stanje pomorca. Snaga i dubina uticaja pomenutih poremećaja evidentna je i nakon iskrcaja pomorca sa broda odnosno njegovog povratka porodici. Ova knjiga se bavi sveukupnom zaštitom integriteta ličnosti pomorca.
Otkačene činjenice za radoznalu decu u tri zasebne knjige (za uzrast od šest, sedam i osam godina) otkriće nam neobične informacije i smiješne crteže.. Iz ove tri knjige saznaćemo, na primjer, da pauk ima plavu krv, da nam je težina šest puta manja na mjesecu, da šargarepe mogu biti ljubičaste. Čitamo i o tome kako su vitezovi počinjali obuku sa sedam godina, kako se u SAD svake sekunde pojede 350 komada pice. Saznajemo da su oči džinovske lignje velike kao frizbi, a da su se u staroj Grčkoj sportisti takmičili goli. Iz ove tri knjige saznaćemo 250 čudnih i nevjerovatnih činjenica. Izdavač je Laguna.
Godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini u aprilu je porasla na 3,4 odsto, što je povećanje od 0,2 procentna poena u odnosu na mart, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Najveći rast bilježe cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su skočile za 8,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Cijene stanovanja i komunalnih usluga porasle su za jedan odsto, dok su troškovi za rekreaciju i kulturu skočili za 3,3 odsto.
S druge strane, cijene odjeće i obuće pale su za 8,5 odsto, a namještaja i kućnih aparata za 0,6 odsto.
Transport bilježi pad cijena od 5,6 posto, ubrzavajući tempo pada u odnosu na mart.
Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene u BiH su u aprilu porasle za 0,3 odsto nakon prethodne stagnacije.
KIJEV – Američki multimilijarder Elon Musk osvrnuo se na operaciju Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u kojoj je navodno uništeno više od 40 ruskih vojnih zrakoplova, uključujući strateške bombardere.
“Dronovi su budućnost ratovanja. Letjelice s pilotima nisu”, napisao je Musk na X-u, komentirajući objavljenu snimku ukrajinskog udara.
Podsjetimo, jučer su izvršeni napadi na najmanje četiri ruska vojna aerodroma. Prema izvorima redakcije lista Ukrajinska pravda, u napadu je pogođeno oko 40 zrakoplova, među kojima su i strateški bombarderi.
Operacija kodnog naziva Pavutyna (Paukova mreža) planirala se više od 18 mjeseci. Prema informacijama iz SBU-a, u Rusiju su prvo prokrijumčareni FPV (first-person view) dronovi, a potom i mobilne drvene kutije u kojima su bili skriveni.
Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je da su vojni aerodromi u pet regija bili meta napada dronovima te je za napade optužilo “kijivski režim”. Američki portal Axios objavio je da Ukrajina prethodno nije obavijestila Sjedinjene Američke Države o planiranju i izvođenju ove operacije.
Prema procjeni ukrajinske sigurnosne službe, vrijednost uništenih ruskih strateških zrakoplova iznosi oko sedam milijardi dolara. SBU tvrdi da je u napadu uništeno 34 posto ruskih strateških bombardera na glavnim vojnim aerodromima.
Rusija je tijekom noći napala grad Harkiv dronovima i balističkim raketama, ozlijedivši najmanje šest osoba, uključujući dijete, izvijestile su lokalne vlasti u ranim jutarnjim satima.
U napadima dronova na gradsku četvrt Kholodnohirskyi ozlijeđeno je šest osoba, uključujući sedmogodišnjeg dječaka, izvijestio je gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov. Dva ruska balistička projektila također su ciljala Kijevski okrug, rekao je Terehov. Jedan od projektila pogodio je cestu “samo nekoliko desetaka metara” od lokalne škole. Drugi je pogodio područje blizu visokih zgrada, razbivši prozore i oštetivši fasade, javlja Kyiv Independent.
“Pravo je čudo da nije bilo žrtava“, rekao je Terehov.
U napadu je oštećeno nekoliko kuća, jedno civilno poduzeće i vozila, prenosi Večernji list.
Ranije tijekom dana, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da se Rusija možda priprema za još jedan masovni napad na Ukrajinu nakon uspješne operacije Kijeva protiv ruskih vojnih zrakoplova. “Čak i prije početka ove operacije imali smo obavještajne podatke o pripremi još jednog ruskog masovnog napada“, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju.
“I vrlo je važno da svi naši ljudi ne ignoriraju zračna upozorenja. Sinoć je bilo gotovo 500 ruskih dronova, jurišnih dronova. Svaki tjedan su povećavali broj jedinica po napadu. Sada su pripremili i krstareće rakete Kalibr s pomorskih nosača.”
Rusija je posljednjih dana pokrenula ponovljene velike zračne napade na Ukrajinu. Grad Harkiv i okolna regija bili su teško napadnuti prethodne noći tijekom masovnog ruskog napada dronom. Rusija je lansirala gotovo 500 dronova na Ukrajinu, srušivši svoj prethodni rekord po broju dronova ispaljenih u jednoj noći.
Harkovska oblast na sjeveroistoku Ukrajine redovita je meta ruskih napada raketama, dronovima i jedriličarskim bombama. Rusija je često napadala gusto naseljena naselja u gradu Harkovu , pogađajući stambene zgrade i civilnu infrastrukturu.
Prva vožnja na novoj brodskoj liniji Dubrovnik – Kotor najavljena je iz kompanije Kompas Montenegro za danas, 2. juna.
Brod Antonija, kapaciteta 242 putnika saobraćaće ponedjeljkom i srijedom sve do 30. septembra, potvrđeno je i Luci Kotor A.D.
Polazak iz Dubrovnika je u 9.00, a dolazak u Kotor u 12.00 sati. Povratak iz Kotora planiran je u 17.30, sa dolaskom u Dubrovnik oko 20.30 sati.
– Plovidba broda trajaće oko tri sata i polasci će biti ponedeljkom i srijedom ujutro iz Dubrovnika ka Kotoru, a uveče će se vraćati u drugom smjeru. Putnici će imati nekoliko sati da obiđu grad.
Ova linije će saobraćati u periodu od 2. juna do 30. septembra 2025. godine.
Jednosmerna karta je 40–50 eura, a povratna 59 eura.
