Na neuspjeh je osuđen svaki pokušaj da iskoračimo iz stoljećima dugog klijentelizma i plemenske svjesti. U svim tekstovima da bih izbjegao teren polemika, trudio sam se da analitički opišem poziciju, pojave i trendove u pomorstvu, čiju sudbinu dijeli naš sveobuhvatni društveno-politički trenutak.
Kako pristupamo jednoj dijelatnosti koja je međunarodno prisutna i kodifikovana, kao što je pomorstvo, tako se pristupa i svakoj drugoj dijelatnosti, od onog krupnog plana pa sve do kapilarnih pojava anahronog CG društva, utopljenog u sopstveno neznanje, koje je bilo a izgleda uvjek će i biti protivnik znanja i rada.
Iluzija pristupanja EU će na kraju i ostati samo to, iluzija koja se nudi bez ikakvog osnova, jer stvarne cime koje nas drže privezanim za dno su neznanje i klijentelizam, i sve one loše osobine ljudi koji su lišili sebe bilo koje vrline.
Ne postavljam sebe u ulozi nekog ko treba da sudi, ima CG puno ljudi koji su stručni i čije mišljenje bi moglo da promjeni paradigmu CG kao korumpirane, bez znanja, klijentelističe države, gdje se sve može kupiti i prodati, pa povrh svega sve to prezentirati kao uspjeh.
Inverzna realnost, balkanska post-istina.
Kada sam prije 2 godine upozoravao na propast CG plovidbe, oni koji su trebali djelovati su šutjeli, kada je CG plovidba propala, opet su šutjeli, način na koji je propala je takodje prešutjen. Kada sam govorio godinama unazad da je pozicija Barske plovidbe neodrživa, i tada se šutjelo, kad se nude rješenja opet se šuti.
Izgleda da je sudbina CG da kao društvo šuti i prepusti se spirali propadanja, loši djaci kod nas su pobjednici i kad imamo takav rezultat, multidisciplinarni vektor CG će biti negativan i regresivan.
Goran Sindik – foto Boka News
Za malenu državu na Mediteranu, u Europi, to je poraz jednog mentaliteta i sistema, poraz elite koja nema hrabrosti da ponese teret kvalitetnih promjena. Pomorstvo je moglo biti osovina privrede CG, ekosistem koji bi činile Luke, brodarska društva, brodogradilišta, obrazovni sistem i svi ostali činioci, agenti, financijske institucije, pomorci i drugi. Nikad taj ekosistem nije sagledan integralno, onako kako je jedino trebalo i moralo da se sagleda. Era socijalizma u pomorstvu se gleda kao Periklovo doba, zar to nije poraz današnje CG i njenih elita.
Kada u CG spomenemo termine kao što su meritokratija, stručnost, moral, etika, zar se svi unapred ne nasmijemo, čak najviše oni koji su dio mehanizma elite i klijentelisti, jer znaju da te vrline CG društvo nije apsorbovalo, i još poraznije je da te vrline nisu dobrodošle u sistemu birokratije i interesa koji su sami sebi svrha.
Vidimo mnoge loše pojave u društvu koje nam spriječavaju kreativan i svrsishodan život, a koje su eksplicitna kreacija loših politika i elita, sramota je u savremenoj CG biti iskren, vrijedan ili stručan čovjek. Treblo bi djeci nekada da pročitamo Kiplinga i njegovo ‘Bit ćeš čovjek sine moj’. Mantra i san o EU neće donjeti promjene u lošim temeljima društva, taj put u EU možda bude kao Šekspirov ‘San ljetnje noći’ za CG, a san kao i svaki drugi, mora da se završi, i nije stvaran.
TEHERAN – Iran prijeti napadom na izraelska i američka sveučilišta u regiji, izvijestila je novinska agencija Fars, koja je usko povezana s iranskim Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC).
Fars se pozvao na elitne snage koje su objavile da, ako američka vlada želi da njezina sveučilišta u regiji budu pošteđena odmazde, mora osuditi bombardiranje iranskih sveučilišta do ponedjeljka u 12 sati.
Svim zaposlenicima, profesorima i studentima američkih sveučilišta u regiji, kao i stanovnicima okolnih područja, savjetuje se da ostanu kilometar udaljeni od kampusa, prenio je Fars izjavu IRGC-a.
Bakei: Napad na sveučilišta
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakei rekao je da su Tehnološko sveučilište Isfahan i Sveučilište znanosti i tehnologije u Teheranu “samo dva od mnogih sveučilišta i istraživačkih centara koje su agresori namjerno napali tijekom proteklih 30 dana svoga ilegalnog rata protiv iranske nacije”.
“Zapravo američko-izraelska agresija protiv Irana nastavlja otkrivati svoj pravi cilj: osakatiti znanstvene temelje i kulturnu baštinu naše zemlje sustavnim ciljanjem sveučilišta, istraživačkih centara, povijesnih spomenika i istaknutih znanstvenika”, nastavio je Bakei.
“Suprotstavljanje iranskom ‘nuklearnom programu’ i ‘neposrednoj prijetnji’ bili su isključivo zlobni izgovori – puke izmišljotine osmišljene da bi prikrile njihovu pravu namjeru”, rekao je.
Napadi počeli 28. veljače
Izrael i Sjedinjene Države započeli su koordinirane napade na Iran 28. veljače za vrijeme pregovora o ograničenju sposobnosti zemlje da izradi nuklearno oružje. Iran je oduvijek inzistirao na tome da njegov nuklearni program služi samo u mirnodopske svrhe.
Višetjedni napadi rezultirali su golemim razaranjima i mrtvima u zemlji koja se još uvijek oporavlja od brutalnoga vladina obračuna s prosvjednicima početkom ove godine.
Osim što je učinkovito zatvorio plovidbu Hormuškim tjesnacom, ključnom brodskom rutom za globalnu opskrbu naftom i plinom, Iran je odgovorio pokretanjem napada na Izrael, kao i na zemlje Perzijskog zaljeva koje su saveznice SAD-a.
Humanitarna organizacija SOS Mediterranee prošlog je tjedna izvela akciju spašavanja 116 migranata koji su se sklonili na plinsku offshore platformu Miskar u Sredozemnom moru.
Prema njihovim svjedočanstvima, na more su isplovili u dva manja plovila, ali ih je zahvatilo nevrijeme koje je trajalo više sati. Nakon dvije noći provedenih na moru, dio ljudi nije preživio, dok su ostali uspjeli doći do platforme i popeti se na donju konstrukciju, navodi The Maritime Executive.
Na platformi su migranti proveli četiri dana čekajući pomoć, dok im je posada osiguravala osnovnu pomoć do dolaska spasilačkih timova.
Prema navodima organizacije SOS Mediterranee, više nadležnih tijela bilo je upoznato s njihovom situacijom, no reakcija je izostala. Tek nakon hitne intervencije i zahtjeva prema međunarodnim institucijama, uključujući i Odbor UN-a za ljudska prava, pokrenuta je akcija spašavanja i osigurano sigurno iskrcavanje.
Spašeni migranti iskrcani su 23. marta u talijanskoj luci Marina di Carrara.
Plinska platforma Miskar nalazi se u zaljevu Gabes, unutar tuniskog SAR područja, i predstavlja značajan offshore objekt s dokazanim rezervama plina od oko 1,5 bilijuna kubičnih stopa. Platforma nije uobičajena ruta niti odredište za migrantske brodove, što ovaj slučaj čini dodatno neuobičajenim iz perspektive pomorske sigurnosti.
Program tradicionalne Fešte kamelija u Stolivu započeće svoje 41. izdanje u petak, 27. marta u 15 sati obilaskom đardina sa kamelijama, u koji su pozvani svi ljubitelji ovog egzotičnog cvijeta.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće otvorena u subotu, 28. marta od 19 sati u Domu kulture „Niko Bilafer“ u Stolivu, gdje će posjetiocima u ambijentu ispunjenom cvijećem biti poslužen čaj od latica kamelije. Sutradan će se ovim cvjetnim aranžmanima u postavci „pridružiti“ likovni i literarni radovi učenika osnovnih škola, rađeni u saradnji sa nastavnicima na temu kamelije.
Fešta kamelija – Sa otvaranja izložbe 2024. godine_resize
Centralna manifestacija najavljena je za nedjelju, 29. mart od 11 sati na stolivskom mulu i na platou ispred Doma kulture, gdje će biti izveden bogat kulturno-zabavni program. Performans sa simboličnim dočekom kapetana koji u Stoliv dolazi brodom iz Japana, odakle donosi svojoj dragoj kameliju, izvešće mještani i mještanke, članovi/ce NVU „Kamelija“. Uz pitke note i pjesme, biće izvedeni i bokeljski narodni plesovi i igre.
Oni koji uživaju u ukusima i mirisima domaćih jela i napitaka, pored priganica i meda za dobrodošlicu, imaće priliku da uživaju u degustaciji primorskih kulinarskih proizvoda. Ljubitelji hodanja u prirodi moći će da prošetaju drevnom stazom do Gornjeg Stoliva i do brda Vrmac. Ture su najavljene ujutru od 8 ura i od 13 sati, nakon papalade.
Fešta kamelija – Jedan od ranijih aranžmana
Nažalost, i ove godine neće biti „Bala kamelija“, koji je uz proglašenje „Dame kamelija“ ranijih godina bio istinski spektakl ove fešte.
U znaku kamelija biće i koncert u saradnji sa ŠOSMO „Vida Matjan“, najavljen za 17. april od 18 sati u Crkvi Sv. Duha.
Entuzijasti iz NVU „Kamelija“ i Mjesne zajednice Stoliv su pod okriljem ove fešte organizovali i manifestaciju „Camellia trophy 2026“, koja podrazumijeva promociju i očuvanje drvenih barki, a cijeli program najavljuju za nedjelju, 21. juna.
Program će biti održan uz finansijsku podršku Turističke organizacije i Opštine Kotor.
Na putu Budva – Jaz, kod tunela Mogren danas oko 16 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su dvije osobe povrijeđene, saopšteno je iz policije.
Prema riječima policije u nezgodi su učestvovali autobus i kvad koji se nakon sudara zapalio.
“Povrijeđene su dvije osobe koje su se nalazile na kvadu”, kazali su iz policije i dodaju da povrijeđeni nijesu životno ugroženi.
Nezvanično, dva indijska državljanina izazvala su saobraćajnu nezgodu u blizini restorana “Vista” na izlazu iz Budve, kada su vozeći kvad udarili u autobus, nakon čega se njihovo vozilo zapalilo.
Na lice mjesta izašla je saobraćajna policija Odjeljenja bezbjednosti Budva, kako bi obavila uviđaj, zbog čega je saobraćaj ka Kotoru preko Žute grede bio u prekidu, pa su vozila preusmjeravana preko brda Topliš.
Oleo turizam predstavlja specifičan oblik putovanja fokusiran na proizvodnju, kulturu i degustaciju maslinovog ulja. Slično kao što je enoturizam vezan za vino, oleo turizam nudi posjetiocima priliku da istraže maslinjake, učestvuju u berbi maslina, obiđu uljare i nauče kako se proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ovaj vid turizma kombinuje gastronomiju, tradiciju, prirodu i autentična iskustva, što ga čini sve popularnijim među modernim putnicima koji traže više od klasičnog odmora.
U osnovi, oleo turizam podrazumijeva boravak u ruralnim sredinama gdje se masline uzgajaju vijekovima. Posjetioci imaju priliku da učestvuju u radionicama degustacije, upoznaju razlike između različitih sorti ulja i razumiju kako klima i zemljište utiču na kvalitet proizvoda. Pored toga, često su dio ponude i lokalna gastronomija, velnes tretmani sa maslinovim uljem, kao i smještaj u autentičnim seoskim domaćinstvima ili luksuznim rizortima okruženim maslinjacima.
Mlin foto S.Kosić
Oleo turizam u Evropi – lideri i razvijene destinacije
Evropa je epicentar oleo turizma, zahvaljujući dugoj tradiciji proizvodnje maslinovog ulja. Zemlje poput Španije, Italije i Grčke prednjače u razvoju ove turističke niše. Regioni kao što je Andaluzija poznati su po ogromnim plantažama maslina i organizovanim turama koje uključuju posjete uljarama, degustacije i edukativne programe.
U Italiji, u Toskana i Pulja nude sofisticirana iskustva koja kombinuju luksuzni smeštaj, lokalnu kuhinju i obilazak tradicionalnih uljara. Slično tome, u Grčkoj, posebno na ostrvima i u regijama poput Krit, oleo turizam je duboko povezan sa lokalnim načinom života i mediteranskom ishranom. Ono što izdvaja ove destinacije jeste razvijena infrastruktura i jasno brendirana ponuda – od organizovanih ruta maslinovog ulja do specijalizovanih festivala i događaja koji slave ovu namirnicu.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Oleo turizam u regionu
Kada je riječ o regionu Balkana, oleo turizam je još uvijek u fazi razvoja, ali pokazuje veliki potencijal. Zemlje poput Hrvatske i Crne Gore već su napravile značajne iskorake. U Hrvatskoj, posebno u Istri i na ostrvima širom Kvarnera i Dalmacije, razvijene su ture koje uključuju degustacije vrhunskih maslinovih ulja i obilazak porodičnih uljara. Istra se čak sve češće svrstava među vodeće svjetske regije po kvalitetu maslinovog ulja, što dodatno podstiče turizam.
Maslina – foto Boka News
Oleo turizam u Sloveniji razvija se kao autentičan i održiv oblik putovanja. To je posebno u primorskom regionu Istre, gde maslinarstvo ima dugu tradiciju. Posetioci ovde mogu da učestvuju u berbama maslina, degustacijama ekstra devičanskog maslinovog ulja i edukativnim turama kroz porodične maslinjake. Takve ture se često organizuju u kombinaciji sa vinskim degustacijama i autentičnim gastronomskim iskustvima, čime se posjetiocima pruža cjelovito uživanje u lokalnoj kulturi, tradiciji i ukusima. Ovaj vid turizma posebno privlači putnike koji traže sporiji tempo, lokalne proizvode i autentične doživljaje, čime Slovenija dodatno učvršćuje svoju poziciju na mapi održivih i doživljajnih destinacija u Evropi.
U Crnoj Gori, gradovi poput Bara i Ulcinja poznati su po starim maslinjacima i tradiciji koja se prenosi generacijama. Poseban simbol je Stara maslina u Baru, jedno od najstarijih stabala masline u Evropi, koje predstavlja značajnu turističku atrakciju.
Kuća Masline porodice Kolari
Zašto oleo turizam postaje sve popularniji?
Savremeni turisti sve više teže ka autentičnim, edukativnim i održivim iskustvima. Oleo turizam odgovara ovom trendu jer spaja prirodu, zdrav način života i lokalnu kulturu. Maslinovo ulje, kao simbol mediteranske ishrane, dodatno privlači pažnju zbog svojih zdravstvenih benefita. To posebno ovaj vid turizma pozicionira i u okviru velnes i gastro ponude.
Takođe, oleo turizam doprinosi razvoju ruralnih područja, produžava turističku sezonu (posebno tokom berbe u jesen) i podstiče očuvanje tradicionalnih načina proizvodnje. Upravo ta kombinacija održivosti, autentičnosti i luksuza čini ga jednim od najperspektivnijih trendova u savremenom turizmu.
Oleo turizam predstavlja spoj tradicije i modernih turističkih očekivanja. Dok su mediteranske zemlje već izgradile snažne brendove oko maslinovog ulja, region Balkana tek počinje da prepoznaje potencijal ove niše. U narednim godinama, očekuje se da će ovaj vid turizma dodatno rasti, posebno kako raste interesovanje za gastronomiju, zdrav život i iskustvena putovanja.
Ljetnje računanje vremena počinje u nedjelju tako što časovnike pomjeramo za jedan sat unapred, sa dva na tri. Ove godine ljetnje računanje vremena počinje malo ranije nego prošle godine, što kod mnogih izaziva zabunu. Ali razlog nije promjena pravila, već jednostavno kalendarska igra.
Spremite se za kraću noć sa subote, 28. marta, na nedjelju, 29. marta 2026. godine. Tačno u 2 sata ujutru, kazaljke će se pomjeriti za jedan sat unapred, na 3 sata ujutru. To znači da će jutra privremeno biti tamnija, ali će dan duže trajati popodne, što mnogi željno iščekuju sa dolaskom toplijeg vremena.
Na našim prostorima tadašnje ljetnje računanje vremena prvi put je uvedeno 27. marta 1983. godine.
Ljetno računanje vremena ove godine završava 25. oktobra
žKod obala Grčke stradala su 22 migranta nakon što su šest dana proveli na moru u gumenom čamcu, saopštila je kasno u petak grčka obalska straža.
Dvadeset šest osoba spasio je brod evropske agencije za zaštitu granica Frontex u blizini ostrva Krit.
“Tokom putovanja, putnici u gumenom čamcu izgubili su orijentaciju i ostali na moru šest dana bez vode i hrane”, navodi se u saopštenju.
Spašeni migranti rekli su vlastima da je 22 njih umrlo dok su bili na moru i da su tijela bačena preko palube po nalogu jednog od krijumčara, dodaje se u saopštenju.
Grčka je dugo bila jedan od glavnih ulaza u Evropu za migrante i izbjeglice sa Bliskog istoka, iz Afrike i Azije, piše agencija Rojters.
Tokom 2015. i 2016. godine bila je na prvoj liniji evropske migrantske krize, kada je gotovo milion ljudi stiglo na njena ostrva, uglavnom iz Turske.
Mnogi i dalje pokušavaju da pređu Sredozemno more čamcima, a nesreće nijesu rijetke.
Grčka je u međuvremenu pooštrila svoj stav prema migrantima, jačajući granične kontrole ogradama i pomorskim patrolama.
Prvi Međunarodni festival čipke - Kotor mart 2026.
1 od 10
Festival čipke Kotor
Bogatstvo motiva jedne vještine - foto M.D.P.
Međunarodni festival čipke
Dušica Ivetić
Međunarodni festival čipke
Bogatstvo motiva jedne vještine - čipka - foto M.D.P.
Međunarodni festival čipke
Međunarodni festival čipke
Međunarodni festival čipke
Rad sa čipkom podrazumijeva zanatsko umijeće, disciplinu, predanost, povezanost srca, uma i ruke, a žene iz Italije, Hrvatske, Južne Koreje i Crne Gore svojim djelima to i dokazuju
Otvaranje niza izložbi radova od čipke i tematskih, umjetničkih postavki u Kreativnom habu, u okviru prvog Međunarodnog festivala čipke u Kotoru od 27. do 29. marta, izazvalo je veliko interesovanje ljubitelja/ki vrhunskog filigranskog ručnog rada, poštovalaca ženske zanatske tradicije i istorije, dokazujući značaj ovog majstorstva u okvirima svjetskog duhovnog kulturnog naslijeđa. Vještina izrade čipke „na iglu“, posvećenošću djelatnica Opštinske javne ustanove „Muzeji“, a zaslugom Škole dobrotske čipke Nade Radović, povezala je u Kotoru meštrice iz Italije, Hrvatske, Južne Koreje i Crne Gore. Na stotine originalnih, unikatnih primjeraka rađenih „puntom antikom“, bodom u zraku, retićelom, na batiće, ukrašenih vezom ili apliciranih na komadima odjeće, među kojima je i vjenčanica, izloženi su po nekadašnjim ćelijama, hodnicima, udahnuvši bivšem Kotorskom zatvoru vibracije plemenitosti, suptilnosti i mekoće ženskih rukotvorina.
Posjetiocima su se predstavile čipkarice iz Italije – iz doline Sesije, iz Udruženja za očuvanje tradicije „Drevni bod“ iz San Đovanija u pokrajini Bolonja -„Emilija Ars“, iz Udruženja „Punto Maglie“ iz grada Malje na poluostrvu Salento u Pulji, zatim one iz Hrvatske – iz Društva paških čipkarica „Frane Budak“, Udruge primoštenskih čipkarica „Pekljica“, kao i južnokorejska čipkarica Hjuna Kim, koja kroz organizaciju „Punto aperto“ praktikuje i istražuje vještine izrade italijansake čipke. Svoje radove izlažu i čipkarice iz Nadine škole dobrotske čipke, koja je kroz projekat „Stara vještina za novo doba“ OJU „Muzeji“, pored polaznica iz Boke kotorske, Bara, Podgorice, tokom pet godina trajanja okupila i žene iz Rusije, Ukrajine, SAD-a. Samostalnim izložbama predstavljaju se Vildana Killian iz Podgorice, Sandra Luković iz Donje Lastve, Natalija Maksić i Slađana Vučetić iz Kotora.
-Rad sa čipkom podrazumijeva zanatsko umijeće, disciplinu, predanost, povezanost srca, uma i ruke, prevashodno mora da postoji emocija, a dobrotska čipka ima sve to, kaže Vildana za Boka News, srećna što ovaj Festival predstavlja ostvarenje želje koju su čipkarice izrazile prije pet godina, kada je Nada Radović pokrenula Školu dobrotske čipke u prostoru „Muzeja“.
-Vjerujemo da će ovaj Festival postati trajna manifestacija i mjesto susreta čuvarki čipkarske tradicije iz različitih djelova svijeta. Iz Kotora želimo poslati jasnu poruku: da je ovaj grad, pored svojih brojnih istorijskih i kulturnih obilježja, i grad čipke – grad koji svoju tradiciju čuva, njeguje i s ponosom predstavlja svijetu, kazala je Dušica Ivetić, direktorka „Muzeja“, te istakla da čipka na iglu zauzima posebno mjesto među vještinama koje su obilježile evropsko kulturno naslijeđe.
Dušica Ivetić
-Put ove vještine vodio je iz italijanskih renesansnih centara, preko dalmatinskih gradova i ostrva, sve do Bokokotorskog zaliva, gdje se razvila naša lokalna tradicija- dobrotska čipka. U namjeri da se istaknu ove veze i različite lokalne interpretacije, OJU Muzeji Kotor organizuje prvi Međunarodni ferstival čipke na iglu, istakla je Ivetić na otvaranju Festivala u Crkvi Svetog Pavla i dodala da su posvećenost i ljubav polaznica Škole dobrotske čipke doprinijeli su da ova vještina nastavi da živi.
Naglašavajući zadovoljstvo što smo „privilegovani da u ovakvom prostoru, atmosferi i organizaciji budemo sudionici Međunarodnog festivala čipke u Kotoru“ Festival je zvanično otvorio njegov pokrovitelj Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor. Govoreći o značaju očuvanja nematerijalne kulturne baštine i podrške inicijativama koje afirmišu kulturni identitet, izrazio je ponos što“kotorski Muzeji iznose ovakve projekte spajajući, kako se činilo, nespojivo poput Jadrana i Južne Koreje“.
-Moram da izrazim zadovoljstvo činjenicom da jednu vještinu za koju treba mnogo strpljenja, znanja i truda, u vremenu instant kulture, jedna gradska ustanova može nanovo da promoviše, kazao je Jokić.
Bogatstvo motiva jedne vještine – čipka – foto M.D.P.
U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore, partnera Festivala, Dobrila Vlahović direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, naglasila je da Festival ima izuzetan značaj za očuvanje i promociju tradicionalnih vještina i zanata, među kojima vještina izrade dobrotske čipke zauzima posebno mjesto kao jedinstven i autentičan segment naše nematerijalne kulturne baštine.
-Crna Gora je ovu vještinu zaštitila još 2013. godine kao nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Taj status nije samo formalnost, već obaveza – da se znanje dokumentuje, čuva i prenosi kroz živu praksu. Upravo zato nije slučajno što se ovaj Festival održava u Kotoru, prostoru izuzetnih univerzalnih vrijednosti, gdje čipka pripada istom sistemu kulturnih vrijednosti i predstavlja dobro koje zahtijeva pažnju, znanje i trajnu brigu. Njena složenost izrade, ljepota i istorijska vrijednost svjedoče o vještini i kreativnosti generacija koje su je brižljivo stvarale, čuvale i prenosile dalje, rekla je Vlahović.
Međunarodni festival čipke
Odrastajući uz baku i tetke koje su radile čipku, ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela je i sama emotivno vezana za ovu vještinu. Istakla je da ovaj Festival predstavlja konkretan primjer izuzetne međunarodne saradnje koja povezuje ne samo susjedne, već i udaljene zemlje, sa zajedničkim ciljem da se osnaži i sačuva ova stara umjetnička tradicija. Ambasadora Republike Hrvatske Veselka Grubišića posebno raduje „što uvijek pronalazimo spone koje nas povezuju, jer je u ovim vremenima važno da budemo jedni uz druge, da se međusobno podržavamo i njegujemo vrijednosti koje nas spajaju“.
Podsjetio je da hrvatska čipkarska tradicija ima posebno mjesto u evropskom nasljeđu, o čemu svjedoči činjenica da su čak tri njene čipkarske vještine upisane na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine, a od te tri, dvije će biti predstavljene na kotorskom Festivalu čipke – paška i primoštenska.
Međunarodni festival čipke
U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Incanto” izvodeći kompozicije na crnogorskom, italijanskom i hrvatskom jeziku, koje su simbolično povezale mediteranski kulturni prostor, a izvedena je i kompozicija „Reticella” autorke Jelene Vukčević u interpretaciji Isidore Milivojević.
U Kreativnom habu su u toku radionice, demonstracije izrade čipke i panel-diskusije, koje će biti održane i sjutra, u nedjelju, 29. marta.
Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 111 dolara, uz sumnju ulagača da bi SAD i Iran mogli uskoro riješiti sukob pregovorima.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 3,46 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 111,47 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,08 dolara i stajao je 98,56 dolara.
Tržišta su na kraju tjedna zanemarila opetovano američko pomicanje roka za otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je u četvrtak u zadnji rok pomaknuo rok koji je bio odredio Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca, ovaj puta za 10 dana.
To bi značilo da će, ako tjesnac ne bude otvoren, SAD od 6. travnja napasti iransku energetsku infrastrukturu.
Izraelski ministar obrane Katz poručio je pak da napadi na Iran neće posustati.
Iran je nakon američko-izraelskog napada krajem veljače preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim s Izraelom i SAD-om i njihovim saveznicima.
Teheran inzistira da tjesnac nije zatvoren, uz napomenu da je tranzit dozvoljen brodovima “prijateljskih zemalja”, u koordinaciji s iranskom mornaricom.
Izrael i SAD ponovo su prošle noći napali mete u Iranu, a iranska vojska uzvratila je ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev.
Blokada Hormuškog tjesnaca ‘izbacila’ je do sada s tržišta oko osam milijuna barela nafte dnevno, a u opasnosti je i puno veća količina pa se dodatak na geopolitički rizik vjerojatno neće značajnije smanjiti, napominju analitičari ING-a Ewa Manthay i Warren Pattersson.
Geopolitički ‘dodatak’ na cijenu nafte zato se neće znatno smanjiti, procjenju.
Rusija bi mogla zabraniti izvoz benzina
Rusija je pak poslijepodne signalizirala da bi mogla zabraniti izvoz benzina.
Zabrana će stupiti na snagu od 1. travnja i vrijedit će za sve tržišne sudionike, reklo je za novinsku agenciju Interfax nekoliko izvora upoznatih s ishodom sastanka potpredsjednika vlade Alexandera Novaka i direktora naftnih kompanija. Do sada izvoz je bio zabranjen samo kompanijama koje ga ne proizvode.
Sudionici sastanak nisu razgovarali o tome koliko bi dugo zabrana trebala ostati na snazi, a jedan je izvor za Interfax spomenuo maksimalno tri mjeseca.
Novak je u četvrtak na sastanku u ministarstvu energetike rekao da bi vlada trebala što prije poduzeti mjere kako bi spriječila poskupljenje goriva na benzinskim postajama i osigurala stabilnost na domaćem tržištu u uvjetima svjetske energetske krize, izvijestila je pak agencija TASS.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio skuplji za 5,20 dolara i stajao je 122,16 dolara.
