Maersk otpušta 10.000 ljudi, potražnja za prijevozom opada

0
Maersk otpušta 10.000 ljudi, potražnja za prijevozom opada
Kontejneri – Maresk – foto AFP – ilustracija

Brodarska grupacija A.P. Moller-Maersk u petak je izvijestila o velikom padu dobiti i prihoda u trećem tromjesečju i rekla da će ukinuti 10.000 radnih mjesta dok se bori s nižim vozarinama i smanjenom potražnjom za kontejnerskim prijevozom.

Danska kompanija također je zadržala svoje godišnje smjernice za prihode i operativnu dobit, ali sada očekuje da će oboje stati na donju granicu raspona.

“Naša se industrija suočava s novom normalom s prigušenom potražnjom, cijenama koje su ponovno u skladu s povijesnim razinama i inflacijskim pritiskom na našu bazu troškova”, rekao je izvršni direktor Vincent Clerc u izjavi.

“Od ljeta smo vidjeli prekomjerni kapacitet u većini regija koji je doveo do pada cijena i bez zamjetnog porasta u recikliranju brodova ili u praznom hodu”, rekao je.

Grupa je već u kolovozu upozorila na strmiji pad globalne potražnje za brodskim kontejnerima morem ove godine, zbog sporog gospodarskog rasta i smanjenja zaliha nakon pandemije COVID-19.

Maersk je rekao da namjerava smanjiti broj zaposlenih sa 110.000 u siječnju ove godine na ispod 100.000, što će rezultirati uštedom od 600 milijuna dolara sljedeće godine u usporedbi s ovom godinom.

Jednokratni trošak od 350 miliona dolara povezan s restrukturiranjem najviše bi utjecao na njegovu financijsku izvedbu za 2023., rečeno je.

Kompanija je rekla da očekuje temeljnu zaradu prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) za godinu između 9,5 i 11 milijardi USD, dok se temeljnu zaradu prije kamata i poreza očekuje između 3,5 i 5 milijardi USD.

EBITDA je pala na 1,9 milijardi dolara u trećem tromjesečju sa 10,9 milijardi dolara godinu ranije, malo iznad očekivanja analitičara od 1,81 milijarde dolara u anketi Refinitiva. Prihodi su pali 47% na 12,1 milijardu dolara.

Dobrotska čipka: “Stara vještina za novo doba”

0
Dobrotska čipka na sajmu u Lepoglavi

Opštinska javna ustanova „Muzeji” Kotor priprema novi krug radionice dobrotske čipke “Stara vještina za novo doba”.

Pozivaju zainteresovane građanke i građane za učešće u novom krugu radionice koja će od srijede, 8. novembra tekuće godine biti organizovana u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. Trosatne obuke biće srijedom od 16 do 19 sati. Učešće je besplatno, a broj učesnica/ka ograničen.

Prijave do petka, 3. novembra na mejl-adresu info@muzejikotor.me ili radnim danima na telefon 302 540.

Dobrotska čipka: “Stara vještina za novo doba”
Dobrotska čipka

Podsjetimo, vještina izrade dobrotske čipke zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Dobrotska čipka je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore od 2013. godine.

Počela privremena primjena Sporazuma sa Frontexom, u Crnoj Gori biće raspoređeno oko 60 pripradnika tima

0
Počela privremena primjena Sporazuma sa Frontexom, u Crnoj Gori biće raspoređeno oko 60 pripradnika tima
Foto MUP

Nakon potpisivanja Sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori (Frontex) u maju ove godine, 1. novembra zvanično je počela privremena primjena.

“Sporazum omogućava raspoređivanje službenika Frontex-a i primjenu izvršnih ovlašćenja na bilo kojem dijelu državne granice Crne Gore, a ne samo na granici sa Evropskom unijom, kako je to bilo predviđeno prethodnim Sporazumom. U tom cilju u Crnoj Gori biće raspoređeno oko 60 pripradnika tima”, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

V.d. pomoćnika direktora za Sektor granične policije Milutin Vasiljević, na brifingu organizovanom za pripradnike članova tima Frontex-a, istakao je da je partnerstvo sa Frontex-om koje datira od 2009. godine značajno doprinijelo unapređenju rada granične policije i ukupnoj bezbjednosti na granici.

Poželivši pripadnicima Frontex-a uspješan rad u Crnoj Gori, Vasiljević je saopštio da je dosadašnja saradnja bila sadržajna i kvalitetna.

“Dugogodišnjim zajedničkim radom u okviru posmatračkih misija i zajedničkih operacija službenici crnogorske granične policije su usvajali  nova znanja i prakse postupanja evropskih kolega, a ostvaren je napredak na planu suzbijanja krijumčarenja luksuznih motornih vozila, pronalaženja falsifikovnih dokumenata, krijumčarenja oružja i postupanja sa migrantima“, poručio je Vasiljević.

Prema njegovim riječima, veoma je važna i podrška koju Frontex pruža razvoju Koordinacionog centra čiji je krajnji cilj uspostavljanje Koordinacionog centra u Podgorici u punom kapacitetu i njegovo uključivanje u Eurosur mrežu, kao modela za razvoj koordinacionih centara u ostalim državama Zapadnog Balkana.

Stalni migracioni pritisak, razvijene mreže krijumčarenja i različiti oblici prekograničnog kriminala su izazovi koje podjednako dijelimo sa našim evropskim partnerima, naglasio je, te izrazio uvjerenje da  će prisustvo službenika Frontex-a na granicama između zemalja koje nijesu članice EU biti prekretnica i krupan korak u borbi protiv ovih izazova.

Vasiljević je poželio pripadnicima Frontex-a uspješan rad i saopštio da će Granična policija Crne Gore u narednom periodu svojim angažovanjem pokazati da je pouzdan  partner u regionalnim i međunarodnim operativnim aktivnostima i da ima kapaciteta da zaštiti granicu u skladu sa najboljim evropskim standardima.

Marić: Koeficijenti zaposlenih u Institutu Igalo bili sramno mali

0
Marić: Koeficijenti zaposlenih u Institutu Igalo bili sramno mali
Institut Igalo – Foto: Shutterstock/Gekatarina

Koeficijenti zaposlenih u Institutu „Simo Milošević“ bili su sramno mali, pogotovo medicinskom kadru, te da je bila velika borba da se izjednače sa onima u javnom zdravstvu, saopštio je njegov direktor Savo Marić.

Marić je u emisiji Mreža TVCG kazao da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata zarada u Institutu.

Zarade zaposlenim u Institutu Igalo ubuduće će se obračunavati po koeficijentima po kojima se obračunavaju plate zaposlenima u javnom zdravstvu.

“Bila je velika borba da se ti koeficijenti izjednače sa onima kakvi su u javnom zdravstvu i istovremeno da zaustavimo tužbe radnika koje su bile baš zbog tih koeficijenata, jer nijesu bili isplaćivani koliko zaslužuju”, rekao je Marić, prenosi portal RTCG.

Marić smatra da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi.

“Mislio sam da će Kolektivni ugovor biti ove godine mnogo ranije usaglašen. Međutim, morali smo pojedine stvake iz ugovora da usaglasimo sa zakonom, vraćan je nekoliko puta na doradu da bi on bio zadovaljajući i da bi se usvojio u Vladi”, kazao je Marić.

On je dodao da su gotovo svi radnici tužili Institut zbog kašnjenja zarada.

Marić smatra da je bila pogrešna procjena Instituta da radnici mogu da uđu u tužbe, a da ih neće ostvariti, odnosno da neće biti pozitivne po njih.

“Smatram da je onda kada su već prve presude došle i bile pozitivne u korist radnika, a negativne po Institut, trebao menadžment da reaguje i da već tada koeficijente poravna sa javnim zdravstvom. Kako to nije učinjeno, ušlo se u višegodišnje tužbe radnika koje su završene u njihovu korist i samim tim učinjena je velika šteta Institutu”, saopštio je Marić.

Marić je kazao da on i predstavnici Odbora direktora Instituta često nemaju isto razmišljanje kako dalje treba da ide Institut, te da je finansijski izvještaj do 31. avgusta u minusu 770 hiljada EUR.

“Jedna od tema bila je finansijski izvještaj do 31. avgusta. On je u minusu 770 hiljada EUR. Predstavnici Odbora direktora nijesu zadovoljni, a ne može niko ni biti kada je u minusu, ali mi smo u ovoj godini od 1. januara do 31. avgusta vratili 2,5 miliona EUR po pitanju tužbi radnika”, naveo je Marić.

Da nije bilo toga, Institut bi, prema njegovim riječima, bio u plusu iako kapaciteti nijesu bili uposleni kao prošle godine za vrijeme sezone.

Marić je dodao da je ranije bilo veoma loše raspoloženje među radnicima u Institutu, ali da se sada vidi promjena.

“Pacijenti i gosti Instituta nikada nijesu osjetili ništa, posebno to što nijesmo dobijali platu tri mjeseca. Svi su se trudili da se to ne osjeti kod pacijenata”, rekao je Marić.

On je poručio i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata plata.

Crveni meteoalarm za petak 3. novembar: Najavljeni jak vjetar i kiša

0
Crveni meteoalarm za petak 3. novembar: Najavljeni jak vjetar i kiša
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Crveni meteoalarm izdat je za petak 3. novembar za područje cijele države zbog vremenskih prilika koje nas očekuju.

Na portalu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju ističe se da će u petak biti umjereno do potpuno oblačno, kišovito i vjetrovito.

“Povremeno pljuskovi i grmljavina, ponegdje obilne padavine, a lokalno su moguće i vremenske nepogode”, navodi meteorolog Vučina Popović.

Duvaće pojačan i jak južni vjetar, na udare olujni ili orkanski.

Jugo – mapa ZHMS

“Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela prestanak padavina i slabljenje vjetra, ponegdje i ranije”, ističe Popović.

Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 19, najviša dnevna od 12 do 22 stepena.

SAD nameće nove opsežne sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini

0
SAD nameće nove opsežne sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
 SAD foto EPA

SAD je uveo sveobuhvatne nove mjere protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, koje ciljaju, među ostalim, buduće energetske kapacitete Rusije, izbjegavanje sankcija i samoubilačku bespilotnu letjelicu koja je bila prijetnja ukrajinskim vojnicima i opremi.

Sankcije ciljaju stotine osoba i subjekata. Najnovije mjere usmjerene su protiv subjekta uključenog u razvoj, rad i vlasništvo nad ogromnim projektom u Sibiru poznatom kao Arctic-2 LNG, stoji u priopćenju State Departmenta.

Svrha projekta je isporučivanje ukapljenog prirodnog plina na globalna tržišta.

Washington je uveo sankcije protiv proizvodnje dronova KUB-BLA i Lancet koje koristi ruska vojska u Ukrajini.

Američko ministarstvo trgovine je dodalo 13 subjekata u Rusiji i Uzbekistanu na svoj popis kontrole izvoza zbog djelovanja protivnog američkoj nacionalnoj sigurnosti ili vanjskoj politici.

SAD se također sada pozabavio izbjegavanjem sankcija putem Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske. Ministarstvo financija objavilo je da tvrtke sa sjedištem u tim zemljama nastavljaju slati robu s dvojnom namjenom visokog prioriteta u Rusiju, uključujući komponente na koje se Moskva oslanja za svoje sustave naoružanja.

Sedam banaka sa sjedištem u Rusiji i deseci industrijskih tvrtki također su pogođeni sankcijama ministarstva financija, uključujući Gazpromneft Catalytic Systems LLC, za koje ministarstvo financija SAD-a kaže da proizvodi kemijske agense za naprednu preradu nafte u Rusiji.

Kremlj je rekao kako očekuje da će mu Zapad nametnuti još strože sankcije zbog rata, ali sve više raste sentiment da takve kazne štete zapadnim interesima dok se rusko gospodarstvo dobro prilagođava.

Panoramski put “Život na Luštici” savršen audio vizuelni doživljaj

Panoramski put “Život na Luštici” savršen audio vizuelni doživljaj
Luštica – foto CG News

Na poluostrvu Luštica danas je upriličena promocija audio vodiča za predstavnike medija, turističkih agencija i goste u okviru koga je organizovan obilazak panoramskog puta ,,Život na Luštici”. Audio vodič sadrži detaljne opise znamenitosti duž rute i detaljne informacije o istorijskim zanimljivostima.

Riječ je o drugoj, od tri faze zajedničkog projekta turističkih organizacija Tivta i Herceg Novog, kaže direktorica TO Tivat Nina Lakičević, podsjetivši da je prva faza projekta bila izrada turističko-informativne mape.

Luštica – foto CG News

“Turističke organizacije opština Tivat i   Herceg Novi nastavili su sa aktivnostima usmjerenim na razvoju panoramskog puta na poluostrvu Luštica, koji imaju za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti. Nakon mape panoramskog puta ,,Život na Luštici” koja je štampana na četiri jezika (crnogorski, engleski, njemački i ruski), realizovali smo audio vodič područja koji će doprinijeti daljem razvoju i promociji turističke ponude poluostrva Luštica” istakla je Lakičević.

Ona ističe da je audio vodič dostupan na Google play prodavnici odnosno preuzimanjem besplatne aplikacije izi.travel.

„U toku je izrada projekta koji obuhvata izradu turističke signalizacije na Luštici, zatim radi se na dodatnom uređenju pješačkih staza i nadamo se da ćemo uz podršku resornog ministarstva raditi na uređenju vidikovaca i dodatnoj valorizaciji poluostrva kako bi Krtoljska i Luštička sela postala značajan segment turističke ponude“ kaže Lakičević.

Natalija Terzić iz Turističke organizacije Herceg Novi podsjetila je audio vodič treći ovakvog tipa u Crnoj Gori, nakon audio vodiča „Durmitorski prsten“ i „Put oko Korita“.

„Interesovanje turista za taj ruralni dio Luštice je unazad nekoliko godina je sve veće. Pogotovu su za nju zainteresovani ljubitelji prirode, pješačkih staza ali i ljubitelji skrivenih uvala i kupanja na divljim plažama. Povećano interesovanje za ponudu poluostrva imaju i turističke agencije i turoperatori čiji su gosti zainteresovani za obilazak ali i boravak na Luštici“, kaže Terzić.

Luštica – foto CG News

Tokom promocije vodiča prisutni su obišli  35 km dug panoramski put i posjetiti poljoprivredno gazdinstvo Trojanović u selu Zabrđe koje je predstavilo svoju ponudu kao i specijalite cijele Luštice.

“Luštički pršut je odavnina poznat i imamo dosta stranaca, turista koji su čuli za to i dođu da degustiraju naše proizvode. Naše domaćinstvo priprema i nudi isključivo domaće proizvode proizvedene na njihovom posjedu” rekao je Nikola Trojanović iz Gazdinstva Trojanović.

Luštica – foto CG News

Maja Lopičić autor audio vodiča Život na Luštici kazala je da je za njegovu izradu bilo potrebno par mjeseci tokom kojih su obilazili teren i prikupljali podatke koje su zatim pažljivo sortirali i pretočili u vodič.

Turističke organizacije dvije opštine organizovaće i pješačku turu na poluostrvu Luštica čiji je cilj  predstavljanje prirodnih ljepota poluostrva koje je položajem okrenuto prema Bokokotorskom zalivu kao i prema otvorenom moru. Pješačka tura je planirana za dane vikenda kada to dozvole vremenski uslovi.    

Tešević: Prihod od trajektne linije preko pet miliona eura, izuzetan značaj za zemlju i njene građane

0
Tešević: Prihod od trajektne linije preko pet miliona eura, izuzetan značaj za zemlju i njene građane
Trajekt foto Boka News

žPrihod od usluga trajektne linije Kamenari – Lepetane za pet mjeseci iznosi preko pet miliona eura, što je, prema riječima PR menadžerke JP “Morsko dobro” Bojane Tešević, izuzetan značaj za zemlju i njene građane



Prihod od trajekta Kamenari – Lepetane 5,3 miliona eura

“Sa zadovoljstvom možemo da istaknemo da naplata trajektne linije Kamenari-Lepetani je prihodovalo nešto više od 5,3 miliona eura i to je definitivno broj koji govori o kakvom se resursu radi i koliko je značajno za Crnu Goru i njene građane. Kada je u pitanju prihod JP pored prihoda od sektora za pomorski i priobalni prevoz pomenula bih i prihod od ustupanja na korišćenje Morskog dobra gdje ove godine imamo ostvareno preko 90 odsto planiranih prihoda od ustupanja, gdje se uključuju i ugovori koji su potpisani, kako za kupalište, tako i za privremene lokacije”, istakala je Tešević Jutarnjem programu TV Budva.

Foto RTV Budva

Kako je kazala, za samo četiri mjeseca od početka naplate trajektne licije Kamenari-Lepetani preduzeće je prihodovalo oko 3 miliona eura.

“Sada imamo osam trajekata sa kapacitetom od 315 vozila, što je 190 vozila više nego što je to bilo u prethodnom periodu. Dakle, taj broj nam je pomogao da opslužimo veliki broj vozila tokom ljetnje turističke sezone i da u tom dijelu zadovoljimo sve potrebe turističke privrede”, kazala je ona.

/RTV Budva/

Luštica Bay: 38 pozicija za pripravnike

0
Pripravnici kampanja- Luštica Bay

Izbor prvog poslodavca je od velikog značaja za dalji karijerni razvoj, a u sklopu Vladinog Programa stručnog osposobljavanja za 2024. godinu kompanija Luštica Development AD ima 38 otvorenih pripravničkih pozicija.

Pripravničke pozicije su otvorene u sektorima: prodaje, finansija, projekata, razvoja projekata, zaštite i zdravlja na radu, marketinga, korporativnih komunikacija, odnosa sa Vladom i zajednicom, administracije, razvoja poslovanja, marine, informacionih tehnologija, tehničkog održavanja, domaćinstva i pejzažne arhitekture. Kompanija nudi stimulativne uslove rada i obezbijeđen smještaj za pripravnike koji ne dolaze iz Tivta, Kotora i Budve, kao i priliku za nastavak rada na velikom i značajnom razvojnom projektu.

“U Vladinom programu smo prepoznali odličnu priliku da osvježimo tim odgovarajućim kadrovima iz različitih oblasti, pa će crnogorski visokoškolci i ove godine imati priliku da prve profesionalne korake naprave u jednom od najpoželjnijih poslovnih organizacija u Crnoj Gori. Luštica Development AD omogućava da u internacionalnom profesionalnom ambijentu steknu prva praktična iskustva. Kao i u prethodnim godinama, najbolji će produžiti radni angažman“, saopštila je Olga Radović, direktorka za ljudske resurse Luštica Development-a.

Luštica Bay: 38 pozicija za pripravnike
Luštica Bay – Golf

Kroz program u Luštici Bay do sada se stručno osposobljavalo preko 40 diplomaca od kojih je čak dvije trećine dobilo priliku da nastavi razvoj karijere u kompaniji. Od osam pripravnika u prošloj godini šest je nastavilo saradnju sa Luštica Bay-om.

Jedan od njih je i Nikola Maslovar, koji je sada na poziciji asistenta u sektoru za dizajn, a nedavno je završio svoj pripravnički staž iz domena arhitekture i građevinarstva: “Neprocjenjivo iskustvo u toliko različitih sfera u oblasti za koju sam se školovao, te sam imao priliku da učim od najboljih u projektima koji su u različitim fazama razvoja, poput golf vila i golf terena, apartmanskim zgradama u Centrale naselju, kancelarijskim objektima u Marina Village-u u sklopu Luštica Bay-a, te svakodnevno išao na gradilišta, adaptirao manje projekte, i slično.“

Pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje. Prijavljivanje za buduće korisnike Programa stručnog osposobljavanja elektronskim putem, preko portala eUprave, do 18. novembra 2023. godine, do 15 sati. Prijave za link: https://www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

USSCG: Inicijativa dostavljena Skupštini i Vladi, u penziju sa 64 godine

0
USSCG: Inicijativa dostavljena Skupštini i Vladi, u penziju sa 64 godine
Penzija – ilustracija

Unija slobodnih sindikata (USSCG) dostavila je inicijativu Vladi i Skupštini da po hitnom postupku predlože i donesu izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Inicijativa je da se, po hitnom postupku, na sjednicama Vlade i Skupštine usvoje izmjene i dopune člana 17 Zakona o PIO, sa predlogom da iste glase da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 64 godine (muškarac i žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.

USSCG je inicijative podnijela u cilju prevazilaženja stanja izazvanog, kako su rekli, nesavjesnom i neodgovornom odlukom Ustavnog suda.

USSCG je takođe predsjedniku Skupštine i svim poslaničkim klubovima podnijela inicijativu za razrješenje sudija Ustavnog suda, koji su svojim stavom doprinijeli donošenju sporne odluke Ustavnog suda.

Ustavni sud ukinuo je nedavno član zakona kojim se pravo na starosnu penziju stiče kada osiguranik muškarac navrši 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da bi sada jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.

Ustavni sud je odlukom naložio Vladi da u roku od 30 dana donese novi tekst zakona, koji mora biti u skladu sa ocjenom suda da žene ne smiju biti pozitivno diskriminisane u odnosu na muškarce.

Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.

Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.