Marić: Koeficijenti zaposlenih u Institutu Igalo bili sramno mali

0
Marić: Koeficijenti zaposlenih u Institutu Igalo bili sramno mali
Institut Igalo – Foto: Shutterstock/Gekatarina

Koeficijenti zaposlenih u Institutu „Simo Milošević“ bili su sramno mali, pogotovo medicinskom kadru, te da je bila velika borba da se izjednače sa onima u javnom zdravstvu, saopštio je njegov direktor Savo Marić.

Marić je u emisiji Mreža TVCG kazao da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata zarada u Institutu.

Zarade zaposlenim u Institutu Igalo ubuduće će se obračunavati po koeficijentima po kojima se obračunavaju plate zaposlenima u javnom zdravstvu.

“Bila je velika borba da se ti koeficijenti izjednače sa onima kakvi su u javnom zdravstvu i istovremeno da zaustavimo tužbe radnika koje su bile baš zbog tih koeficijenata, jer nijesu bili isplaćivani koliko zaslužuju”, rekao je Marić, prenosi portal RTCG.

Marić smatra da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi.

“Mislio sam da će Kolektivni ugovor biti ove godine mnogo ranije usaglašen. Međutim, morali smo pojedine stvake iz ugovora da usaglasimo sa zakonom, vraćan je nekoliko puta na doradu da bi on bio zadovaljajući i da bi se usvojio u Vladi”, kazao je Marić.

On je dodao da su gotovo svi radnici tužili Institut zbog kašnjenja zarada.

Marić smatra da je bila pogrešna procjena Instituta da radnici mogu da uđu u tužbe, a da ih neće ostvariti, odnosno da neće biti pozitivne po njih.

“Smatram da je onda kada su već prve presude došle i bile pozitivne u korist radnika, a negativne po Institut, trebao menadžment da reaguje i da već tada koeficijente poravna sa javnim zdravstvom. Kako to nije učinjeno, ušlo se u višegodišnje tužbe radnika koje su završene u njihovu korist i samim tim učinjena je velika šteta Institutu”, saopštio je Marić.

Marić je kazao da on i predstavnici Odbora direktora Instituta često nemaju isto razmišljanje kako dalje treba da ide Institut, te da je finansijski izvještaj do 31. avgusta u minusu 770 hiljada EUR.

“Jedna od tema bila je finansijski izvještaj do 31. avgusta. On je u minusu 770 hiljada EUR. Predstavnici Odbora direktora nijesu zadovoljni, a ne može niko ni biti kada je u minusu, ali mi smo u ovoj godini od 1. januara do 31. avgusta vratili 2,5 miliona EUR po pitanju tužbi radnika”, naveo je Marić.

Da nije bilo toga, Institut bi, prema njegovim riječima, bio u plusu iako kapaciteti nijesu bili uposleni kao prošle godine za vrijeme sezone.

Marić je dodao da je ranije bilo veoma loše raspoloženje među radnicima u Institutu, ali da se sada vidi promjena.

“Pacijenti i gosti Instituta nikada nijesu osjetili ništa, posebno to što nijesmo dobijali platu tri mjeseca. Svi su se trudili da se to ne osjeti kod pacijenata”, rekao je Marić.

On je poručio i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata plata.

Crveni meteoalarm za petak 3. novembar: Najavljeni jak vjetar i kiša

0
Crveni meteoalarm za petak 3. novembar: Najavljeni jak vjetar i kiša
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Crveni meteoalarm izdat je za petak 3. novembar za područje cijele države zbog vremenskih prilika koje nas očekuju.

Na portalu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju ističe se da će u petak biti umjereno do potpuno oblačno, kišovito i vjetrovito.

“Povremeno pljuskovi i grmljavina, ponegdje obilne padavine, a lokalno su moguće i vremenske nepogode”, navodi meteorolog Vučina Popović.

Duvaće pojačan i jak južni vjetar, na udare olujni ili orkanski.

Jugo – mapa ZHMS

“Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela prestanak padavina i slabljenje vjetra, ponegdje i ranije”, ističe Popović.

Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 19, najviša dnevna od 12 do 22 stepena.

SAD nameće nove opsežne sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini

0
SAD nameće nove opsežne sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
 SAD foto EPA

SAD je uveo sveobuhvatne nove mjere protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, koje ciljaju, među ostalim, buduće energetske kapacitete Rusije, izbjegavanje sankcija i samoubilačku bespilotnu letjelicu koja je bila prijetnja ukrajinskim vojnicima i opremi.

Sankcije ciljaju stotine osoba i subjekata. Najnovije mjere usmjerene su protiv subjekta uključenog u razvoj, rad i vlasništvo nad ogromnim projektom u Sibiru poznatom kao Arctic-2 LNG, stoji u priopćenju State Departmenta.

Svrha projekta je isporučivanje ukapljenog prirodnog plina na globalna tržišta.

Washington je uveo sankcije protiv proizvodnje dronova KUB-BLA i Lancet koje koristi ruska vojska u Ukrajini.

Američko ministarstvo trgovine je dodalo 13 subjekata u Rusiji i Uzbekistanu na svoj popis kontrole izvoza zbog djelovanja protivnog američkoj nacionalnoj sigurnosti ili vanjskoj politici.

SAD se također sada pozabavio izbjegavanjem sankcija putem Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske. Ministarstvo financija objavilo je da tvrtke sa sjedištem u tim zemljama nastavljaju slati robu s dvojnom namjenom visokog prioriteta u Rusiju, uključujući komponente na koje se Moskva oslanja za svoje sustave naoružanja.

Sedam banaka sa sjedištem u Rusiji i deseci industrijskih tvrtki također su pogođeni sankcijama ministarstva financija, uključujući Gazpromneft Catalytic Systems LLC, za koje ministarstvo financija SAD-a kaže da proizvodi kemijske agense za naprednu preradu nafte u Rusiji.

Kremlj je rekao kako očekuje da će mu Zapad nametnuti još strože sankcije zbog rata, ali sve više raste sentiment da takve kazne štete zapadnim interesima dok se rusko gospodarstvo dobro prilagođava.

Panoramski put “Život na Luštici” savršen audio vizuelni doživljaj

Panoramski put “Život na Luštici” savršen audio vizuelni doživljaj
Luštica – foto CG News

Na poluostrvu Luštica danas je upriličena promocija audio vodiča za predstavnike medija, turističkih agencija i goste u okviru koga je organizovan obilazak panoramskog puta ,,Život na Luštici”. Audio vodič sadrži detaljne opise znamenitosti duž rute i detaljne informacije o istorijskim zanimljivostima.

Riječ je o drugoj, od tri faze zajedničkog projekta turističkih organizacija Tivta i Herceg Novog, kaže direktorica TO Tivat Nina Lakičević, podsjetivši da je prva faza projekta bila izrada turističko-informativne mape.

Luštica – foto CG News

“Turističke organizacije opština Tivat i   Herceg Novi nastavili su sa aktivnostima usmjerenim na razvoju panoramskog puta na poluostrvu Luštica, koji imaju za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti. Nakon mape panoramskog puta ,,Život na Luštici” koja je štampana na četiri jezika (crnogorski, engleski, njemački i ruski), realizovali smo audio vodič područja koji će doprinijeti daljem razvoju i promociji turističke ponude poluostrva Luštica” istakla je Lakičević.

Ona ističe da je audio vodič dostupan na Google play prodavnici odnosno preuzimanjem besplatne aplikacije izi.travel.

„U toku je izrada projekta koji obuhvata izradu turističke signalizacije na Luštici, zatim radi se na dodatnom uređenju pješačkih staza i nadamo se da ćemo uz podršku resornog ministarstva raditi na uređenju vidikovaca i dodatnoj valorizaciji poluostrva kako bi Krtoljska i Luštička sela postala značajan segment turističke ponude“ kaže Lakičević.

Natalija Terzić iz Turističke organizacije Herceg Novi podsjetila je audio vodič treći ovakvog tipa u Crnoj Gori, nakon audio vodiča „Durmitorski prsten“ i „Put oko Korita“.

„Interesovanje turista za taj ruralni dio Luštice je unazad nekoliko godina je sve veće. Pogotovu su za nju zainteresovani ljubitelji prirode, pješačkih staza ali i ljubitelji skrivenih uvala i kupanja na divljim plažama. Povećano interesovanje za ponudu poluostrva imaju i turističke agencije i turoperatori čiji su gosti zainteresovani za obilazak ali i boravak na Luštici“, kaže Terzić.

Luštica – foto CG News

Tokom promocije vodiča prisutni su obišli  35 km dug panoramski put i posjetiti poljoprivredno gazdinstvo Trojanović u selu Zabrđe koje je predstavilo svoju ponudu kao i specijalite cijele Luštice.

“Luštički pršut je odavnina poznat i imamo dosta stranaca, turista koji su čuli za to i dođu da degustiraju naše proizvode. Naše domaćinstvo priprema i nudi isključivo domaće proizvode proizvedene na njihovom posjedu” rekao je Nikola Trojanović iz Gazdinstva Trojanović.

Luštica – foto CG News

Maja Lopičić autor audio vodiča Život na Luštici kazala je da je za njegovu izradu bilo potrebno par mjeseci tokom kojih su obilazili teren i prikupljali podatke koje su zatim pažljivo sortirali i pretočili u vodič.

Turističke organizacije dvije opštine organizovaće i pješačku turu na poluostrvu Luštica čiji je cilj  predstavljanje prirodnih ljepota poluostrva koje je položajem okrenuto prema Bokokotorskom zalivu kao i prema otvorenom moru. Pješačka tura je planirana za dane vikenda kada to dozvole vremenski uslovi.    

Tešević: Prihod od trajektne linije preko pet miliona eura, izuzetan značaj za zemlju i njene građane

0
Tešević: Prihod od trajektne linije preko pet miliona eura, izuzetan značaj za zemlju i njene građane
Trajekt foto Boka News

žPrihod od usluga trajektne linije Kamenari – Lepetane za pet mjeseci iznosi preko pet miliona eura, što je, prema riječima PR menadžerke JP “Morsko dobro” Bojane Tešević, izuzetan značaj za zemlju i njene građane



Prihod od trajekta Kamenari – Lepetane 5,3 miliona eura

“Sa zadovoljstvom možemo da istaknemo da naplata trajektne linije Kamenari-Lepetani je prihodovalo nešto više od 5,3 miliona eura i to je definitivno broj koji govori o kakvom se resursu radi i koliko je značajno za Crnu Goru i njene građane. Kada je u pitanju prihod JP pored prihoda od sektora za pomorski i priobalni prevoz pomenula bih i prihod od ustupanja na korišćenje Morskog dobra gdje ove godine imamo ostvareno preko 90 odsto planiranih prihoda od ustupanja, gdje se uključuju i ugovori koji su potpisani, kako za kupalište, tako i za privremene lokacije”, istakala je Tešević Jutarnjem programu TV Budva.

Foto RTV Budva

Kako je kazala, za samo četiri mjeseca od početka naplate trajektne licije Kamenari-Lepetani preduzeće je prihodovalo oko 3 miliona eura.

“Sada imamo osam trajekata sa kapacitetom od 315 vozila, što je 190 vozila više nego što je to bilo u prethodnom periodu. Dakle, taj broj nam je pomogao da opslužimo veliki broj vozila tokom ljetnje turističke sezone i da u tom dijelu zadovoljimo sve potrebe turističke privrede”, kazala je ona.

/RTV Budva/

Luštica Bay: 38 pozicija za pripravnike

0
Pripravnici kampanja- Luštica Bay

Izbor prvog poslodavca je od velikog značaja za dalji karijerni razvoj, a u sklopu Vladinog Programa stručnog osposobljavanja za 2024. godinu kompanija Luštica Development AD ima 38 otvorenih pripravničkih pozicija.

Pripravničke pozicije su otvorene u sektorima: prodaje, finansija, projekata, razvoja projekata, zaštite i zdravlja na radu, marketinga, korporativnih komunikacija, odnosa sa Vladom i zajednicom, administracije, razvoja poslovanja, marine, informacionih tehnologija, tehničkog održavanja, domaćinstva i pejzažne arhitekture. Kompanija nudi stimulativne uslove rada i obezbijeđen smještaj za pripravnike koji ne dolaze iz Tivta, Kotora i Budve, kao i priliku za nastavak rada na velikom i značajnom razvojnom projektu.

“U Vladinom programu smo prepoznali odličnu priliku da osvježimo tim odgovarajućim kadrovima iz različitih oblasti, pa će crnogorski visokoškolci i ove godine imati priliku da prve profesionalne korake naprave u jednom od najpoželjnijih poslovnih organizacija u Crnoj Gori. Luštica Development AD omogućava da u internacionalnom profesionalnom ambijentu steknu prva praktična iskustva. Kao i u prethodnim godinama, najbolji će produžiti radni angažman“, saopštila je Olga Radović, direktorka za ljudske resurse Luštica Development-a.

Luštica Bay: 38 pozicija za pripravnike
Luštica Bay – Golf

Kroz program u Luštici Bay do sada se stručno osposobljavalo preko 40 diplomaca od kojih je čak dvije trećine dobilo priliku da nastavi razvoj karijere u kompaniji. Od osam pripravnika u prošloj godini šest je nastavilo saradnju sa Luštica Bay-om.

Jedan od njih je i Nikola Maslovar, koji je sada na poziciji asistenta u sektoru za dizajn, a nedavno je završio svoj pripravnički staž iz domena arhitekture i građevinarstva: “Neprocjenjivo iskustvo u toliko različitih sfera u oblasti za koju sam se školovao, te sam imao priliku da učim od najboljih u projektima koji su u različitim fazama razvoja, poput golf vila i golf terena, apartmanskim zgradama u Centrale naselju, kancelarijskim objektima u Marina Village-u u sklopu Luštica Bay-a, te svakodnevno išao na gradilišta, adaptirao manje projekte, i slično.“

Pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje. Prijavljivanje za buduće korisnike Programa stručnog osposobljavanja elektronskim putem, preko portala eUprave, do 18. novembra 2023. godine, do 15 sati. Prijave za link: https://www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

USSCG: Inicijativa dostavljena Skupštini i Vladi, u penziju sa 64 godine

0
USSCG: Inicijativa dostavljena Skupštini i Vladi, u penziju sa 64 godine
Penzija – ilustracija

Unija slobodnih sindikata (USSCG) dostavila je inicijativu Vladi i Skupštini da po hitnom postupku predlože i donesu izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Inicijativa je da se, po hitnom postupku, na sjednicama Vlade i Skupštine usvoje izmjene i dopune člana 17 Zakona o PIO, sa predlogom da iste glase da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 64 godine (muškarac i žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.

USSCG je inicijative podnijela u cilju prevazilaženja stanja izazvanog, kako su rekli, nesavjesnom i neodgovornom odlukom Ustavnog suda.

USSCG je takođe predsjedniku Skupštine i svim poslaničkim klubovima podnijela inicijativu za razrješenje sudija Ustavnog suda, koji su svojim stavom doprinijeli donošenju sporne odluke Ustavnog suda.

Ustavni sud ukinuo je nedavno član zakona kojim se pravo na starosnu penziju stiče kada osiguranik muškarac navrši 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da bi sada jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.

Ustavni sud je odlukom naložio Vladi da u roku od 30 dana donese novi tekst zakona, koji mora biti u skladu sa ocjenom suda da žene ne smiju biti pozitivno diskriminisane u odnosu na muškarce.

Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.

Tim novim predlogom, Vlada bi mogla da vrati rješenje da se u penziju ide i sa minimum 15 godina staža, ali da muškarci i žene budu ravnopravni po broju potrebnih godina života, ili da navede drugačije obrazloženje zašto žene treba da imaju privilegovaniji status.

Dom zdravlja Kotor – jačanje laboratorijskih kapaciteta u cilju…

0
Dom zdravlja Kotor – jačanje laboratorijskih kapaciteta u cilju…
Dom zdravlja Kotor

U Domu zdravlja Kotor, u srijedu i četvrtak, 01. i 02. novembra 2023. godine, organizovana je obuka  za zdravstvene radnike iz Centra za laboratorijsku dijagnostiku, u cilju jačanja laboratorijskih kapaciteta kao okosnice efikasnog odgovora na vanredne situacije i prijetnje po javno zdravlje.

Obuka se sprovodi u okviru Ekspertske misije za jačanje laboratorijskih kapaciteta  za procjenu rizika, koju organizuju Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvana orgaizacija, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Dom zdravlja Kotor

Konsultant za laboratorije SZO prof. dr Golubinka Boshevska sprovodi obuku, kako bi polaznici dodatno osnažili vještine i znanja u procjeni rizika u svojim laboratorijama i razvoju planova za ublažavanje uticaja radi poboljšanja laboratorijske biološke bezbjednosti i biosigurnosti.

Podsjećanja radi, prva obuka za molekularnu detekciju SARS-CoV-2 i laboratorijske bezbjednosti i biosigurnosti, u okviru iste ekspertske misije, sprovedena je u avgustu 2021. godine upravo u Domu zdravlja Kotor

Zračna luka Dubrovnik od danas nosi ime znanstvenika i filozofa Ruđera Boškovića

0
Ruđer Bošković

Od danas 2. novembra, Zračna luka Dubrovnik nosi novi naziv: Zračna luka Ruđer Bošković. Izmjena imena stupa na snagu nakon što je službena odluka o tome kako će se u budućnosti zvati Zračna luka Dubrovnik donesena u junu ove godine na sjednici održanoj u Zagrebu, a na inicijativu župana Nikole Dobroslavića, koja je dobila potporu Županijske skupštine.

Ruđer Josip Bošković rođen je u Dubrovniku 18. maja 1711. gdje je započeo školovanje u Collegiumu Ragusinumu, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Studirao retoriku, filozofiju i teologiju. Kao student teologije počeo je predavati matematiku u Collegium Romanum. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760.

Godine 1735. počinje proučavati Newtonova djela, a već 1736. objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču).

U razdoblju 1751–82. bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje (O dokazima starih za kuglasti oblik Zemlje – De veterum argumentis pro telluris sphaericitate, 1739; Rasprava o obliku Zemlje – Dissertatio de telluris figura, 1739) te problemima u vezi s Newtonovom teorijom gravitacije (O nejednakosti sile teže na raznim dijelovima Zemlje – De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis, 1741).

Da bi riješio te probleme, trebao je, uz teorijska istraživanja, provesti mjerenja meridijanskih stupnjeva na različnim mjestima Zemlje. Papa Benedikt XIV. povjerio mu je da, zajedno s isusovcem Christopherom Le Maireom, u Papinskoj državi obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i da izradi zemljopisnu kartu Papinske države. To je bila prva Boškovićeva znanstvena (geodetsko-kartografska) ekspedicija. Morao je poboljšati postojeće mjerne instrumente ili konstruirati nove. Rezultate mjerenja i opažanja objavio je pod naslovom O znanstvenom putovanju po Papinskoj državi… (De litteraria expeditione per Pontificiam…, 1755). Uz djelo se nalazio zemljovid Papinske države Nova zemljopisna karta Crkvene države (Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico, 1755), koji je na temelju zajedničkih podataka izradio Ch. Maire. Zbog novih ideja u geoznanostima taj je rad utjecao na kasniju kartografiju. Na Boškovićev poticaj provedena su geodetska mjerenja u Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i Pennsylvaniji (SAD).

Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između grada-republike Lucce i Toskanskoga vojvodstva, Lucca je Boškovića proglasila plemićem (1757).

Za boravka u Beču završio je i tiskao svoje glasovito djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758; hrvatski prijevod 1974).

Zračna luka Dubrovnik od danas nosi ime znanstvenika i filozofa Ruđera Boškovića
Aerodrom Dubrovnik

Zbog kritike njegovih znanstvenih nazora, putovao je po europskim znanstvenim središtima od Pariza i Londona preko Carigrada i Varšave do Rima i Pavije (1759–63). Znanstvenomu društvu Royal Society posvetio je spjev u latinskim stihovima Pomrčine Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus, 1760; francuski prijevod 1779) u kojem iznosi teoriju pomrčine. Godine 1761. izabran je za člana Royal Society.

Na poticaj toga društva otišao je u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Kako nije stigao motriti prolazak Venere, vrijeme je iskoristio za istraživanje ruševina Troje. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu tvrdeći da su one dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja H. Schliemanna. O tome je napisao djelo Izvješće o ruševinama Troje… (Relazione delle rovine di Troja…, 1784). Putovanje od Carigrada do Poljske opisao je u dnevniku Dnevnik putovanja iz Carigrada… (Giornale di un viaggio da Constantinopoli…, 1784; hrvatski prijevod 1951).

Nakon povratka u Italiju bio je profesor matematike na Sveučilištu u Paviji. Osnovao je Zvjezdarnicu u Breri kraj Milana. Potom je preuzeo katedru za astronomiju u Milanu.

Nakon ukinuća isusovačkoga reda (1773) Bošković se, na poziv prijatelja, preselio u Pariz, primio francusko državljanstvo i bio službenik Ministarstva vanjskih poslova i ravnatelj optike u Ministarstvu mornarice (trebao je usavršiti teoriju akromatskih dalekozora i olakšati njihovu primjenu). U Parizu je dovršio radove iz optike i astronomije, a zbog lošeg zdravlja 1782. dobio je dvogodišnji dopust (produžavan do 1787) kako bi tekstove pripremio za tisak.

U Bassanu su mu izašla djela u pet svezaka pod nazivom Djela koja se odnose na optiku i astronomiju (Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, 1785). Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu 13. veljače 1787., gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone.

Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz Dubrovnik za koji je obavljao diplomatske poslove. Bio je član devet akademija, među kojima akademije u Bologni (1746), Parizu (1748), Sankt Peterburgu (1760) i Londonu (1761).

O važnosti i aktualnosti Boškovićevih misli u suvremenoj znanosti svjedoči, među ostalim, izjava W. Heisenberga (1958): »U Boškovićevu djelu nalazi se mnoštvo ideja koje tek u modernoj fizici posljednjih pedeset godina dolaze do potpuna izraza i koje pokazuju kako su bila ispravna filozofska gledišta kojima se Bošković rukovodio u svojoj prirodnoj znanosti«.

Promocija knjige ,”Jedino nema dečijih briga’’

0
Promocija knjige ,”Jedino nema dečijih briga’’
Jedino nema dečjih briga

JU Kulturni centar „Nikola Đurković Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u petak 3. novembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju promociju zbirke poezije Biljane Milivojević ,,Jedino nema dečijih briga”. Učestvuju urednica knjige, Natalija Đaletić i autorka.

Biljana Milivojević je rođena u Beogradu. Završila je VIII gimnaziju i Ekonomski fakultet u Beogradu. Od četvrte godine, knjige su joj bliski prijatelji, saputnici i vodiči. Posle kratkog ljetovanja u Boki Kotorskoj 1997. godine, kupila je karte u jednom pravcu i sa porodicom se doselila u Kotor. To je bio grad u kome su izabrali da žive. Poeziju piše od 2017. godine. Mirno, ali živopisno okruženje Boke Kotorske veoma je inspirativno. Božanstvena priroda nadograđena kreacijama čovjeka uvijek je nadohvat očiju i srca. Umjetnošću se bave i njena djeca (slikarstvom i muzikom), tako da je njihov dom veoma često izložbeni prostor i muzička pozornica.

Izdavač je Ouroboros iz Podgorice,  a objavljivanje knjige je podržala Opština Kotor kroz sufinansiranje projekata iz oblasti individualnog kulturnog stvaralaštva.