Porodični karavan u subotu 4. novembra stiže u Tivat i Kotor

0
Porodični karavan u subotu 4. novembra stiže u Tivat i Kotor
Porodični karavan – foto roditelji.me

Porodični karavan će se, u svom proputovanju kroz Crnu Goru, zaustaviti u Kotoru i Tivtu, u subotu, 4. novembra.  Za djecu i roditelje iz ove dvije primorske opštine biće organizovan sada već prepoznatljiv mini porodični događaj u kojem su do sada imali priliku da uživaju roditelji iz 18 crnogorskih opština. Ekipa karavanskog tima i u Boku Kotorsku donosi bogat kreativno-edukativni sadržaj za cijelu porodicu.

Dvosatni program sadrži različite tematske cjeline. Sadržaj za djecu podrazumijeva didaktičke i edukativne igre, takmičenja i animatorske aktivnosti. Program za roditelje ima informativni karakter, a realizuje se u saradnji sa pedijatrima lokalnih Domova zdravlja, kao i doktorima Instituta za javno zdravlje.

„Porodični karavan je obišao veći dio naše zemlje i postao prepoznatljiv po svom zabavnom i edukativnom karakteru. Ovom prilikom pozivamo sve roditelje i djecu predškolskog i mlađeg osnovnoškolskog uzrasta iz Tivta i Kotora da nam se pridruže i zabave se“.

Mini porodični događaj će u Tivtu biti organizovan u terminu od 11 do 13 sati, na Trgu Magnolije, dok će u Kotoru od 16 do 18 sati boraviti na lokaciji ispred Starog grada, kod kamenog kioska.

U slučaju loših vremenskih prilika događaj će biti održan u prostorijama Sportske dvorane Župa u Tivtu, odnosno na drugom spratu Shopping Mall-a Kamelija u Kotoru.

Tokom dvosatnog karavanskog programa za djecu i roditelje se organizuju radionice i animatorske tačke, pa mališani imaju priliku da uposle prstiće kroz kreativno izražavanje, koristeći papir u boji, flomastere, makazice… Škola za intelektualni razvoj djece Eduko je zadužena za učenje kroz igru sa ciljem da se prikaže kako metodom fine motorike djeca razvijaju pažnju, koncentraciju, logiku, pri tom se kroz plasirani materijal upoznaju sa bojama, oblicima, životinjama, slovima, brojevima. Dio karavanskog tima čine i animatori Rent a party. Poseban kutak je opremljen didaktičkim kockama i Sova igračkama koje su posebno dizajnirane za mlađu djecu, u cilju razvoja spretnosti, logike, krupne i fine motorike.

Porodični karavan dio je projekta koji udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Cilj aktivnosti koje se sprovode tokom Porodičnog karavana je uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica da obezbijede uslove neophodne za optimalan rast i razvoj djece. U toku obilazaka gradova realizuje se nekoliko različitih tematskih aktivnosti koje doprinose boljem informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece kao što su dojenje, ishrana, vakcinacija, fizička aktivnost, značaj kontakta, igre i ograničavanja upotrebe tehnoloških sredstava koja nijesu namjenjena djeci.

Karavan je na točkovima svake subote, a do 25. novembra će obići sve gradove u Crnoj Gori.

Muzej betinske drvene brodogradnje uvršten u 20 najboljih pomorskih muzeja Europe

0
Muzej betinske drvene brodogradnje uvršten u 20 najboljih pomorskih muzeja Europe
Muzeju drvene brodogradnje Betina

Muzej betinske drvene brodogradnje zasluženo se našao na popisu 20 najboljih pomorskih muzeja Evrope prema britanskom portalu TravelMag, piše ŠibenikIn.

Na popisu se nalaze veliki i poznati muzeji poput pomorskih muzeja iz Barcelone, Istanbula, Hamburga, Genove, muzej Vasa iz Stockholma i Muzej civilizacija Evrope i Mediterana iz Marseilla.

“Iako se neki nacionalni muzeji nalaze na našem popisu, prioritet smo dali onima koji istražuju konkretnije aspekte svijeta pomorstva. Naš izbor podržava originalne pristupe muzejskom iskustvu, obično uključujući interaktivne i multimedijalne izložbe. Tražeći ravnomjernu raspodjelu po europskoj karti, postavili smo ograničenje od dva muzeja po državi (iako nismo mogli obuhvatiti svaku državu). Naposljetku, željeli smo najbolje predstaviti raznolikost, na način da uključimo lokalne i regionalne muzeje čija veličina i opseg znatno variraju. S obzirom na ove kriterije, predstavljamo vam neke od najboljih pomorskih muzeja u Evropi, navedene bez posebnog redoslijeda,” navodi se na stranici TravelMag, navodi ŠibenikIn.

Rusi izveli napad dronovima, Ukrajinci napad na okupiranu južnu regiju

0
Rusi izveli napad dronovima, Ukrajinci napad na okupiranu južnu regiju
Harkiv
Foto: Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS

Rusija je rano u petak pokrenula masovni napad bespilotnim letjelicama, pri čemu je pogodila kritičnu infrastrukturu na zapadu i jugu Ukrajine te je uništila privatne kuće i komercijalne zgrade u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, rekli su dužnosnici.

Ukrajinska zračna obrana priopćila je da je oborila 24 bespilotne letjelice “Shahed” od 40 koje je lansirala Rusija, što je najveći napad bespilotnim letjelicama u posljednjih nekoliko sedmica.

Devet mrtvih u ukrajinskom napadu na okupiranu južnu regiju

Devet ljudi je poginulo u ukrajinskom zračnom napadu na okupiranu ukrajinsku južnu oblast, potvrdio je dužnosnik lokalnih proruskih vlasti Vladimir Saldo.

Ranije je jedan drugi dužnosnik okupacijskih vlasti optužio ukrajinske snage za granatiranje civilne infrastrukture u selu Čaplinka u Hersonskoj oblasti.

Konstantin Basjuk je prvo iznio podatak o sedam mrtvih i dvoje ranjenih za čije se živote bore liječnici.

U ukrajinskom su napadu pogođeni starački dom i ured za nezaposlene.

Čaplinka se nalazi na oko 100 kilometara od Hersona, regionalne prijestolnice koju su Ukrajinci vratili pod svoju kontrolu u novembru 2022.

Rusija i dalje drži veliki dio spomenute ukrajinske regije, a borbe između dviju strane su žestoke.

Ukrajina je u junu pokrenula ofenzivu koja se pokazala jako teška i nije polučila neki uspjeh.

Ruski dronovi pogodili civilne mete u ukrajinskom grdadu Harkivu

Napadom su pogođeni Harkiv na sjeveroistoku, Odesa i Herson na jugu te regija Lavov blizu granice s Poljskom na zapadu.

Oborena je i jedna raketa X-59, priopćilo je zrakoplovstvo.

– Shvaćamo da će, kako se približava zima, ruski teroristi pokušati učiniti više štete. Odgovorit ćemo neprijatelju, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da je protuzračna obrana bila aktivna u 10 regija.

Dužnosnici kažu da se Ukrajina priprema za drugu zimu ruskih zračnih napada na energetski sustav, za koji upozoravaju da je ranjiviji nego što je bio prošle godine jer ima manje viškova i malo rezervne opreme.

Zrakoplovstvo je priopćilo su da su bespilotne letjelice lansirane u nekoliko valova u malim skupinama. Zračne uzbune u nekim regijama trajale su i po nekoliko sati tijekom noći.

Maksim Kozickij, guverner Lavova, rekao je da je infrastrukturni objekt pogođen pet puta tijekom napada na njegovu regiju, ali nije razjasnio kakva je šteta nastala, ali je kazao kako nema žrtava.

– U obližnjoj regiji Ivano-Frankivsk pogođen je vojni objekt, rekla je guvernerka Svitlana Oniščuk.

Oleh Kiper, guverner regije Odesa, izvijestio je o udaru na infrastrukturni objekt u južnoj regiji.

Oleh Sinehubov, guverner Harkiva, rekao je da su bespilotne letjelice pogodile civilnu infrastrukturu i izazvale požare u gradu Harkivu i u njegovoj okolici. Dodao je da je osam osoba, među kojima i dvoje djece, zbog akutnog stresa zatražilo liječničku pomoć.

Ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko rekao je da je tokom napada na Harkiv oštećeno osam privatnih kuća, trokatnica, nekoliko automobila i automehaničarska radionica.

Festival svjetla “Lumiart 2023.“ u Dubrovniku

0
Festival svjetla “Lumiart 2023.“ u Dubrovniku
Lumiart 2023. Dubrovnik – foto HINA

Festival svjetla u Dubrovniku „Lumiart 2023.“ otvoren je u svom trećem izdanju u petak navečer projekcijama 3D mappinga dizajnerskih tvrtki Pixel Design i Loop Production na pročelju palače Sponza.

Organizator festivala Tomislav Nadramija rekao je da na Lumiartu sudjeluje desetak samostalnih umjetnika i timova.

“Uz lokalne snage, ugostili smo i mađarsku skupinu. Projekt pripremamo godinu dana, od traženja lokacija do dogovora s umjetnicima. Potrebni su jaki projektori koje nije lako nabaviti“, izjavio je Nadramija i dodao da se festival ove godine održava uz dosad najbogatiji program.

Kaže da su takvi festivali vrlo popularni u svijetu, a da Dubrovnik ima potencijal postati jedan od najljepših i najzanimljivijih zbog arhitekture grada.

Program ovogodišnjeg izdanja “Lumiarta” čine svjetlosne instalacije nagrađivanih umjetnika, interaktivne igrice, brojne projekcije i 3D mapping.

Lumiart 2023. Dubrovnik – foto HINA

Uz 3D mapping na pročelju Sponze, u atriju palače je smještena LED instalacija „Tesseract“ Visuala grop iz Pule, kao i izložba AI umjetnika iz Zagreba Antuna Radačića „Dubrovnik AI imaginarium – Dubrovnik kroz oči strojeva“.

Stradun su obojale AmbiArt projekcije mađarske skupine Night Projection, dok su park u Pilama i fasada kraj kafića Cele ukrašeni interaktivnim igricama za najmlađe. U atriju Kneževa dvora smještena je laserska harfa.

Na Peskariji je postavljena svjetlosna instalacija „Srce Europe“ bosansko-hercegovačke umjetnice Edine Seleković koja je karijeru gradila u SAD-u, a njezina instalacija oponaša otkucaje srca zvukom i crvenim svjetlom koje se pali i gasi.

I posjetitelji sudjeluju u festivalu jer mogu stvarati i mijenjati sadržaj koji se projektuje.

Zadarska torta

0
Zadarska torta
Zadarska torta

Sastojci:

  • 8 domaćih jaja
  • 4 veće domaće nešpricane naranče
  • 30 dag na komadiće izrezanih badema (ne mljevenih)
  • šalica šećera (cukra) = oko 15 dag
  • 2 žlice maraskina
  • 2 veće šalice (oko ½ l) slatkog vrhnja
  • ½ kg čokolade za kuhanje

Priprema:

Naranče izrezati na manje komadiće i vrlo kratko prokuhati u malo vode. Bjelanjke istući u čvrsti snijeg. U dubljoj posudi dobro istući (ili izmiksati) žumanjke i šećer, dodati bademe (mendule), prokuhane naranče i maraskino te sve izmiješati. Dodati bjelanjke i lagano sve umiješati. Pripremljenu smjesu uliti u okrugli namašćen kalup za tortu  i peći u pečnici oko jedan sat na 150 stupnjeva.

Glazura:

Ispečenu tortu preliti sa čokoladnom glazurom koju sami pripremimo od tamnog kakaa ili u slatkom vrhnju rastopimo čokoladu za kuhanje.

Jugo u Boki

0

Usljed jakog juga koje je zahvatilo Boku Kotorsku, izazvana je materijalna šteta u više gradova. U Tivtu orkansko jugo nasukalo je jedrilicu na pješčanu pontu Seljanovo, koja se otkinula sa veza. Na sreću nije bilo povrijeđenih a spasioci su je uspjeli privezati za svjetionik.

Hercegnovska rivijera pod udarima juga…

Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada

0
Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada
Foto Cetinjskilist.com

Cetinje 3. novembar 2023. – Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada, ocijenjeno je na I panelu 2. Cetinjskog foruma 2023.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koji je organizator drugog po redu Cetinjskog foruma, održan je prvi panel u prepunoj sali sa znakovitim nazivom “Crna Gora i Zapadni Balkan – ubrzano ka Zapadu ili polako na ka Istoku”.

Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je da su se desile tektonske promjene koje, kako smatra, prijete da trajno preoblikuju crnogorsko društvo.

– Fakultet na to nije zaćutao i zbog toga se u prethodne tri godine našao na meti vlasti. Bio je na konstantnom udaru vlasti i njenih medijskih ispostava – rekao je Radoman.

Fakultet je, prema njegovim riječima, istovremeno postao mjesto susreta i dijaloga.

– Formiranje nove vlade ne ostavlja prostor za optimizam. Izbor četničkog vojvode za predśednika Skupštine samo potvrđuje da je razgradnja crnogorskog građanskog društva u poodmakloj fazi. Primjer Crne Gore najbolje ilustruje kako se jedna država može transformisati od uspješne priče do rak rane regiona – naveo je Radoman.

Prema njegovim riječima, ključni uzrok nestabilnosti danas na Zapadnom Balkanu je novim metodama obnovljeni i osnaženi velikosrpski državni projekat, koji danas Aleksandar Vučić pokušava sprovesti pod nevinijim imenom Srpski svet.

– Ključne žrtve tog projekta danas su demokratske snage u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori, koje ova devetnaestovjekovna velikodržavna fantazma drži u zatočeništu, udaljavajući ih od izgradnje stabilnih multikulturnih društava – kazao je Radoman.

Profesor na FCJK i član Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić kazao je da se Crna Gora već četvrtu godinu davi u poplavi fašizma i kleronacionalizma, te dodao da su na čelu Skupštine Crne Gore, „zahvaljujući odluci pseudoevropske partije Evropa sad – odlikovani četnički vojvoda i čovjek koji slavi Putina i Rusiju, prvostepeno osuđeni za terorizam i državni udar“.

– Ne smijemo ćutnjom postati saučesnici politike i ideologije čiji je cilj naš konačni nestanak – poručio je Čirgić.

Viši saradnik u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu Januš Bugajski kazao je kako Rusija podriva evropsku stabilnost te da svoj uticaj širi i u Africi.

– Sa Rusijom demokratija je uvijek pod prijetnjom. Rusija mora da liberalizuje svoju tradiciju kako bi se i ta zemlja demokratizovala. EU i SAD moraju uložiti više napora u ovom regionu i demokratski i politički ohrabrivati svoje saveznike – dodao je on.

Bugajski je izrazio razočaranje što administracija Džozefa Bajdena nije više prisutna ovdje, pogotovu iz razloga što je Crna Gora „nezavisna zemlja koja ide ka tome da bude članica EU“.

Predsjednik mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič rekao je da je neprihvatljivo to što tužilaštvo Crne Gore pokreće proces protiv Bobana Batrićevića zbog javno izrečene kritike.

– Suočavamo se sa stalnim ideološkim napadima na naše demokratske vrijednosti. U svijetu postoje primjeri koji nam daju nadu. Pozitivan primjer su prošlogodisnji izbori u Sloveniji i ovogodišnji u Poljskoj – dodao je Jakič.

Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan predstavlja područje koje bi moglo eksplodirati na „vrlo gadan način“ u budućnosti.

– Treba upozoravati na scenarije razvoja velikih nacionalizama. Zapadni Balkan je bure baruta koje u svakom trenutku može eksplodirati. Ako se granice na Balkanu počnu mijenjati, svaki od velikih nacionalizama dobiće na zamahu, a najgore će proći Bosanci, Makedonci i Crnogorci – objašnjava Jakič.

Prema njegovim riječima, u toku je, „teški proces denacifikacije i dejtonizacije Crne Gore“.

– Ono što Rusija u Crnoj Gori nije uspjela 2016. uspjela je sada. Promjena vlasti potpuno je promijenila politički kurs ove zemlje. Rusija će učiniti sve da zadrži svoj uticaj na Balkanu – naglašava Jakič.

Evropa se, prema njegovom mišljenju, suočava sa polarizacijom u pogledu osnovnih civilizacijskih vrijednosti.

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić objasnila je da se godinama razgovaralo o tome kako se Zapadni Balkan može što bolje prilagoditi i ispuniti kriterijume za članstvo.

– Danas pričamo o tome može li EU spriječiti povratak Balkana na autokratske režime – kazala je Pusić.

Srbija je, smatra Pusić, danas dalje od EU nego što je bila kad je počela svoje pregovore i, po kriterijumima članstva je, kako kaže, dalje od bilo koje države Zapadnog Balkana.

– Moja teza je da Srbiju ne smijemo pustiti niz vodu, već nju u regiji trebamo okružiti uspjehom. Ono na što je Srbija uvijek bila osjetljiva je njena kompetitivnost u regiji – navela je Pusić.

Ona je kazala kako Zapadni Balkan nije regija koja može dramatično uticati na svjetsku politiku, te dodala kako ipak može proizvesti dosta nevolja koje mogu prerasti u svjetske ratove.

– Zapadni Balkan čini šest različitih država koje zahtijevaju šest različitih pristupa. Treba voditi računa i o takozvanom nenamjernom štetnom djelovanju. Politika EU i SAD je štetila Zapadnom Balkanu u posljednje četiri godine zato što su zanemarile faktor vremena i ponašali se u skladu s principima koji na terenu više nisu postojali – dodala je.

Pusić smatra da evropski projekat u ovom regionu ne može uspjeti bez snažnog pritiska javnosti, te da je  društvo jedini siguran saveznik Zapadnog Balkana na putu prema EU.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je kako je tema Otvorenog Balkana i Vlade Dritana Abazovića stavljena ad akta, što je, kako smatra, dobro.

– Novi premijer je shvatio da politika uključuje kompromis, ali ne i to da se taj kompromis ne može praviti sa svakim – navela je Uljarević.

Od pravosudnih imenovanja, prema njenom mišljenju, vjerovatno neće biti ništa.

– U pespektivi ćemo podjednako tretirati ono što nam dolazi iz EU, Srbije i Rusije. To su, po meni, ključni principi sporazuma o formiranju nove vlade – istakla je Uljarević.

Kredibilitet se, kako kaže, nije preko noći izgubio, već se on „počeo odavno kruniti, još od onda kad se od nas počelo tražiti da gradimo institucije i tu dolazi do simulacije reformi“, i dodala kako se vladavina prava od prethodnih do sadašnjih vlasti, na ovom prostoru, doživljavala kao pravo na vladavinu.

– Crna Gora je u ovom trenutku poraz EU. SAD apsolutno gube bilo kakav uticaj u CG. Bez obzira što smo mi dominantno prozapadno društvo, to nije vrijednosni okvir koji se preslikava na ovu vladu. To treba da brine i nas i naše zapadne partnere – rekla je Uljarević.

Dodala je da u ovom trenutku ne vidi kako Crna Gora može odblokirati pregovore sa EU.

– Nas u dva ključna poglavlja čekaju 84 mjerila koja mi godinama ne uspijevamo da zatvorimo – zaključila je Uljarević.

Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina smatra da ne postoji nijedna šansa da Crna Gora do 2030. postane članica Evropske unije. Dodao je i kako takva šansa ne postoji za bilo koju drugu zemlju Zapadnog Balkana.

– EU je davno izgubila kapacitet da razumije sve što se ovdje događa i to se vidi po posljednjim politikama – kazao je Jakovina, te dodao da „taj voz ubrzano odlazi“.

Prema njegovom mišljenju, stvarno stanje u ovim zemljama je zanemareno.

– Građani Crne Gore su na izborima dali većinu onima koji su rođaci visokoga klera SPC. I građani moraju biti odgovorni za vlastite odluke uključujući i građane manje brojnih naroda. Frapantno je bilo slušati kada predstavnici albanskih partija kažu da će radije ići u koaliciju sa četnicima – rekao je Jakovina.

Upitao je koliko je Crnogoraca zainteresovano za sopstvenu državu.

– To je pitanje za birače. Veliko je pitanje i jesu li ovakve zemlje Zapadnog Balkana prihvatljive i za veći dio članica bloka – kazao je hrvatski istoričar.

Profesor Škole naprednih međunarodnih studija Univerziteta „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server istakao je da Crna Gora nije sama u regionu i upozorava da parlamentarni sistem otvara mogućnost koalicije koja bi Crnu Goru okrenula ka Istoku.

– Ključni vanjski faktor je Beograd uz rusku podršku, koji nastoji da kreira ono što se sada naziva Srpski svet. Vučić samo želi da kontroliše političku sudbinu Srba u susjednim zemljama. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, već i na Bosnu i na Kosovo. Vučić koristi svoje bezbjednosne snage, finansije, dezinformacije i SPC kako bi savladao otpor i osigurao da se ozbiljne demokratije ne mogu pojaviti na periferiji Srbije. U tome je najuspješniji bio u Crnoj Gori, gdje je iskoristio istinsko nezadovoljstvo Đukanovićem i dugo vladajućom DPS. To nezadovoljstvo osnažilo je otvoreno proevropsku opoziciju. Ironija je u tome što je Đukanović dostojanstveno predsjedavao uglavnom mirnom i potpuno ustavnom tranzicijom, koja je dovela njegove protivnike na vlast, kao što se od njega tražilo – naveo je Server.

Naglasio je i da je Pokret Evropa sad isključio mogućnost koaliranja sa DPS-om, koji bi, kako smatra, bio logičan proevropski partner.

– Milatović preferira vladajuću koaliciju s proksijima Beograda i Moskve. Spajić se možda ne slaže, ali nije uspio stvoriti alternativu. Tako ja vidim ćorsokak koji je barem do juče postojao. Time upravlja Beograd i njegov ogromni uticaj u Crnoj Gori – dodao je Server.

On je dodao da su SAD i EU otvoreno stavile na znanje da ne žele proksiie Beograda i Moskve u sljedećoj vladi, te da će većina u Crnoj Gori, ukoliko želi ozbiljnu prozapadnu vladu, morati i da insistira na tome, pri čemu civilno društvo može biti od vitalnog značaja.

– Treba mobilisati što više glasova da se Evropa sad pritisne da odustane od protivljenja saradnji s DPS-om. Ne mislim samo na mobilizaciju ljudi na ulici, već i na ključne figure, naročito u Evropi sad – naveo je Server.

Zaključuje i kako su mediji i civilno društvo odigrali su važnu ulogu u suprotstavljanju Đukanoviću, te da je sada vrijeme i suprotstavljanja Milatoviću.

Udruženje pomorskih kapetana: Novo (staro) ministarstvo i novi ministar za resor pomorstva

0
Udruženje pomorskih kapetana: Novo (staro) ministarstvo i novi ministar za resor pomorstva
Kapetani

Od novog premijera smo očekivali da će prepoznati potrebe i interes pomorstva i da će oformiti samostalno ministarstvo za pomorstvo. To se nije dogodilo, dobili smo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kaže se u saopštenju Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

Oni poručuju da u svakom slučaju  novom ministru žele sretan i uspješan rad. Od novog ministra, obzirom da ne dolazi iz oblasti pomorstva, očekujemo:

– da prepozna interes i specifičnosti pomorstva ali i obaveze, posebno one međunarodne,

– da resor pomorstva re-organizuje na održiv i moderan način,

– da ovaj resor, zbog velikih obaveza, hitno kadrovski osvježi i ojača sa stručnim a ne partijskim kadrom,

– da budući Državni sekretar za resor pomorstva kao i svi ostali rukovodioci direktorata, agencija, lučkih kapetanija, itd budu nestranačke ličnosti i dokazane ličnosti u radu u pomorstvu ili pomorskoj privredi,

– da se, kao uslov za ispunjavanje međunarodnih standard i unaprijeđenja pomorstva, hitno urade novi ili dopune zakoni I podzakonska akta. Posebno ističemo važnost Zakona o pomorskoj sigurnosti, Zakona o pomorskim agencijama, Zakona o lukama, itd. Postojeća pomorska zakonska regulative je, po nama, izvor mnogih problema koje imamo. Počevši od sigurnosti pomorske plovidbe, obrazovanja i obuke pomoraca, reda u lukama, itd,

– da nastavi sa sprovođenjem postojeće Strategija razvoja pomorske privrede do 2030 i da se donese novi Akcioni plan za period 2024-2025, i

– da u budžetu za 2024. obezbijedi dovoljno sredstava za rad i funkcionisanje ovog resora.

Upravni odbor Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore

Delegacija Tivta na proslavi Dana opštine Karpoš

0
Delegacija Tivta na proslavi Dana opštine Karpoš
Foto Opština Tivat

Delegacija opštine Tivat na čelu sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem boravi u dvodnevnoj posjeti pobratimskoj Opštini Karpoš (Sjeverna Makedonija), povodom Dana opštine i obilježavanja 47 godina od njenog osnivanja.

Gradonačelnik Karpoša Stevčo Jakimovski upriličio je danas prijem za sve goste, a delegacije su prisustvovale i „Cvijetnoj paradi“ u dvorištu škole „Lazo Trpovski“. Uslijedila je sadnja drveta prijateljstva u ulici Bledski dogovor. Stablo prijateljskog Tivta svečano su usadili predsjednik Opštine Željko Komnenović i direktor Komunalnog preduzeća Tivat Vučeta Stanišić.

Foto Opština Tivat

Tivatska delegacija prisustvovaće i Svečanoj akademiji koja će se održati večeras na sceni Dramskog teatra Skoplje.

Gradonačelnik Karpoša Stevčo Jakimovski počasni je građanin Opštine Tivat, a pobratimski odnosi među ovim gradovima njeguju se već dugi niz godina.

“Živi i zdravi“ na prestižnom filmskom portalu Screen daily

0

Prestižni britanski portal Screen daily, koji se bavi aktuelnostima iz svijeta filma, objavio je tizer za novi film Ivana Marinovića “Živi i zdravi”.

Ova dirljiva i eksplozivna komedija imaće svjetsku premijeru, i to vrlo brzo, u okviru Glavnog takmičarskog programa 27. međunarodnog Filmskog festivala “Black Nights” u Talinu (3-19.11.2023.), dok se u domaćim bioskopima očekuje u prvoj polovini naredne godine.

Film na duhovit način oslikava mentalitet i običaje našeg kraja koji se sve više kose sa shvatanjima novih generacija. Prelijepi ambijent i krajolik primorja Crne Gore, moderna mlada koja želi da odustane od svadbe, tradicija, porodični odnosi i na kraju venčanje koje se pretvara u „farsu“ sa nizom neočekivanih obrta, čini radnju ovog uzbudljivog filmskog ostvarenja. Ova topla i komična priča nudi uvid u mentalitet našeg podneblja, ali vječitim sukobom između novog i starog, modernog i tradicije, dobija univerzalni karakter u kome se svi mogu prepoznati.

Ivan Marinović, koji potpisuje i scenario i koji je publici poznat po debitantskom ostvarenju ”Igla ispod praga”, filmu koji je 2016. godine bio crnogorski kandidat za nagradu Oskar i koji je obišao više od 50 međunarodnih filmskih festivala, u novom filmu okuplja impresivnu glumačku ekipu. Uloge u filmu ostvarili su – Tihana Lazović, Goran Slavić, Goran Bogdan, Momčilo Pićurić, Snježana Sinovčić Šiškov, Mirjana Joković, Dejan Đonović, Dragana Dabović, Miloš Pejović, Sejdo Alijaj, Omar Bajramspahić, Lara Dragović i drugi.

Živi i zdravi – film Ivana Marinovića

Film je sniman u Crnoj Gori u Herceg Novom i Portonovi Resort-u.

Većinski crnogorski film, ”Živi i zdravi” je ko-produkcija sa još pet zemalja. Partneri su Adriatic  Western iz Crne Gore, Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Severene Makedonije i Spok Film iz Slovenije.

Film su podržali Filmski centar Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Radio Televizija Crne Gore, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Severne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.