Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.
Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Policija je identifikovala tri osobe osumnjičene da su na magistralnom putu u mjestu Zelenika napale državljane Albanije.
Iz Uprave policije je saopšteno da je prema za sada raspoloživim informacijama, povod za incident bio događaj u saobraćaju.
“Danas je u popodnevnim časovima dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi telefonskim putem prijavljeno da je, na magistralnom putu u mjestu Zelenika, došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane više nepoznatih lica. Pripadnici policije su upućeni na lice mjesta gdje su zatekli tri lica, svi albanski državljani, koji su imali vidne povrede, a koji su zatim upućeni na ukazivanje ljekarske pomoći. Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti pod kojima je došlo do povrjeđivanja pomenutih lica, te rasvjetljavanja događaja. Izuzeti su video snimci nadzornih kamera sa objekata u blizini događaja”, piše u saopštenju.
Dodaje se da su pripadnici policije identifikovali tri osobe iz Herceg Novog, kao vinovnike fizičkog napada, a čiji je identitet naknadno utvrđen.
“Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji nakon preduzimanja dalje naloženih mjera i radnji u odnosu na ova lica, ali i na identifikaciju eventualnih ostalih počinilaca, a o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. Napominjemo, napadnuta lica su se u kritičnom periodu nalazili u vozilu koje nije imalo registarske oznake Republike Albanije i prema do sada prikupljenim obavještenjima, odnosno, prema za sada raspoloživim informacijama, povod incidenta je bio situacioni događaj u saobraćaju”, piše u saopštenju policije.
DUA pita Spajića i Šaranovića: Šta se desilo u Herceg Novom, ko je maltretirao albanske državljane
Demokratska unija Albanaca hitno poziva nadležne organe, premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se rasvijetlila situacija, kako su naveli, nedopustivog ponašanja koja se desila danas oko 13:30 sati u u Herceg Novom prema tri albanska državljanina i da se ova situacija hitno rasvijetli.
“Želimo da znamo šta je uzrok ovakvog ponašanja prema albanskim državljanima, gdje na snimku objašnjavaju da su bili maltretirani od osam osoba obučenih u vojne uniforme”, navodi Demokratska Unija Albanaca, koja je poslala i video.
Premijer Milojko Spajić kazao je da je identifikovana jedna osoba koja je danas u u Herceg Novom napala tri albanska državljana i dodao da će uskoro biti poznate informacije i za ostale napadače.
Demokratska unija Albanaca je ranije danas pozvala nadležne organe, Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da hitno reaguju zbog, kako su naveli, nedopustivog ponašanja koje se desilo danas oko 13 sati i 30 minuta u Kotoru prema tri albanska državljanina.
Spajić je na društvenoj mreži X naveo da duboko žali zbog današnjih događaja koji su, kako je kazao, zadesili naše drage goste iz Albanije.
On je istakao da Crna Gora mora biti i biće oaza mira i sigurnosti za sve.
„Naše misli su sa svima pogođenim, i radimo na tome da svima obezbijedimo sigurnost i gostoprimstvo koje zaslužuju“, kazao je Spajić.
On je rekao da je identifikovan jedan napadač i da se radi na njegovom privođenju.
„Uskoro će biti sve informacije poznate i za ostale“, dodao je Spajić.
U međuvremenu je i politički direktor Albanske alternative Maraš Dukaj pozvao nadležne da hitno ispituju sve okolnosti incidenta u kojem je, prema objavama na društvenim mrežama, osam osoba u uniformama maltretiralo tri državljanina Albanije.
Dukaj je u izjavi dostavljenoj Medijima naveo da se incident dogodio u Herceg Novom.
Duboko žalim zbog današnjih događaja koji su zadesili naše drage goste iz Albanije. Naglašavam da Crna Gora mora i biće oaza mira i sigurnosti za sve. Naše misli su sa svima pogođenim, i radimo na tome da svima obezbijedimo sigurnost i gostoprimstvo koje zaslužuju. Identifikovan…
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) January 6, 2024
Počasni Admiral Bokeljske mornarice Kotor, kapetan duge plovidbe Ilija Lile Radović preminuo je u petak u devedesetoj godini.
Od 1970. godine bio je član bratovštine stare dvanaest vjekova i afirmisao njene vrijednosti koje su u toku duge i bogate istorije stvarane na ovom prostoru.
Iste godine se iskrcao sa broda i bio imenovan za jednog od direktora “Jugooceanije” Kotor. Plovio je i na brodovima splitske „Jadranske slobodne plovidbe“.
Za Viceadmirala Bokeljske mornarice izabran je 2004. godine.
Podsjetimo, u oktobru prošle godine na svečanoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske Mornarice Kotor uručena mu je povelja o imenovanju u počasnog Admirala kao znak zahvalnosti za njegove višedecenijske nesebične doprinose i posvećenost Mornarici.
Sahrana Ilije Lila Radovića na Gradskom groblju kod crkve Svetog Mihovila biće obavljena u nedjelju 7. januara u 15 sati.
Expeditio iz Kotora je pripremio “policy paper” pod nazivom “Reagovanja rađana/ki na prostorne devastacije u Crnoj Gori – Predlog politika za unapređenje saradnje građana/ki i inspekcijskih službi vezano za prijavljivanje prostornih devastacija u Crnoj Gori”
Prostor Crne Gore nalazi se pred nizom izazova, od prekomjerne urbanizacije i neadekvatne gradnje, preko ilegalne sječe šuma, eksploatacije obale, eko kriminala i brojnih drugih vidova devastacije. U ovim okolnostima, građani/ke su najčešće oni koji prvi primjećuju promjene u svom neposrednom okruženju i postaju prvalinija odbrane prostora.
Dobra saradnja između crnogorskih građana/ki i inspekcijskih službi u vezi prijavljivanja prostornih devastacija predstavlja izuzetno važan faktor očuvanja prirodnog i izgrađenog okruženja.
Kroz analizu izazova s kojima se suočavaju i građani/ke i inspekcijske službe, ovaj policy paper naglašava važnost rješavanja prepoznatih problema, nudeći konkretne preporuke za unapređenje postojećeg stanja na kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom nivou. Ovaj dokument, takođe, identifikuje potencijalne rizike od korupcije, i predlaže strategije za njihovo prevazilaženje.
Najvažniji koraci sagledani su iz dvije perspektive, institucija i građana, i oni se kreću od izgradnje kapaciteta inspekcijskih službi, preko uspostavljanja efikasne centralizovane online platforme za prijavu problema, strožije kaznene politike za devastatore ali i one koji ih štite, bolje informisanosti i edukovanosti građana/ki o načinima reagovanja, intenzivnije saradanje sa NVO i medijima, itd.
Dokument je primarno namijenjen akterima koji djeluju u oblasti inspekcijskog nadzora pri Vladi Crne Gore – Uprava za inspekcijske poslove; Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – Direktorat za inspekcijski nadzor; i službama nadležnim za inspekcijskih nadzor na nivou lokalnih samouprava. Takođe, dokument je namijenjen institucijama koje upravljaju prostornim resursima (Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Agencija za zaštitu prirodne sredine, JP Morsko dobro…), predstavnicima/ama političkih partija, poslanicima/ama na lokalnom i nacionalnom nivou.
Nadamo se da će primjena politika u okvru dokumenta „Reagovanja građana/ki na prostorne devastacije u Crnoj Gori“ doprinijeti očuvanju prostora i zaštiti javnog interesa, stvarajući okruženje u kome se devastacije savode na minimum, prirodne vrijednosti ostaju sačuvane za buduće generacije, a izgrađeno okruženje služi na ponos građanima/ama Crne Gore.
Preuzmite dokument: REAGOVANJA GRAĐANA/KI NA PROSTORNE DEVASTACIJE U CRNOJ GORI (pdf)
Država treba da bude većinski vlasnik Instituta Simo Milošević tako što će otkupiti akcije manjinskog akcionara Vile Oliva i steći pravo da odlučuje o strategiji razvoja te zdravstvene ustanove, saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Vuk Kadić.
Kadić je agenciji Mina-business kazao da je neophodna reorganizacija Insituta, kao i zauzimanje strateške pozicije za to preduzeće.
– Naglašavao sam više puta potrebu da država postane većinski vlasnik Instituta. To podrazumijeva otkup akcija od manjinskih akcionara. Jedan od tih manjinskih akcionara, Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević, poseduje gotovo 30% akcija. Smatram da je važno pokrenuti pregovore sa njim jer, ako uspijemo otkupiti njegov udio u Institutu, stekli bismo kontrolu od oko 85% vlasništva. Time bismo mogli donositi ključne odluke o razvoju preduzeća – objasnio je Kadić.
To, kako je naveo, ne znači da, ako se otkupe sve akcije, ne mogu ući u privatno-javno partnerstvo sa renomiranom kompanijom iz oblasti rehabilitacije, koja bi uvela najsavremenije menadžerske prakse.
– Mi ovdje pričamo o oko 20.000 kvadrata uz samu obalu mora, gdje je objekat istovremeno hotel i rehabilitacioni centar. Međutim, od suštinske važnosti jeste decenijsko iskustvo ljudi koji tamo rade – fizijatara, ljekara, fizioterapeuta – rekao je Kadić i poručio da se ti ljudi moraju sačuvati.
On je ukazao na slabije interesovanje za školu u okviru Instituta, gdje se svake godine upisuje sve manje studenata.
– Sve to moramo da vratimo ukoliko želimo da Institut stane na noge. Sama građevina ili lokacija su manje bitni, to može biti i na drugom mjestu. Ono što je od suštinskog značaja su ljudi koji rade u Institutu, njihovo dragocjeno iskustvo i znanje. Oni su naše najveće bogatstvo i moramo pronaći način da ih sačuvamo, sprečavajući eventualni odlazak specijalizovanog kadra – smatra Kadić.
On je rekao da se divi svim zaposlenima kako su uspjeli da prethodnih godina opstanu sa takvim načinom funkcionisanja i platama koje kasne i koje su do skoro bile mnogo manje nego u javnom sektoru.
– U novembru prošle godine, zaposleni su potpisali granski kolektivni ugovor. Nadam se da će ovim ugovorom biti zadovoljene njihove osnovne potrebe, koje će im omogućiti nesmetano funkcionisanje i obavljanje radnih zadataka. S druge strane, očekujem da će država preduzeti korake kako bi im obezbijedila uslove da pokažu svoje izuzetne vještine u rehabilitaciji naših osiguranika – dodao je Kadić.
On je ocijenio da problemi sa kojima se suočava Institut traju unazad više godina i da su sada samo kulminirali.
Kadić je podsjetio da su već održani brojni sastanci sa prethodnom Vladom kako bi se razmotrila rješenja za probleme u Institutu. Izražava nadu da će nova Vlada nastaviti u tom smjeru.
– Što se tiče Fonda za zdravstveno osiguranje, pružili smo maksimalnu podršku zaposlenima u Institutu. Tokom prošle godine smo im isplatili iznos od preko 3,5 mil EUR. Nekoliko puta smo čak vršili avansne uplate, a u većini slučajeva smo izmirivali obaveze odmah po pruženoj usluzi, doslovno po pristigloj fakturi, ne čekajući zakonski propisani rok od 60 dana za isplatu prema ugovoru – naveo je Kadić.
On je objasnio da je sve to bilo sa ciljem kako bi Institut pokušao da prevaziđe situaciju u kojoj se našao.
– To je bio bajpas za preživljavanje jednog davljenika koji, ukoliko se ne nađe sistemsko rješenje, neće moći da funkcioniše – tvrdi Kadić.
On je podsjetio i da je prethodna Vlada pokušala da riješi dug koji Institut ima prema Jugobanci u stečaju, međusobnim sporazumom između Crne Gore i Srbije.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i članovi društva posjetili su tradicionalno Dom za starije osobe Majka Pija u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid i glavnom časnom sestrom Domam Dritom.
Posjeta je realizovana tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po Gregorijanskom do 7. januara kada ga slave oni koji poštuju stari Julijanski kalendar.
Inače treba znati da Dom nosi naziv po časnoj sestri Slovenki Piji koja je živjela u Petrovcu i mnogo se trudila da obnovi i održi samostan. Majka Pija je bila glavna i prva sestra koja je došla iz Slovenije da radi i to još 1966. godine i sve je vodila do 1999. godine kada je umrla. Njega bolesnika koju je ona započela postala je i ostala tradicija i zbog toga je Dom i dobio naziv Majka Pija.
Tom prilikom m. Driti predati su radovi studentica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Ine Koprivice, Ivone Mirković, Milice Ćukteraš, Teodore Mirdite, Zorane Dimitrijevski, Kristine Nilović, Jelene Mijanović, Anje Pavićević, Jelene Jolić, Dušice Trcete, Saške Bojić, Milanke Mirković, Ive Mandić, Ksenije Ćetković, Anastazije Grigoreve i Gizem Cetindiker.
Predati radovi tako sada sa prethodnim donacijama radova – crteža i grafika krase prostorije Doma i čine prostor još ljepšim i ugodnijim za boravak pacijenata/tica, časnih sestara i ostalog osoblja koje ih njeguje.
Čestitajući stavljanje novog Doma u funkciju, takođe se nadamo da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima iskazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu, poručili su iz CDPR-a.
Upraviteljica Samostana i Doma za starije osobe m. Drita, znajući za to, u ime svih časnih sestara, osoblja i pacijenata/tica Doma, toplo je zahvalila na posjeti kao i donijetom daru.
CDPR na ovaj i slične načine uvijek iskoristi prigodne prilike da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne Dom za starije osobe u Petrovcu kao i razne ustanove koje se bave zdravstvenim, vaspitnoobrazovnim i socijalnim radom.
Nadamo se da ćemo nastaviti i uspjeti da i u Novoj 2024. godini uspješno radimo kao do sada tokom protekle dvadeset dvije godine rada Društva. Trudićemo se na ovaj i slične načine koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, da pomognemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla, kazao je Žarković.
Unapređenje medijskog sektora u vrhu je prioriteta Ministarstva kulture i medija, poručila je resorna ministarka Tamara Vujović, navodeći da očekuje da novi medijski zakoni budu usvojeni najkasnije u maju.
Ona je, komentarišući medijsku scenu u Crnoj Gori, kazala da u državi postoji oko 180 registrovanih medija i više od dvije hiljade medijskih poslenika, pa se može reći da na papiru pluralizam postoji.
“Ono što je drugo pitanje jeste koji je kvalitet medija i ko sve može da se nazove medijem u pravom smislu te riječi, kao i ko izvršava obavezu da pravovremeno i objektivno informiše građane”, rekla je Vujović u intervjuu agenciji MINA.
Medijski sektor je, kako je dodala, raznovrstan i po kvalitetu i po sadržaju koji proizvodi.
Vujović je poručila da se zalažu za medijski pluralizam, navodeći da više medija svakako znači više demokratije.
„Željeli bismo da imamo što više nezavisnosti u tom sektoru, slobodu medija i slobodu izražavanja, zajedno sa pluralizmom. To bi bilo pravo medijsko ozračje koje želimo u Crnoj Gori“, kazala je Vujović i poručila da su mediji visoko u prioritetima resora na čijem je čelu.
Ona je kazala da je, sa jedne strane, potrebno sačuvati slobodu izražavanja i slobodu govora, a sa druge, voditi računa da to bude etičko, pravovremeno i objektivno izvještavanje.
„Postoji dosta prostora za unapređenje, ali ne možemo ni reći da je stanje jako loše, pogotovo kada govorimo o tradicionalnim medijima“, navela je Vujović.
Ona je kazala da još nije razgovarala sa medijskim udruženjima, ali da je veoma važno čuti šta oni koji zastupaju novinare imaju da kažu.
Vujović je navela da je, otkad je na funkciji, imala susrete sa predstavnicima međunarodne zajednice, ali da planira i razgovor sa predstavnicima medijskih udruženja.
Komentarišući zarade u medijima, ona je rekla da plate u tom sektoru moraju da budu veće.
U tom sektoru, kako je dodala Vujović, sigurno postoji mogućnost da se zarade povećaju.
„Međutim, tu ima jedna razlika između javnih emitera i privatnog sektora, tu je pojedinačno dogovaranje, nema kolektivnih ugovora. Tako da vjerujem da to nije tako lako riješiti”, rekla je Vujović.
Ona je, govoreći o zaradama u lokalnim emiterima, kazala da će Vlada novim zakonom njihovo finansiranje da uskladi sa budžetima lokalnih samouprava.
“Obezbijedićemo, nadam se, njihovo stabilno finansiranje, a time poboljšati uslove i plate novinara koji rade u lokalnim emiterima”, navela je Vujović.
Ona je, govoreći o novim medijskim zakonima, rekla da je prošla Vlada dobila mišljenje eksperata Savjeta Evrope (SE) na tekst zakona.
“Oni su usaglašeni što se tiče teksta zakona. Jedan od njih se nalazi pred Sekretarijatom za zakonodavstvo i tu se usaglašava tekst zakona. Sada ide interesorno usaglašavanje mišljenja drugih ministarstava, pa se onda šalje Evropskoj komisiji (EK)”, kazala je Vujović.
Ona je navela da će pozvati predstavnike medijske zajednice i eksperte SE na još jedno čitanje, kako bi se uslaglasili neki članovi zakona koji su izazvali diskusiju kod medijske zajednice.
Vujović je kazala da je prvi kvartal ove godine vremenski okvir za usvajanje novih medijskih zakona, a krajnji rok maj.
„Neće biti veliki zahvati na zakonima, tako da mislim da ćemo ih usvojiti u narednim mjesecima”, rekla je Vujović.
Ona je, govoreći o Medijskoj strategiji koju je usvojila prošla Vlada, navela da je to sveobuhvatan dokument i da služi kao polazna osnova kako unaprijediti medijski sektor u četvorogodišnjem mandatu.
Vujović je dodala da je Medijska strategija usmjerena i na povećanje medijske pismenosti u Crnoj Gori i formiranje mreže protiv govora mržnje i dezinformacija.
Ona je, govoreći o bezbjednosti medijskih radnika, kazala da nije bilo težih napada na novinare u protekloj godini, ali da opterećuju neriješeni slučajevi iz prošlosti.
Ona smatra da komisiji za praćenje istraga napada na novinare treba dati veća ovlašćenja.
Vujović je, govoreći o Nacionalnoj strategiji za kulturu, rekla da je usvojena u posljednjim sedmicama mandata prošle Vlade.
“To je jedan strateški dokument, dosta velika analiza stanja. Srećna sam da sam naišla na taj dokument, jer mnogo je više analiza stanja nego predlog mjera, tako da je za novog ministra benefit što je došao na urađenu analizu”, rekla je Vujović.
Govoreći o strateškim ciljevima u oblasti kulture, ona je kazala da je bilo riječi o tome da se radi revizija nacionalnog programa.
“Međutim, ja smatram da nemamo vremena za gubljenje, da možemo da popravljamo taj dokument, ili da radimo neke nove aktivnosti koje možda nijesu predviđene tim programom, ali da nam on može poslužiti kao baza”, rekla je Vujović.
Ona je kazala da je ta strategija pokazala da nema dovoljno komunikacije među akterima u kulturi.
To je, prema riječima Vujović, interesantan podatak za malu zemlju „gdje bi očekivali da smo svi upućeni jedni na druge”.
Vujpvić je kritikovala to što „država ne zna šta radi opština“, navodeći da nema nekakve interesorske saradnje, da ima dosta preklapanja programa i da postoji veliku diskrepancija između juga i sjevera, koji ne sarađuju.
Ona je kazala da je kultura centralizovana i da je, kako je rekla, najgore stanje na sjeveru.
„To moramo da kažemo. Na sjeveru ima malo programa kulture, zato je Ministarstvo i osmislilo konkurs Razvoj kulture na sjeveru”, navela je Vujović.
Ona smatra da nije loša ideja da svaka opština napravi lokalni plan razvoja kulture i da on bude u saglasju sa nacionalnim programom.
“Takođe, jako je važno promovisati kulturu i kulturne sadržaje među mladima, da oni budu i konzumenti kulture”, poručila je Vujović.
Ona je ocijenila da je potrebno unaprijediti podzakonske akte, kako bi situacija u kulturi postala bolja.
Vujović je rekla da će napraviti presjek stanja u oblastima za koje je zadužena nakon 100 dana.
“To je neminovno. Mislim da je važno da zacrtamo magistrale, strateško promišljanje i u kulturi i u medijima”, kazala je Vujović.
USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv 11 hrvatskih državljana i petorice talijanskih državljana koje se tereti za krijumčarenje zaštićenih morskih divljih vrsta radi njihove preprodaje na ilegalnim tržištima.
Tužiteljstvo je saopštilo da se skupina tereti za krijumčarenje trpa, ježinca i ikre ježinca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Italiji, kao i prstaca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj.
Okrivljenici su, navodi Uskok, koristeći profesionalnu ronilačku opremu izlovljavali morske ježince, trpove i prstace na području Splita, Kaštela, Trogira, Vinišća, Marine, Rogoznice i otoka Šolte.
Potom su izlovljene morske vrste dovozili u skladišta u Zadru, Biogradu na moru, Kaštelima, Rogoznici, Vinišću i Kninu, nakon čega su ih pakirali u plastične spremnike radi njihovog daljnjeg ilegalnog transporta u Italiju.
Osim toga, u skladištima se prerađivala ikra morskih ježinaca koja se pakirala u staklenke, za što je skupina prethodno angažirala više nepoznatih osoba, nakon čega su ih ranije određeni članovi okrivljene zločinačke skupine prodavali raznim kupcima, među kojima i jednom splitskom ugostitelju.
Okrivljenici su na ilegalnom hrvatskom i talijanskom tržištu prodali najmanje 16.640 kilograma trpova po cijeni od najmanje 3,98 eura po kilogramu; najmanje 980 kilograma morskih ježinaca po cijeni od najmanje 3,32 eura po kilogramu; najmanje 112 kilograma ikre morskih ježinaca po cijeni od najmanje 106,18 eura po kilogramu; te najmanje 6,35 kilograma prstaca po cijeni od najmanje 26,54 eura po kilogramu, ističe Uskok.
Na taj način su pribavili nepripadnu imovinsku koristi od najmanje 81.567 eura, a novac su međusobno podijelili sukladno njihovim prethodno dogovorenim ulogama, čime su oštetili državni proračun za najmanje 1,3 milijuna eura.
Uskok je u optužnici predložio da se od okrivljenika oduzme protupravno stečena imovinska korist.
U tužiteljstvu ističu da je skupljanje trpova u potpunosti zabranjeno Zakonom o morskom ribarstvu i Pravilnikom o lovostaju trpova.
Za sakupljanje ježinca i pjegavog ježinca, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva, dok su prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, igličasti ježinci i prstaci – strogo zaštićene vrste.
© BokaNews, 2021
