Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu novinara iz Litvanije, Letonije i Estonije, u cilju pripreme afirmativnih reportaža i članaka o Crnoj Gori.
Iz NTO su saopštili da je raznovrsna turistička ponuda ove sedmice predstavljena predstavnicima nekih od najznačajnijih medija iz baltičkih zemalja: Sapņu medniece, Lilit, Delfi, Estravel, West Express travel, Bernardinai i Rus Delfi Estonia, koji ukupno imaju blizu 12 miliona čitalaca na mjesečnom nivou.
Oni su, kako je objašnjeno, tokomstudijske posjete obišli turističke lokalitete na području Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Kolašina i Podgorice. Nakon putovanja po Crnoj Gori, novinari će svojim čitaocima prenijeti utiske o outdoor ponudi, kulturi i istoriji, kao i o mjestima za organizaciju događaja.
Počasna konzulka Crne Gore u Letoniji Helena Ruduša, koja je bila dio grupe, kazala je da su ovog ljeta imali veoma pozitivno iskustvo sa novim letovima Air Baltic između Rige i Tivta.
„Interesovanje putnika raste i trudimo se da što više promovišemo Crnu Goru za naredno ljeto. U tu svrhu pozvali smo predstavnike medija iz Letonije, Estonije i Litvanije da otkriju prelijepu zemlju – divnu prirodu i gostoprimstvo Crne Gore“, rekla je Ruduša.
Ona je dodala da se nadaju da će Air Montenegro otvoriti i redovne letove za Rigu, Talin i Vilnjus, što je ključna tačka za uspješan razvoj turizma između Crne Gore i baltičkih država.
„Sigurna sam da Crna Gora može biti veoma popularna destinacija i tokom zime“, kazala je Ruduša.
Blogerka Alina Andrusaite i fotograf Jekabs Andrusaitis iz Letonije, koji zajedno rade na blogu Reverie Chaser, saopštili su da su izuzetno zadovoljni posjetom, te ističu da će čitaocima preporučiti Crnu Goru kao cjelogodišnju destinaciju.
„Ovo je naša prva posjeta Crnoj Gori i uprkos svemu što smo čuli o ljepoti zemlje, naša očekivanja su i dalje nadmašena onim što smo vidjeli – zadivljujuće prirodne ljepote, bogata istorija, gostoljubivi ljudi i pristupačne cijene. Doživjeti male ulice bez ljudi bilo je posebno šarmantno i osvježavajuće“, rekli su Andrusaite i Andrusaitis.
Boka Kotorska – foto Z. Nikolić
Istog mišljenja je i novinarka časopisa o putovanjima Traveller, Sirje Laidvee, koja je kazala da će napisati tekst o putovanju tokom jeseni, sa fokusom na sjeverni dio zemlje.
Egle Kizaliene iz magazina West Express, smatra da je Crna Gora destinacija koja je zanimljiva i van glavne turističke sezone.
„Dakle, glavna poruka bi mogla biti – obavezno posjetite i otkrijte gradove Crne Gore, njihovu istoriju i najljepša mjesta. Jesen je veoma dobar period godine jer nema gužve. Mislim da tokom ljeta Crna Gora ima više nego dovoljno turista, ali je važno da se to nastavi i tokom cijele godine“, saopštila je Kizaliene.
Podaci o turističkom prometu sa tržišta baltičkih zemalja ukazuju na sve veće interesovanje za Crnu Goru kao turističku destinaciju. U periodu od početka godine do avgusta, broj turista iz Litvanije, Letonije i Estonije povećao se 77 odsto, a ostvarili su oko 111,8 hiljada, što je značajan rast od 76 odsto.
Studijska posjeta organizovana je u saradnji sa strateškim partnerom NTO, nacionalnom avio-kompanijom Air Montenegro, avio-kompanijom Air Baltic, kao i počasnom konzulkom Crne Gore u Letoniji.
Podršku su dale lokalne turističke organizacije Podgorice, Bara, Herceg Novog, Kotora, Budve i Kolašina, hoteli Bianca Resort&Spa i Conte, kao i Nacionalni parkovi Crne Gore.
Bolest ne bira, ali kad zadesi u siromaštvu i jadu, onda je to posebno teško. Ostajete bez dostojanstva, ogoljeni, bespomoćni, potpuno zavisni od nečijeg gesta dobre volje, humanosti, empatije. Toga je danas sve manje, a onih koji žive na rubu egzistencije, na margini društva, sve više. Među njima i Vučetići iz Bijele.
Bolesni majka i sin, Lepa i Željko Vučetić, žive u vlažnoj montažnoj kućici, u Radničkoj 18, u Bijeloj. Lepa je rođena u Nikšiću. Živjela je do 16. godine u Grahovu, udala se i doselila u Bijelu gdje je nastanjena skoro 30 godina. Imala je teško djetinjstvo, možda još teži brak sa mužem koji je umro prije četiri i po godine. Za njom su mučne i gorke godine. Ostala je sa sinom i kćerkom koja je danas udata i živi u jednom selu kod Grahova.
Rano došla bolest u trošni dom Vučetića
„Čitav život sam provela u siromaštvu i nasilju. Sa 20 godina sam se razboljela, operisala štitnu žlijezdu sa 23 godine i do danas muku mučim sa zdravljem, anemijom…Tuberkulozu pluća sam dobila poslije mog sina koji nikako da se oporavi. Ležala sam pored njega i njegovala ga tri i po mjeseca i dobila i ja TBC. U bolnici u Brezoviku sam provela 8 i po mjeseci, iz tri puta, a Željko se tamo liječio pet puta, od 2020. godine“, priča nam Lepa.
Njen sin se nije, na žalost, izliječio. Slab je, sa razorenim desnim plućnim krilom, dva puta je bio i u Kliničkom centru Crne Gore. Više od godinu ne prestaje da iskašljava krv.
„To je toliko učestalo i postalo obilno. Dešava se svakodnevno, iako je ljetos bio opet u Brezoviku, primao terapiju. Zovem Klinički, zovem sve da nađu neko rješenje za njega. Potrebna mu je operacija koju ovdje ne smiju da urade, jer je opasna po život. Doktori u Crnoj Gori ne mogu da mu pomognu, poslali su ga kući da krvari. Pokušali bismo sa nekom klinikom u Beogradu, ali treba nam podrška, koje nemamo“, nastavlja Lepa, razočarana i odnosom pojedinih ljekara i sestara u Bolnici Meljine.
Navodi da su im tu čak zabranili dolazak, jer navodno Željko nije slučaj za njih. Iako su im iz Brezovika kazali da su u Meljinama dužni da ga prime kada ima obilno krvarenje i daju mu terapiju. Onda je dobio preko telefona iz Brezovika pojačanu terapiju u lijekovima.
Nemaju plate, penzije, druge naknade, ali imaju vjeru u dobre ljude
„Ostali smo bez primanja tačno tri godine u oktobru. Jer, Željko je kada se razbolio prekinuo školovanje i izgubio pravo na očevu penziju. Pokušao je opet da zbog bolesti prima porodičnu penziju, ali uz svu dokumentaciju da to dokaže, odbijen je u Fondu. Upravo smo, nakon dvije godine, uspjeli da dobijemo socijalu, odnosno tuđu njegu i pomoć. To bi od idućeg mjeseca trebalo da nam bude jedino stalno primanje. Ne znam kako preživljavamo. Prošlog ljeta sam mogla da radim sezonski, ali ovoga sam morala da budem sa Željkom u bolnici,“ kazuje Lepa.
Zapravo, Vučetići se prehranjuju zahvaljujući neizmjernoj brizi humanitarke Zorice Drakulić Vidaković, ponekoj drugoj donaciji u hrani. Iako veoma zahvalni, to im nije dovoljno za izlazak iz bijede i bolesti. Moraju da pozajmljuju novac za ljekove, hranu, da plate račune koji se gomilaju… Zahvaljujući emisiji TV Dnevnica TVCG u martu ove godine, kao i sugrađanima koji su se uključili, dobili su 4200 eura, kao i dva vaučera. Nakratko su tada uspjeli da izmire dio dugova, da ponešto kupe, ali i dalje borave u lošim uslovima.
„Montažna kućica je bila skroz propala u poplavi 2018. godine, pa je Opština popravila krov, fasadu i jedan prozor. Sada ne prokišnjava, ali pod je i dalje vlažan, trunu daske, ekseri izbijaju, ormar samo što ne padne… Molila sam da nam pomognu i da pod promijenimo, jer ne smijemo boraviti ovako bolesni sa tolikom vlagom. Još čekamo. I stvari nam fale, sve je propalo. Sanjam o životu dostojnim čovjeka, da sredimo kuću, da se oporavimo i da možemo da se prehranimo, bez ogromnih dugova za struju i vodu“, zaključuje Lepa.
Vučetići ne gube nadu i vjeruju da će ova priča stići do nekog humanog pojedinca, institucije, građevinske firme, Opštine, koji će željeti i moći da im pomognu u novcu, stvarima za kuću, zamjeni propalog poda…
Ako ima takvih, a i mi vjerujemo da ima onih koji će pomoći našim sugrađanima iz Bijele, uplatite novac na žiro račun Lepe Vučetić:
CKB banka 510 000 000 116671931
Ili, pozovite je i dogovorite se o donaciji na telefon 069 740 688
Dan nakon najrazornijih napada iz zraka i s kopna na pojas Gaze, pri čemu su prekinute sve komunikacijske veze, izraelski premijer Benjamin Netanyahu obratio se naciji. Rekao je da je Izrael ušao u drugu fazu rata. Hamas je nazvao zlom koje će biti uništeno za dobrobit cijelog čovječanstva.
Netanyahu u izvanrednom obraćanju javnosti: Ušli smo u drugu fazu rata
Jučer su trupe ušle u Gazu kroz “vrata zla”, kazao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u obraćanju naciji. Poručio je da je glavni cilj operacije je “potpuno poraziti ubojitog neprijatelja i zajamčiti naše postojanje.” Postoje trenuci, kaže, u kojima se država suočava s dvije mogućnosti – “postojati ili prestati postojati”.
Dodao je da Izrael čini “sve što može” kako bi izbjegao civilne žrtve ali da će se Izraelci nastaviti boriti i pobijediti. “Ovo je misija našeg života”, zaključio je Netanyahu.
– Rat u pojasu Gaze bit će dug i težak i mi smo za njega spremni, kazao je izraelski premijer, dodajući da će njegova vojska “uništiti neprijatelja na tlu i pod tlom”. Naglasio je i da 90 posto vojnog budžeta Hamasa dolazi iz Irana.
Ponovno je pozvao palestinske civile da se evakuiraju iz sjevernog dijela pojasa Gaze gdje Izrael fokusira svoje napade. Naglasio je da se treba učiniti svaki mogući napor da se spasi više od 200 talaca koje drži Hamas. Obećao je obiteljima talaca koji se nalaze u pojasu Gaze da će Izrael “razmotriti sve opcije” kako bi ishodio njihovo oslobađanje.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Zaključno sa današnjom danom, niskobudžetna avio kampanija Wizz Air ukida liniju od Podgorice do Rima, ukinuta je do Beča, a od sjutra i do Londona, dok Ryanair ukida avio linije iz crnogorskog glavnog grada do Barselone, Zagreba, Mančestera i Brisela.
Na sajtu Wizz Air-a stoji da će letovi iz Podgorice do Beča biti obnovljeni ponovo u aprilu sljedeće godine. Kada je riječ o liniji do Rima, prema sadašnjim podacima sa sajta kompanije, Wizz Air liniju do Rima neće obnavljati. Kada je riječ o liniji Wizz Air do Londona, prekida se sjutra i tako će biti do aprila 2024. pod uslovom da tada bude linija obnovljena.
Kada je riječ o letovima Ryanira prema Barseloni, linija je ukinuta, bez najave da će se nastaviti. Ukinuta je i linija do Zagreba, sa najavom da će biti obnovljena u sezoni, tačnije od aprila sljedeće godine.
Ista situacija je i sa linijom od Podgorice do Mančestera, koja je ukinuta sa najavom obnavljanja sledeće godine od aprila do oktobra. Od 5. novembra Ryanair ukida liniju do Brisela, sa najavom, kako to stoji na sajtu, da će biti obnovljena u sezoni april – oktobar.
Crnogorski građani na ovaj način ostaju u najboljem slučaju do aprila sljedeće godine bez mogućnosti da do neke od pomenutih evropskih destinacija lete povoljno. Gradovi do kojih se ukidaju avio linije su evropske metropole i koje posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Nije samo to problem, već i avio dostupnost Crne Gore, a ove kompanije su konekcijama do Podgorice omogućavale laku konekciju za brojne turiste koji dolaze da posjete našu državu.
Treba istaći da kompanija Wizz Air iz Tirane do Rima leti čak dva puta dnevno, a iz Podgorice je liniju ukinula. Wizz Air iz Tirane sa planiranim otvaranjem novih konekcija letjeće ka 57 destinacija.
Takođe, kompanija Ryanair, iz Tirane od novembra otvara linije ka 17 gradova.
Dobra vijest u ovom moru negativnih je ta što je nacionalna avio kompanija Air Montenegro najavila otvaranje linije od Podgorice do Rima od sredine decembra, po cijeni povratne karte od 89 eura.
Za ostale destinacije, svi koji žele da putuju će, kako stvari sada stoje, biti primorani da idu do Tirane kako bi povoljno putovali do željenih destinacija. Osim što sve ovo otežava putovanje i udaljava crnogorske građane od evropskih metropola i putovanja, otežava i brojnim turistima koji žele lako i brzo stići do Crne Gore.
Bez povoljnih avio karata građanima se zatvara “prozor u svijet”, i ostaju uskraćeni za neprocjenjiva iskustva koja mogu pružiti samo putovanja i upoznavanje novih i drugačijih tradicija i kultura.
Metode čišćenja okeana od plastike variraju od jednostavnih i kopmleksnih tehnoloških preko bioloških do fizikalno kemijskih. Dok su jedne kompleksne i skupe i zahtijevaju odgodu dok sustavi ne postanu komercijalni, drugi su manje savršeni, ali nude rješenja odmah. Međusobno nisu isključivi, stoga su obje dobra vijest za okeane.
U našim okeanima trenutačno pluta između 75 i 199 miliona tona otpada, od kojih je većina plastičnog podrijetla. Ta brojka povećava se za otprilike 11- 15 milijardi kilograma svake godine.
Stalni dotok plastike u oceane pokazuje da postojeći sustavi raspolaganja otpadom nisu dostatni da saniraju sav otpad koji proizvodimo. Zbog toga onečišćenje plastikom prožima svaki centimetar oceana.
Od nikad izvađenih ribarskih mreža, preko teškog otpada koji zagađuje morske dubine i makro plastike pa sve do mikro plastike koja izaziva ugibanje morskih organizama i ulazi u prehrambeni lanac te nam se vraća u obliku koji u konačnici šteti i ljudskom zdravlju.
Otoci smeća…
Najpoznatiji su ipak veliki oceanski otoci smeća. To su melasasti virovi otpada koji pluta na površini mora, ili neposredno ispod nje te se zbog tokova morskih struja zaglavi vrtnjom u krug.
Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, takvih je velikih “otoka smeća” pet:
Veliki pacifički otok smeća, Sjevernoatlantski (između Sjeverne Amerike i Afrike), Južnoatlantski (Južna Amerika i vrh Afrike), Južnopacifički koji se nalazi zapadno od Južne Amerike i Indijski oceanski otok smeća između Južnoafričke Republike i Indije. Najopasniji među njima je Veliki pacifički otok smeća koji ima najveću gustoću i sadrži 1.8 trilijuna komada plastike, pokrivajući područje veličine skoro dvije Francuske.
Što možemo učiniti da spriječimo zagađenje oceana otpadom?
Spriječiti otpadne vode iz industrije i poljoprivrede da otječu u rijeke, smanjiti proizvodnju stakleničkih plinova, redovno čistiti plaže, smanjiti proizvodnju plastike, izgraditi adekvatne odvodne i infrastrukturne sustave.
No, svi su ovi procesi skupi i zahtijevaju kompleksne političke strategije, kao i promjenu životnog stila te kulture odnosa prema okolišu.
Kompleksnost sanacijskih procesa čini ih dugoročnim i izrazito skupima, a za bilo kakvu zdravu budućnost potrebno je djelovati odmah.
Nabrojeni procesi ne rješavaju problem otpada koji je već dospio u oceane.
Metode čišćenja
Tehnika za čišćenje već nakupljenog smeća nema mnogo, a one koje postoje uglavnom su u rukama raznih pravnih osoba u privatnom vlasništvu. Neke među njima su profitne, a neke neprofitne.
Najpoznatija je neprofitna zaklada TheOcean Cleanup, koju je 2013. godine pokrenuo 18-godišnji Nizozemac Boyan Slat.
Njihov patent za tehnološko prikupljanje otpada iz mora i rijeka sastoji se od mreža nalik ribarskima koje vuku dva broda. Metoda je od prvih pokušaja čišćenja mora 2017. godine do danas doživjela nekoliko novih inačica koji su u svakom izdanju povećavali učinkovitost, mijenjali oblik i veličinu mreža. Također su adresirali kritike uglavnom usmjerene na to da ova organizacija koristi metode nalik ribarskima koje uz plastiku povlače i morske organizme.
Metoda je također promijenjena od tzv. pasivne u aktivnu, pri čemu potonja zahtijeva kretanje brodova i potrošnju goriva. Izbor se stoga svodi takvu aktivnu, ili pasivnu metodu koja nanosi štetu morskim organizmima, pogotovo onima koji ne mogu plivati i koji su na oceanskim otocima smeća stvorila svoja staništa.
No, mnoge aktualne tehnike sanacije klimatske štete koju smo nanijeli planetu u svim područjima i industrijama trenutačno pate od istih kritika. Vremena za čekanje nema, stoga su znanstvenici izračunali da je omjer koristi i cijene od ovakvog tehnološkog čišćenja otpada iz mora i rijeka 5:1.
No, The Ocean Cleanup nije jedina takva organizacija.
Tu su još u drugim dijelovima svijeta i Seabin V5, Mr. Trash Wheel, WasteShark i neprofitni FRED. Sve počivaju na sličnim tehnologijama i ne rješavaju problem mikroplastike.
Slične metode skupljanja otpada s površine voda koriste i međunarodne ekološke organizacije pa i neke države.
U Keniji se postavljaju prepreke s mrežama koje onemogućavaju plastici da prođe i morskim životinjama da dopru do morskih struja koje spajaju oceane i mora. Slično se radi i u Vijetnamu, na rijeci Song Hong s lokalno proizvedenim tehnologijama.
Druge metode koje adresiraju isti problem već postojećeg smeća uključujući i mikroplastiku i to u oceanu i na kopnu, znatno su kompleksnije, skuplje i utemeljene u suvremenim znanstvnim spoznajama.
Jedna od njih je bioremedijacija, bioloških organizama za sanaciju plastike. Među ostalim, jedna takva je razgradnja bakterijom Ideonella sakaiensis 201-F6. Proces je to kojega su 2016. godine otkrili japanski znanstvenici Yoshida i suradnici. (Shosuke Yoshida et al., A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate). Science351,1196-1199(2016). DOI:10.1126/science.aad6359).
Oni su pokazali kako bi biorazgradnja plastike pomoću specijaliziranih bakterija mogla biti održiva strategija za sanaciju problema. Kada se uzgaja na Polietilen tereftalatu, tj. PET-u, bakterija proizvodi dva enzima sposobna hidrolizirati tu vrstu plastike te uz njihovu pomoć razgrađuje ugljik iz plastike koristeći ga izvor energije dajući na kraju osnovne građevne blokove za rast. Osim Ideonelle sakaiensis sličnu sposobnost imaju i neki sojevi E.Coli koja je pak štetna za ljudski organizam.
Još jedna metoda je fizikalno-kemijska i počiva na mangetskim zavojnicama. Studija koju je proveo znanstvenik Xiaoguang Duag otkrila je da bi nanotehnologija mogla biti rješenje za problem plastike. Duag i suradnici stvorili su magnetske zavojnice koje će se koristiti za razgradnju mikroplastike pomoću kemijske reakcije. Ove sićušne magnetske zavojnice obložene su dušikom i manganom, uzrokujući kemijsku reakciju s molekulama kisika.
Ova reakcija može razgraditi mikroplastiku, pretvarajući je u ekološki prihvatljive spojeve soli, ugljičnog dioksida i vode. Inovacija još uvijek testira, ali predviđa se da će očistiti 100 posto mikroplastike u lukama i marinama.
Testovi toksičnosti provedeni tijekom studije otkrili su da razgrađena mikroplastika nije štetna za život u moru i zapravo može djelovati kao izvor ugljika za rast algi. A alge se potom mogu koristiti kao biogorivo. I ciklus je zatvoren i zelen.
Spomenute metode čišćenja oceana nisu jedine, ali su se ove pokazale kao one koje je moguće što prije implementirati, pogotovo tehnološke principe poput The Ocean Cleanupa.
Dok cikluse i posljedice bioremedijacije još treba istražiti, tehnološke metode primjenjujemo već nekoliko godina.
U sklopu obilježavanja Dana grada Herceg Novog, u organizaciji Kluba sportskih ribolovaca “Igalo” održano je tradicionalno međunarodno takmičenje u sportskom ribolovu, 14. Kup rombuna – Memorijal Milovan Miško Vujičić.
Na jednodnevnom takmičenju u hercegnovskom akvatorijumu učestvovalo je 27 ekipa iz Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.
Najviše znanja i umijeća prikazali su ribolovci iz KSR Igalo koji su pobjedili u ekipnoj i pojedinačnoj kategoriji.
U pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Aleksandar Milosavljević član Kluba sportskih ribolovaca Igalo, koji je imao ubjedljivo najviše bodova čak 51 808.
Drugo mjesto pripalo je Marku Vujisiću, članu KSR Ribar, dok je treći Ismet Alković KSR Lampuga.
Ekipno, prvo mjesto pripalo je KSR Igalo, drugi je KSR Pagar, dok je treća ekipa KSR Lampuga, četvrto mjesto osvojio je KSR Ribar, dok je peta ekipa Parangala sa Cresa.
Ljubav Tivćana ka pozorišnoj umjetnosti ne jenjeva. Voljeli su, umjeli i znali sami da režiraju i igraju „na daskama koje život znače“, a i kada su se odlučili na profesionalnu produkciju nisu omanuli. Svjedočanstva o vijeku pozorišnih dešavanja ispisuje Slavko Krstović.
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „BRATSTVO“ (dramska sekcija)
Dramska sekcija KUD- a Bratstvo u predstavi Na straži, 1953.
Petar Pero Staničić kazivao je Tomislavu Grgureviću („Boka“, br. 44, str. 5, 01.05.1973.g.) da je odmah nakon oslobođenja Tivta od njemačke soldateske, 21. novembra 1944. godine, dobio zadatak da osnuje pozorišnu grupu. Njihova prva predstava, za koju su se pripremali samo desetak dana, bila je Nušićeva „Protekcija“, koju su odigrali u najvećoj hali „Arsenala“ pred preko hiljadu ljudi.
Кulturno-umjetničko društvo „Bratstvo“, po riječima Pera Staničića osnovano je 1944. godine, neki drugi izvori pominju godinu 1945., a u novinama se prvi put pominje 1947. Naredne godine na Cetinju je održana prva republička smotra kulturno- umjetničkih društava i grupa, a nakon svega viđenog Uprava Kulturno prosvjetnog saveza NR CG odlučila je „da dramska grupa radničke omladine iz Tivta dobije pismenu pohvalu i minijaturnu biblioteku“.
U odnosu na prethodne godine, „Bratstvo“ je 1951. mnogo popustilo u svom radu, a dramska sekcija je tek zadnjih dana godine dala pozorišni komad „Zabluda matere“ od Tomića.
U istom članku pohvale zavređuje društvo iz Lepetana:
„Uloga pozorišta u prosvjećivanju masa“
… Društvo „Jedinstvo“ u Lepetanima zahvaljujući pomoći učiteljice Natalije Borovski, dobro je razvilo kulturni i prosvjetni rad u mjestu. Treba istaći i to da je ono dobro podmlađeno i da u njemu sada radi pretežno omladina. Dramska sekcija ovog društva pripremila je „Izbiračicu“ od Koste Trifkovića i sa njom posjetila okolna sela, dok će na smotri nastupiti sa komadom „Senkin izbor“. Učiteljica je organizovala da stariji omladinci svakih petnaest dana održe po jedno predavanje, poslije čega slijede recitacije i igranka. Prvo predavanje bilo je „Uloga pozorišta u prosvjećivanju masa“.
„Pobjeda“, br. 29. str. 4, 03.02.1952.g.
Rad KUD-a „Bratstvo“ i Mjesnog amaterskog pozorišta prati se zahvaljujući publikaciji „Centar za kulturu Tivat – 30 godina“, koju je priredio i dizajnirao Neven Staničić. U tom zahtjevnom poslu, obavljenom 2000. godine, na prikupljanju dokumentacije su mu pomagali: Anđelko Stjepčević, Anto Krstović, Dragan Rajčević, Savo Milutinović, Goran Pean, Anuška Vlahović, Slobodanka Ercegović, Ivan Stipanić, Stanko Berberović i Zdenko Radošević.
Mjesno amatersko pozorište Tivat osnovano je odlukom NO Opštine Tivat, a prvi sastanak održali su 16. Januara 1955. godine u Radničkom domu „Gracija Petković“. Uprava je na sastanak pozvala sva lica, koja imaju smisla i ljubavi za glumu da učestvuju u radu pozorišta u koje su prešli članovi dramske sekcije KUD- a „Bratstvo“..
Prva premijera održana je 2. maja 1955.g.
„Čvor“ (Petar Petrović Pecija)
Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav
Glumci: Tripo Petković, Edita Kubiček, Slavko Rajčević, Anto Nikolić, Marija Ratković i Neda Toić.
Glumci: Božanka Đurović, Sonja Kubiček, Milenko Radošević, Niko Stjepčević i Toni Stjepčević.
„Izbiračica“ (Kosta Trifković)
Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav
Glumci: Miroslav Slaby, Slavenka Pavlović, Božica Štingl, Zinka Turin, Anton Krstović, Julijana Petković, Zorka Vujković, Tomo Sindik, Mato Radošević, Ivo Mirković i Stjepan Bjelica.
„Buco je ipak lijep“ (Žan Dedetr)
Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Bjelica Stijepo
Glumci: Josip Bazeli, Marija Ratković, Neda Toić, Sonja Kubiček, Miroslav Slabi, Slavko Rajčević, Edita Kubiček, Božica Stingl i Ana Pervetić.
Kulturni život Tivta
Sve predstave odlično posjećene
Kulturno-zabavni život Tivta živ je i raznovrstan. Mjesno amatersko pozorište dalo je šest vrlo uspjelih premijera, a tokom čitave prošle godine 20 predstava (u samom mjestu i bližoj okolini). Sve predstave bile su odlično posjećene. Rad ovog mladog kolektiva zaslužuje naročitu pažnju, jer su njegovi članovi, radnici Remontnog zavoda, postigli dobre rezultate. Posljednja premijera „Buco je ipak lijep“ od francuskog komediografa Žana Dedetera spada u njhova najbolja ostvarenja. Komad je davan nekoliko puta pred punom kućom.
Na repertoaru za ovu sezonu još se nalaze „Jakov Ruda“ od Cankara i „Dva tuceta crvenih ruža“ od Goldonija.
U toku ove godine oformljena je pri pozorištu i folklorna sekcija, sastavljena od omladinaca, koja je priredila nekoliko vrlo uspjelih večeri narodnih igara i pjesama. Grupa je gostovala i po okolnim mjestima.
Mjesna muzika dala je nekoliko koncerata – ljeti na obali, a zimi u sali Radničkog doma.
M., „Pobjeda“, br. 13, str. 10, 25.03.1956.g.
Seksirama Mjesnog amaterskog pozorišta1972.
1956.g.
„Mladost pred sudom“ (Hans Tiemayer)
Redatelj Bazeli Josip, tehnički redatelj Staničić Petar
Glumci: Josip Bazeli, Tripo Petković, Franciska Goljevček, Božica Štingl, Anto Božinović, Slavko Glibota, Edita Vujičić, Slavko Rajčević, Marija Ratković i Stjepo Bjelica.
„Dr“ (Branislav Nušić)
Režija Petar Staničić, tehničko vođstvo Stjepan Bjelica
Glumci: Lina Brađolica, Slavko Glibota, Jasna Vuksanović, Tonka Hausmasters, Boško Vuksanović, Edita Vujačić, Anita Rajčević i Mladen Pean.
1957.g.
„Slučaj gospođe Herison“ (Margaret Mejo)
Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Bjelica Stjepan
Glumci: Anton Medo, Nevenka Pavlović, Slavko Rajčević, Neda Toić, Senka Novaković, Anton Rajčević, Marija Novaković, Jasna Vuksanović i Tomislav Sindik.
„Inspektor dolazi“ (J. B. Priestley)
Redatelj Bazeli Josip, tehnički redatelj Bjelica Stjepan
Glumci: Josip Bazeli, Jasna Vuksanović, Slavica Staničić, Anto Božinović, Vladimir Matijević i Miroslav Slaby.
Kabare sezona 1977-78
Podijeljene nagrade učesnicima Trećeg festivala
Treći festival amaterske i dramske djelatnosti, koji je održan na Cetinju završen je dodjelom nagrada najboljim učesnicima. Specijalni žiri (u sastavu Miloš Jeknić, upravnik Narodnog pozorišta u Кotoru, Dimo Vujović, profesor Više pedagoške škole u Cetinju, Nikola Vavić, reditelj Narodnog pozorišta u Nikšiću, Božo Bulatović književnik iz Cetinja i Sreten Perović, književnik iz Titograda) predložio je da se nagradom od 50 hiljada dinara nagrade dramske grupe iz Tivta za pretstavu „Inspektor je došao“ od Pristlija, dramska grupa kulturno-umjetničkog društva „Dušan Bošković“ iz Ivangrada za pretstavu drame „I plovi bijeli oblak“ od Ivana Raosa i dramska grupa iz Кumbora za pretstavu „Skampolo“ od Nikodemija. Od kulturno-prosvjetnih društava sa sela nagrađena je dramska grupa iz Lješkopolja za uspješno izvođenje drame „Zulumćar“ od Svetozara Ćorovića.
Pored toga, nagradama od po 40 hiljada dinara nagrađene su dramske grupe …
„Pobjeda“, br. 30, str. 11, 21.07.1957.g.
„Mrtvi ne plaćaju porez“ (Nicola Manzari)
Režija Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica
Glumci: Slavko Rajčević, Neda Toić, Marija Ratković, Anto Rajčević, Anto Božinović, Tomislav Sindik, Anto Medo, Jasna Vuksanović, Miroslav Slaby, Borivoje Gajić i Nevenka Pavlović.
Premijera pozorišnog komada „Mrtvi ne plaćaju porez“
Amatersko pozorište iz Tivta, koje je postiglo uspjeh na julskoj smotri na Cetinju, s uspjehom je izvelo premijeru pozorišnog komada „Mrtvi ne plaćaju porez“, koju je publika veoma dobro primila. Djelo je režirao Pero Staničić.
Š. R., „Pobjeda“, br. 2, str. 11, 05.01.1958.g.
1958.g.
„Pučina“ (Branislav Nušić)
Režija Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica
Glumci: Slavko Rajčević, Neda Martinović, Slobodanka Glendža, Tomislav Sindik, Jasna Vuksanović, Anton Medo, Marija Ratković, Dragica Akrap, Petar Staničić, Tripo Petković, Nevenka Pavlović i Tonko Božinović.
Kulturno – prosvjetni savez Crne Gore nagradio je Amatersko pozotište- Tivat nagradom od 50.000 dinara za pokazani uspjeh* na IV festivalu amaterske dramske i muzičke djelatnosti kulturno – prosvjetnih društava Crne Gore, održanom u vremenu od 25 do 30 juna 1958 godine.
* prva nagrada
Festivalske zastave su spuštene
Završen Drugi festival amaterskih kazališta u Hvaru
Pošto su pred starim zdanjem hvarskog kazališta spuštene tradicionalne festivalske zastave, brojni Hvarani i strani turisti uputili su se večeras posljednji put ovoga ljeta na Venerandu, gdje je nastupom amatera iz Prijedora, koji su prikazali popularnu dramatizaciju Ćopićevih „Doživljaja Nikoletine Bursaća“, završen Drugi festival amaterskih kazališta. Trinaest dramskih kolektiva predstavljalo se od 18. srpnja do večeras solidno uvježbanim tekstovima, koji su često nadilazili zahtjeve što se postavljaju pred amatere.
Hrvatsku su na Drugom hvarskom festivalu predstavljali amateri iz Zagreba, Splita, Vinkovaca, Belog Manastira, Koprivnice, Čakoveca, Ivankovca i Varaždina. Iz Srbije su gostovala amaterska kazališta iz Smederevske Palanke, Uroševca i Apatina, Crnu Goru je predstavljao Tivat, a Bosnu i Hercegovinu Prijedor. Gostovanjima amaterskih kazališnih društava iz ostalih republika učinjen je prvi korak ka realizaciji ideje da ova zapažena smotra kazališne umjetnosti postane općejugoslavenska.
I ovoga puta, držeći se amaterskih principa, organizatori festivala nisu dodjeljivali učesnicima nikakve nagrade ni diplome, ali je opći utisak da su ovoga ljeta amateri ostavili snažniji utisak na publiku nego ranije. Također, broj posjetilaca znatno je nadmašio prošlogodišnji. …
„Slobodna Dalmacija“, br. 4.206, str. 5, 29.08.1958.g.
1959.g.
Omladinska grupa Mjesnog amaterskog pozorišts Tivat
„Zbogom mladosti“ (Sandro Camasi)
Redatelj Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica
Glumci: Anton Petković, Đorđe Bogdanović, Savo Radonjić, Krešo Mikulandra, Sonja Cankar, Ljerka Sindik, Ljubica Čučković, Gustica Petković, Marko Perović, Dragica Akrap i Tonka Hauzmajster.
„Koenovi“ (Zlatko Hribaček)
Redatelj Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica
Glumci: Slavko Rajčević, Slavica Staničić, Savo Radonjić, Neda Toić, Gojko Gazivoda, Tomislav Sindik, Nevenka Pavlović, Branislav Vukčević i Anton Medo.
1960.g.
„3:1“ (Petar Petrović Pecije)
Redatelj Staničić Petar, scenograf Jovićević Đorđe, rasvjeta Bjelica Stjepan
Glumci: Slavko Rajčević, Branislav Vukčević, Slavica Staničić, Anton Medo, Neda Toić i Nevenka Pavlović.
„Hura, sinčić je došao“ (F. Arnold i E. Bach)
Redatelj Petar Staničić, scenograf Đorđe Jovićević
Glumci: Tomislav Sindik, Neda Martinović, Neda Toić, Anton Medo, Slavica Staničić, Savo Milutinović, Branislav Vukčević, Vjera Terzijeva i Boško Vuksanović.
Kabare
1966.g.
„Čemu su se smijali naši stari“- Lakrdije iz Beogradskog života
Režija i scenario S. Boda Simić k.g., asistent režije Marija Vojković, umjetničko rukovodstvo Petar Staničić, scenografija Stjepan Bjelica i Krsto Tomičić, rasvjeta Stjepan Bjelica, ispicijent Ilija Bakalbašić, sufler Vera Marić, tonski efekti Branko Radović i Boško Počanić.
Učesnici: Eda Matković, Miroslav Slaby, Ljiljana Martinis, Krsto Tomičić, Anka Sindik, Slavenko Sindik, Zdenko Gverović, Božo Pean, Marija Vojković, Bruno Vuksanović i S. Boda Simić k.g.; konferansa Slavomir Rajčević
„Dva buketa crvenih ruža“ (Aldo de Benedetti)
Redatelj Petar Staničić, scenograf Stjepan Bjelica, tonski efekti Branko Radović
Glumci: Miroslav Slaby, Anuška Stjepčević, Slavenko Sindik i Anka Sindik.
1970/71
„Zbogom mladosti“ (Sandro Camasi)
Režiser Petar Staničić, tehničko vođstvo Stjepan Bjelica
Miro Slabi i Ana Stjepčević u komediji „Seksirama“
„Seksirama“ u izvođenju amatera iz Tivta
Poslije dvije stotine predstava, tačno na 17-godišnjicu postojanja, Amatersko pozorište u Tivtu dalo je premijeru savremene američke komedije „Seksirama“, koju je napisao Robert Anderson, a režirao Vladimir Varga.
„Seksirama“ nije komedija klasičnog tipa, već je to istrgnut smiješni dio čovjekovog svakodnevnog života. Komponovana iz tri priče („Šok prepoznavanja“, „Kao hod golubova“ i „Ja sam Herbert“) ona ismijava lažni moralizam i malograđansku etiku. Posebno privlači lik Herberta, koga je veoma dobro ostvario jedan od najboljih glumaca amatera Boke Kotorske, Miro Slabi. Ovom rolom on je istovremeno proslavio i sedamnaestu godišnjicu rada na tivatskoj amaterskoj sceni.
Zdenko Radošević je uvjerljivo ostvario lik glumca Polinga. Ana Stjepčević, kao sekretarica, bila je solidna, dok je Marjeta Dapčević sa žarom i puno temperamenta tumačila lik Džili. Krsto Tomičić je sa rutinom dočarao nedaće supruga Džordža.
Scenografija Krsta Tomičića dobra. Ostali učesnici: ton-majstor Toni Marković, kostimograf Ana Stjepčević, rekviziter Stanko Berberović, ispicijent Gracija Abović i šef pozornice Stjepan Bjelica.
Premijera „Seksirame“ bila je prijatno veče koju će 500 gledalaca dugo pamtiti.
„Boka“, br. 21, str. 6, 15.05.1972.g.
1973.g.
„Porodica Blo“
u izvođenu Amaterskog pozorišta u Tivtu
Amatersko pozorište iz Tivta, koje je osnovano polovinom 1955. godine, dalo je u Domu kulture „Gracija Petković“ prvu ovogodišnju premijeru. Sama činjenica, da je izabrana rijetko igrana komedija, čiji je autor Ljubinka Bobić, obožavalac nušićevskog načina kazivanja, najbolje govori, da su se članovi ovog amaterskog ansambla i njihov reditelj Petar Staničić, našli pred prilično teškim i odgovornim zadatkom: kako da na scenu prenesu poznate „gegove“ i da reprodukuju izvorni srpski govor, naročito u drugom činu, koji se odvija u Belom Potoku.
Smijeh, koji se često čuo u sali, za vrijeme izvođenja ove predstave, koja je data u čast Dana žena, najbolje govori, da je zadatak dobro obavljen i pored nekih sitnijih propusta, koji, uostalom, redovno prate sve amaterske nastupe.
Svakako, najbolju ulogu u ovom komadu dala je Ana Stjepčević, koja je tumačila lik žene (Nate) aristokratskih manira. Ona je djelovala nenametljivo, prisno, vješto koristeći scenu, a tekst je izgovarala rutinerski. Zapažene su uloge Andrije Rašice, koji je tumačio lik rentijera Jablana, koji nikako ne može da se pomiri sa sudbinom da je postao gospodin, Marijete Dapčević, koja je igrla Jablanovu kćerku i Zdenka Radoševića, koji je interpretirao lik Svetozara Ilića inženjera. Ostali: Violeta Odžić, Zvonimir Rajčević, Doroteja Stjepčević, Gracija Abović, Dragan Rajčević i Slobodanka Glendža solidno su izvršili svoje zadatke. Solidna scenografija Krsta Tomičića zaslužuje posebnu pohvalu, pogotovo kada se uzme u obzir pod kakvim je uslovima radio i sa čime je raspolagao, da bi je realizovao.
Nagrada
Najstariji bokeljski glumac amater Petar Staničić, koji već četrdeset godina nastupa na amaterskoj sceni, svojom režijom „Porodice Blo“ dokazao je da još uvijek može da pruži dragocjenu pomoć mladima. On je dobro rasporedio uloge i uložio veliki trud da bi predstava uspjela.
Grgurević, „Boka,“ br. 41, str. 4, 15.03.1973.g.
1973/74
Premijera „Čvora“ u Tivtu
Mjesno amatersko pozorište iz Tivta otvorilo je ovogodišnju sezonu komedijom „Čvor“ autora Petra Petrovića – Pecija, koja je data u čast Dana oslobođenja grada.
U glavnim ulogama su nastupili Ana Stjepčević kao Ranka, Marijeta Dapčević kao Bojka, Dragan Rajčević kao Stevan Jelić, te Andrija Rašica, Božidarka Krivokapić i Krsto Tomičić-Kiko.
Ovu predstavu je režirao Petar Staničić, dobitnik ovogodišnje Novembarske nagrade Tivta, koji upravo slavi rijedak jubilej – 50 godina bavljenja pozorišnim amaterizmom. Scenografiju su izveli Stijepo Bjelica i Krsto Tomičić.
Kao i većina dosadašnjih – i posljednji oktobarski dani biće iznadprosječno topli, a hladno neće biti ni početkom novembra. Pritom će i dalje biti promjenjivo, uz prevladavajuću južinu, a kišovitije će u većini zemlje biti u utorak, te vjerojatno u drugom dijelu sedmice.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturun do 24 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru se očekuje slaba do umjerena oblačnost, a u sjevernim predjelima i povećana.
Po kotlinama je moguća magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od četiri do 17, najviša dnevna od 16 do 24 stepena.
Italijanska Obalska straža saopštila je danas da su nakon prijavljenog brodoloma čamca sa izbjeglicama pronađena tijela petoro ljudi u vodama Tirenskog mora nadomak grada Marinela di Selinunte na Siciliji.
U saopštenju je navedeno da su morske struje izbacile i čamac i tijela nastradalih na obalu, prenosi agencija ANSA.
Plovila italijanske obalske straže i finansijske policije danas nastavljaju da pretražuju vode u kojima se, kako se smatra, dogodila nesreća.
Vlasti su privele 18 migranata koji su uspjeli da se domognu obale, potvrđeno je iz zvaničnih izvora.
Palamida je poželjna i tražena plava riba, cijenom prihvatljiva i lako dostupna. Česta je u ponudi na peškarijama tokom cijele godine. Zdravstveno je preporučljiva, bogata Omega-3 kiselinama, vitaminom A i D. Nadasve je ukusna.
Uobičajeno je teška od jednog do tri kilograma, zgodno ju je kupiti u komadu … a može i na fete. Kada se nabavlja u komadu predlažem napraviti dva fileta, a kada su u pitanju fete, režite ih na debljinu od 1,5 do 2 centimetra. Lako se čisti, još lakše priprema… Prava riba za svakog kuvara početnika.
Palamida s gradela
Palamidu očistite,operite i narežite na odreske debljine 2 cm.
Sastojci:
1 palamida (oko 1kg)
1 dl maslinovog ulja
3 režnja češnjaka
1 kašika nasjeckanog peršuna
sok od 1/2 limuna
sol
Priprema:
Palamidu očistite,operite i narežite na odreske debljine 2 cm.
Odreske palamide posolite, premažite limunovim sokom i pustite da odstoje 15 minuta pa ih premažite maslinovim uljem u koje ste umiješali jedan zdrobljeni češanj češnjaka.
Zatim ih pecite na ugrijanim gradelama (roštilju) povremeno ih premazujući maslinovim uljem.
Odreske pecite 5 do 10 min sa svake strane. Kad je palamida pečena, složite je na tanjur i prelijte mješavinom maslinovog ulja, češnjaka i peršina.
