Vozni park Doma zdravlja Kotor bogatiji je za dva nova vozila. Za kupovinu automobila, namijenjenih za potrebe Jedinice za patronažu, Dom zdravlja Kotor je iz sopstevnih sredstava opredijelio 35 hiljada eura. Nova vozila doprinijeće efikasnosti i poboljšanju rada u oblasti patronaže.
Osavremenjavanjem voznog parka Dom zdravlja Kotor obezbjeđuje dostupniju, sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za sve građane Kotora.
Pored ovih vozila, takođe iz sopstvenih sredstava, zahvaljujući racionalnom i domaćniskom poslovanju, Dom zdravlja Kotor uskoro će nabaviti i jedno novo sanitetsko vozilo za potrebe službe patronaže.
Ove zime, hotel The Chedi Luštica Bay će očarati goste spektakularnim adventom pod nazivom „Winter Wonderland “. Od 8.decembra 2023 do 8.januara 2024.godine, svakog vikenda, hotel će biti pretvoren u čarobno zimsko carstvo, ukrašen sa impozantnih 100 prirodnih sadnica jelki, stvarajući bajkovitu atmosferu koja dočarava duh praznika.
Svecana atmosfera, blistave svjetiljke, ukusni zalogaji, šarenilo rukotvorina i zabava za najmladje samo su dio ponude Winter Wonderland-a koji donosi radost i toplinu tokom praznične sezone.
U srcu adventa posjetioci će imati priliku istražiti praznični sajam koji će predstaviti lokalno i ručno izrađene dragocjenosti poput božićnih ukrasa, nakita, šarmantnih lutaka, udobnih pletenih rukavica, šalova i umjetničkih djela.
Advent u „Winter Wonderland“ predstavlja ne samo slavlje i zabavu, već i duboku posvećenost zajednici, i stoga gosti su pozvani da učestvuju u prazničnoj magiji tako što će napisati svoje najljepše želje, umetnuti ih u božićni ukras i zakačiti na naše posebno Drvo Želja. Svaka želja postaje simbol nade, a svi prikupljeni prihodi biće namenjeni podršci dobrotvornim organizacijama.
„Kutak ljubavi“ pruža savršenu pozadinu za radost i stvaranje trajnih uspomena, sa čarobnim mjestom za dvoje, Instagram ramom i ljubavnim imelama – savršeno mjesto za dirljive trenutke sa voljenima.
Pored bajkovite atmosfere, The Chedi je pripremio prazničnu gozbu sa raznovrsnim stanicama hrane i pića. Utoplite se uz poslastice poput tople čokolade, domaćeg biljnog čaja, kuvanog vina s cimetom ili prazničnog božićnog punča. Gosti će imati priliku opustiti se u posebno osmišljenim koktelima poput „Rudolfa“, „Snješka Bijelića“ i „Gospođe Mraz“.
Uz ove ukusne napitke, u ponudi su i primamljivi zalogaji, uključujući sočne Fondue varijacije, domaće hot dogove, bogate sendviče i posebnu stanicu “Candy Forest” s najslađim poslasticama.
Za naše najmlađe posjetioce pripremljen je niz atrakcija, uključujući druženje sa Deda Mrazom, oslikavanje lica, ukrašavanje božićnih kolačića i projekcije božićnih filmova.
Ovaj praznični spektakl obećava stvaranje nezaboravnih uspomena za sve koji nam se priduže.
Željko Knezović, zamjenik izvršnog direktora hotela The Chedi, izrazio je svoje ubuđenje: “ “Winter Wonderland“ nije samo događaj; to je slavlje radosti i zajedništva. Kreirali smo advent koji obuhvata suštinu praznične sezone i radujemo se podijeliti ove čarobne avanture sa našim gostima. Ujedno, ova inicijativa naglašava i našu snažnu posvećenost lokalnoj zajednici. Dodao bih i da će, po zatvaranju adventa, sadnice jelki biti pažljivo donirane kako bismo doprinijeli pošumljavanju Crne Gore. Ovaj gest predstavlja dio naše posvećenosti održivosti i očuvanju prirode.“
TUNELI ISPOD POJASA GAZE DUŽI NEGO LONDONSKI METRO/ – EPA/ SCREENSHOT
Izrael je razvio veliki sistem pumpi koje bi mogao da iskoristi i poplavi tunele ispod Pojasa Gaze koje koristi Hamas, s ciljem da iz njih istjera militante, piše “Wall Street Journal”, citirajući američke zvaničnike.
Izraelska je vojska postavila je najmanje pet pumpi oko kilometar i po od grada Al-Šati, kojima bi moglo da se ulije hiljade kubnih metara vode po satu, navodi se u izvještaju.
Iz izveštaja nije bilo jasno da li Izrael namjerava da koristi pumpe prije nego li se oslobode svi taoci, ali je nagovješteno da je Izrael o ovome obavijestio američke saveznike, te da odluku o tome da li će plan uopšte sprovesti još razmatra.
Hamas je ranije poručio da ima zarobljenike skrivene na „sigurnim mjestima i u tunelima“.
“Wall Street Journal” piše da je zvaničnik Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) odbio da komentariše plan o poplavljivanju, ali su navele njegov citat:
– IDF radi na tome da spriječi Hamasov teror na različite načine, upotrebom raznovrsnih vojnih i tehnoloških alata – naveo je on.
IDF je u nedjelju saopštila da su vojnici otkrili više od 800 tunelskih okna u Pojasu Gaze od početka kopnene ofanzive na Hamas koja je počela krajem oktobra.
Od toga je, kazali su, oko 500 okna već uništeno, prenosi “Times of Israel”.
Vojska je rekla da je uništila i tunele vredne stotine kilometara, pored šahtova. BBC piše da je mreža tunela ispod Gaze, u kojima se godinama kriju teroristi i infrastruktura Hamasa, veća od londonske podzemne železnice.
– Šahte su se nalazile u civilnim područjima, a mnoge od njih u blizini ili unutar obrazovnih institucija, vrtića, džamija i igrališta – saopštila je IDF, dodajući da su u nekim od tunela vojnici pronašli Hamasovo oružje.
Izrael je obećao da će srušiti Hamas nakon masakra 7. oktobra, u kojem su palestinski teroristi upali preko granice iz Gaze i pobili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzeli oko 240 talaca.
Tokom sedmodnevnog primirja — koje je isteklo u petak nakon što Hamas nije dostavio spisak talaca koje je namjeravao da oslobodi i počeo je da ispaljuje rakete sat vremena prije isteka primirja — militantna grupa je oslobodila 105 civila: 81 Izraelca, 23 Tajlandski državljani i jedan Filipinac.
Vjeruje se da je u Gazi ostalo 136 talaca.
Zauzvrat, Izrael je oslobodio 210 palestinskih zatvorenika – žene i maloljetnike.
Pored toga, oko 200 kamiona, uključujući četiri cisterne goriva i četiri cisterne gasa za kuvanje, ulazilo je u Gazu svakog dana.
Po tužbi turske kompanije Ćeltikčoglu sredinom prošle sedmice na iznos od 240.000 eura blokiran je račun hercegnovskog Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture. Predsjednik društva Milan Zarićkaže da je presuda kojom moraju platiti Ćeltikčogluu 240.000 eura bez prava žalbe i turskoj kompaniji prijeti kontratužbom zbog loše izvedenih radova na kolektoru.
– Kompanija Ćeltikčoglu uspjela je da nam blokira račun za oko 240.000 eura, za nešto što im ne dugujemo. Obračunavaju nam dva puta kamatu, oko 60.000 eura, što je po našem zakonu nedopustivo, jer ne možete isti dug naplatiti dva puta – kaže Zarić i tvrdi da je Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture pripremilo novu tužbu protiv izvođača radova na izgradnji kolektora, kompanije Ćeltikčoglu, iako je on sličnu tužbu, kako tvrdi, podnio još prije tri godine ali tužilaštvo nije reagovalo.
Inače, kompanija Ćeltikčoglu i Opština Herceg Novi su od oktobra 2012. godine do 14. februara 2014. godine podnijele više međusobnih odštetnih zahtjeva zbog nerealizacije ugovora. Ćeltikčoglu je tražio od Opštine devet miliona eura odštete, a Opština od pomenute kompanije 1,8 miliona eura. FIDIK-ov inženjer je presudio u korist turske kompanije, kojoj je Opština trebalo da uplati i uplatila je 3,2 miliona eura. Rezime posljednjeg procesa je sporazum između advokatske kancelarije Šajnher, koja zastupa Opštinu, i kompanije Ćeltikčoglu, da Opština sporazumno plati turskoj kompaniji 2,3 miliona eura. Zbog navedenog, građane Herceg Novog je ovaj “posao vijeka”, umjesto 18,8 miliona, dosad koštao preko 30 miliona eura, a koštaće još i više, jer kolektor nije tehnički primljen, ne funkcioniše, pa je rekonstrukcija za čije je idejno rješenje raspisan tender, nužna i koštaće nekoliko miliona eura.
Pošle sedmice u posjeti Opštini Herceg Novi i Društvu za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture bili su predstavnici njemačke kompanije Reline Europe. Kako je saopšteno, oni su se upoznali sa trasom na kojoj je neophodna rekonstrukcija, kako bi se kolektorska mreža dovela u ispravno stanje i obavio tehnički prijem kolektora.
– Cilj posjete mogućih izvođača radova na rekonstrukciji kolektorske mreže je prezentacija kapaciteta koje ova renomirana svjetska kompanija posjeduje – kazao je Milan Zarić i dodao da je veoma važno da kada krene rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama, krene i rekonstrukcija kolektora.
– Od njemačke kompanije za kolektor očekujemo da do februara dobijemo Studiju izvodljivosti i tada da krenemo da rješavamo te krucijalne probleme – očekuje Zarić.
Još 2018. zatraženo da tužilac ispita izgradnju kolektora
Podsjećamo, Skupština opštine Herceg Novi je u januaru 2018. godine, na predlog Mladena Kadića (DPS), jednoglasno odbacila Finansijski izvještaj o radu preduzeća Vodakom i zatražila da tužilac ispita izgradnju kolektora. Kadić je tada ukazao da je u to vrijeme bio nedopustivi konflikt interesa između Vodakoma, zaduženog za implementaciju projekta i “Dalema” koji je ujedno bio i projektant i nadzorni organ.
– Granica kašnjenja projekta od 200 dana dostignuta je u januaru 2016. godine. Znači, postavlja se pitanje šta je nadzor radio sve vrijeme i gdje je bio Vodakom da pita šta to vi radite?! Ovdje se logično nameće pitanje da li ovdje ima prostora za pozivanje državnog tužioca – rekao je tada Kadić.
Orada je popularna kako među sportskim ribolovcima, tako i među gastronomima. Broj ovih riba u Hrvatskoj u posljednje vreme naglo raste, a sličan trend stručnjaci primjećuju i na slovenskom primorju.
„Danas je mnogo lakše uloviti oradu“, rekli su hrvatski ribari medijima.
Osjećaj da ima više ribe ove vrste u moru potvrđuju i hrvatski stručnjaci. Kako je za portal morski.hr rekao vođa laboratorije Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Leon Grubišić, primjetan je višegodišnji trend povećanja populacije orade kako na istočnom Jadranu, tako i u drugim djelovima Mediteranam piše N1 Slovenija.
Porast broja orade u Hrvatskoj posredno potvrđuju i statistički podaci o godišnjem ulovu ove ribe. Hrvatski državni zavod za statistiku navodi da su ribari 2022. godine ulovili 229 tona, a 2019. 127 tona orade.
Domen Trkov, istraživač Morske biološke stanice Piran, rekao je da je porast primjećen i u Sloveniji, što potvrđuju i podaci o ulovu.
Prema podacima Instituta za ribarstvo Slovenije, ulov orade je prvi put primjetno porastao 2001. godine, a zatim je bio manje-više stabilan do 2011., nakon čega je naglo porastao. Narednih godina je jako oscilirao, ali je od 2019. u stalnom porastu, prokomentirao je Trkov podatke o godišnjem ulovu.
Hrvatski stručnjaci ističu da postoji više razloga za povećanje populacije orade, među kojima i program zaštite priznatih mrijestilišta ove vrste i bijeg uzgojene orade u prirodni okolinu. S njima se slaže i Trkov, ali kao glavni razlog ističe porast temperature mora.
Ljetos je na Morskoj biološkoj stanici Piran izmjerena rekordno visoka temperatura vode na morskom dnu. Na dubini od 22 metra, gdje se vrše merenja, izmjereno je 24,6 stupnjeva Celzijuvih, što je znatno više od 20 stupnjeva oko kojih se temperature obično kolebaju.
Oceanolog Martin Vodopivec rekao je tada za N1 da za 20 godina od kada se, pored temperatura na nivou mora, prate i temperature na morskom dnu, nikada nisu izmjerene tako visoke temperature.
Prema riječima Domna Trkova, mnoga skorašnja istraživanja su pokazala da je porast temperature morske vode razlog za promjene u ribljim zajednicama. Točnije, to znači da je u Jadranskom moru sve manje hladnoljubivih, a sve više toploljubivih ribljih vrsta.
„Ovaj fenomen je poznat kao tropska. Riječ je o fenomenu širenja južnih toploljubivih vrsta ka sjeveru Jadranskog mora uslijed zagrijavanja morske vode“, objasnio je istraživač.
Prema Trkovu, rast pojedinih vrsta riba povećava i stupanj njihovog utjecaja na životnu sredinu. Kako je objasnio, u slučaju orade to se manifestuje pojačanom grabežljivošću dagnji, što prilično ljuti uzgajivače školjki u Piranskom zalivu. Ovogodišnju berbu dagnji uništila je orada. Proždrljive ribe pojedu i do tri tone školjki za noć pa će i budući prinos biti skroman.
Prvi su dani decembra, posljednjeg i po mnogima najljepšeg mjeseca u godini, a što znači da se opasno bližimo Badnjem danu, Božiću, Novoj godini, ali i svim delikatesama koje blagujemo u tom razdoblju.
Jedna od njih je i sušeni bakalar bez kojeg je Badnjak u Dalmaciji nezamisliv, a koji se već može pronaći u reklamnim katalozima i na policama naših trgovina.
Načina na koji ga možete pripremiti – bezbroj je, a raskoš okusa ove ribe iz Sjevernog mora, doduše, jednostavno ili volite ili ne volite, no svakako je neizostavni dio blagdanskog stola brojnih hrvatskih kućanstava.
No, obzirom na cijenu koju je sušeni bakalar dostigao u prodavaonicama, neki bi mu tijekom predstojećih blagdana ipak mogli potražiti alternativu. Omiljena namirnica još je lani poskupila za dobrih 30 posto u odnosu na godinu ranije kada joj se cijena kretala od (prihvatljivih) 26 do 34 eura, čime se 2022. uklopila u rekordna poskupljenja hrane.
Tako se cijena kilograma sušenog bakalara po hrvatskim trgovinama lani kretala od 32, preko 35, do 39 eura, odnosno, od 240 kuna, preko 260 pa do tristotinjak tadašnjih kuna. Početkom ovogodišnjeg prosinca nećete naći za manje od 40 eura po kilogramu, što mu je trenutno prosječna akcijska (!) cijena u većini butiga, a puna mu cijena može doseći i 50 eura.
Cijena po komadu, naravno, ovisi o težini, stoga ćete 40-ak deka bakalara platiti oko 17 eura, a onog nešto većeg, od, primjerice, 70 dekagrama oko 29 eura. Ako mu poželite naći alternativu, na šibenskoj smo peškariji zatekli nešto skromniju ponudu, ali kilogram liganja košta nimalo jeftina 22 eura, a za istu količinu škampa i kozica traži se po 15 eura.
Kilogram orade zapada 16 eura, a kilogram mola može se pronaći po cijeni koja se kreće između 10 i 12 eura. Stoga, ostaje pitanje hoće li se bakalar na bijelo ili na brujet i ove godine naći na blagdanskim stolovima Dalmatinaca bez obzira na cijenu ili će građani posegnuti za nešto jeftinijim (ribljim) jelovnikom?
Opština Tivat u predstojećem periodu planira da sprovede nastavak akcije pošumljavanja. Prvi dan pošumljavanja planiran je za petak (08.12) sa početkom u 10 sati na lokaciji Grabovac.
U cilju održivosti i zaštite prostora, pošumljavanje se nastavlja modelom agrošumarstva, koji uključuje kombinovano gajenje šumskog drveća i voća zajedno sa drugim kulturama, uz obostranu korist za ljude, biljke, životinje i životnu sredinu uopšte. U tom smislu, pošumljavanje će biti vršeno sadnicama masline, divljeg šipka i iglice (čičimak).
Nabavku sadnica obezbjedila je Opština Tivat, NVO “Momentum” i Arcadia Academy, koji će sa svojim članovima i đacima učestvovati u akciji pošumljavanja, kao i đaci JU OŠ “Branko Brinić” iz Radovića. DOO “Komunalno” Tivat pripremiće teren za sadnju biljaka.
Pozivaju se zainteresovane institucije, organizacije i građani koji žele da uzmu učešće u u sadnji da se pridruže u petak /08.12./ u 10 sati na lokaciji Grabovac.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, akcija će biti odložena.
Zambijski spasioci i dalje tragaju za najmanje 25 rudara koje je prije tri dana zatrpalo klizište u otvorenom rudniku bakra, rekao je ministar rudarstva Paul Kabuswe.
Rudari u rudniku Seseli u Chingoli, oko 400 km sjeverozapadno od glavnoga grada Lusake, ostali su zarobljeni na tri mjesta, a u međuvremenu je obilna kiša poplavila jamu, objavila je vlada.
Još se ne zna koliko je rudara ostalo zarobljeno, no Kabuswe je rekao da se dosad javilo 25 obitelji koje traže nestale rođake, a oni su u trenutku nesreće bili na radu u rudniku.
Među spasiocima je i vojska, ali i ostali pomagači iz velikih rudarskih tvrtki. Kabuswe je kazao da su, zbog mekanog tla vrlo oprezni, što usporava operaciju spašavanja.
– Moramo imati na umu da ne bismo trebali izazvati nesreću u sklopu nesreće, pojasnio je Kabuswe.
Spasioci su stigli do mjesta na kojemu je, kako se vjeruje, zarobljeno 16 rudara, a nove informacije o operaciji objavit će se u utorak, rekao je ministar.
Adriatic Street Food Festival Budva - foto Mediabiro
1 od 6
Adriatic Street Food Festival Budva
Adriatic Street Food Festival Budva
Adriatic Street Food Festival Budva
Adriatic Street Food Festival Budva
Adriatic Street Food Festival Budva
Adriatic Street Food Festival Budva
Prvo izdanje festivala pop rock muzike i brze hrane pod nazivom “Adriatic Street Food” u Budvi na platou ispred zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva, na Slovenskoj obali privlači veliko interesovanje ljubitelja dobre hrane i kvalitetnog provoda, ali i svih prolaznika koji se zateknu na ovoj lokaciji. Program je otvoren u nedjelju, a trajaće sve do 14. januara. Organizator ovog posebnog zimskog bazara jeste Turistička organizacija opštine Budva.
“Ono što karakteriše ovaj festival jeste postavka od 13 novogodišnjih kućica gdje ugostitelji nude svoje proizvode. Tu imamo razne morske i mesne specijalitete, “ukuse istoka”, razne primorske delicije, priganice, ruštule, fugace, sezonsko voće, veliki izbor pića – kuvano vino, rakija, pivo,” istakla je predstavnica TO Budve, Tamara Marković.
Lokalni privrednici koji su u najam dobili prodajne kućice na ovoj prometnoj lokaciji izrazili su veliku zahvalnost Turističkoj organizaciji opštine Budva na prilici da širu javnost upoznaju sa svojim specijalitetima i tako dođu do novih mušterija.
Adriatic Street Food Festival Budva
“Naš štand je Kuća Pub, cijela naša ponuda je posna – imamo pomfrit pohovane lignje i girice. Jako nam se sviđa ovaj festival, jako nam je drago što smo učestvovali, što ćemo učestvovati i dalje. Lijepo nam je, muzika nam je fina, imamo dosta posjetilaca, dolaze i kupuju” saopštila je jedna od izlagačica.
Predstavnici firme Amon Plus koji su dobili kućicu za izlaganje crnogorskih mesnih proizvoda su takođe istakli veliki značaj ove manifestacije.
“Ovakva prilika nam veoma znači, svake večeri se održavaju nastupi, ljudi imaju nešto da vide, da čuju i da probaju neke dobre proizvode. Ovdje smo predstavili crnogorske domaće proizvode kao što su pršut i domaća kobasica,” saopštio je zakupac kućice.
Osim ukusne, kvalitetne hrane i velikog izbora pića, posebnost ove manifestacije je i u tome što će se svake večeri, zaključno sa nedjeljom, 14. januarom, u novom, svečanom ambijentu, održavati zanimljivi muzički programi u okviru kojih će nastupiti mnogobrojni crnogorski bendovi i solisti. Tako je sinoć budvansku publiku svojim nastupom oduševio i rasplesao rockabilly bend Eliza Stark & The Dappers.
Adriatic Street Food Festival Budva
“Mi smo trio koji voli da izvodi old-school žanrove kao što su rock’n’roll, rockabilly… Mnogo sviramo svuda po Crnoj Gori, a zaista volimo da sviramo u Budvi jer su ljudi jako ljubazni ovdje, jako je lijepo. Večeras je jako kul veče, zbog toga ćemo svirati jako brze numere i energetične rock’n’roll pjesme,” saopštio je član grupe Eliza Stark & Dappers, Dmitrii Fedorov neposredno pred početak izuzetnog nastupa koji nikoga nije ostavio ravnodušnim.
“Adriatic Street Food” će i narednih dana biti centar dobre hrane i sjajnog provoda, te će poslužiti kao dodatan dokaz da Budva i u zimskim mjesecima s pravom nosi titulu crnogorske metropola turizma.
“Vjerujemo da će ovaj festival okupiti veliki broj ljudi koji će uživati u ovoj prazničnoj euforiji u susret novogodišnjim svečanostima koje nas očekuju već krajem decembra,” podvukla je predstavnica TO Budva, Tamara Marković.
U petnaest godina djelovanja Muzej Domovinskog rata u tvrđavi Imperial na brdu Srđ ponad Dubrovnika obišlo je 800.000 posjetilaca, istaknuto je u ponedjeljak na otvaranju prigodne izložbe u sklopu programa obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja.
Ravnateljica Varina Jurica Turk istaknula je kako izložba „Petnaest godina čuvara sjećanja u simbolu pobjede i slobode“ donosi presjek prikupljene građe i rada na njenoj obradi i prezentaciji kroz šezdeset izložbi.
„Zbirka broji više od 20 hiljada fotografija i sedam hiljda predmeta i dokumenata. Zbog prodora vlage nismo mogli izlagati papir i tekstil pa smo puno toga digitalizirali. Velika posjećenost izložbi, stvarno i virtualno, potvrđuje da postoji velik interes za ove teme. Nadamo se obnovi tvrđave i budućem stalnom postavu“, rekla je Jurica Turk.
Dodala je kako je do prve izložbe u tvrđavi „Dubrovnik u Domovinskom ratu“ 5. avgusta 2008. godine“ bilo nužno urediti prostor koji je bio u izuzetno lošem stanju, dok se u kasnijim godinama izložbeni prostor proširio na istočno i zapadno prizemlje tvrđave.
Viši kustos i dubrovački branitelj Mišo Đuraš prisjetio se kako je prva ideja o ‘in situ’ muzeju nastala krajem prosinca 1991. godine, dok je u tvrđavi, koju su početkom 19. stoljeća izgradili Francuzi, bilo smješteno zapovjedništvo 163. brigade.
„U to sam vrijeme bio ravnatelj Dubrovačkih muzeja. Razgovarali smo o tome u trenucima mirnih dežurstava, jer smo naslutili da treba ostaviti sjećanje na doprinos Dubrovnika u Domovinskom ratu. Tada nismo znali hoćemo li preživjeti, ali smo bili sigurni da ćemo pobijediti“, rekao je Đuraš.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako je odlukom dubrovačkog Gradskog vijeća 2016. godine osnovana javna ustanova Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, nakon čega je donesena i odluka o raskidanju koncesije s privatnim investitorom, s kojim je Grad Dubrovnik trenutno u arbitražnom postupku.
„Vjerujemo u pozitivan ishod. Kad otklonimo sve formalno-pravne razloge, cjelovito ćemo obnoviti tvrđavu“, poručio je Franković.
