Da li lokalna uprava Kotora svjesno ignoriše zahtjeve građanske inicijative?

0
Da li lokalna uprava Kotora svjesno ignoriše zahtjeve građanske inicijative?
Nasipanje Žute plaže

Dok privatnici nasipaju plaže, građane sabijaju u ćošak



Godinu dana je prošlo od kada je oko 650 građana i građanki Kotora potpisalo peticiju -GRAĐANSKU INICIJATIVU ZA VRAĆANJE GRADSKE – “ŽUTE” PLAŽE GRAĐANIMA KOTORA, a odgovora ni do danas nisu dobili ni od Morskog dobra, ni od lokalne uprave, te smatraju da je državna uprava svjesno ignorisala  njihovo pravo da neposredno odlučuju o uređenju života u zajednici.

U međuvremenu, Žuta plaža je ovih dana nasuta tucanikom, iako su zaštitnici prirodnih i kulturnih dobara izričito protiv vještačkog “prihranjivanja” plaža. Trenutno od ukupno oko 200 metara plaže ima samo oko 50 metara na kojima se ne naplaćuje ulaz, a sve ostalo je zaposjednuto privatnim zakupcima.

ODUZELI IM PRAVO NA UŽIVANJE U PRIRODNIM DOBRIMA

Ali, nije u pitanju samo Žuta plaža, radi se o strategiji kojom se građanima Crne Gore oduzima pravo na uživanje u prirodnim dobrima – oduzete su im plaža “Markov Rt”, plaža kod hotela “Splendido”, mala plaža na “Glavate”, plaža starog hotela “Slavija”, plaža starog hotela “Fjord”, pontonsko kupalište na “Kampu”, kao i plaža na “Bajovoj Kuli”.

Potrebno je da se u akvatoriju Kotorsko-risanskog zaliva napravi ravnoteža i da se građanima i turistima  omogući besplatan pristup nekim dijelovima plaža.

-Svjesno su prekršili Zakon o lokalnoj samoupravi i nisu se o tome izjasnili na prvoj sjednici Skupštine, kada su to morali da stave to na dnevni red. Onda dolazimo do Morskog dobra- njihov odgovor je bio: “Mi nijesmo nadležni”, ali radi se o tome da se djelovi obale oduzimaju zbog intenzivnog razvoja Luke Kotor. Naša inicijativa se ne bavi samo plažom, nego uopšte ugrožavanjem prava građana da koriste prirodna dobra zbog klasičnog primjera “divljeg kapitalizma” kada je samo novac bitan, a svi se kunu u javni interes i dobrobiti građana. Rade isključivo za svoje privatne interese i interese zakupaca plaža – zakupci plate 10.000 godišnje, a uzmu 300.000 eura na bazi stolica, ležaljki, suncobrana, plus prodaju sladolede, pića, štogod, bez fiskalnih računa.

Na sceni je teško licemjerje, svi sebe nazivaju “demokratama”, a postupaju izrazito nedemokratski. Pravo na odlučivanje građanima je apsolutno blokirano, kako sa nivoa Opštine, tako sa nivoa Morskog dobra, tako sa nivoa Vlade Crne Gore, kaže predstavnik građana Predrag Bjelobrković za Boka News.

Predrag Bjelobrković

On je imao uvid u dokument Svjetske banke koji je bio osnova za uspostavljanje preduzeća Morsko dobro, gdje piše će se voditi briga i o interesima građana, te ističe da je neophodno da lokalna uprava napravi balans između javnog interesa i potrebe da plaže izgledaju dobro.

ZASTARIO ATLAS CRNOGORSKIH  PLAŽA

Bjelobrković vidi poteškoću i u tome što nije pripremljen Atlas crnogorskih  plaža, te je Vlada, da bi smanjila štetu, donijela odluku da se još ovu godinu bez konkursa plaže daju postojećim zakupcima na godinu dana, po istim cijenama, pa će za sljedeću godinu pripremiti novi cjenovnik. Nije u redu, ističe on, što Vlada nije razmotrila suštinu: da se vidi zašto su 95 posto plaža privatne: “Zašto stanovništvo nema pristup plažama, zašto ne učine da 25 posto plaža bude dostupno građanima?”, pita Bjelobrković.

Nasipanje Žute plaže

-Praktično, nemamo nijednu slobodnu plažu, sve su postale privatne, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, kojim se građanima garantuje pristup prirodnim dobrima, a Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija kaže da građani imaju pravo da odlučuju o stvarima koje su bitne za njihov život u lokalnoj zajednici.  Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, građanska inicijativa je institut preko koga građani neposredno učestvuju u obavljanju poslova lokalne uprave, a kada prikupite više od tri odsto glasova od ukupnog broja upisanih birača u Opštini Kotor, što je ovdje ispunjeno (imamo preko 650 ovjerenih potpisa), Opština – predsjednica Skupštine je dužna da, nakon hitnog pribavljanja mišljenja nadležnih sekretarijata, to stavi na dnevni red Skupštine i da se o tome odlučuje, kaže Bjelobrković.

U pomenutoj peticiji podsjećaju da već decenijama traje proces tjeranja Kotorana sa morskih obala – prvo su im uzeli ”Lužu”, a sada Luka Kotor ograđuje djelove rive. Upozoravaju da vlasti na opštinskom i državnom nivou kroz prostorne planove, studije lokacija i planove upravljanja morskim dobrom iz godine u godinu oduzimaju plažu po plažu. Hiljade Kotorana koji žive u Škaljarima, Starom Gradu i Dobroti i njihovi gosti (od Peluzice do Plagenata)  satjerani su u ćošak jedine gradske tzv. “žute” plaže”, koja se, uz to ne održava kako treba.

Ignorisani zahtjevi

Podsjetimo, peticijom koja je 14. marta 2023. godine dostavljena Sekretarijatu za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Predsjednici Skupštine Opštine Kotor i direktoru JP Morsko Dobro-Budva, građani su tražili da Skupština Opštine zaduži Predsjednika Opštine da, bez odlaganja, uputi zahtjev JP Morsko Dobro-Budva da se promptno raskine ugovor o zakupu koji je zaključen sa zakupcem gradske tzv. “žute” plaže – lokacije označene kao 10 B i 10 C u Atlasu crnogorskih plaža i kupališta; zatim, da isti izda odgovarajuće naloge nadležnim organima lokalne samouprave i opštinskim preduzećima za vodovod i kanalizaciju i održavanje čistoće da se plaža u najkraćem roku uredi te da se obezbijedi njeno redovno i uredno održavanje, saglasno standardima za javne plaže i koja će, bez bilo kakvih restrikcija i plaćanja naknade za njeno korištenje, biti dostupna svima.

Takođe, traže da Predsjednik zatraži od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da se sva planska dokumenta koja se tiču pojasa morskog dobra u Opštini Kotor, preispitaju sa aspekta dostupnosti istog domicilnom stanovništvu i njihovim gostima, kao i da izda obavezujuće naloge predstavnicima Opštine Kotor u organima upravljanja “Luka Kotor “AD kojima će se obezbijediti da se sklone tj. u narednom periodu više ne postavljaju ograde na dijelu rive koji nije u ograđenom prostoru luke tj. graničnog prelaza.

/M.D.P./

Iizložba slika „Uvijek sa prirodom (dodiri slobode)“ – Dijana Lazović

0
Iizložba slika „Uvijek sa prirodom (dodiri slobode)“ – Dijana Lazović
Duša sjeverna, mediteranski dodir

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve   u  Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” (Petrovac), u utorak 14. maja 2024 godine, sa početkom u 20 sati biti otvorena  izložba slika umjetnice Dijane Lazović, pod nazivom „Uvijek sa prirodom (dodiri slobode)“.

Kustos izložbe je mr Jasmina Lazović, a izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

… “Dijanine slike pored kompleksnih figuralnih predstava  nijesu izgubile jasnoću i nemaju anegdotski karakter. Ikonografiju nemogućeg postigla je proćišćenim, jasnim elementima likovnog jezika. Prateći ritmove pokreta, ona objedinjuje oblike u koherentne forme u čijoj se likovnoj interpretaciji pušta mašti na volju do granice u kojima njena vizija ne gubi vezu sa stvarnošću.

Slikarski svijet Dijane Lazović sučeljavanjem Utopije i Stvarnosti metaforički ukazuje na sve veću potrebu savremenog društva za bliskošću, ljubavlju, prijateljstvom, sa kojima nas umjetnica suočava na nenemetljiv i suptilan način.”… –  dio teksta koji prati katalog izložbe, autor istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Dijana Lazović rođena je na Cetinju 23. marta 1984. godine. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu (Italija) u klasi profesora Itala Bresana (Italo Bressan).

Pored brojnih samostalnih izložbi, učesnik je grupnih izložbi i likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu.

Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2015. godine.

Izložba će trajati od 14.maja (utorak) do 2.juna (nedelja) 2024.

Herceg Novi se vratio među najposjećenije destinacije u regionu

0
Herceg Novi se vratio među najposjećenije destinacije u regionu
Herceg Novi – foto Miloš Samardžić

Herceg Novi se vratio na staze stare slave i opet zauzima jedno od 15 mjesta u regionu koje su internacionalni turisti najradije obilazili i u njemu provodili više dana tokom 2023. godine. Statistika je rađena na osnovu podataka dobijenih iz nacionalnih institucija Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Bolja ukupna turistička posjeta koju Herceg Novi bilježi tokom prethodne godine svrstao ga je, nakon više godina pauze, na listu 15 gradova među kojima su Beograd, Dubrovnik, Split, Rovinj, Poreč, Bled, Pula i drugi. Za boravak u našem gradu tokom 2023. godine odlučilo se 371 093 inostranih gostiju, dok je ukupan broj posjetilaca Herceg Novog 389 705, što ga svrstava na drugo mjesto najposjećenijih gradova u Crnoj Gori. Strani turisti ostvarili su, tokom prethodne godine, 2 882 311 noćenja i time Herceg Novi pozicionirali na šesto mjesto u regionu po ostvarenom broju noćenja.

Raduje podatak da je interesovanje za Herceg Novi kao turističku destinaciju u konstantnom porastu. Predsezona 2024. godine bilježi čak 30% bolju posjetu nego lani, što je odlična najava za još uspješniju glavnu sezonu.Tome u prilog i podatak da je za samo nekoliko prazničnih dana početkom maja, hercegnovske kule i Kuću nobelovca Iva Andrića obišlo za 331% više posjetilaca nego prošle godine u isto vrijeme.

Sasvim je sigurno da je tome doprinijela bolja promocija grada na različitim tržištima, povećanje broja smještajnih kapaciteta, kvalitetan kulturni, sportski i zabavni program sa velikim brojem festivala, valorizacija aktivnog turizma u planinskom zaleđu kao i sveukupna atraktivnost destinacije. Zbog toga je tokom prethodne godine i biran među deset naboljih primorskih mjesta na svijetu.

Sud za prekršaje: Za tri mjeseca naplaćeno skoro pola miliona eura novčanih kazni

0
Sud za prekršaje: Za tri mjeseca naplaćeno skoro pola miliona eura novčanih kazni
Sud

Sud za prekršaje u Budvi je za prva tri mjeseca 2024.godine naplatio ukupno 487.849,55 eura na ime izrečenih novčanih kazni, troškova postupka i sudskih taksi, što jepovećanje za oko 25 odsto u odnosu na uporedni period 2023.godine ili u apsolutnom iznosu za 110.249,16 eura, saopšteno je iz tog Suda.

Sud je, kako su naveli, za izvještajni period imao ukupno u radu 9455 predmeta, što je manje povećanje u odnosu na 2023.godinu.

“Takođe, za isti period riješena su ukupno 3868 predmeta, što je povećanje za 553 predmeta u odnosu na prošlu godinu, dok je ažurnost iznosila 115,19%, pa se broj zaostalih predmeta iz ranijeg perioda smanjuje”, kazali su iz tog Suda.

Rezultati rada posebno dobijaju na značaju, ako se zna da sud već duže vremena postupa sa jednim sudijom manje.

“Intenzitet rada će, kao i svake godine imati konstantan trend rasta sa početkom ljetnje turističke sezone, a javnost će o rezultarima rada biti blagovremeno obavještavana”, kazali su iz tog Suda.

Saobraćajna nesreća u Budvi, stradala jedna osoba u tunelu Mogren

0
Saobraćajna nesreća u Budvi, stradala jedna osoba u tunelu Mogren
Tunel Mogren – foto Boka News

U saobraćajnoj nesreći večeras u Tunelu “Mogren” u Budvi stradala je jedna osoba.

“U 22.50 časova na magistralnom putu Kotor-Budva u Tunelu ‘Mogren’ došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao D.B. (1981) iz Budve”, kazali su iz OKC Uprave policije.

Više detalja zasad nije poznato.

Ribarska fešta, ribanje i utrka drvenih barki u Stolivu okupili furešte i domaće

Cijela fešta ribanja iz barki i utrke drvenih barki na vesla, održana danas (nedjelja, 12. maj) na stolivskoj rivi i u bašti Doma kulture “Niko Bilafer”, stala je u pjesmu Gracije Gaša Marovića, koji je kroz stihove prenio tople emocije za običaje i tradiciju svog zavičaja.

Ta ljubav zračila je i iz ljubaznih domaćina/domaćica iz Udruženja „Kamelija“, koji su od ranog jutra do iza podneva  bili na nogama, ugostivši domaće i inostrane goste. Razigrana jedra omladinske ekipe JK „Lahor“ iz Kotora uljepšala su akvatorij u centru mjesta, riba se jela „na repete“, pilo se vino, pjevalo se uz zvuke tambure, gitare i harmonike, a na kraju se i zaplesalo.

Posebnu pažnju domaćini su posvetili televizijskoj ekipi koja je ispratila i snimila svaki detalj fešte i najavila prilog u emisiji „Travel Box“ koja će biti uskoro emitovana na kanalu BBC-ja. Gledaoci ove svjetski poznate kuće imaće po prvi put priliku da na svom kanalu pogledaju emisiju o Crnoj Gori.

Camellia Trophy – Topla dobrodošlica mještana

Pobjednik utrke drvenih barki je Bruno Nikolić sa Prčanja, ali nagrada pripada i osamdesetogodišnjoj Branki Panjako, koja je zajedno sa jednom djevojčicom, veslima uspješno prešla morsku rutu od mjesne crkve Sv. Marije do mula.

Bilo je još zainteresovanih učesnika/ca za veslačku trku, ali nije bilo više drvenih barki, te su odustali.

Camellia Trophy – Branka Panjako

-Prvi put učestvujem u ovoj trci i evo, osvajam prvo mjesto i to barkom-pasarom starom 70-ak godina. Obnovljena je trudom Zorana Nikolića, mog brata od strica, koji je pasionirani ljubitelj drvenih barki. Drago mi je što se ova manifestacija održava i nadam se da će nas iduće godine biti više, naročito ovih mlađih. Drvena barka bi trebalo da ima neku perspektivu na našim prostorima, gdje se vrednuje i kamen i drvo, a to je najbolje postiće kroz razvoj zanata. Ima ovdje ljudi koji to rade na Prčanj – Bećo Martinović, Vito Vujović…, kaže Bruno za Boka News.

Najuspješniji u ribanju iz barke su Zvonko Usanović i Nemanja Kašćelan, koji su ulovili 5.600 grama ribe, drugoplasirani su Željko Vujošević, Jozica i Olivera Šubert sa ulovom od 5.450 grama, slijede ih Vujoševići- Nenad i Damjan sa 3.220 grama, te Vesko Nikolić (1.780g), Miroslav Marković (1.770g) i Milica Nikolić (1.250g).

Najviše je bilo bukve, zatim samarida, bilo je i rombuna, fratara, par saraka, perki, bilo je svakakve ribe, a njima su se sladili gosti svih generacija.

-Ovu feštu bi trebalo da podrži još drugih organizacija, da učestviuje više ljudi, drago mi je što su ove godine ribolovci i vlasnici barki bili brojniji, kaže Nemanja Kašćelan predsjednik KSR „Grand Prix“ Kotor, koji je prošle godine bio domaćin takmičenja iz barke na Prčanju sa 17 barki i 40 takmičara.

Romeo Mihović je pozvao vlasnike i ljubitelje drvenih barki da i ubuduće učestvuju u konkursu Opštine za pomoć u održavanju ovih tradicionalnih plovila. Nastojaće da uproste proceduru i uslove za dobijanje finansisjke pomoći, kako bi se sačuvalo što više drvenih baraka kao jedinstvenih objekata maritimne kulture ovog prostora.

Camellia Trophy – Domaćini i pokrovitelji

Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine ističe važnost uključivanja mladih u očuvanju tradicije.

-Sekretarijat za preduzetništvo Opštine Kotor je prepoznao ovu manifestaciju kao način očuvanja tradicionalnog života na ovom području. Plastične barke su lakše za održavanje, troškovi su veliki, međutim, drvena barka je simbol našeg priobalja i mi želimo da vlasnicima olakšamo da ih sačuvaju, da kroz ovakve manifestacije one ostanu mladima u naslijeđe, kazao je Ševaljević.

Prisutne je pozdravio Jovan Ristić direktor Turističke organizacije Kotor, glavni pokrovitelj fešte, uz želju da ovih manifestacija, posvećenih cvijetu kamelije, plodovima kostanja, drvenim barkama, koje organizuju Stolivljani pri NVO „Kamelija,“ bude što više, da svi uživaju u njima, „da se zajedno radujemo i da čuvamo tradiciju“.

Drvenu brodogradnju podržava Opština Kotor

-Ovu trku sa drvenim barkama organizovali smo prvi put 2010. godine u sklopu Fešte kamelija, u cilju očuvanja ovog elementa naše tradicionalne kulture u primorju. Dosta baraka propada po podrumima, skladištima, ljudi nemaju sredstava da ih obnove, ali pravi zaljubljenici ne odustaju od popravke. Lokalna uprava u Kotoru jedna je od rijetkih u Crnoj Gori (i šire), koja pomaže vlasnicima da očuvaju drvenu brodogradnju. Već dvije godine Sekretarijat za preduzetništvo pomaže vlasnicima putem kupovine materijala za popravku i uređenje barki, a obećali su nam da će ove godine pojačati tu podršku, kazao je Mihović za Boka News.

Šansa za promociju malih zajednica kroz “pučke” svečanosti

-Ovi divni ljudi iz Stoliva čuvaju svoju tradiciju kroz „Kamelija Trofi“ u okviru Dana kamelije, jedan izuzetno važan segment ovih lokalnih svečanosti. Turistička organizacija podržava sve „male“ pučke svečanosti po mjesnim zajednicama, nastojimo da podstaknemo i druge zajednice u opštini da se uključe i osmisle svoja dešavanja bliska karakteru mjesta. Naša ideja je upravo ta diverzifikacija u smislu produžetka sezone, ne pritiska na određeni dio godine i kad je u pitanju teritorija opštine Kotor, ne da većina turista ili svi turisti budu u samom gradu, nego i u ostalim mjestima, a ovo je jedan od načina da se to postigne, poručuje Ristić.

Više fotografija na našoj facebook strani

/M.D.P./

Camellia Trophy

Oli snijevam, ol` mi se pričinja

Da se more pred Stolivom valja,

Niti snijevam, nit mi se pričinja,

Već nova svjetlost Stoliv obasjava.

Rano jutros pred svitanje zore,

Dok zvjezdano nebo lagano se gasi,

I noćna rasvjeta pomalo nestaje,

Zasvjetljelo more i šume blagi talasi.

S obje bande mula svijetle se ferali

Arivaju plovila iz pasanih vremena

Drvene barke, jedrilice i gondole,

Borit će se za prestiž Camellia trofeja

Zorom prvo kreću drvene barke,

Ufatiti ribu za parićat papaladu,

Pa Regata gondola na vesla

I bijela jedra za uveličat paradu.

A poslije objeda i dobroga vina

Najbolji dobija nagradu u pletenoj kofi,

Pravi, prirodni stolivski cvijet,

Već poznati „Kamelija Trofi“!

/Gracija Gašo Marović/

Priče o Ana-Mariji Marović, Jeleni Savojskoj, Darinki Leković Donadio, Erni Beuk…povezale generacije

0

Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…



Kada se entuzijazam, ljubav za istoriju/tradiciju i poštovanje ženskog kulturnog naslijeđa poklope sa podrškom državnih ustanova i nevladinih organizacija, nastaje divna sinergija koja je u subotu uveče u hotelu Cattaro u Kotoru rezultirala događajem pod nazivom “Crnogorke u Italiji, kroz vrijeme“.

U organizaciji Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’,  uz podršku Opštine Kotor, brojna publika, u kojoj su najbrojnije bile žene, sa pažnjom je ispratila nekoliko priča o plemenitim ličnostima znamenitih žena porijeklom iz Crne Gore, koje su živjele u Italiji u periodu od XIX vijeka do današnjih dana, šireći humanističke vrijednosti kroz svoja dobročinstva.

Biserka Milić, specijalista turizma govorila je o Ana Mariji Marović i o Erni Beuk, dobrotvorkama koje su i nju nadahnule svojim likom i djelom. Porijeklom iz Dobrote, Ana je 1864. godine, u svojoj 49. godini ,  s osam drugih sestara u Veneciji osnovala „Red za naknadu uvreda nanesenih Presvetom Srcu Isusovu“, a zatim u crkvi Santa Maria dei Servi ustanovila Institut Kanal-Marović – „Zavod za moralno spašavanje žena i djevojaka”. Proglašavanje za sveticu Ana Marije Marović je u poslednjoj fazi verifikacije. Dobrotvorka novijeg doba Erna Beuk, porijeklom iz Crne Gore, živjela je u Komu i poznata je po brojnim usvajanjima djece bez roditeljskog staranja  iz Dječjeg doma Bijela.

Ksenija Vujović Catapano, sociološkinja i članica Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ nadahnuto je govorila o liku i djelu kraljice Jelene Savojske. Istakavši značaj njenog odrastanja uz majčin humanitarni rad na Cetinju i riječi njenog oca, kralja Nikole: “Ti si tatina dobročiniteljka”, koje su dale pečat cijelom njenom životnom putu, Vujović-Catapano je ispričala niz priča iz kraljičinog života sa Vitoriom Emanuelom III i njenog humanitarnog rada u Italiji, zbog čega je i danas poštuju u rangu svetosti.

-Kraljica Jelena je pravi primjer kako osoba na visokoj poziciji treba da se ponaša, istakla je Catapano, koja je potom riječima oslikala i lik dobrotvorke Darinke Leković Donadio. O ovoj ženi, porijeklom iz Crmnice, svojim prisustvom je svjedočila i Slađana Ratković Milanović, koja je živjela kod nje u Breši, a pismom podrške uz lijepe riječi o svojoj majci, prisutne na ovom skupu pozdravio je Rikardo Donadio. Darinka je u Italiji ostvarila brojne humanitarne akcije zajedno sa Dejanom Savićevićem.

Crnogorke u Italiji – Učesnice panela

Nije slučajno što se ovaj susret desio upravo u Kotoru, s obzirom da su “glavne junakinje” ove priče porijeklom sa ovog podneblja, a naročito imajući u vidu vjekovne kulturno-istorijske veze Boke kotorske, Venecije, Italije.

-Znamo svi kakve su veze Kotora i Italije, a članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ mahom su porijeklom odavde, tako da je logično što smo ovo veče organizovale upravo u ovom gradu. Biserka Milić iz Kotora i ja smo u ovaj projekat ušle sasvim slučajno preko gospođe Danijele Đurđević, predsjednice Udruženja, koja je pokrenula cijelu priču. Onda su uključuile mene i Kseniju Vujović Catapano u to kao dvije mlade osobe u kojima su vidjele potencijal za saradnju, a onda smo se sve zajedno potrudile da na najbolji mogući način publici prenesemo ljepotu ovih priča, kazala je za Boka News  Renata Gojković, vršteljka dužnosti pomoćnice direktora Sektora za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima.

Ona je takođe istakla i humanitarni rad Lejle Martinović, članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’, koja je pomagala djeci oboljeloj od dijabetesa i bila aktivna u nabavci opreme za liječenje od ove bolesti u Crnoj Gori, kao i Ljiljanu Vujović, koja je utemeljila Narodnu kuhinju u Baru, a svojim prisustvom, zajedno sa članicama NVO “Žene Bara”, takođe uveličala ovo veče.

Večeri je prisustvovala i Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori. Minutom ćutanja prisutni su odali počast upravo preminuloj dr Gracijeli Čulić.

Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori

Ovo je jedna od aktivnosti u okviru projekta ‘’Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori, pogled izvan granica i unapređenje rodne ravnopravnosti’’, koji je Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima počela sprovoditi u martu ove godine.

 -Količina emocija naših panelistkinja večeras govori o tome sa kojom strašću rade, kazao je Erduan Demić, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, u okviru koje je početkom marta  pokrenut projekat na temu uspješnih žena u dijaspori. Ohrabrujući je podatak iz istraživanja da 26 odsto (1/4 uzorka) ispitanih žena iz dijaspore je spremno da se  jednog dana vrati u Crnu Goru.

Crnogorke u Italiji – Darinka Leković Donadio, manje poznata dobrotvorka

Bezvremenski primjeri

-Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…To su univerzalni, bezvremenski primjeri svima nama. Danas su institucije, nevladine organizacije preuzele odgovornost  koju su imale ove žene. a Crna Gora kao jedna mlada demokratija, ima nevjerovatan ljudski potencijal u svojim institucijama…poručila je Ksenija Vujović Catapano.

/M.D.P./

Novi City market u Tivtu od 13. maja

Novi City market u Tivtu od 13. maja
City Market

Tokom tri dana kupce očekuje 20% popusta na cjelokupan asortiman



U Tivtu se u ponedeljak 13.maja svečano otvara novi City market. Prvog dana sve potrošače očekuje popust od čak 20% na kompletan asortiman i 500 poklon proizvoda.

City market je svojim sugrađanima pripremio još iznenađenja, i to u utorak 14.maja, kada sve potrošače i dalje očekuje 20% popusta na kompletan asortiman, dok je za prvih 50 kupaca koji potroše više od 50 eura spreman poklon-peškir City. Trećeg dana, u srijedu 15.maja, popust od 20% na kompletan asortiman očekuje lojalne kupce, dok nagradni vaučeri od 50 eura očekuju 4 potrošača, i to za svakog 50. i 100. kupca na obje kase.

Na dan otvaranja u vremenskom periodu od 10 do 14 časova biće promovisana Club Plus kartica/aplikacija, koja potrošačima omogućava 5% povrata na sve kupovine veće od 15 i više eura u svim Aroma, City i Conto marketima.

Iznenađenja se nastavljaju i traju čak 10 dana – kroz posebnu ponudu od 13. do 23.maja, jer City misli na svoje potrošače.

Moderan ambijent City marketa ima profesionalnu uslugu i prijateljsko osoblje koje je uvijek spremno da pomogne i da iskustvo kupovine učini jedinstvenim. Podsjećamo na izuzetnu ponudu domaćih i stranih brendova, svježeg voća i povrća koje svakoga dana nalazi put do više desetina hiljada domova širom Crne Gore. Ljubitelji svježih pekarskih proizvoda znaju da dobar dan počinje u City marketu, kao idealnom mestu sa širokim asortimanom peciva.

„Otvaranjem novih i renoviranih objekata širom zemlje pokazujemo da osluškujemo zahtjeve potrošača i prilagođavamo naše markete savremenom načinu kupovine. Zadovoljstvo nam je da nagradimo lojalne potrošače popustima i poklonima iz našeg asortimana. Sve ovo ostvarujemo zajedno sa timom zaposlenih na koje smo ponosni, jer znamo koliko ulažu truda i energije, kao i spremnosti da pomognu i odgovore na sva pitanja potrošača“, poručuju iz Domaće trgovine.

Nova ulaganja u postojeće objekte se nastavljaju i kontinuirano se radi na proširenju asortimana robe široke potrošnje, kako bi City marketi ostali omiljeno mjesto kupovine svih generacija.

Kompanija Domaća trgovina sada ima 64 maloprodajna objekta i svaki dan posvećuje potrošačima, ali brine i o partnerima koji ulažu napor da svi rafovi budu popunjeni izuzetnom robom.

Na web situ aromamarketi.me možete da ispratite sve akcije, ali i da pročitate preporuke za ishranu, recepte i još mnogo toga.

Radulović: Vlada planira obilaznicu oko Herceg Novog do 2030.

0
Radulović: Vlada planira obilaznicu oko Herceg Novog do 2030.
Radulović i Katić

Jasan stav Vlade je da se do 2030. godine započnu i realizuju značajni infrastrukturni   projekti   među   kojima   je   i   brza   saobraćajnica   duž Crnogorskog primorja, u okviru koje će biti i obilaznica oko Herceg Novog, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović. On se sastao sa predsjednikom   opštine   Herceg   Novi,   Stevanom   Katićem   sa   kojim   je razgovarao   o   aktuelnim   ali   dugoročnim   saobraćajnim  projektima   koji   će rješiti saobraćajne gužve u toj primorskoj opštini.

“Kada   govorimo   o   gužvama   tokom   sezone,   moram  napomenuti   da intenzivno   radimo   na   uspostavljanju   međunarodne   pomorske   linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni što će umnogome  rasteretiti granični prelaz između Crne Gore i  Hrvatske, kazao je Radulović.

On je ponovio da Ministarstvo ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture kroz izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih puteva u cilju bolje saobraćajne povezanosti i smanjenja gužvi. Radulović očekuje i da će na ponovljenom javnom pozivu „Monteputa“ do kraja juna biti izabran projektant za izradu idejnog rješenja prelaska Bokokotorskog zaliva i da će ovaj   višedecenijski   problem   uspješno  biti   riješen   savremenom saobraćajnom vezom preko mora.

“Ono   što   želim   da   naglasim jeste   da   su   sa   aspekta nadležnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ispunjeni svi propisani uslovi za proglašenje   luke   „Lazure“   u   Meljinama   za   luku   nautičkog   turizma-marinu, istakao je Radulović.

Predsjednik opštine Herceg Novi, Stevan Katić kazao je da je u toku proces projekcije trase lokalne zaobilaznice, a radi se i idejno rješenje nastavka te  obilaznice. Oba projekta su jako važna s obzirom na to da prva faza ide od Sutorine do Zelenike, a nastavak obilaznice do Morinja što će značajno smanjiti kilometražu kada se dolazi iz Kotora, odnosno kada se ide prema Kotoru ili Nikšiću.

“Ja se nadam da ćemo početak radova imati već naredne godine i da će se na taj način rasteretiti i riješiti makar dio problema kada je u pitanju saobraćaj kroz Herceg Novi” naveo je Katić.

Kako je istakao, u fokusu je bila i tema vezana za luku u Zelenici za koju je prije više godina pokrenuta procedura dobijanja dozvole za pristajanje kruzera.

„Postoji veliko interesovanje brojnih kompanija i privrednika Boke da se omogući pristajanjje kruzera u zeleničkoj luci i vjerujem da će to biti omogućeno za narednu sezonu”, kazao je Katić.

Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha

0
Izrael ponovno napao nakon novog poziva na evakuaciju Rafaha
Gaza
Foto: Carlos Garcia Rawlins / Reuters

Izrael je u nedjelju pokrenuo napade na Gazu nakon što je ponovno pozvao na proširenu evakuaciju Rafaha, uz upozorenje Ujedinjenih naroda da izravna invazija na prenapučeni južni grad riskira “epsku” katastrofu.

Agencija za obranu Gaze saopštila je da su dva liječnika ubijena u nedjelju u središnjem gradu Deir al-Balahu, a dopisnici AFP-a izvijestili su o intenzivnim sukobima i teškoj vatri iz izraelskih helikoptera u blizini grada Gaze.

Svjedoci su rekli da je Izrael u subotu izveo napade na Rafah blizu prijelaza s Egiptom, a slike AFP-a pokazuju dim koji se diže iznad grada.

Izraelske snage prkose međunarodnom pritisku i ušle su u istočna područja grada, učinkovito zatvorivši ključni granični prijelaz za humanitarnu pomoć i obustavivši promet kroz drugi.

Izrael je proširio naredbu o evakuaciji iz istočnog Rafaha, nakon što je rekao da je 300.000 ljudi napustilo grad otkako je vojska početkom tjedna pozvala ljude da odu.

Stanovnici su gomilali spremnike vode, madrace i druge stvari na vozila i spremali se ponovno bježati.

– Ne znamo kamo da idemo, rekao je Farid Abu Eida, koji se spremao napustiti Rafah, nakon što je tamo stigao iz grada Gaze.

-Nema više mjesta u Gazi koje je sigurno ili nije prenapučeno… Nemamo kamo otići.

Stanovnicima je rečeno da idu u “humanitarnu zonu” Al-Mawasi, na obali sjeverozapadno od Rafaha.

Hamas je optužio Izrael da je “proširio operaciju u Rafahu na nova područja u središtu i zapadnom dijelu grada”.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da su “eliminirali desetke terorista u istočnom Rafahu”, a vojska je rekla da se snage bore protiv “naoružanih terorista” i da su pronašli “brojne podzemne tunele”.

Čelnik UN-a Antonio Guterres rekao je u petak da je Gaza suočena s rizikom “epske humanitarne katastrofe” ako Izrael pokrene sveobuhvatnu kopnenu operaciju u Rafahu.

Čelnik EU-a Charles Michel napisao je na društvenim mrežama da je civilima iz Rafaha naređeno da odu u “nesigurne zone”, osudivši to kao “neprihvatljivo”.

Liječnici bez granica (MSF) rekli su da su počeli prebacivati 22 pacijenta iz terenske bolnice u Rafahu, ističući da izraelske operacije u gradu “onemogućuju pružanje medicinske pomoći koja spašava živote”.

Hamas kaže da izraelska “kontinuirana kontrola” i zatvaranje prijelaza Rafah pogoršavaju “humanitarnu katastrofu” u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je “eliminirati” Hamas u Rafahu.

Izraelska vojska priopćila je da je ponovno otvorila prijelaz Kerem Shalom u blizini Rafaha u srijedu, ali humanitarne agencije upozoravaju da je dobivanje pomoći kroz militarizirano područje i dalje iznimno teško.