Izložba slika iz ciklusa “Apstraktna Boka” Nedjeljka Simanića biće otvorena u srijedu 11. oktobra u 19 sati u Staklenoj galeriji KC “Nikola Đurković” u Kotoru.
Izložba “Apstraktna Boka”, realizovana je uz pomoć Opštine Kotor, sredstvima dodijeljenim po osnovu Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva 2022.
“Simanić, sarajevski slikar nastanjen u Boki Kotorskoj, sklonost prema crtanju otkrio je vrlo rano, crtajući na izazovnoj bijeloj poleđini porodičnih fotografija i svježe okrečenih fasada komšijskih kuća. Završio je sarajevsku Umjetničku školu. Profesori zahtijevaju od njega da svake sedmice nacrta po jednu tablu stripa. Počinje da obožava Andriju Maurovića, Igora Kordeja, Željka Paheka, Ismata Mujezinovića. Slikanje je za njega prirodna potreba, način komunikacije sa drugima, oblik divljenja prema svijetu”, navode u saopštenju.
Dodaju da slika na razne načine, ali najviše u impresionističkom duhu, nastojeći da što brže zabilježi svoj utisak. Do sada je prodao preko 300 slika koje krase domove širom svijeta. Zvanje akademskog slikara stekao je na Akademiji likovnih umjetnosti Trebinje / Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
Službenici policije uhapsili su tokom vikenda 50 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da su tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirane 43 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe poginule, tri su teško povrijeđene, a 15 lakše.
Navodi se da su pripadnici saobraćajne policije, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 228 prekršajnih prijava, izdali 1.143 prekršajna naloga, oduzeli 15 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
„Uhapšeno je 50 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega 19 u Podgorici, pet u Kotoru i po četiri u Danilovgradu i Baru“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je nikšićka policija uhapsila M.P. (27), koji je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,03 promila.
„Osim toga, i kolašinska policija je sprovela intenzivne saobraćajne kontrole tokom vikenda i alkotestirala 78 vozača, od kojih su tri pronađena da upravljaju voziom pod dejstvom alkohola i oni su uhapšeni“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da su, takođe, dva vozača sankcionisana i isključena iz saobraćaja zbog upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita.
Uprava policije apelovala je na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Petar Porobić – (foto:Stanislav Krasilnikov/TASS Photo via Newscom Newscom/PIXSELL)
Tužan dan za crnogorski vaterpolo – legendarni crnogorski vaterpolo trener Petar Porobić preminuo je iznenada u 67. godini. Tužna vijest stigla je iz Istanbula, a Porobić je iznenada preminuo tokom povratka sa Azijskih igara.
Kao selektor predvodio je Crnu Goru do najvećeg uspjeha u u istoriji i zlatne medalje na Evropskom prvenstvu 2008. u Malagi, dok je u posljednje vrijeme bio selektor Kine.
Sa reprezentacijom Srbije i Crne Gore 2005. bio je šampion svijeta.
Igračke dane vezao je za klub iz svog Kotora Primorac, gdje je i počeo trenersku karijeru koja je trajala 40 godina.
U stručni štab Jugoslavije ušao je 1985. godine, kada je selektor bio Ratko Rudić, da bi nakon raspada bivše države radio kao pomoćnik Nenada Manojlovića u reprezentaciji SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore.
Nakon obnove nezavisnosti postao je selektor Crne Gore i već na prvom velikom takmičenju u Malagi ispisao je istoriju.
U kupskom vaterpolu osim Primorca, vodio je Bečej, ruski Šturm i Jadrana iz Herceg Novog. Svuda je ostavio veliki trag, a sa klubom sa Škvera stigao je do finala Lige šampiona.
Bio je selektor vaterpolo reprezentacije Kine i Nemačke. Sa ženskom reprezentacijom Kine je bio učesnik Olimpijskih igara u Japanu. Imao je cilj da se muškom selekcijom stigne do Olimpijskih igara, ali je taj san iznenada prekinut.
Nakon posla u Kini, planirao je povratak u Kotor i Primorac…
Crnogorski vaterpolo danas je ostao je bez istinske legende.
VPSCG: Porobić će se pamtiti kao selektor koji je donio prvo zlato Crnoj Gori
Porobic Petar – foto VSCG
Od Petra Porobića, proslavljenog vaterpolo trenera koji je preminuo u 67. godini, oprostio se i Vaterpolo i plivački savez Crne Gore.
“Petar će ostati upamćen kao neko ko je kao selektor donio prvu zlatnu medalju Crnoj Gori, osvojivši sa svojim “ajkulama” zlato na Evropskom prvenstvu 2008. godine u Malagi.
Porobić je imao veliku trenersku karijeru. Kao selektor Srbije i Crne Gore je pokorio svijet u Montrealu 2005, a sa puno uspjeha je vodio i Jadran s kojim je igrao finale Lige šampiona. Porobić je posljednji angažman imao u Kini, prije toga je vodio selekciju Njemačke, a sa ženskom selekcijom Kine je učestvovao na Olimpijskim igrama u Tokiju.
Igračku karijeru vezao je za Primorac, gdje je uplovio i u trenerske vode. Imao je i drugih interesovanja, ali ljubav prema vaterpolu bila je i ostala na prvom mjestu.
Bio je direktor VPSCG u periodu od 2013. do 2016. godine”, objavio je VPSCG.
U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju septembra u blokadi bilo 19,89 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,44 odsto više nego u avgustu.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,14 milijardi EUR, što je 1,97 odsto više nego u avgustu.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 28,53 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 326,69 miliona EUR.
Kako se navodi, 50,05 odsto ukupnog iznosa blokade ili 573,19 miliona EUR otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih.
Centralna banka CG
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,6 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 39,62 miliona EUR, što je 3,46 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 18,29 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,1 milijardu EUR.
Sezona u našim kampovima ne jenjava ni u oktobru. Trenutačno u njima boravi više od 50.000 kampista. Nekoliko stotina miliona eura posljednjih je godina uloženo u hrvatske kampove te su među najkvalitetnijima u Evropi. Kako bi vidjeli što radi konkurencija, posjetili su ih čak i vlasnici prestižnih kampova u Italiji.
Hrvatski su kampovi, po broju noćenja, još lani nadmašili dotad najuspješniju 2019. Najčešći su im gosti iz Njemačke, Austrije i Slovenije, a sve češće i iz udaljenijih zemalja.
– Naši kampisti iz Švedske rekli su nam da je u Hrvatskoj prelijepo, rekao je Christian iz Švedske.
S cijenama su zadovoljni.
– Nije skupo. U Švedskoj su cijene više, za nas je ovdje ipak jeftinije, istaknula je Maria iz Švedske.
Vlasnici kampova iz talijanske regije Veneto oduševljeni su hrvatskim kampovima.
– Zadivljeni smo prostranošću kampova u Hrvatskoj koji su zapravo cijela naselja s neočekivano mnogo zelenila i visokom razinom usluge. Imate velik broj zona za igranje, za djecu i opuštanje, rekla je Carlotta Ederle, vlasnica kampova Vacanze di Charme, Italija.
Sunce, more i igranje s kamenčićima danas nisu dovoljni. Sadržaji na samoj plaži ili golemi vodeni parkovi – jednostavno su nužni. Zato kampovi ni sada nisu prazni.
– Imamo malu kćer i željeli smo doći kad nema previše ljudi, nema gužvi i sunce nije prejako, navela je Sabrina iz Austrije.
Sve je više kampova otvoreno cijele godine. Samo u Istri ove će zime raditi čak njih pet.
– Sve se više sadržaja i usluga prilagođava tom zimskom radu, što uključuje zatvorene prostorije, grijane sanitarne čvorove, grijane bazene. To je sigurno velik izazov koji nas očekuje u budućnosti, ali sigurni smo da će tržišno biti veoma uspješan, objasnio je Adriano Palman, predsjednik Kamping udruženja Hrvatske
Ulaganja u prostrane mobilne kućice i sadržaje poput zatvorenih igraonica i wellnessa, omogućit će da zimi rade i oni koji dosad nisu. Poznavatelji trendova ističu da se, zbog mijenjanja klime, velike vrućine sve više izbjegavaju. Sezona se produljuje u jesen i proljeće pa je već ovogodišnji rujan uspješniji od dosad rekordnog prošlogodišnjeg.
A kako je u listopadu, barem u ovom prvom tjednu u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je novinarka Jasminka Kalčić.
Javila se iz Rovinja i razgovarala s Ivom Damuggiom, voditeljicom odnosa s javnošću, TZ grada Rovinja.
– Istra ima novu godinu za usporedbu, a to je 2023. Srušeni su doista svi mogući turistički rezultati. Sada, početkom listopada, u Istri boravi 50.000, uglavnom stranih turista, i to je čak 25% više nego u istom razdoblju, prisjetimo se prošle, lanjske, najbolje godine, eto dosad. Mi smo u biseru Jadrana, u šampionu hrvatskog turizma, Rovinju, rekla je Kalčić.
Kao i cijela Istra i Rovinj ima jako dobre turističke rezultate.
– Imamo dobre turističke rezultate. Ova godina će biti najvjerojatnije još jedna rekordna godina za Rovinj. Trenutno u gradu boravi preko 8000 gostiju, najviše Nijemaca, Austrijanaca, domaćih gostiju, Švicaraca i Slovenaca. Od početka godine do sada smo na prošlogodišnjem nivou, što se noćenja tiče. Valja napomenuti da gledajući po mjesecima, od siječnja do svibnja, imali smo bolje rezultate u odnosu na iste mjesece u prošloj godini i isto tako imamo sada bolje rezultate u rujnu i početku listopada, rekla je Damuggia.
Rovinj je jedini zasad premašio 4 milijuna noćenja. Objasnila je kako kreću u rasterećivanje špice sezone i jačanje predsezonu i posezonu.
– Jedan od naših primarnih ciljeva je rasteretiti glavne mjesece turističke sezone, zbog destinacije općenito, zbog stanovnika, zbog svega općenito što se turizma tiče. Realiziramo brojna događanja i manifestacije u predsezoni i posezoni. To su uglavnom gastro događanja, rekreativne i sportske manifestacije i time dovodimo brojne goste u tim periodima godine. Najave za listopad i studeni su dobre i vjerujemo da će se ova godina zatvoriti s jako dobrim turističkim rezultatima. Grad je i dalje pun i takvi će se rezultati sigurno nastaviti ako budemo išli u ovom smjeru, istaknula je Damuggia.
Izložba radova nastalih u okviru kolonije Herceg- Novi- Sad u kojoj je ove godine radilo 18 slikara iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, otvorena je sinoć u kongresnoj sali hotela Talija, nekada Vojvodina.
Učesnike i publiku pozdravio je Mirsad Avdić iz novosadskog Kulturnog centra koji organizuje ovo stvaralačko susretanje.
– Boka i Jadran daju Crnoj Gori jedan biser, neku posebnu energiju i posebnu inspiraciju zato umjetnici koji dolaze ovdje imaju istu finu energiju i priliku da stvaraju ovako fina djela, rekao je Avdić i predstavio 18 učesnika ovogodišnje kolonije.
Izložbu je kratkom ali srdačnom porukom otvorila selektorka Gordana Avdić.
– Jako je lijepo vidjeti vas u ovolikom broju a još je ljepše vidjeti sva ova djela koja su umjetnici stvarali ove godine od 1. oktobra u koloniji koja je organizovana jedanaesti put, rekla je selektorka.
Prema njenim riječima u koloniji je nastalo pedeset novih radova što je izuzetan rezultat i dobar kulturni argument za nastavak saradnje. Gordana Avdić informisala je da je sa upravom hotela „Talija“ dogovoreno da kolonija bude nastavljena i narednih godina, u istom terminu i da „umjetnici stvaraju neka lijepa djela i ostavljaju ih za neku našu zajedničku budućnost.“
Učesnici kolonije prezadovoljni su kažu uslovima koje su imali za boravak i rad u hotelu „Talija“, dobrom atmosferom koja je vladala među njima i ostvarenom saradnjom, a posebno doprinosom koji su dali sve značajnijem fundusu umjetničkih djela koja su tokom 11 godina nastala u ovoj koloniji.
Od 23. do 28. septembra 2023. u češkom gradu Jablonec nad Nisou održano je Svjetsko natjecanje brodomaketara na kojemu je hrvatske boje branio naš uspješni brodomaketar Roland Vlahović iz Lovrana. Svjetsko natjecanje okupilo je 265 natjecatelja iz 16 zemalja, a njihovih 336 maketa ocjenjivano je u osam kategorija, prenosi portal Fiuman.
Roland Vlahović je na Svjetskom natjecanju brodomaketara predstavio svojih sedam maketa brodova u pet kategorija: Pegasus (C-3 makete postrojenja/instalacija), Lamarante (C-3 makete postrojenja/instalacija), Viribus Unitis (C-2 makete brodova na motorni pogon), Borodino (C-7 kartonske i papirne makete), Admiral Lazarev (C-6 plastične makete), Scharmohorst (C-6 plastične makete) i Vos Fabulous (C-8 makete iz kompleta za sastavljanje).
Od sedam prijavljenih maketa Vlahović je na ovogodišnjem Svjetskom natjecanju brodomaketara osvojio rekordnih sedam zlatnih odličja, čime je postigao apsolutni rekord u povijesti NAVIGA-e. Vlahovićev odlazak na Svjetsko natjecanje brodomaketara u Češku financijski su poduprli Općina Lovran i Hrvatska zajednica tehničke kulture.
U činjenicu da hrvatsko brodomaketarstvo nije mala stvar Riječani i Riječanke će se moći uvjeriti od 10. do 20. listopada na 15. Hrvatskoj ocjenskoj izložbi maketa brodova „Rijeka 2023“ koja u riječku Kuću brodova (Strossmayerova 13B) dolazi u sklopu 28. Državnog natjecanja brodomaketara, navodi Fiuman.
Na ovogodišnje Državno natjecanje brodomaketara, koje se održava prema nacionalnim pravilima (ocjenjuju se isključivo makete tradicionalnih hrvatskih brodova i brodica), stiže dvadesetak maketa koje su izrađivali brodomaketari iz cijele Hrvatske. Državno natjecanje brodomaketara dodjeljivat će brončana, srebrna i zlatna odličja za najbolje makete, te prijelazni pehar za apsolutno najbolju maketu natjecanja. Isto tako, publika će na ovom Državnom natjecanju također imati priliku ocijeniti makete i dodijeliti nagrade za one najbolje – brončano, srebrno i zlatno odličje.
Izložba maketa brodova „Rijeka 2023“ za posjetitelje će biti otvorena od 10. do 20. oktobra, radnim danom od 10:00 do 20:00, a vikendom od 10:00 do 15:00 sati. Posljednjeg dana natjecanja (petak, 20. listopad) izložba će za posjetitelje biti otvorena od 09:00 do 12:00, nakon čega slijedi svečano zatvaranje i dodjela nagrade publike.
Organizatori natjecanja i izložbe su Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka, a Hrvatska zajednica tehničke kulture je suorganizator. Državno natjecanje brodomaketara financijski podupiru Hrvatska zajednica tehničke kulture, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
Nema mira na Bliskom istoku. Situacija je sve napetija nakon što je Hamas napao Izrael koji je jučer i službeno proglasio ratno stanje! U najvećem krvoproliću posljednjih desetljeća u Izraelu je ubijeno 700 ljudi, a više od 2000 ranjeno.
Izraelska vojska nastavlja borbe na jugu zemlje oko Gaze
Izraelska vojska nastavlja u ponedjeljak ujutro borbe s infiltriranim borcima u južnom Izraelu oko Gaze, nakon što je tijekom noći pogodila “više od 500 meta” Hamasa i Islamskog džihada, navodi se u vojnom priopćenju, dok neki časnici nazivaju Hamasov napad izraelskim “11. rujna”.
– Još uvijek se borimo, postoji sedam ili osam mjesta na otvorenom terenu oko Pojasa Gaze gdje još uvijek imamo vojnike koji se bore protiv terorista, rekao je potpukovnik Richard Hecht novinarima.
– Mislili smo da ćemo jučer imati potpunu kontrolu nad situacijom. Nadam se da će tako biti na kraju dana” u ponedjeljak, dodao je.
Tijekom noći, “borbeni zrakoplovi, helikopteri, letjelice i topništvo gađali su više od 500 meta terorista Hamasa i Islamskog džihada”, stoji u priopćenju vojske.
Zračni napadi na Gazu nastavili su se tijekom jutra u ponedjeljak. Novinar AFP-a govori o gustim oblacima dima iznad Gaze.
Pojas Gaze mali je teritorij na kojem živi više od dva milijuna Palestinaca.
Izraelska vojska pokušava vratiti kontrolu, trećeg dana sukoba u kojima je ukupno poginulo više od 1100 ljudi – više od 700 Izraelaca, prema novom izvješću objavljenom u ponedjeljak, i 413 Palestinaca, prema lokalnim vlastima.
Dvojica visokih časnika izraelske vojske usporedila su subotnje napade iz Pojasa Gaze s 11. septembrom u SAD-u.
– Ovo je naš 11. septembra, rekao je glasnogovornik Nir Dinar.
Potpukovnik Jonathan Conricus usporedio je napad Hamasa s velikim napadima u Americi.
– Ovo bi mogao biti 11. septembra i Pearl Harbor u jednom, rekao je.
– Ovo je daleko najgori dan u izraelskoj povijesti” s obzirom na broj žrtava, dodao je.
Direktor Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele Vesko Mijajlović u Ćivitavekiji, kraj Rima, primio je 8.oktobra nagradu Atlantida za izvrsnost na poslovima podvodnog deminiranja kojim se Regionalni centar iz Bijele bavi duže od dvije decenije i prvi je centar za obuku civilnih ronilaca deminera u Evropi.
Mijajlović se zahvalio na nagradi, ali i brojnim prisutnim, naučnicima, istraživačima i aktivistima jer, kako je rekao, bacaju snažan snop svjetlosti na bezbjednost mora i okeana koje podvodni demineri čiste od zaostalih podvodnih mina, da bi uživali u vodenim dobrima i bezbjedno plovili.
Istakao je primjer uklanjanja zaostalih mina iz prvog i drugog svjetskog rata sa površine od 900.000 kvadratnih metara, postavljajući temelje za stvaranje dva savremena turistička naselja u Crnoj Gori Porto Montenegro i Porto Novi.
“Podvodni demineri školovani u Crnoj Gori već 20 godina širom svijeta u akcijama humanitarnog razminiranja uklanjaju sa morskog dna eksplozivna sredstva zaostala nakon raznih ratnih sukoba, kojih nažalost ima i danas. Dok slušate ove moje riječi u jednom dijelu naše Evorpe u ratnom sukobu postavljaju se podvodne mine i tonu brodovi puni oružja, koje će na morskom dnu predstavljati prijetnju sadašnjim i budućim generacijama. Moramo raditi na tome da budemo spremni da u miru ponovo taj i druge vodene prostore učinimo bezbjednim za privredni razvoj tih zemalja”, naveo je Mijajlović.
Stručnjaci RCUD-a izveli su brojne operacije deminiranja na mnogim lokacijama širom svijeta, očistivši više od tri miliona kvadratnih metara i uklonivši više od 200 tona eksploziva, rečeno je između ostalog tokom dodjele nagrada.
“Ukazali ste mi čast svojom nagradom i ona za mene i moje kolege znači visoko priznanje i obavezu da nastavimo koračati na ovom humanom putu”, kazao je Mijajlović.
Pored njega nagradu Atlantida dobili su i Sabina Airoldi sa Instituta Tethis za istraživanje i zaštitu kitova, Miguel Bermal iz FAO za posvećenost poboljšanju međunarodnih propisa i Barbara Davide, voditeljka kulturnog nasljeđa na italijanskom univerzitetu za podvodnu arheologiju.
U organizaciji podgoričkog Karate kluba “Omladinac” ovog vikenda održan je međunarodni karate turnir 5. Kup šampiona na kom je učešće uzelo 654 takmičara iz država regije.
Karate klub “Kotor” ostvario zapažen uspjeh, osvojeno je osam medalja, dva zlata, dvije srebrne i četiri bronzane medalje.
Zlatom se okitio Aleksa Bjelanović za uzrast do 8 god -26 kg. Zlatom se okitio i Nikola Mazalica za uzrast do 7 god -26kg
Srebro su osvojili Mia Krivokapić za uzrast do 8 god -25 kg i Edi Skrijelj za 2012 god -45 kg.
Bronzu je osvojio Pavle Kascelan u dvije kategorije, do 9 god -30 kg i za uzras do 10 god -30 kg, Lazar Lakičević takođe u dvije kategorije i to: za uzrast 2012 -40kg i 2011 god -42 kg,
