U radionicama koje organizuje NVO Mare Mare deset žena će narednih mjeseci šiti stolnjake, nadstolnjake, salvete i druge potrepštine za ugostiteljstvo. Kroz projekat Made By Novljanke žene iz ranjivih grupa steći će vještine šivenja što će im omogućiti da lakše nađu posao. To će za njih značiti finansijsku nezavisnost i veću ekonomsku sigurnost.
Aktivno uključivanje žena iz ranjivih grupa u radnu snagu doprinosi unapređenju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom, što je jedan od ciljeva projekta. Ovo pokazuje da se društvo zalaže za inkluziju i jednakost šansi za sve žene, bez obzira na njihovu socijalnu poziciju.
Kroz ovaj projekt, lokalni poslodavci će imati priliku da bolje razumiju važnost uključivanja lokalne ženske radne snage i lokalnih proizvoda u njihove dobavljačke lance. Ovo može pozitivno uticati na ekonomiju opštine, ali i šire jer će podržavanjem lokalnih inicijativa doprinjeti jačanju zajednice.
Proizvodi izrađeni u okviru ovog projekta, kao što su stoljnjaci, nadstolnjaci i salvete, mogu postati lokalno prepoznatljivi brendovi.
Zajednica će kroz ovaj projekat postati svjesna važnosti inkluzivnosti i podrške ranjivim grupama. To može dovesti do pozitivnih promjena u društvenoj percepciji i odnosima prema marginalizovanim grupama.
Radionica – NVO Mare Mare
“Projekat “Made By Novljanke” projekt ima potencijal da donese koristi ženama ranjivih grupa, lokalnim poslodavcima i cjelokupnoj zajednici u Herceg Novom, a ovaj primjer pozitivne društvene inicijative koja može imati dugoročan uticaj na zajednicu”, uvjerena je koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Projekat Made By Novljanke implementira se u sklopu Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans (Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu -ReLOaD2) , koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori a koji sprovodi United Nations Development Programme – UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj ).U Crnoj Gori ReLOaD 2 realizuje se u partnerstvu sa 14 lokalnih samouprava među kojima je i Opština Herceg Novi / Municipality of Herceg Novi.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Hercegovinu posjećuje sve više turista čemu pridonose i cjelogodišnji letovi Croatia Airlinesa (CA) Zagreb-Mostar, ali i sve veća ulaganja u turizam koji se oslanja na prirodne ljepote i unikatnu ugostiteljsku ponudu.
Turistički klaster Hercegovina s 32 članice ove godine obilježava 10 godina od osnivanja i zalaže se za razvoj turizma i promociju prirodne baštine. Ističu to predstavnici klastera na čelu s predsjednicom upravnog odbora Marijom Vukojom, kao i Zračne luke Mostar i Croatia Airlinesa tijekom studijskog posjeta Hercegovini koje su zajedno organizirali za hrvatske medije i turističke agente.
Pokretači razvoja privatne inicijative
Klaster je osnovan radi razvoja turizma u Hercegovini koja nema regionalnu turističku organizaciju, pa je za sada taj razvoj većinom rezultat privatnih inicijativa i ulaganja, bez javnog sufinanciranja.
Obuhvaća članice s područja tri hercegovačke županije (kantona): Hercegovačko-neretvanske (u kojoj su i Mostar i Međugorje i imaju najviše turističkog prometa), Herceg-bosanske (Livno, Tomislavgrad i drugi) te Zapadno-hercegovačku i dijelom Republiku Srpsku odnosno Trebinje gdje također ima članice.
“Članice klastera su hoteli, koji se sada češće otvaraju nego prije i to većinom manji, restorani, turističke agencije, oni koji se bave transferima, vinarije te mostarska zračna luka, neke javne tvrtke i turističke zajednice mjesta. Cilj je svima isti – baviti se turizmom i pojačati vidljivost Hercegovine koja ima što ponuditi i ljeti i zimi, s naglaskom na zdravu autohtonu hranu te prirodne ljepote, povijesnu i kulturnu baštinu. To je i razlog za novi slogan klastera – ‘Stara zemlja za nova otkrića'”, kaže Vukoja za Hinu.
Hercegovina – foto Turisticki klaster Hercegovina
Ona je vlasnica obiteljskog hotela u blizini jezera i parka prirode Blidinje, prvog u tom dijelu Hercegovine od sredine 1990-ih.
Sudionici studijskog putovanja obišli su i niz drugih atraktivnih lokacija u nedirnutoj prirodi, poput planine Cincar i brda Kruzi u blizini Livna gdje se okupljaju divlji konji.
Sve je više agencija koje se bave avanturističkim izletima, kao i avanturističkih parkova kao što je Peć Mlini uz klisure i pećine na rijeci Trebižat, Kutovo Blato blizu Čapljine, a velika tema je i vjerski turizam, kao i otvaranje centara za posjetitelje.
Gradnja novih hotela se planira gotovo u svim županijama.
Vjetrenica – Photo: Boka News
Sve više tvrtki koji se bave turizmom
Podaci o broju turista i noćenja se ne prikupljaju jer za to zasad nema sustava, no predstavnica Vlade Hercegbosanske županije Ivana Mišković za Hinu kaže da je u toj županiji 2022. godine bilo oko 13 tisuća turista i 20 tisuća noćenja, što je gotovo dvostruko više nego 2021. Rast se nastavlja i ove godine, i do 30 posto, uz dvadesetak novih turističkih tvrtki od kojih pet avanturističkih agencija i još 19 raznih poduzeća koja se bave i turizmom.
Hotela je zasad pet, s 1.200 registriranih kreveta. Cijene noćenja se kreću od 50 do 100 eura, a u privatnom smještaju kojeg ima, ali se ne vodi statistika, cijene su do oko 50 eura.
Sve je veća ponuda luksuznih vila s bazenima, kao i restorana koji spajaju tradicijsku i modernu gastronomiju, a u oko 90 vinarija sve se više radi na brendiranju Hercegovine kao kvalitetne vinske regije.
Kravica
U boljim restoranima se obilan objed s pićem može dobiti za 10 do 20 eura po osobi. PDV na ugostiteljstvo, smještaj, kao i na sve ostalo je 17 posto, dok su plaće konobara primjerice oko hiljadu eura.
Čapljinski hotelijer Ivana Benoa za sada nemaju stranih radnika, najviše zato što se dozvole dugo čekaju, ali i on i ostali su naglasili da je uvoz radnika potreban jer ih nedostaje.
Turisti u Hercegovinu većinom dolaze iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Srbije i Slovenije, s time da je ove godine bilo i dosta Poljaka, Francuza i Arapa.
Avio linija Zagreb-Mostar važna svima
Hercegovačkom turizmu znatno od ove godine pridonosi i zračna linija Croatia Airlinesa (CA) Zagreb – Mostar. To je važna regionalna linija, kaže glasnogovornik CA-a Davor Janušić, najavljujući da će ju tvrtka održavati cijele godine.
Mostar – foto vizit mostar
Leti se tri puta tjedno, zrakoplovi su relativno dobro popunjeni. Time su posebno zadovoljni u zračnoj luci Mostar, jer im je to jedina redovna cijele godine, a CA jedini redovni avio prijevoznik.
Uz CA u Mostar sezonski dolijeću čarteri iz raznih zemalja, većinom s turistima koji žele u Međugorje, a pregovara se i s još nekim avioprijevoznicima za nove letove, među kojima i s Ryanairom.
Mladen Rakčević ispred porodične kuće u Smokovcima
Sportski trofeji na zidu vinarije
Vinarija
Pogled na imanje Rakčevića
Rakčević u razgovoru sa gostima
Sportski trofeji na zidu vinarije
Rakčević ugostio novinare
Mladen Rakčević: Od vinograda do čaše pune vina potrebna su tri fakulteta
Istaknuti crnogorski sportista sa Cetinja Mladen Rakčević, već šest godina je uspješan vinogradar, i preduzetnik, obnavljajući poljoprivredno gazdinstvo u selu Smokovci, koje su prije pola milenijuma osnovali njegovi preci.
U jedinstvenom seoskom ambijentu, 15 kilometara od Cetinja u Riječkoj nahiji, Mladen je rukomet zamijenio vinogradima, poljoprivredom i turističkom djelatnošću. Uzgaja oko 1300 čokota vinove loze, za sad, autohtonih domaćih sorti „vranac“ i „kratošija“, i „kaberne“, tri sorte, za koje kaže da najviše voli. Polovinom septembra je ubrao grožđe iz vinograda u Smokovcima, dokupio je još kvalitetnoga grožđa i sve se to zajedno ovih dana fermentiše u bačvama u malom vinskom podrumu u obnovljenoj staroj đedovoj kući. Kaže da je proizvodnja vina na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu limitirana na 3000 flaša godišnje, u skladu sa prostornim kapacitetima vinskog podruma.
-U selu Smokovci je moja starina, tu smo 500 godina. Moja familija je došla u doba Ivana Crnojevića iz Paštrovića, naselila ovo područje, dan-danas smo tu i ostaćemo tu. Poslije rukometa nisam imao dvojbu đe bih trebalo da završim. Do 2004. godine igrao sam za RK „Lovćen“ Cetinje, poslije toga sam promijenio šest klubova, oko deset godina živio sam u Makedoniji, gdje sam igrao za dva kluba- „Vardar“ i „Metalurg“ u Skoplju. Po završetku karijere riješio sam da dođem u rodno Cetinje, a onda i u Smokovce, gdje sam krenuo u obnavljanje porodične tradicije, priča Mladen za Boka news. Dodaje da je Makedonija sjajna vinska zemlja i divna zemlja generalno: „Đe sam god igrao, gledao sam da obilazim vinarije, to mi je bila ogromna ljubav“.
Vinarija
-Vratio sam se u mjesto koje je prije svega moja ljubav, a tek onda sam razvio i ideju o vinogradima i vinariji. Djetinjstvo sam vikendima provodio sa porodicom u Smokovcima, baš ovđe, to je kuća stara 130 godina. Na taj način smo i zavoljeli ovo ja i sestra, koja mi pomaže uvijek kad su veće grupe u posjeti, to je porodični posao. Ovo što radim u suštini je dug prema mojim precima, jer sam žarko želio da obnovim staru kuću i da na neki način utvrdim sve to, pa se nadam i da će neko poslije mene brinuti o ovome, kaže Rakčević, koji je otac jedanaestogodišnje ćerke, učenice šestog razreda osnovne škole i Muzičke škole na Cetinju, svira violončelo.
Ovo je šesta godina kako se bavi ovim poslom, malo drugačije od onoga što pamti dok je njegov đede radio u vinogradu.
-Drugačije se pravilo to, ono što pamtim od đeda i oca, sad je zaista taj posao postao nauka, nešto što mi kao turistička zemlja moramo pratiti, da budemo upućeni u trendove pravljenja vina, da bismo na neki način imali pravu ponudu za turiste, kaže Rakčević.
Planira da ulaže u razvoj seoskoga turizma, do sada je puno uložio, sve je sam radio, nije koristio nikakve državne subvencije, ali jeste privatne kredite. U toku je procedura u saradnji sa IRF-om, kako bi na zemlji koju je kupio na vrhu brda u blizini vinarije, gdje je divan pogled na Skadarsko jezero, izgradio apartmane. U ostvarenje ovih planova krenuće iduće godine.
-Malim koracima do velikog cilja, sve je ovo proces. Ko ima ljubav i ko ima strpljenja i ko ima radnu etiku, neka uđe u sve ovo, neka počne da se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina, ali ko to sve nema – bolje neka odustane. Malo nas je takvih, poručuje Mladen svima koji bi voljeli da se bave ovim poslom.
Rakčević u razgovoru sa gostima
Goste prima po preporuci
-Najkvalitetnija je preporuka usmena – od čovjeka do čovjeka. Mi primamo domaće goste po principu zakazivanja, takođe nam dolaze strani turisti tokom ljetnje sezone, kad dođu do Cetinja, ili izađu na Lovćen, turistički poslenici im ponude i da dođu na degustaciju u moju vinariju. Vina prodajemo i ima ih po dobrim restoranima u Crnoj Gori i vinskim prodavnicama, jer su u pitanju male količine, ali kvalitetne, objašnjava bivši sportista, vrsni vinogradar i vinar.
Vino je nauka, od vinograda do vinske čaše…
– Vino je nauka, od vinograda do vinske čaše trebaju tri fakulteta. Imam sjajnog enologa Andona Krstevskog, mog velikog prijatelja iz Makedonije, uz njegovu stručnu pomoć, sve to radimo uz veliku ljubav. Uz neko elementarno znanje o tome pravimo solidna vina, ističe Mladen, koji je jedno od svojih originalnih vina nazvao „Pečalbar“, po makedonskom nazivu za nadničara, težaka, argatina, “gastarbajtera”.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, mediteranologije, filozofije i knjiga za djecu.
Sve priče knjiga je, kao što joj sam naziv sugeriše, između čijih korica se nalaze sve priče koje je ikad napisao umalo Nobelovac, Milorad Pavić. Iako važi za jednog od naših najvažnijih romansijera, on nikada nije napustio formu kratke priče. Kad jednom zakoračimo u književni svijet Milorada Pavića, više nikada ne izlazimo iz njega. Njegov horizont otkriće nam nevidljivu paralelu u kojoj se književnost i stvarnost neprestano prepliću, a svako čitanje jeste pokušaj da se emigrira iz jednog u drugi svijet. Izdavač je Vulkan.
Ništa nas ne smije iznenaditi kultini je roman Ante Tomića po kome je snimljen film Karaula. Glavni junak u romanu je Splićanin Siniša Siriščević koji odbrojava svoje posljednje dane na odluženju vojnog roka 1985. godine u karauli na albanskoj granici. Jedan od načina na koji se bori protiv besmisla, slušanje je pank-roka. Tu sklonost dijeli sa beogradskim taksistom Ljubom Vrapčetom. Vojnici su svojevrsni zarobljenici karaule, ali tajanstvena bolest poručnika Imrea Nađa Siniši odjednom otkriva neočekiovane mogućnosti izlaska u grad, pa i upoznavanje poručnikove žene koja mu postaje ljubavnica. Izdavač je Laguna.
Carica Sisi autorke Điđi Grifis roman je inspirisam Netfliks serijom. Priča je ovo o snažnoj ženi koja je postigla nemoguće. Godine 1853. bavarska princeza Helen vrijedno se sprema za udaju za cara Austrije Franja Josifa. Za to vrijeme, njena mlađa sestra Elizabeta, poznata kao Sisi, sanja o romantičnoj ljubavi i uglavnom provodi vrijeme tako što jaše, šeta šumom ili crta. Ona zna da je život nešto više od svečanih zakuski i korseta. Ali kad se Sisi i Franc slučajno sretnu u vrtovima palate, daleko od radoznalih očiju i nemilosrdne kritike dvora, shvataju da se njihova privlačnost ne može poreći. Izdavač je Vulkan.
Uzdaj se u mene roman je Andeša Ruslunda. Evert i Pit su došli u životnu fazu u kojoj ne mogu više nikome vjerovati. Često se pitaju zašto nijedna idila ne može da potraje već se pretavara u košmar ispunjen otmicama, robovima, injekcijama sa smrtonosnimn dozama i i trgovinom organima, a uvijek strada neko ko je njima drag. Uzbudljvia i aktuelna krimi priča koja prerasta u vrhunski triler kako mu se bliži kraj. Ruslund jš jednom pokazuje da je izvanredan stilista. I u ovom, kao i u prethodnim ostvarenjima govori o najtežim savremenim pitanjima. Izdavač je Laguna.
Nasleđe Rima – Evropa i Mediteran od 400. do 1000. godineKrisa Vikama knjiga je koja predstavlja hrabar pokušaj da se period evropskog srednovjekovlja rasvijetli iz ugla političke, društvene i kulturne istorije, sa posebnim fokusom na to kako su se tokom ovog perioda mijenjali obrasci političkog i ekonomskog organizovanja u zapadnoj i istočnoj Evropi te u islamskom svijetu, od Bliskog istoka do Španije. U knjizi su predstavljeni ne samo rezultati novih tendencija u istoriografiji već i u arheologiji i drugim srodnim oblastima koje posljednjih decenija korjenito mijenjaju naše viđenje srednjeg vijeka. Izdavač je Clio.
O herojima Tomasa Karlajla knjiga je koja nam donosi autorov pogled na proces istorije. Karlajlova teorija istorije počiva na vjeri u ljude koje je proviđenje poslalo na svijet.Usredsređujući se isključivo na praktično, i skoro bez zanimanja za apstraktno, on ne voli nikakav filozofski sistem. Za njega su istorijske ličnosti smao heroji, oni koji su pozvani da upravljaju svijetom i da ga vode putem napretka. Karlajl ide tako daleko da tvrdi kako bogovi i proroci nisu ništa drugo nego heroji prošlih vremena, a da su heroji njegovog vremena ovaploćeni u pjesnicima, sveštenicima, književnicima i kraljevima. Izdavač je Talija.
Kako sam putovao kroz vreme sa hrčkom je prvi roman autora Rosa Velforda. Misteriozno pismo koje Al za svoj dvanaesti rođendan dobija od pokojnog oca ga vodi do vremenske mašine u podrumu stare kuće. Misija koja mu predstoji zahtijeva od njega da se vrati u 1984. godinu i spriječi nesrecu koja izrokuje tatinu smrt. Al, međutim, ubrzo uočava da za takvo putovanje postoje određena pravila koja zahtjevaju maštovitost i hrabrost, laganje mame, krađa mopeda… i čuvanje kućnog ljubimca hrčka od opasnosti. Izdavač je Odiseja.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Napad na zgradu koja je služila kao centar za operacije Hamasa Foto: Mohammed Salem / Reuters
Situacija u Izraelu još nije potpuno pod kontrolom, na jugu zemlje i dalje traju borbe s ubačenim borcima Hamasa, rekao je glasnogovornik izraelske vojske. Libanonski šijitski pokret Hezbollah gađao je tri izraelska vojna položaja na području farma Shebaa u znak solidarnosti s palestinskim narodom, na što je Izrael uzvratio topničkom vatrom i dronom na južni Libanon.
Hezbollah raketirao Izrael koji je uzvratio vatrom na jug Libanona
09:15
Libanonski šijitski pokret Hezbollah gađao je tri izraelska vojna položaja na području farma Shebaa u znak solidarnosti s palestinskim narodom, na što je Izrael uzvratio topničkom vatrom i dronom na južni Libanon.
Prekogranična vatra počela je dan nakon iznenadnog napada palestinskih naoružanih napadača na izraelske gradove u kojem je poginulo najmanje 250 Izraelaca, dok je još 230 stanovnika Gaze ubijeno u izraelskom osvetničkom bombardiranju.
Hezbollah, snažni pokret koji ima podršku Irana, objavio je da je navođenim raketama i topništvo napao tri položaja na farmi Shebaa “u znak solidarnosti” s palestinskim narodom.
Izraelska vojska priopćila je u nedjelju da je uzvratila prekograničnom minobacačko vatrom na jug Libanona.
– Topništvo Izraelskih obrambenih snaga trenutno gađa područje u Libanonu odakle su lansirane rakete, rečeno je.
Izraelska vojska priopćila je da je jedan njezin dron pogodio položaj Hezbollaha u području Har Dova, područja farmi Sheeba.
Izrael drži farme Sheba od 1967. godine, a riječ je o području od 39 četvornih kilometara za koje Sirija i Libanon tvrde da su pripadaju Libanonu.
Mirovna misija Ujedinjenih naroda u južnom Libanonu (UNIFIL) nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
U subotu je UNIFIL priopćio da je pojačao svoju prisutnost u južnom Libanonu nakon razvoja događaja u Izraelu i Gazi, uključujući svoje operacije za suzbijanje lansiranja raketa.
Hezbollah, koji učinkovito kontrolira južni Libanon, rekao je u subotu da je u “izravnom kontaktu” s vođama palestinskih skupina otpora i da smatra da su palestinski napadi na Izrael “odlučan odgovor na kontinuiranu izraelsku okupaciju i poruka onima koji traže normalizaciju situacije u Izraelu”.
Akrap: Pokušava se utvrditi ima li Rusija udjela u svim aktivnostima
08:57
U Vijestima HTV-a cijelu situaciju komentirao je Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku i hibridne sukobe sa Sveučilišta Sjever.
Istaknuo je i kako je jedno od ključnih pitanja tko uistinu stoji iz Hamasa, jer, kako je rekao, Hamas to sam ne bi mogao napraviti.
– Utvrđeno je da sigurno stoji Iran, Katar je izdao neobično priopćenje, a pokušava se utvrditi koliko možda udjela u svim aktivnostima ima Rusija. Ovo podsjeća, s obzirom na cilj, smisao i razloge na nedavni napad srpskih paravojnih postrojbi i organizacija na pripadnike kosovske policije na Kosovu, rekao je Akrap, te dodao kako nema sumnje da će napad u potpunosti propasti, ali da će imati veliki broj žrtava s obje strane.
Izrael evakuira naselja u blizini granice s Gazom
08:54
Izraelska vojska priopćila je da evakuira izraelska naselja u pograničnom području s Gazom zbog rata s palestinskom ekstremističkom organizacijom Hamas.
Tisuće ljudi trebalo je evakuirati unutar Izraela, rekao je u nedjelju glasnogovornik izraelske vojske Richard Hecht.
Vojska je područje oko obalnog pojasa proglasila zabranjenom zonom. Još uvijek postoji osam točaka u južnom Izraelu na kojima vojska traži moguće napadače, rekao je Hecht. Ograda prema Pojasu Gaze probijena je na 29 točaka, koje su sada sve pod kontrolom. Prema Hechtu, potencijalni novi napadači bit će napadnuti iz zraka na tim točkama.
– Dat ćemo vrlo oštar odgovor Hamasu nakon ovog nehumanog napada, rekao je vojni glasnogovornik.
Hecht je rekao da će stanovništvu Gaze biti dane upute prije napada na ciljeve Hamasa “kako bi se izbjegle kolateralne žrtve”. Dodao je da neće biti evakuacija s palestinskog teritorija.
Što se tiče moguće kopnene ofenzive, glasnogovornik je rekao da su sve opcije na stolu.
Hamas je uništio granične prijelaze u Gazu i “mi se ne žurimo ponovno ih otvoriti”, rekao je.
Najmanje 300 ubijenih u Izraelu u napadima Hamasa
07:12
Najmanje 300 ljudi ubijeno je u Izraelu, a više od 1590 ranjeno u velikom napadu Hamasa iz pojasa Gaze, prema novim podacima objavljenim rano u nedjelju.
U pojasu Gaze, pak, izraelski osvetnički napadi usmrtili su najmanje 232 osobe i ranili gotovo 1700, objavilo je tamošnje ministarstvo zdravstva.
Najgori napad na Izrael posljednjih desetljeća inicirao je rat za koji obje strane kažu da će eskalirati.
Dječijim i sportskim programima, nastupima solista, klapa i horova, uz besplatnu degustaciju ribe, vina i piva, u Budvi je juče održano 56. Izdanje manifestacije “Dan širuna”, gradskog događaja sa najdužom tradicijom, u organizaciji istoimenog kluba za sportski ribolov na moru, Opštine Budva i Turističke organizacije opštine Budva.
Organizatori su prezadovoljni dobrim odazivom rekordnog broja ljudi koji se tokom ove cjelodnevne manifestacije našao na trgu ispred Starog grada koji su uživali u bogatoj ponudi primorskih gastro specijaliteta i pića, ali i raznovrsnom muzičko-zabavnom programu u kojem je svako mogao da pronađe nešto za sebe.
“Odaziv je fantastičan. Plato je bio izvanredno pun, dijelila se riba širun. Podijelili smo oko 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina, 700 litara piva, a tu su bili i budvanski specijaliteti ruštule i priganice. Manifestacija traje dugo u noć sve dok ima ribe i vina. Riblje specijalitete su pripremali naši članovi ribarskog kluba Širun. Riba je izvanrednog kvaliteta i dijelila se na pet punktova, dok se šesti nalazio u našem klubu,” objasnio je predsjednik KSR “Širun” i organizacionog odbora manifestacije, Tihomir Fabris.
Prema podacima TO Budva u gradu se trenutno nalazi 15.000 registrovanih turista, od kojih je veliki broj posjetio i ovu tradicionalnu budvansku manifestaciju. Predstavnica TO Budva, Tijana Kotarac ističe da je osim obilja i kvaliteta ribe koja se dijelila na trgu, više faktora koji su uticali da se veliki broj ljudi okupi na trgu i da se osjećaju lijepo, bilo da su mještani, turisti ili stranci koji su u Budvi pronašli svoj novi dom.
“Čini mi se da se nikada više ljudi nije skupilo na trgu nego ove godine, ali mnogo faktora je uticalo na to. Tu je dobar program, zanimljivi izvođači, lijepo vrijeme, oktobar koji nam stvarno ide na ruku. Lijepo je, veselo je, prava gradska fešta. Kada nešto radite srcem i ljubavlju i kada su učesnici prije svega iz grada, onda to privuče veliki broj naših sugrađana da nam se priključe. Ovo je jedan od uspjelijih Dana širuna, a mi iz Turističke organizacije opštine Budva smo baš zadovoljni kako je sve proteklo,” ispričala je Kotarac.
Dan Širuna
Raznovrsan kulturno-zabavni program činili su nastupi predškolskih i školskih ustanova i gimnastičkog kluba “Budva”, koračnice i marševi kojima su Gradska muzika Budve i veseli “Feštađune” pozdravili sve prisutne. Sve generacije su imale priliku da uživaju uz koncert Ženske vokalne grupe “Harmonija”, dječiju pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” (Ogromna repa uzvraća udarac) “Adriatic” koledža na engleskom jeziku, nastupu hora nastavnica Druge osnovne škole “Magdijas”, energični performans mladih Budvana – pobjednika takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope”, muzičke izvedbe talentovane djeca budvanske Škole za osnovno muzičko obrazovanje, kao i klapu “Jedinstvo” iz Bara.
Izuzetno atraktivne sportske igre tradicionalno su privukle veliku pažnju. Ovogodišnji pobjednik jedinstvene discipline skidanja pršuta sa grede je Budvanin, Nikola Stanišić kojemu je ovo treća godina da učestvuje u uzbudljivim nadmetanjima u sklopu Dana širuna.
“Imao sam neki osjećaj da ću da osvojim i rekao sam babi: “Baba, idem da skačem, pa šta mi Bog da” Nisam se posebno pripremao, vjerovao sam da ću da uhvatim pršutu i upravo sam to i uspio iz prvog pokušaja,” objasnio je Stanišić.
Veče ispunjeno kvalitetnom muzikom otvorila je crnogorska pop pjevačica Monika Knezović koja je rasplesala publiku hitovima nalik pjesmi “Nepogrešivo”, te tako dokazala zbog čega je sad već tradicionalno značajan dio manifestacije Dan širuna.
Dan Širuna
Oduševljenje večeri bile su članice gradskog hora “Nikola Đurković” iz Kotora koje su po prvi put nastupile na ovoj manifestaciji.
“Hor broji oko 30 članica. Uvijek gledamo da u repertoaru budu zastupljene i numere na stranom jeziku radi strane publike, a da jednim dijelom tu budu i autori sa ex-YU prostora. Ono što mi najradije izvodimo jesu kompozicije domaćih autora tradicionalne muzike, koje su upravo vezane za primorsku tematiku, tako da smo pripremile i nekoliko numera koje su u skladu sa ovom manifestacijom. Mi smo veoma česti gosti Turističke organizacije opštine Budva, ali je ovo prvi put da smo na manifestaciji Dan širuna. Budvanska publika je jako zahvalna i uvijek se rado odazovemo pozivu,” ispričale su predstavnice ovog izuzetnog hora, dirigentica Dušica Ćetković i pijanistkinja Ljiljana Dončić.
Dan Širuna / klapa Camb
Sjajan provod u mediteranskom duhu kulminirao je nastupom zvijezda večeri vokalnog sastava “Cambi” iz Splita. Talentovana muzička četvorka je mnogobrojnu publiku na trgu ispred Starog grada oduševila emotivnim izvedbama pjesama kao što su “Ruka u ruci”, “Moja duša”, hit saradnja sa Nenom Belanom “Ocean ljubavi”, ali i moćnom izvedbom pjesme “Zaljubljen” koja je grupu Cambi proslavila daleko van granica Hrvatske.
“Prezentovali smo neki presjek svog rada iz proteklih par godina, pa do pjesama koje su najfriškije, bilo je tu i popularnih dalmatinskih pjesama koje ljudi znaju, a uz koje možemo lijepo zajedno zapjevati. Reakcije stranaca su stvarno odlične, oni su se nekako zbližili i stopili sa ovim Mediteranom, sa hranom, muzikom i svim ukupno. Kroz mjesec dana izlazi naša nova autorska kompozicija, pa ako bude sve okej, možda se vidimo na otvaranju sezone u Budvi i iduće godine,”kazao je pjevač grupe Cambi, Jure Nikolić.
Diplomatska jedriličarska regata „Ambasadori na brodu“ održana je u subotu, 7. septembra u Baru, u organizaciji Ambasade Turske u Crnoj Gori, Opštine Bar, Turističke organizacije Bar, jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” i Turske privredne komore u Crnoj Gori, u povodu obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske.
Na platou barske marine, održan je i bogat muzičko-zabavni program u okviru kojeg su nastupili folklorni ansambl KUD “Jedinstvo”, pop-rock bend “Grim”, kao i turska interpretatorka Guldeniz San, dok su svi posjetioci od 19h uživali u solističkom koncertu crnogorske umjetnice Nine Strugar.
Učesnici regate su se takmičili vozeći tradicionalne drvene barke iz Kalafatske radionice „Bokovac“, od akvatorijuma u barskoj marini pa duž obale .
Jednoiposatno jedrenje u dvije grupe, realizovano je po međunarodnim regatnim pravilima (WS) , pravilima klasa i uputstvu za jedrenje, uz nadzor predsjednika Jedriličarskog saveza i sudija.
Organizaciju događaja su podržali: Ziraat banka, Turkish airlines, Net montenegro, Zeren motors, Portonovi Montenegr, Asmira Group, Pegasus i B2B.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, kazao je u svom izlaganju da su, upravo organizacijom pomenute regate potvrdili kosmpolitski karakter barske opštine.
„Čast je što ove godine imamo priliku da ovaj događaj, koji je tradicionalan u Baru, organizujemo i uz podršku ambasade Republike Turske koja proslavlja 100 godina od osnivanja Republike Turske, Turske privredne komore u Crnoj Gori i svih ostalih sponzora i prijatelja koji su pružili svesrdnu zalazaka u kojima smo svi bili u prilici da uživamo jedreći ovim parčetom našeg mora“, poručio je on.
Ambasador Turske u Crnoj Gori kazao je da u Baru uvijek pronađe nešto novo, i zanimljivo, te da da je jedan od ciljeva organizacije Regate bio upravo promocija Bara.
“Sve je počelo u moru, život je počeo u moru, civilizacije su se proširile oko mora, a sada nam jedna od najznačajnijih dužnosti da ljubav prema moru koju smo naslijedili od naših roditelja i drugih prenesemo na mlađe generacije. Stoga smo današnji dan posvetili tome. Drugo, želimo da promovišemo bilo koji sport u Crnoj Gori i imamo interkulturne relacije što smo takođe postigli i zbog čega sam jako srećan”kazao je on.
Pohvalivši klub “Bokovac”, ambasador je istakao značaj Turske privredne komore bez koje organizacija događaja ne bi bila moguća.
“Dok smo planirali ovaj događaj imali smo nekoliko ciljeva. Prvi je obilježavanje 100 godina od osnivanja Republike Turske, drugo, Bar je još jedan crnogorski grad u koji sam zaljubljen, ne znam koliko puta sam bio ovdje, ali svaki put kad dođem, pronađem nešto novo u čemu uživam. Naš drugi cilj je stoga bio da promovišemo Bar. Treće i vjerujem još važnije jeste da promovišemo klub “Bokovac”, poručio je ambasadro.
Prema riječima ministra sporta i mladih Vasilija Laloševića, posebnost regate ogleda se u činjenici da se ona održava , prema njegovim riječima,u najljepšem primorskom gradu.
„Koristim priliku i da pozdravim porodicu Bokovac i da im čestitam na predanom trudu i radu, te da poručim da je bilo posebno zadovoljstvo vidjeti njihove drvene barke kako plove barskim zalivom. Današnji događaj je nesumnjivo pravi pokazatelj ka čemu treba da usmjerimo pažnju u našem gradu, a to je formiranje jednog snažnog jedriličarskog kluba koji će služiti na ponos svima nama“, kazao je Lalošević.
Današnja regata istinski slavi diplomatiju, kazao je Burhan Genc predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori i dodao da mu predstavlja izuzetnu čast što na istoj prisustvuje.
„Povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske , ovaj događaj potvrđuje moć dijaloga, partnerstva i prijateljstva u svijetu diplomatije. Slaveći vijek postojanja, Republika Turska stoji kao sjajan primjer demokratije, snage i progresa. Riječ je o naciji koja je prevazišla brojne izazove kako bi isplivala kao luča nade i inspiraija narodima širom svijeta. Ponosni smo danas na činjenicu da turska dijaspora ima snažnu ulogu u jačanju saradnje i razumijevanja na internacionalnoj pozornici“, rekao je on.
Kalafatska radionica „Bokovac“ traje još od davne 1963. a iza nje su uspjesi, rast flote, usavršavanje vještina izrade, te je vremenom postala nacionalni brend i kulturno nematerijalno države Crne Gore, riječi su Miroslava Bokovca.
„. Naši počeci su bili teški, ali su prijatelji uvijek bili uz nas, te nam je put uspjeha uz njih bio lakši. Ovim putem želim da se zahvalim našim prijateljima iz Hrvatske. Takođe, posebno se zahvljujemo Opštini Bar, bez čije podrške bi bilo nemoguće prirediti događaj ovih razmjera i ovako bogatog sadržaja.
Na nama je da gradimo nove barke koje same pričaju svoju priču novim generacijama i da ih pokazujemo na ovakvim i sličnim događanjima u Crnoj Gori i po svijetu, gdje smo odavno prepozati po kvalitetu izrade i umijeću jedrenja“, poručio je on.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat imalo je zapažen uspjeh na međunarodnoj revijalno-takmičarskoj smotri duvačkih orkestara u Skadru (Albanija), gdje su osvojili prvo mjesto za defile, prvo mjesto za perfomans i treće mjesto za koncert, kazao nam je predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti.
Prve večeri svaki od orkestara imao je neku svoju lokaciju, neki trg u starom ili novom dijelu grada, ispred objekata u javnoj funkciji gdje je revijalno nastupio.
GPD Tivat u Skadru sa nagradama
“Danas je uslijedio takmičarski dio smotre, gdje svaki od orkestara imao 15 minuta da samostalno odabere program i predstavi se u najboljem svjetlu. Večeras je uslijedio još jedan revijalni do programa, nastup svih orkestara ispred zgrade Opštine Skadar” – kazao nam je Lanceroti.
Ovogodišnje izdanje festivala okupilo je 12 orkestara iz balkanskih zemalja.
Marmelada od mandarina pripremljena na stari sicilijanski način – mandarine, mljevene zajedno sa koricom, u gustom voćnom sirupu
Ovaj recept sam tvrdoglavo odbijala – iz nekog neobjašnjivog razloga što ne volim mljeveno voće u marmeladama.Onda sam dobila domaće mandarinke – majušne i trebalo je koristiti neki brži način od onog sjeckanja korica, pa pulpe. Kao većina svojeglavosti i ova predstavlja glupost, iznad svega.
Marmelada je fantastična! Jednostavna za pripremu i vrlo brzo gotova.
Vrijeme pripreme : cca 1h
Potrebni sastojci:
2 kg mandarina
800 g šećera
2 limuna
5 dl vode
0,3 cl limoncella (moj dodatak)
2 jabuke ili dunje (po želji)
PRIPREMA:
Operite mandarine. Stavite kuhati vodu u neki širi lonac gdje će vam stati 2 kg mandarina. Kada voda zakuha, ubacite mandarine u komadu i kuhajte ih, na laganoj vatri, 20- tak minuta.
Mandarine u vodi – foto D. Skansi
Izvadite ih na čistu kuhinjsku krpu i pustite da se ohlade.
Svaku mandarinu najprije prepolovite – zatim prerežite na četvrtine. Taj središnji rub izrežite nožem – često sadrži koštice, koje treba odstraniti. Ja sam ovom prilikom dobila mandarine bez koštica, tako da je sve išlo jako brzo. Limuni -ako imaju tanku koru, samo ih prepolovite i očistite središnju kožicu. Ako imaju debelu koru onda ih najprije olupite sa nožićem za krumpir, odstranite bijeli, gorkasti dio, i sameljite zajedno sa mandarinama.
Pjenica-skupljanje-foto D.S.
Skidati pjenicu šupljom zaimačom, kada uzavre, koliko se može
Mandarine stavite u multipraktik i sameljite. Iskrenite u posudu za kuhanje i dodajte 800 g šećera i 5 dl vode.
Vrlo je prijatno kada se dodaju jabuke, posebno dunje. Očistite jabuke od kore, ako imate domaće dunje nije potrebno jer kora je puna pektina – i sameljite ih u multipraktiku sa limunima (ako nisu prskani ostavite i njima koru) te dodajte mandarinama.
Kuhajte na laganoj vatri cca 1h, odnosno dok se marmelada ne zgusne. Pred sam kraj, dodajte neki liker od naranča – ja sam imala odličan limoncello iz Amalfija, tako da sam sa njim dodatno namirisala marmeladu.
U međuvremenu, operite staklenke zajedno sa novim poklopcima. Stavite ih, zajedno sa poklopcima,. u zagrijanu pećnicu na 130 – 150 da se steriiziraju.
prevrnuto-na-poklopce – foto D.S.
Kipuću marmeladu ulijevajte u zagrijane staklenke – uz pomoć čiste kuhinjske krpe odmah ih zatvarajte i obrnite na poklopac. Neka tako ostanu 15 – tak minuta.
Savjet: Godinama pravim marmelade od svih vrsta agruma jer ih posebno volimo zbog njihovog mirisa i okusa, s tim da su ove od mandarina posebno dobre. Katkada miješam naranče, limune, mandarine, grapefruite, zavisno od toga, koje neprskane agrume imam – jer ove marmelade moraju sadržavati koricu. Desi se da imam npr. samo neprskane mandarine ili naranče – kod mješavina agruma koristim tada pulpu ostalih voćaka, koristeći barem korice od onih neprskanih.
Ddatak vode čest je kod marmelada od agruma – može i bez nje, ali katkada u samljevenom voću nema dovoljno tekućine pa se marmelada prebrzo zgusne i skuha.
Kao rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Kotor – Krk, povodom obilježavanja 452-godišnjice Lepantske bitke, u okviru manifestacije Štorija o galiji, u galeriji Decumanus na Krku, 06.10.2023 otvorena je izložba “Hod kroz vrijeme i događanja“, autora Radojke Abramović, Danijele Nikčević, Dijane Đurašković Tomislava Bonića i Ilije Mlinarevića.
Na izložbi su govorili direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, mr Maja Uskoković, direktorica Centra za kulturu grada Krka Maja Parentić, a nešto više o samoj izložbi rekla je Dijana Đurašković.
Krk – Izložba Hod kroz vrijeme i događanja
Riječ je o izložbi osmišljenoj i postavljenoj povodom proslave 70. godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore, kako bi se sumirali utisci i napravila rekapitulacija postignutog u proteklih sedam decenija njegovog rada i postojanja.
Sama postavka predstavlja izbor iz bogate i raznovrsne dokumentacije prikupljane tokom tog perioda, a koja prikazuje istoriju i hronologiju djelovanja Pomorskog muzeja Crne Gore kroz dokumentovanje njegovog programskog sadržaja i kontinuiteta rada.
Krk – Izložba Hod kroz vrijeme i događanja
Izložbom su tako obuhvaćene najvažnije etape u razvoju muzejskih aktivnosti od osnivanja Muzeja, pa sve do programa novijeg datuma, koji ukazuju na to kako zadatak ove relevantne ustanove nije samo očuvanje muzejskih predmeta, već i učestovanje u najrazličitijim aktivnostima vezanim uz pomorsku i kulturnu tematiku.
U pitanju su, dakle, četiri etape: period od osnivanja Muzeja do katastrofalnog potresa 1979., (2) period sanacije Muzeja i njegovo ponovno otvaranje 1984., period nakon zemljotresa, do ratnih zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka, i period od 2000. godine do današnjih dana.
Svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do. 26.10.2023.
