Čitajte – Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Čitajte – Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, teologije, etike, junačke poezije i knjiga za djecu.

Knjiga žalbi prvi put je objavljena 1984. godine i odmah je privukla pažnju književne publike i kritike. Momo Kapor u njoj svog junaka Šlomovića suočava sa poraznom istinom da su ljepota, duh, umjetnost samo privid. Ovaj tajanstveni skupljač ljepote posjedovao je neobičan dar da prepozna ono najbolje što se događalo u likovnom životu Francuske, kao i intuiciju koja mu je omogućila da vrlo brzo i sam napravi izvanrednu zbirku. Knjiga je ovo koja otvara neka ključna pitanja vezana za život i umjetnost. Izdavač je Laguna.

Koncert je novi roman Muharema Bazdulja. Uoči dvadesete godišnjice simboličkog kraja rata u Bosni, ovaj roman poput vremeplova vraća čitaoca u prošli vijek i neka zaboravljena vremena. Bazduljeva naracija zavodljiva je poput neke pjesme koju volimo, a koju poslije dugo vremena čujemo na radiju. Nakon čitanja ove knjige zaista imamo osjećaj kao da se vraćamo sa nekog pravog koncerta koji nas je istovremeno ispunio energijom, ali i emotivno iscrpio, a u ušima će još dugo odjekivati omiljene riječi i moćni rifovi. Roman je ovo koji na nezaboravan način prikazuje koncert grupe U2 u Sarajevu iz 1997. godine, koncert koji je označio kraj jednog krvavog rata. Izdavač je Kosmos.

Iskra života roman je Eriha Marije Remarka. Radnja se odvija u koncentracionom logoru Melern kojeg esesovci crnohumorno zovu „podijum za ples“. Na jednom takvom mjestu ljudi nisu više ljudi, sada su, nažalost, samo brojevi. Broj 509 je politički zatvorenik. Punih deset godina svog života proveo je u paklenim uslovima. Gotovo samrtnički slab, još je zadržao smisao za humor i snažan osjećaj da se rat bliži kraju. Nada o oslobođenju je posljednja misao, slamka spasa da trpljenje tog užasa nije bilo uzaludno. Poneki od zatovrenika razmišljaju o tome da bar mogu da umru kao ljudi. Izdavač je Nova knjiga.

Život sveca knjiga je u kojoj autor dr Jovan Janjić, napoznatiji biograf Patrijarha Pavla, na živ, sočan, pravovjeran način, uz kazivanje brojnih svjedoka oživljava scene iz života nekada prvog čovjeka Srpske pravoslavne crkve. Kroz ove redove ogleda se patrijarhova skromnost, način razgovora sa vjerujućim narodom širom zemlje, posjete svim mjestima, human i ljudski odnos prema malim ljudima, beskućnicima, monasima. U svakoj prilici veliki bogoslužitelj umio je da nenametljivo pouči i uputi poruku koja je vodič za život. Ova bogato ilustrovana knjiga slikama iz Patrijarhovog života puna je topline, mudrosti, plemenitosti. Izdavač je Vukotić medija.

Nikomahova etika presdstavlja upečatljivo Aristotelovo svjedočanstvo o etičkim shvatanjima Grka. S obzirom na značaj grčke kulture kao jednog od korijena ukupne civilizacije Zapada i ova knjiga ima status jednog od najuticajnijih radova o pitanjima etike u čitavoj istoriji mišljenja. Aristotel u središte svojin razmatranja postavlja dva pitanja: to su pitanje vrline i sreće odnosno blaženstva, kao i načina na koji mogu da budu povezane u čovjekovom životu. On razlikuje tri načina života: jedan vođen uživanjem kojim ide najveći broj ljudi, zatim politički odnosno državni, i onaj kojim se vode rijetki, a to je misaoni. Izdavač je Kosmos.

Srpske junačke pesme knjiga je u kojoj se nalazi izbor najpoznatijih narodnih epskih pjesama koje je sakupio i objavio u više knjiga Vuk Stefanović Karadžić. One predstavljaju dragocjenu riznicu srpske istorije, književne tradicije i narodne mudrosti. Svojom originalnošću očarale su evropsku literarnu elitu Vukovog vremena, a danas su jedan od najvažnijih segmenata očuvanja nacionalnog identiteta. Epske pjesme čuvaju spomen na velike junake i znamenite događaje. Car Lazar i carica Milica, Marko Kraljević, Starina Novak i Deli Radivoje i mnoge druge pjesme čekaju vas unutar korica ove knjige. Izdavač je Laguna.

Crtanje i slikanje knjiga je enciklopedijskih dimenzija koja će nam pomoći da slobodne časove ispunimo nečim korisnim i zanimljivim. Naučićemo i savladati osnove crtanja i slikanja i na najbolji mogući način razviti svoj talenat. U knjizi su predstavljene sve tehnike crtanja, od grafitne olovke do suvih pastela, kao i sve odlike slikanja, od gvaša ili akvarela do originalnih mješovitih tehnika, te vježbe za crtanja ili slikanje portreta i likova, mrtve prirode, životinja, pejzaža. Prateći lekcije i vježbe veoma brzo ćemo napredovati, a svaki naš novi crtež ili slika pružaće nam sve veću umjetničku satisfakciju. Izdavač je Mali princ.

* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Split za život privlači sve više stranaca

0
Split za život privlači sve više stranaca
Split – foto Croatia.hr

Split za život i rad privlači sve više stranaca, tako da se u taj grad prošle godine doselilo više od 1800 stranih državljana, od čega je pola od njih došlo iz Ukrajine, a slijede oni iz BiH, Njemačke, Nepala, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Filipina i drugih zemalja.

Odluku za život u gradu podno Marjana od njih ukupno 1838 donijelo je 908 državljana Ukrajine, zemlje pogođene ratom.

Slijede državljani Bosne i Hercegovine (143), zatim Nijemci (64), Nepalci (52), Srbi (51), Poljaci i Sjeverno Makedonci po (47), Filipinci (46), Francuzi (39), Talijani (34), Kosovari (33).

Iz ostalih zemalja doselilo se 374 ljudi.

Rat i rad

Od ukupno doseljenih Split je dobio novih 987 sugrađana i 851 sugrađanku, a većina njih je u dobi između 20  i 39 godina.

Male djece do četiri godine ima 71, ali i 12 starijih od 74 godine.

Što se tiče cijele Splitsko-dalmatinske županije, u nju se u 2022. godini doselio 5481 stranaca.

Velik dio doseljenih, osobe su koje su se bježeći od rata nastanile u gradu pod Marjanom, poput brojnih Ukrajinaca, te oni koji su u Split došli zbog rada, trbuhom za kruhom, poput onih  iz dijelova bivše države, kao i onih iz Nepala, Filipina i drugih vaneuropskih zemalja.

Strance za život privlače i Brač, Hvar i Vis, ali i mjesta u Dalmatinskoj zagori.

U razgovoru sa strancima koji su doselili u Split može se saznati da je odluka pala zbog kvalitete života, ali na prvom mjestu klime, hrane, mentaliteta ljudi, te sigurnosti.

Iz Patagonie u Split

Argentinac Santiago Nieto Karaman (28) u Split je iz Patagonie stigao prije pet godina. Za “najlipši grad na svitu” se odlučio zato što mu je pradjed, koji je prije sto godina odselio u Argentinu, porijeklom iz Srijana nedaleko Omiša.

Prije godinu i pol je otvorio mali restoran u središtu grada, tik uz zgradu HNK, a u ponudi ima tradicionalnu hranu, odnosno argentinske delicije čiji sastav objašnjava uglavnom lokalnim gostima.

“Splitu su me privukle tri stvari i to more, sunce i mir. Izuzetno mi se sviđa što noću mirno mogu hodati gradom bez da mi se što loše dogodi. Dolazim iz južne Amerike u kojoj to nije moguće”, kaže Santiago.

Otkriva da u Splitu ima dosta Argentinaca, dio njih se bavi ugostiteljstvom. Međusobno se druže i pomažu svojim sunarodnjacima porijeklom iz Hrvatske koji žele doći živjeti u Split.

Turisti u Splitu – foto Hina

Puljak: Otvoren grad

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak poručuje da je taj grad oduvijek otvoren grad, prema svim svojim predispozicijama ugodan i privlačan za život, kako svojim građanima tako i strancima koji sve više otkrivaju prednosti života u njemu.

Razlozi takvih trendova su mnogi: od migracijskih, poslovnih, do otvaranja granica koje olakšavaju kretanje i izbor mjesta za rad i život, posebnom mlađima.

“Pored klime, infrastrukture i sadržaja, sigurnost i uvjeti života koji nude balans za ostvarenje poslovnog i obiteljskog života, velike su prednosti Splita koje prepoznaju mnogi. S realizacijom najvećeg investicijskog ciklusa koji slijedi u 2024. i nadalje, taj će se trend, vjerujemo, još snažnije nastaviti”, rekao je Puljak.
Naš je cilj, dodao je, da nastavimo stvarati pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj na održivim osnovama, što će utjecati na daljnje podizanje kvalitete života građana, ali i na daljnji rast atraktivnosti Splita, ne samo kao turističke destinacije, već i idealnog odabira za život.
Šterc: Svjetski grad
Demograf Stjepan Šterc mišljenja je kako svjetska mladost traži sigurne prostore u kojima osjeća slobodu u prostoru i vremenu, a to je još uvijek Hrvatska i posebno njezina obala.

Split je i svjetski grad po načinu života i uz mediteransku klimu sve su to razlozi doseljavanja mladih ljudi.

Stariji pak ljudi u takvim posebnim prirodnim i društvenim uvjetima žele provesti svoj život nakon radnog vijeka. Kupuju nekretnine na obali, financijski su osigurani i hoće živjeti u povoljnijim uvjetima.

Za sada nije veliki postotak stranaca koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, ali prema podacima od prošle godine postoji trend povećanja jer su preko 60 posto nekretnina na obali kupili stranci.
“To je svakako rastući trend, ali po mojoj procjeni njihov udio u vlasništvu i brojnosti stanovništva nije veći od pet posto”, kaže Šterc.
Utjecaj slavnih zvijezda
Naša obala je izazov za sve strance, a u budućnosti će se pokazati još i većim, jer će se sigurnost i atraktivnost hrvatske obale pokazati prevladavajućim faktorom doseljavanja, mišljenja je.
Šterc smatra kako se stranci na život na našoj obali odlučuju i zbog toga što nas posjećuju brojne svjetske glazbene, sportske, glumačke i umjetničke zvijezde.
“Upravo se njihovi statusi na društvenim mrežama o boravku na našoj obali s puno pohvala prenose i na mlađe generacije”, kaže Šterc koji dodaje da nije vidio svjetski poznatu osobu koja nije s oduševljenjem opisivala svoje dojmove.
Sve više doseljenih iz bivše Jugoslavije
Komentirajući sve veći broj dolazaka državljana Srbije u Hrvatsku kaže da je to standardni proces koji je dijelom bio zaustavljen tijekom agresije na Hrvatsku.
Među doseljenim u Hrvatsku uglavnom prevladava stanovništvo iz dijelova bivše države, a konkretno doseljavanje iz Srbije na obalu primarno je vezano za dolazak radne snage.
Sve obalne županije imaju primjetan pozitivni migracijski saldo vanjskih preseljavanja, ali i unutrašnjih.
Međutim, zaključuje Šterc, proces iseljavanja iz Hrvatske u 2022. godini se čak podigao nakon pandemijskog razdoblja i dosegao maksimum iseljavanja iz 2017. godine.
/Žaklina Jurić/

Evropa stvorila fond za ekološko očuvanje istočnog Mediterana

0
Evropa stvorila fond za ekološko očuvanje istočnog Mediterana
Mediteran

Nekoliko međunarodnih organizacija potpisalo je u subotu sporazum o pokretanju Partnerstva o plavom Mediteranu kojim će Jordan, Maroko i Egipat primiti 10,5 milijuna eura kako bi smanjile plastični otpad na istočnoj obali Meditarana, čuvale morski biljni i životinjski svijet i bolje upravljale vodom i turizmom.

Navedeni iznos prva je uplata u novostvoreni fond Partnerstva o plavom Mediteranu (Blue Mediterranean Partnership) u kojem će biti 4 milijarde eura namijenjene mediteranskim zemljama za realizaciju projekata usmjerenih na očuvanje mora i obala, izvijestila je Unija za Mediteran, organizacija s 43 zemlje.

Početni iznos od 10,5 miliona eura donirale su Švedska, Francuska razvojna agencija (AFD) i Evropska komisija.

Sredozemno more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to nakon Arktika na sjeveru drugo najugroženije područje, podatak je Unije za Mediteran čije se sjedište nalazi u Barceloni.

Novi fond, kojim će upravljati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), bit će aktiviran za mjesec dana, a cilj mu je pomoći siromašnijim zemljama istočnog Mediterana kako bi zaustavile zagađenje. Zemlje će iz njega povlačiti novac u trenutku kada pokažu uznapredovale projekte spremne za financiranje.

“Mediteranska regija, sa svojim prekrasnim obalama i raznolikim ekosustavima, posebno je osjetljiva na porast razine mora, nestašicu vode i ekstremne vremenske uvjete”, izjavio je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran.

“Potpisivanje ‘plavog mediteranskog partnerstva’ značajna je prekretnica koja odražava našu zajedničku predanost radu, udruživanju resursa i rješavanju klimatske krize na Sredozemlju”, dodao je taj egipatski diplomat.

Sporazum je potpisan u Dubaiju tokom klimatske konferencije COP28.

U 22 mediteranske zemlje živi 480 milijuna ljudi koji pretjeranim izlovom ribe, bacanjem smeća i ispuštanjem industrijskog otpada ugrožavaju biljni i životinsjki svijet u Sredozemnom moru, dok ispuštanjem štetnih plinova doprinose vremenskim nepogodama.

Novi sukobi Izraela i Hamasa, napadi na civilne objekte

0
Novi sukobi Izraela i Hamasa, napadi na civilne objekte
Novi sukobi Izraela i Hamasa, napadi na civilne objekte Foto: Alexander Ermochenko / Reuters

Novi sukobi nakon završenog primirja između Izraela i Hamasa. Kako tvrde palestinski izvori, izraelska vojska nastavlja s neselektivnim topovskim udarima na civilne objekte u pojasu Gaze, dok izraelski vojni vrh poručuje da su svi ciljevi legitimni i isključivo vojni. Humanitarna situacija sve je teža, a pitanje na koje nema odgovora je na koji će se način dopremati međunarodna humanitarna pomoć?

Palestinski izvori javljaju o topovskim udarima na civilne objekte

Novi sukobi nakon završenog primirja između Izraela i Hamasa. Kako tvrde palestinski izvori, izraelska vojska nastavlja s neselektivnim topovskim udarima na civilne objekte u pojasu Gaze, dok izraelski vojni vrh poručuje da su svi ciljevi legitimni i isključivo vojni.

Humanitarna situacija sve je teža, a pitanje na koje nema odgovora je na koji će se način dopremati međunarodna humanitarna pomoć.

– Doista ne znam odgovor. Prije ovog primirja imali smo kakvu-takvu priliku za dostavu humanitarne pomoći, no nakon početka novog sukoba sve je postalo još složenije. I ono najvažnije, vrlo opasno za ljude koji dostavljaju humanitarnu pomoć, tvrdi glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.

Prosvjednik se samozapalio ispred izraelskog konzulata u Atlanti

Prosvjednik s palestinskom zastavom zapalio se u petak ispred izraelskog konzulata u Atlanti, objavila je policija.

Prosvjednik, koji nije identificiran, u kritičnom je stanju, rekao je načelnik policije Darin Schierbaum na konferenciji za novinare. Ozlijeđen je i zaštitar koji je pokušao intervenirati.

– Vjerujemo da je zgrada sigurna i ne vidimo nikakvu prijetnju, rekao je načelnik. Ovo je bio čin ekstremnog političkog protesta, dodao je.

Dobrotska čipka Mile Moškov, otvorena izložba radova “Punim jedrima”

U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor u petak je otvorena izložba dobrotske čipke “Punim jedrima”, autorke Mile Moškov.

Vještinom vezenja i strpljivim radom, umjetnica, Mila Moškov izrađuje tradicionalnu dobrotsku čipku, daje joj jednu novu savremeniju dimenziju i doprinosi očuvanju tradicije.

Dobrotska čipka koja je danas je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore je od davnina priznata u svjetskim naučnim i kulturnim krugovima, bila je izložena 1910. godine u Beču, a 1912. godine najbolji svjetski stručnjaci koji su se u to vrijeme bavili čipkarstvom, Dobrotsku čipku zapisuju kao jednu posebnu vrstu, po načinu izrade. Čipka u to vrijeme u Dobrotu dolazi iz Venecije i Dalmacije i pripada čipki koja se radila na cijelom Mediteranu od XV do XVIII vijeka, čulo se na otvaranju izložbe.

Mila Moškov izrađuje čipku od gimnazijskih dana, a umjeće izrade prenjela joj je majka, onako kako kao se prenosila ova vještina u tom periodu. Moškov je usavršila znanje kasnije odlaskom u Venciju, preko Zajednice Italijana, gdje je dobila sertifikat za tehniku izrade čipke na iglu. Moškov je dobrotsku čipku izlagala na međunarodnim festivalima čipke u Hrvatskoj u Pagu i Slavoniji, Sloveniji u Ljubljani, Italiji, Španiji na Cetinju na Festivalu kulturnog nasleđa u Narodnom muzeju Crne Gore, u Tivtu, kolektivno u Kotoru, u Podgorici na poziv Ambasade UAE.

Dobrotska čipka – Izložba Punim jedrima Mila Moškov

Od 2011.godine počinje sa radionicama dobrotske čipke i do sada obučila trideset žena iz Kotora, Tivta, Perasta, Budve i deset djevojaka iz Resurnog centra za sluh i govor „Peruta Ivanović“ Kotor. Ostvarila je uspješnu saradnju sa Opštinom Kotor u vidu izrade protokolarnih poklona kao i sa TO Kotor.

Autorica izložbe Mila Moškov se zahvalila svima koji su došli, koji je prate i podržavaju radu, te skromno kao i uvjek konstatovala „ja više govorim iglom nego riječima“.

Izložbu je otvorila etnolog, Stana Marušić, koja je kazala da se autorica izradi čipke posvetila sa ljubavlju i poštovanjem.

„Od niti Mila stvara poeziju. I od riječi. Sam naziv njene zbirke poezije „Zavičajna tuga“ ukazuje na njenu osobenost i prefinjenu misao. Isto je i sa njenim radovima, Mila koja stvara i čuva ljepotu uvela nas je u njen svijet, i na tome joj hvala“ – kazala je Marušić.

Dobrotska čipka – Izložba Punim jedrima Mila Moškov

U muzičkom djelu programa nastupila je kotorska klapa Maris.

Dobrotsku čipku veze na dva načina

-Radim tehniku na iglu, punto in aria, to je praktično šivena čipka, dakle nema svoju podlogu. Vezem i reticellu koja je preteča ove čipke, koju danas rijetko ko radi jer je jako zahtjevna. Prema pisanim dokumetima pominje se da je još 1333. godine djevojka po imenu Jelena iz porodice Drago radila reticellu čipku koju je poklanjala crkvama, ne samo u Kotoru već i u Dubrovniku. Danas je tu čipku lakše raditi jer su platna mnogo finija, kvalitetnija nego u to vrijeme, ne poznajem nikoga da se bavi tom tehnikom, kazala je Moškov za Boka News.

Podsjećamo, prije nekoliko godina Moškov je čelnicima grada izložila ideju o osnivanju festivala čipke u Kotoru…

„Dobrotska čipka govori o nama, našim precima, tradiciji, kulturi življenja, umjetničkom izrazu… Nekada se radila kao bijankarija, kao ukras odjeće ili pokućstva, a kasnije kako se moda mijenjala tako je i ona dobijala svoju drugu upotrebu, namjenu. Danas se u svijetu insistira na očuvanju tradicionalnih vještina čipkarstva, na stare zanate koje treba vratiti i uključiti u život savremenog čovjeka“ – kazala je tada Moškov za Boka News.

Više u čanku…

Uskoro prvi Katalog crnogorskih maslinovih ulja

0
Uskoro prvi Katalog crnogorskih maslinovih ulja
Maslinovo ulje – Katalog crnogorskih maslinovih ulja

“Društvo maslinara Bar organizuje izradu i štampanje prvog: “KATALOGA CRNOGORSKIH MASLINOVIH ULJA”. Svi registrovani crnogorski maslinari i uljari bez obzira kojoj maslinarskoj organizaciji pripadaju ili uopšte nisu članovi bilo koje organizacije dobro došli su da svoje maslinovo ulje predstave u katalogu. Katalog će za svakog maslinara ili uljara obezbjediti po jednu stranicu gdje će maslinar opisati svoju proizvodnju i maslinovo ulje te dodati prigodne fotografije. Za sve dodatne informacije maslinari se mogu obratiti sekretaru Dinu Mujiću na broj 069298888 ili predsjedniku Ćazimu Alkoviću na broj 069039143 ili na mail info@maslinaribar.org.

Takođe, Društvo maslinara Bar zajedno sa Prvim crnogorskim panelom za snzorsku ocjenu kvaliteta maslinovog ulja 20. decembra u restoranu Kaldrma u Starom Baru organizuje VIII tradicionalnu manifestaciju “Extra virgin olive oil party”. Na maslinarski party su svi dobrodišli.

Pozivamo maslinare da sa sobom ponesu malu bocu njihovog maslinovog ulja zapremini 0,25 l kako bi predstavili svoje ulje i bili u prilici da degustiraju druga ulja kako bi se omogućilo da svi zajedno učimo i napredujemo.

Katalog crnogorskih maslinovih ulja

Iznenađenje večeri će biti projekcija kratkog filma  “Žena iz krša” (Nevidljive heroine Crne Gore) koji je već oduševio mnogobrojnu pobliku u Crnoj Gori.

Dođite da se družimo, degustiramo vrhunska maslinova ulja, pogledam naše filmsko ostvarenje i zasladimo se palačinkama sa nutelom i maslinovim uljem. Sve aktivnosti na novogodišnjoj zabavi maslinovog ulja su besplatne i svu su dobro došli.”

“Naša priča” – Marjan Šantić i Marko Janković

0
“Naša priča” – Marjan Šantić i Marko Janković
Osmijeh uprkos bolu i hladnoći, Marko i Marjan na 5000 mnv

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje druženje sa našim planinarima – Marjanom Šantićem i Markom Jankovićem  koji će u nedjelju 03.decembra u 18 sati u Multimedijalnoj sali pričati o svojim ekspedicijama.

Biće riječi o životu i običajima autohtonog naroda Nepala, o Mongolima, Tibetancima, Kinezima, sve praćeno slajdovima i slikama  koje su sami zabilježili.

Naša priča

Kako je prošla njihova ekspedicija na Island  peak, koliko vremena je potrebno za pripremu, što sve treba od opreme – samo su neke od tema koje će Marjan i Marko rado podjeliti sa nama.

Podsjećamo, njihova zadnja espedicija bila je osvajanje najvećeg vrha Aljaske – vrh Denali.

Otvoren poziv za izlagače na Regentovom prazničnom bazaru

0
Otvoren poziv za izlagače na Regentovom prazničnom bazaru
Praznični bazar Regent

Hotel Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane preduzetnike i  male proizvođače, zanatlije, kreativce, umjetnike i udruženja umjetnika, te druge entuzijaste, da se prijave za učešće na tradicionalnom prazničnom Bazaru, koji će se održati tokom dva vikenda u decembru (16. i 17.  | 23.  i 24.), od 12.00 do 16.00 časova, ispred restorana Murano.

Za deveto izdanje božićnog Bazara hotela Regent zainteresovani se mogu prijaviti  na email adresu: dejana.vujosevic@regenthotels.com, do 4. decembra. Za učešće na Bazaru, izlagači će ove godine plaćati participaciju u iznosu od 50 eura.

Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda koji će se izalagati u komercijalne svrhe, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača, zatim jednu do pet fotografija proizvoda ili web prezentaciju proizvoda, ukoliko je ponuđač posjeduje.

Prijave je potrebno dostaviti do 4. decembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 07. decembra 2023. godine.

Menadžment hotela zadržava pravo izbora izlagača shodno kriterijumima kvaliteta proizvoda i  kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja ispunjenosti kriterijuma, menadžment će uputiti poziv odabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku.

Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, suveniri proizvodi od maslina i maslinovog drveta, te maslinovo ulje, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi i drugi proizvodi od voća), ručni radovi i suveniri, te proizvodi starih zanata.

Sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro predstaviće se prazničnim delicijama: tradicionalnim božićnim kolačima, priganicama, toplom čokoladom, kuvanim vinom, kuvanom rakijom sa medom, čajevima i drugim toplim napitcima te slanim delikatesama poput potaža od bundeve, kobasicama i prženim giricama.

Ova već tradicionalna manifestacija predstavlja idealnu priliku za izbor unikatnog novogodišnjeg poklona, koji će obradovati vaše najdraže, ali i priliku za druženje sa prijateljima i porodicom u idiličnoj prazničnoj atmosferi hotela Regent i naselja Porto Montenegro.

Kotor – osnovana Demokratska alternativa Crne Gore, predsjednik Davor Kumburović

0
Kotor – osnovana Demokratska alternativa Crne Gore, predsjednik Davor Kumburović
Foto Demokratska alternativa Crne Gore

U Kotoru je u srijedu osnovana Demokratska alternativa Crne Gore. Na Osnivačkoj skupštini izabran je Glavni odbor partije, a za prvog predsjednika izabran je dr Davor Kumburović, saopšteno je iz ove partije.

Demokratska alternativa Crne Gore djelovaće na državnom nivou, a ubrzo će pristupiti i osnivanju opštinskih odbora.

Kako 29. novembar u kulturi sjećanja na našim prostorima ima svoju simboliku, predsjedavajući skupštine dr Igor Kumburović je rekao da je ona na poseban način povezana sa temeljnim opredjeljenjima Demokratske alternative.

“Upravo je antifašizam naš ideološki temelj u suprotstavljanju svim oblicima rasizma, ksenofobije i šovinizma. Temeljna načela našeg političkog djelovanja u izgradnji Crne Gore kao građanske, multietničke, antifašističke i evroatlantske države – kako smo i naveli u predloženom Programu – jesu ravnopravnost građana, uz puno uvažavanje nacionalnih, vjerskih, etničkih, kulturnih i svakih drugih razlika. Građanin, kao nosilac suvereniteta, jeste u centru svih politika i interesovanja, „Upravo to nas i definiše građanskom partijom”, rekao je on.

Foto Demokratska alternativa Crne Gore

“U Kotoru su uvijek nastajale nove ideje. Pokazalo se da su one nakon što su ovdje sazrijevale, imale značajan uticaj na život u Crnoj Gori. Vjerujem da će i ova naša ideja presudno uticati ne samo na neophodne društvene promjene, već će u velikoj mjeri promjeniti sam stav prema političkom aktivizmu, koji je oduvijek bio vještina dostizanja mogućeg, a nažalost u našoj stvarnosti, alat za osvajanje partikularnih ili ličnih interesa”, istakao je na osnivačkoj skupštini Demokratske alternative Crne Gore, njen prvi predsjednik dr Davor Kumburović.

Naglasivši da će promjene započeti ovdje, na mjestima u kojima živimo i u kojima najbolje osjećamo posljedice pogrešnih politika.

“Mi se nismo osnovali da bi se desila puka zamjena pozicija na vlasti, što je nažalost česta situacija u Crnoj Gori. Ne. Mi želimo podršku građana da pokažemo da može drugačije, bolje i brže i bićemo partneri svima koji isto misle. Ne interesuje nas šta je bilo juče, kako su nas istorijski vjetrovi oblikovali. Ono što nas interesuje to ja ovaj trenutak sada. Danas! I zato DA, za bolje danas!”, naglasio je on.

Foto Demokratska alternativa Crne Gore

Na Skupštini je istaknuto da je na osnivanje novog političkog subjekta presudno uticalo ozbiljno promišljanje političke stvarnosti Crne Gore i politika lokalnih zajednica u kojima živimo. To kritičko promišljanje generisalo je ne samo nezadovoljstvo postojećim stanjem, već nas je suočilo sa sviješću o nedostatku demokratskog kapaciteta političkih elita i nedovoljno akcije kada je u pitanje kritičko preispitivanje i neophodnost korekcije dominantnih stavova tih subjekata. Otuda je sasvim logično da smo se odlučili da potražimo novi oblik organizovanja, baš kao što je logičan i sam naziv Demokratska alternativa. Mi smo Alternativa dosadašnjem poimanju demokratije i želimo zaustaviti svaki oblik privatizacije naše stvarnosti od strane pojedinaca, rečeno je na ovom skupu.

Nažalost, predugo smo bili zarobljeni dominacijom ličnih odnosa i “veza” na osnovu kojih su privilegovane elite upravljale većinom. Demokratska alternativa će raditi na realnim društvenim promjenama koje podrazumijevaju dominaciju demokratizovanih institucija nad politikom i ekonomijom.

UN osudio katastrofalni nastavak borbi u Gazi

0
UN osudio katastrofalni nastavak borbi u Gazi
Izrael – Palestina – sukob – foto EPA

Ujedinjeni narodi u petak su osudili “katastrofalni” nastavak vojnih operacija u Gazi te su pozvali zaraćene strane da osiguraju trajni prekid vatre.

Izraelski avioni nastavili su s bombardiranjem Gaze zbog čega su palestinski civili bježali u skloništa nakon kolapsa primirja starog tjedan dana koje je isteklo bez dogovora o produljenju.

– Novi početak neprijateljstava u Gazi je katastrofalan, rekao je Volker Turk, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

– Pozivam sve strane i države s utjecajem na njih da odmah udvostruče napore kako bi osigurali prekid vatre, na temelju humanitarnih pitanja i ljudskih prava, dodao je.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres objavio je na X-u kako žali zbog nastavka borbi te je izrazio nadu da će novi prekid vatre biti dogovoren.

– Povratak neprijateljstvima samo pokazuje koliko je važno imati pravi humanitarni prekid vatre”, rekao je.

Apelirajući na trajni prekid vatre, UNICEF je nedjelovanje u Gazi opisao kao “odobravanje ubijanja djece”.

– Trajni prekid vatre mora se provesti, rekao je novinarima putem video veze iz Gaze glasnogovornik UNICEF-a James Elder.

– Neaktivnost je u svojoj srži odobravanje ubijanja djece… Nesmotreno je misliti da će novi napadi na stanovnike Gaze dovesti do bilo čega drugog osim pokolja, dodao je.