Crnogorski vaterpolisti igraće za peto mjesto na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića pobijedili su večeras u Zagrebu, u razigravanju za palsman od petog do osmog mjesta, selekciju Rumunije 18:11.
Crnogorska reprezentacija je, nakon lošeg početka i vođstva Rumunije od 3:0, do kraja prve četvrine preokrenula na 4:3, na polovini meča bilo je 9:6, a u finišu treće 13:7.
Razlika je u finišu meča iznosila i sedam pogodaka (17:10), koliko je i bilo na kraju.
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Đuro Radović sa četiri, Miroslav Perković postigao je tri, a po dva gola Konstantin Averka, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Dušan Matković i Vasilije Radović.
U strijelace se jednom upisao i Aljoša Mačić.
U rumunskoj selekciji najbolji je vio Vlad-Luka Georgesku sa tri gola.
Crna Gora će za peto mjesto igrati u utorak sa Grčkom, koja je u razigravanju slavila protiv Srbije 12:10.
Istog dana na programu su finalni i meč za treče mjesto.
Muška rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je danas u Minhenu od Islanda 31:30, u utakmici drugog kola C grupe Evropskog prvenstva u Njemačkoj.
Crnogorski rukometaši tim porazom, drugim na šampionatu, ostali su bez šansi za nastavak takmičenja.
Izabranici selektora Vladimira Šole imali su posljednji napad i priliku za izjednačenje, ali je šut Vuka Borozana islandski golman Bjergvin Pal Gustavson odbranio.
Odlučujući pogodak za pobjedu postigao je Gisli Kristjanson 46 sekundi do kraja.
Prethodno je, kod neriješenog rezultata (30:30), Crna Gora imala napad za vođstvo, ali je Luka Radović zbog pogrešne izmjene isključen 88 sekundi prije kraja.
Crna Gora, bez povrijeđenog Arsenija Dragaševića, u osmom minutu vodila je 4:3, a bila je u vođstvu i u 56. minutu (29:28).
Odigrala je dobar meč i pružila snažan otpor Islandu, koji je u 16. minutu imala prednost od pet golova (10:5).
Vodio je i u nastavku, imao početkom drugog poluvremena prednost od tri gola, ali je finiš donio neizvjesnost i dramu, u kojoj je Island imao više sreće.
Najefikasniji u pobjedničkom timu Omar Ingi Magnuson sa sedam, dok je gol manje postigao Eldi Vidarson.
U crnogorskoj selekciji, na čijem se golu ponovo istakao Nebojša Simić, Vuko Borozan postigao je pet, a po gol manje Nemanja Grbović i Vasilije Kaluđerović.
U drugom meču te grupe, u 20 sati i 30 minuta, rivali će biti Srbija i Mađarska.
Nacionalna turistička organizacija (NTO), u okviru projekta udruženog marketinga Evropske komisije za putovanja (ETC), uspješno je realizovala kampanju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kanade pod sloganom Essential Balkans – The Ultimate Balkans Experience.
ETC kao neprofitna međunarodna organizacija okuplja nacionalne turističke organizacije Evrope i ima ulogu promocije evropskog turizma, a u okviru svojih aktivnosti sprovodi program udruženog marketinga više izabranih zemalja članica, koji je kofinansirala Evropska komisija (EK).
Kampanja u kojoj je učestvovala NTO, realizovana je u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije i Udruženjem dolaznih turističkih agencija Rumunije, od kraja jula do kraja decembra prošle godine i napravila je značajne korake u zajedničkoj promociji Crne Gore, Srbije i Rumunije na tržištima Sjeverne Amerike i Kanade.
“U okviru projekta organizovano je više poslovnih radionica, prezentacija destinacije u Njujorku, Bostonu, Denveru, Delaveru, Kaliforniji, Portlandu, Čikagu, Los Anđelesu, Sijetlu, En Arboru, Montrealu, Halifaksu, Otavi, Torontu i mnogim drugim američkim i kanadskim gradovima”, navodi se u saopštenju.
Takođe, među brojnim marketinškim aktivnostima, organizovano je učešće na godišnjoj konferenciji najvećeg udruženja turoperatora SAD USTOA kao i na događaju Limitless Travel, na kojem je video prezentacija o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji gledalo preko 300 američkih agenata za luksuzna putovanja. Pored toga, promotivne aktivnosti obuhvatile su promociju putem flajera, brošura, postera i reportaža.
Direktor New Deal Europe, britanske agencije koja je sprovela kampanju, Tine Murn, kazao je da je zadovoljan ostvarenim rezultatima marketinške kampanje Essential Balkans – The Ultimate Balkans Experience.
“Uprkos ambicioznom programu i uskom vremenskom okviru, oduševljeni smo što možemo da izvijestimo da brojne sjevernoameričke turističke kompanije sada razmatraju ove tri destinacije i širi Balkan, za svoje buduće programe. Za Crnu Goru možemo reći da je najpoznatija i najpopularnija među ove tri zemlje. Dok su druge dvije više poznate operaterima riječnih krstarenja, Crna Gora je popularna među ljubiteljima morskih krstarenja, avanturistima, operaterima luksuznih putovanja”, kazao je Murn.
On je naveo da su ljudi bili oduševljeni koliko toga Crna Gora ima da ponudi s obzirom na svoju veličinu, posebno kada su pričali o broju UNESCO-vih lokacija, nacionalnim parkovima, raznolikosti terena, veličini vinograda i raznolikosti ponude – vide je kao nevjerovatnu priliku.
“Svi vole ideju o prekograničnim programima sa susjednim zemljama, posebno u okviru programa Essential Balkans, sa Srbijom i Rumunijom u ovom slučaju. Čvrsto vjerujemo da je nastavak i rast ovog programa suštinski važan kako bi se ostvario njegov puni potencijal i podigla svijest o destinaciji i svim mogućnostima koje pruža. Zahvaljujemo se svim našim partnerima i saradnicima na podršci u realizaciji ove uspješne kampanje”, kazao je Murn.
Uz sve to, u okviru online poslovne radionice, predstavnici NTO i crnogorske turističke privrede su održali brojne sastanke sa turoperatorima tokom kojih su imali priliku da predstave turističku ponudu zemlje, ističući njenu jedinstvenu ljepotu, koja se ogleda u raznolikosti i pruža brojne mogućnosti za odmor. Predstavnici turoperatora su poručili da su inspirisani da promovišu Crnu Goru, ocijenivši da je veoma zanimljiva destinacija na tržištu Sjeverne Amerike.
U radionici pored NTO, učestvovalo je 14 predstavnika crnogorske turističke privrede: hotel Maestral, hotel Avala, Gulliver Montenegro, Nikki Beach, Talas M, Cosmopolitan, MTS, Nikena Eco Advanture, Monte Vista, Vivid blue, Chedi, VOCO, Bocatto i Dukley.
NTO će nakon ove uspješno realizovane kampanje, intenzivirati promotivne aktivnosti na tržištu SAD-a. Tako će u cilju profilisanja Crne Gore kao visoko kvalitetne atraktivne i raznolike cjelogodišnje turističke destinacije, NTO u saradnji sa turističkom privredom, prvi put učestvovati na sajmu New York Travel Show, koji se održava u Njujorku 27. i 28. januara.
Crnogorski rukometaši na startu Evropskog prvenstva izgubili su od ekipe koja nije pokazala da je kvalitetnija i sada moraju da se “vade” protiv prvog favorita grupe C – Islanda, šestoplasirane selekcije sa prethodnog kontinentalnog šampionata.
“Lavovi“ su protiv Mađarske propustili ogromnu šansu da uzmu makar bod jer su imali napad za remi. Prethodio mu je tajm-aut tokom kojeg je selektor Vlado Šola pozvao akciju sa dva pivota, zaboravivši da je ostao samo sa jednim nakon isključenja Vuka Lazovića.
Potom se konsultovao sa Brankom Vujovićem, koji je preuzeo odgovornost, ali mu je udarac odbranio Krištof Palašič – Mađarska je slavila 26:24 i dovela ,,crvene“ u situaciju da večeras od 18 sati u “Olimpijskoj dvorani“ u Minhenu igraju meč ,,biti ili ne biti“, utakmicu koja će pokazati od čega su satkani.
Poraz ostavlja Šolinu ekipu bez šansi za jedno od dva mjesta koja vode u glavnu rundu, dok bi remi produžio nadu pred okršaj sa Srbijom u utorak, ali ne bi zavisili samo od sebe.
U okviru programa proslave Dana hrvatskog naroda u subotu je u Tivtu održana je svečana Akademija i koncert, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Ministar obrane RH, Ivan Anušić i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima.
“Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori”, poručio je ministar Goran Grlić Radman.
Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da “nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske. Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu”.
Svečana akademija – foto N. Dončić
Predsjednik HNV-a CG Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.
Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori “činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.
“Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno sa crnogorskom zastavom. To je danas realnost.To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu”, dodao je.
U muzičkom dijelu programa nastupili su duo Doris Deković i Dora Štampić, Tamburaški sastav Kvinta i Klapa Kaše.
U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije
Aerodromi Crne Gore su tokom prošle godine poslovali bolje nego 2022, saopštio je izvršni direktor kompanije, Vladan Drašković, koji očekuje da će biti u plusu devet miliona EUR.
Aerodromi CG, ipak, ni prošle godine nijesu dostigli promet putnika iz 2019. godine.
“Za 11 mjeseci poslovanja bruto prihod je 42 miliona EUR, 35 odsto veći nego u istom period prethodne godine, što je efekat rasta broja prevezenih putnika. Očekujemo da će naš operativni rezultat u 2023. godini (EBITDA) preći 11 miliona EUR, dok će očekivana dobit biti oko devet miliona”, kazao je Drašković Pobjedi.
On je dodao da su oba aerodroma od 1. januara do 17. decembra prošle godine opslužila 2,45 miliona putnika, što je 31 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine i na nivou od 94 odsto u odnosu na 2019.
Aerodrom Podgorica je opslužio 1,6 miliona putnika, 32 odsto više nego prošle i 28 odsto više nego 2019. godine, a aerodrom Tivat 840 hiljada, što je 30 odsto više u odnosu na 2022. i 62 odsto od 2019. Drašković je da su oba aerodroma ljeti povezana sa 40 destinacija.
“U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije”,rekao je Drašković i dodao da su preliminarne najave za ovogodišnju ljetnju sezonu ohrabrujuće i biće izvjesnije u martu, podsjećajući da odluke o rutama donose avio-kompanije.
On je naveo da ih u tome opredjeljuje niz faktora kao što su dostupan kapacitet, planirana dinamika servisa, ukupna atraktivnost destinacije, ukupna potrošnja putnika.
Odgovarajući na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja sa aerodromima ili da to radi koncesionar, Drašković je naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da “moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana”.
“Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije”, rekao je Drašković.
On je dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.
“Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima”, poručio je Drašković.
Ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović, je nedavno za Pobjedu ocijenio da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi. Radulović je podsjetio da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti, kao i da u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje.
Drašković je naveo da se višegodišnjim odlaganjem donošenja odluke o modelu budućeg razvoja, došlo u situaciju da “kapaciteti na oba aerodroma sve teže obezbjeđuju adekvatnu osnovu za kvalitetan način opsluživanja rastućeg obima saobraćaja”.
Drašković je naveo da je po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme na kraju novembra prošle godine u Aerodromima CG ima 811 zaposlenih, koji su, kako kaže, redovno primali zarade i za koje su uredno izmirivani porezi i doprinosi. On nije precizirao koliko je zaposlenih sa ugovorima na određeno ili sa drugim vrstama ugovora.
“U toku su pregovori sa sindikalnim organizacijama u okviru kojih nastojimo da, izmjenama kolektivnog ugovora, zajednički ojačamo ukupnu stabilnost našeg poslovnog sistema”, dodao je Drašković.
On nije odgovorio na pitanja kolika je prosječna plata u kompaniji, hoće li ove godine doći od uvećanja plata, te da li ima viška zaposlenih.
Protesti u Izraelu Foto: Alexandre Meneghini / REUTERS
Nekoliko hiljada prosvjednika u Tel Avivu pozvalo je na ostavku premijera Benjamina Netanyahua, optužujući njegovu vladu da ne čini dovoljno kako bi vratila kući taoce koje Hamas još drži u Pojasu Gaze.
Protest je održan uoči obilježavanja 100 dana od početka rata u Gazi, izazvanog najgorim masakrom u povijesti Izraela koji su 7. oktobra izveli Hamas i druge ekstremističke skupine.
Ubili su oko 1200 ljudi u izraelskim kibucima u blizini Gaze i oteli oko 240 ljudi.
Izrael je odgovorio zračnim napadima na Gazu i kopnenom ofenzivom. Tijekom prekida vatre u studenome, 105 talaca je oslobođeno u zamjenu za 240 palestinskih zatvorenika, ali od tada je bilo malo znakova nade za obitelji onih koji su zatočeni.
Blizu 24.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj kampanji u svrhu eliminacije Hamasa iz Gaze, prema zdravstvenim vlastima koje kontrolira Hamas.
Netanyahuova popularnost je pala nakon masakra 7. oktobra, a izraelska javnost ga je optužila da nije dovoljno pripremio snage sigurnosti za takav napad.
Ljudi su također izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv Netanyahua i u drugim izraelskim gradovima u subotu navečer, među kojima u Haifi i Caesareai, prema izvješćima izraelskih medija.
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan - foto Mediabiro
1 od 8
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Ristić: Kotorski koncerti i manifestacije okupile oko 100.000 posjetilaca za vrijeme praznika
Nakon uspješno organizovanih novogodišnjih koncerta kada su u Kotoru nastupile regionalne zvijezde Severina i Dino Merlin, praznična euoforija u ovom gradu se nastavlja. Sinoć je na prazničnom pazaru na Gradskoj rivi nastupila Goca Tržan sa svojim bendom i uveselila veliki broj posjetilaca. Brojni stari hitovi kao i oni nešto noviji pjevali su se u Kotoru uz kuvano vino, i brojnu gastronomsku ponudu koja se mogla naći na prazničnim kućicama ispred Starog grada.
Prema riječima direktora Turističke organizacije (TO) Kotora Jovana Ristića jako su zadovoljni kako je protekla proslava Nove godine u Kotoru, a kako je kazao Kotorske zimske fešte, dvomjesečna manifestacija, okupila je veliki broj turista ali i uveselila lokalno stanovništvo svojim raznovrsnim sadržajem.
“Kada govorimo o koncertima i manifestacijama koje smo organizovali, prema našim informacijama na istima je prisustvovalo oko 100.000 posjetilaca, što je negdje u skladu sa onim što smo planirali”, kazao je on i dodao da će krajem januara uraditi presjek noćenja koji je realizovan u toku praznika.
Kotor – Winter fest- Koncert Goce Tržan
Uvijek energična i zabavna Goca Tran kazala je da je nakon dužeg vremena Novu godinu proslavila u krugu prijatelja, neradno.
“Imam puno prijatelja u Kotoru i generalno u Crnoj Gori, tako da ja sam “ođe kao svoj na svome”. Sinoć smo imali divan koncert u Podgorici, ljudi generalno dolaze na moje koncerte jer znaju da su to mjesta gdje mogu očekivati dobru energiju, dobro zezanje i opuštenu atmosferu”, istakla je ona.
Kotor – Winter fest
Kako se pored pjevanja oprobala i u novinarskom poslu, Goca je kazala da je to nešto o čemu je oduvijek maštala. Dodala je da su joj svi sagovornici do sada podjednako dragi i zanimljivi na svoj način.
“Bilo mi je zanimljivo da jednom ja podijelim svoje stavove, i da u svojoj emisiji pričam bez ograničenja. Uvijek se očekuje da se u emisijama priča o nekim aktuelnim događajima, a za mene je život uvijek aktuelan. Živimo u svijetu koji je negdje pun informacija, a sve su manje više dezinformacije”- rekla je ona.
Kotor – Winter fest- Koncert Goce Tržan
Goca Tržan je svojim nastupom u Kotoru još jednom dokazala da je majstor za dobre zabave, raspjevane nastupe koji uvijek okupe publiku različite dobi kao što je to bio slučaj sinoć u Kotoru. Ni jako niske temperature nisu spriječile brojnu publiku da pjeva u glas hitove iz doba Tap 011 kao i Gocine novije numere.
Ovo nije kraj Kotorskih zimskih fešti, poručio je Jovan Ristić.
“Danas jedan veliki dio naših sunarodnika proslavlja Novu godinu po Julijanskom kalendaru,a ovo je jedan jako značajan datum za Kotor, kada su mošti Svetog Tripuna donešene u naš grad prije tačno 1.215 godina. Opet je Kotor grad zbližavanja i susreta i naravno, grad dobrog provoda. Sledećeg vikenda nastupa Milan Nikić, zatim koncert grupe Toć, dok će Adi Šoše nastupiti 3. februara. Zimske fešte će se produžiti, tako da će 10. februara nastupiti Stela Rade”, kazao je on.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, digitalne tehnologije, istorije i knjiga za djecu.
Vjerovatno nijedna knjiga u XX vijeku nije podstakla toliko polemika i pokazala toliko različitij lica kao Knjiga nespokoja Fernanda Pesoe. Zbog svoje fragmentarnosti ovo djelo se neprestano slaže i preslaže, pokazujući uvijek neku drugu dušu, a zanimljivo je da se to događa upravo sa knjigom autora toliko želio da se približi sveopštoj različitosti Kosmosa. Pesoa je ovu knjigu koncipirao kao svoje životno djelo. Ona se, kako je sam autor tvrdio, usmjerava na autobiografiju bez činjenica, na društveni život modernog razlučenog subjekta koji zbog svoje univerzalnosti iskustva može biti i svačiji i ničiji. Izdavač je Dereta.
Nastanak još jednog holivudskog remek-dela proslavljenog glumca Tom Henksa roman je o snimanju višemilionskog superherojskog akcionog filma sa velikim zvijezdama i stripovima koji su ga inspirisali. Komično, dirljivo i inspirativno napisana knjiga koja nam istovremno govori o promjenama u Americi i američkoj kulturi od Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Po povratku iz rata 1947. godine umorni vojnik upoznaje svog 5-godišnjeg nećaka. Godine 1970, taj isti nećak crta andergroud stripove. Dugo godina nakon toga te stripove će otkriti komercijalno uspješan režiser i ideja za film je rođena. Izdavač je Laguna.
Knjiga Veličanstveni Poskokovi Ante Tomića nije nastavak Čuda izPoskokove Drage, kako se na prvi pogled čini, ali Poskokovi su ponovo glavni junaci priče, i to onaj dio familije koji se davno odselio u Zagreb. Ante Tomić filmski razvija priču o bogatim ali zlim muškarcima koji su moćnici i koji ne prezaju ni od čega da ostvare snove o apsolutnoj moći. U svom stilu, precizno i cinično i skidajući sloj po sloj on otkriva prozaične, mizerne živote novokomponovanih džet-set ekipa, a u stvari, najobičnijih provincijalaca i mediokriteta kamufliranim trenutnom slavom i osjećajem nadmoći. Izdavač je Rende.
Zbornik radova Miloša Miloševića knjiga je kojom se obilježava 10-godišnjica od smrti uglednog istoričara, naučnog i kulturnog radnika Miloša Miloševića. U ovom zborniku čitamo o prilozima za monografiju Vicka Bujovića, o prilozima trgovačkim vezama bokeljskih pomoraca sa mletačkim tržištem, o razvoju pomorstva Dobrote i Ljute s početka 18. vijeka, o nosiocima privrede Perasta, Dobrote i Kotora u 18. vijeku, o pomorskoj privredi Stoliva, o bratovštini Sv. Duha u Kotoru, i mnogo toga još.
Digitalni rubikon Olivera Subotića knjiga je koja na pregledan i svima razumljiv način opisuje nastanak, razvoj i opasnosti vještačke inteligencije. Autor ističe da nije glavni problem na koji ćemo način u tehničkom smislu izvesti opservaciju vještačke inteligencije, koliko pitanje da li smo uopšte spremni da nešto konkretno uradimo na tom polju. Osnovna nedoumica nije, dakle, u kojoj mjeri je čovjek sposoban da uoči razmjere ovih tendencija već da li je spreman da učini napor kako bi ih oblikovao. Veliko je pitanje da li savremeni čovjek ima odlučnosti da pobijedi u onome što ga neminovno očekuje. Izdavač je Biblio.
Grci – Celokupna istorija je sjajno djelo višedecenijskog istraživanja istoričara R. Bitona. Nastankom Atine i Sparte položen je temelj onoga što danas zovemo naukom, umjetnošću, politikom i pravom. Istorija duža od tri milenijuma prati Mikenjane bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, zatim osnivanja grčkih polisa, dramatična evroazijska osvajanja Aleksandra Velikog i pobožne Vizantince, sve do današnje grčke dijaspore koja cvjeta na pet kontinenata. Izdavač je Laguna.
Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Svečana Akademija Bokeljske mornarice - foto M.D. P. Boka News
1 od 12
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Izlaganje Slavka Dabinovića
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Sa svečane akademije
Zbor Sv. Tripuna pjevao Himnu
Mali admiral recitovao Ode
Zbor Sv. Tripuna
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Sa svečane akademije
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Mali admiral - Vukašinović
Održavanjem svečane akademijeu Crkvi sv. Duha i potpisivanjem Sporazuma o saradnji Bokeljske mornarice Kotor sa podružnicama Tivat i Herceg Novi i sa hrvatskim bratovštinama Bokeljske mornarice 809 iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba, nakon 78 godina 13. januar ponovo dobija značaj koji, kao važan istorijski datum i zaslužuje u novijoj istoriji Bokeljske mornarice. To je dan, kada su, po predanju, u Kotor iz Male Azije pristigle mošti Sv. Tripuna, zaštitnika Grada.
-Osobito nam je zadovoljstvo biti danas u Kotoru danas, 13. siječnja, na Dan Karika, kada se prenose moći Sv. Tripuna. U gradu smo, na mjestu koje je izvorište ove tradicije, koja je neraskidivo povezana s Katoličkom crkvom i koju su naši preci prenijeli u Republiku Hrvatsku, gdje se zadržala više od 150 godina.
Ova akademija je posebno svečana za nas sve zajedno, jer je potpisan Sporazum o suradnji između hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice i kotorskih podružnica. Okrenuli smo novi list u povijesti ove 12-vjekovne tradicije. Pun sam emocija, dužni smo zajedno čuvati, njegovati, prenijeti ovu tradiciju koja je prepoznata i kao važna za Svjetsku baštinu. Vjerujem da ćemo ubuduće u što više trenutaka koji nam dopuštaju, s obzirom i na naše proslave u Republici Hrvatskoj i ovdje, biti zajedno potopra jedni drugima i čuvati bit ove tradicije, a to je proslava Tripundanskih svečanosti, da ćemo svjedočiti o slavnoj prošlosti Bokeljske mornarice. Važno je da zajedno ustrajemo u očuvanju ove tradicije, da budemo tu na ponos naših predaka i naših potomaka, kazao je za Boka News Luka Perković, predstavnik Splitske bratovštine Bokeljske mornarice. Pored njega, Sporazum o saradnji sa kotorskom matičnom organizacijom i sa njenim podružnicama u Tivtu i Herceg Novom, kao i Protokol o nastupima, potpisali su Mladen Schubert, predstavnik bratovštine u Rijeci, Vladimir Vanja Pasković iz Pule i Timor Šatara, predsjednik bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu.
Izlaganje Slavka Dabinovića
Razmatrajući status Bokeljske mornarice u kontekstu značaja 13. januara i Tripundanskih svečanosti, a Denis Vukašinović, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor ističe da je ovo ključni datum u povjesti Kotora i Boke, označavajući dolazak moći Sv. Tripuna i utemeljenje njegove zaštitničke uloge Grada. Naglasio je da su kroz vjekove građani Kotora, crkovne i svjetovne vlasti uz Bratovštinu kotorskih mornara, te u XIX stoljeću, promjenom naziva (Bokeljska mornarica), svečano obilježavali ovaj datum, zajedno sa 3. februarom, Danom mučeništva Sv. Tripuna, kao svoje najvažnije blagdane i svečanosti. Osvrnuo se na brojne zapise istoričara poput Miloša Miloševića, Antuna Dabinovića, Slavka Mijuškovića, Antuna Sbutege i drugih, koji zaključuju da je Mornarica zasigurnona ovom prostoru bila prisutna i prije 809. godine.
Vukašinović se osvrnuo na istorijski period nastanka Bratovštine, istakao njene privilegije u doba Mletačke republike, promjene nastale tokom austrijske vladavine i privremene ruske vlasti u Boki, kada je dekretom ruskog cara 1811. godine Bratovština bokeljskih mornara bila ugašena, te potsjetio na održavanje tradicije i u vrijeme privremene uprave dviju vlada – Boke i Crne Gore (1813/14. godine). Tokom Druge austrijske vladavine Mornarica se formalno obnavlja, zatim je ukidaju, pa opet obnavljaju donošenjem novog Statuta 1859. godine, kada ona gubi vojnu ulogu i funkcioniše kao memorijalna organizacija pod imenom „Plemenito tijelo Bokeljske mornarice“.
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
-13. januar je svakako u fokusu, jer brojni dokumenti potvrđuju održavanje Skupštine Bokeljske mornarice na pomenuti dan i trajali su do 1946. godine. Pored izbora Malog admirala, danas nakon 78 godina, privrženi osnovnim načelima i tradiciji, novoizabrano rukovodstvo Bokeljske mornarice Kotor dodatno revitalizuje značaj 13. januara time što vrši izbor časnika i dočasnika Bokeljske mornarice, što do sada nije bio slučaj. Pridajući značaj 13. januaru, najznačajnijem danu za Bokeljsku mornaricu, odlučilo smo se da baš na ovaj dan sa podružnicama Tivat i Herceg Novi potpišemo Sporazum o saradnji, te da nakon toga svi zajedno potpišemo Sporazum o saradnji sa hrvatskim bratovštinama Bokeljske mornarice 809 iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba, koje su do raspada države SFRJ takođe bile podružnice. Ovo je važan istorijski dan za Mornaricu, čestitam svim predsjednicima podružnica i bratovština na postignutom uspjehu, te se nadam da ćemo ubuduće graditi knstruktivnu, stabilnu i plodonosnu saradnju, gdje će nam jedini interes biti očuvanje tradicije Bokeljske mornarice i napredak u radu naših organizacija.
Mali admiral recitovao Ode
U proteklom periodu Bokeljska mornarica je održavala svečanu akademinju 25. juna, dan uoči Dana Bokeljske mornarice (26. jun), ali je Skupština Mornarice u septembru prošle godine donijela odluku o održavanju svečane akademije 13.januara.
Stara slava ovoga datuma vraćena je nakon 1215 godina od donošenja moći Sv. Tripuna u Kotor i nakon 561 godine od donošenja prvog Statuta Bratovštine Bokeljskih mornara (1463. godine), uz Himnu i Kolo Bokeljske mornarice, koje je pod upravom dirigentkinje Anđele Homen, horski izveo Zbor Svetoga Tripuna. Mali admiral Josip Vukašinović odrecitovao je „Odu“ koju je 1924. godine spjevao Krsto Marković, član BM. Knjižničar Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Slavko Dabinović izložio je istorijski osvrt pod naslovom „Vojna uloga Bokeljkske mornarice tokom povijesti“, koji je muzikom „začinila“ pijanistkinja Vladana Kostić.
Zbor Sv. Tripuna
Zahvalnost pojedincima i zajednici
Predsjednik Denis Vukašinović uručio je povelje – zahvalnice: počasnom kapetanu Srećku Pilastru, dugogodišnjem sekretaru Antonu Vukićeviću, jednom od najboljih kolovođa Zlatku Mračeviću, Vladimiru Jokiću, predsjedniku Opštine (Nebojši Ševaljeviću, potpredsjedniku), Maji Mršulji ispred Skupštine Opštine, don Robertu Tonsatiju ispred Kotorske Biskupije, Jovanu Ristiću ispred Turističke organizacije, Ljubu Radoviću, predstavniku Luke Kotor, te Jošku Katelanu, arhivisti Državnog arhiva Kotora.
