HTZ pokreće kampanju “Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!”

0
HTZ pokreće kampanju “Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!”
Hvar – foto Hina

“Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!“ nova je kampanja Hrvatske turističke zajednice (HTZ) koju će za domaće tržište provoditi od sredine rujna do sredine studenoga s ciljem promocije održivih putovanja po zemlji u posezoni, izvijestili su iz HTZ-a.

Treći je to nastavak kampanje “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“ kojom HTZ zadnje dvije godine promovira ponudu ruralnih krajeva u posezoni, a ove godine, ističu iz HTZ-a, zajedno s partnerima odlučili su je posvetiti održivosti.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić podsjeća pritom da su u prvoj kampanji 2021. u središtu promocije bile manje poznate destinacije, dok je to sada održivost  lokacije, proizvodi i usluge koje čine važan dio sve traženijih održivih putovanja, a koja podrazumijevaju brigu o okolišu, destinacijama i lokalnom stanovništvu.

Ti ciljevi usklađeni su sa Strateškim marketinškim i operativnim planom hrvatskog turizma.

Kampanja ima osam tematskih video priloga s istaknutim primjerima održivog turizma u Hrvatskoj, a prijedloge destinacija i lokacija dao je i sustav turističkih zajednica, vodeći računa i o načelima poput optimalnog korištenja resursa okoliša, očuvanja prirodne baštine i bioraznolikosti, poštivanja društvene i kulturne autentičnosti zajednice, provođenja ekološko edukativnih akcija, uvođenja čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika prijevoza i dr.

Video prilozi su o Hvaru, Lastovu, Lici, Malom Lošinju, Međimurju, Istri, središnjoj Hrvatskoj i Papuku.

Iz HTZ-a poručuju da su svi, od pojedinaca preko velikih objekata i destinacija do javnih ustanova postali svjesni(ji) važnosti brige o okolišu te da se tu još uvijek može učiniti mnogo.

Brazilska mornarica zaplijenila rekordnih 3.6 tona kokaina

0
Brazilska mornarica zaplijenila rekordnih 3.6 tona kokaina
Droga zaplijenjena

Brazilska mornarica priopćila je danas da je zaplijenila 3.6 metričkih tona kokaina na brodu u blizini obale sjeveroistočne savezne države Pernambuco, u najvećoj pojedinačnoj zapljeni droge na moru u Brazilu.

Mornarica je priopćila da je zarobila mali motorni čamac koji se koristio za prijevoz ljudi i tereta duž obale, s pet članova posade, koji je išao prema Africi. Brod je dovukao patrolni brod u luku Recife.

#AgenciaMarinha | Ação interagências entre a #MarinhaDoBrasil e a @policiafederal resultou na apreensão de 3,6 toneladas de cocaína hoje, na costa de Pernambuco. Essa foi a maior apreensão de cocaína realizada no mar brasileiro.

Zapljena je uslijedila nakon niza operacija mornarice u borbi protiv transporta droge na obali zemlje.

Prema podacima mornarice, od 2020. godine zaplijenjeno je više od 17 tona kokaina, 4.3 tone hašiša, 695 tona cigareta, 113.34 tone ribe, 14 tona marihuane i 3146 kubnih metara drva.

Azerbajdžan nastavlja operaciju u Karabahu, uprkos upozorenjima

0
Azerbajdžan nastavlja operaciju u Karabahu, uprkos upozorenjima
Borbe u Nagorno Karabahu
Foto: Azerbajdžansko ministarstvo obrane / Reuters

Azerbajdžan je salpštio da se vojna operacija u Nagorno Karabahu, regiji pod kontrolom Armenaca – uspješno nastavlja unatoč pozivima svjetskih sila i čelnika UN-a na zaustavljanje krvoprolića.

Vojne mjere “uspješno se nastavljaju” uništavanjem oružja i vojne opreme u toj regiji, objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane na platformi Telegram.

Separatističke armenske vlasti u Karabahu rekle su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak. Azerbajdžan je objavio da je na područjima Karabaha pod njihovom kontrolom dvoje poginulih. Stanovnici nekih sela evakuirani su, a Azerbajdžan je poručio da su otvoreni “humanitarni koridori” za evakuacije.

Planinski Karabah na jugu Kavkaza međunarodno je priznat kao azerbajdžanski teritorij, ali njegovim dijelom upravljaju separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina. Armenija tvrdi da u toj regiji nema njezinih vojnih snaga.

Turska potpora Azerbajdžanu

Turski predsjednik Erdogan dao je potporu azerskoj vlasti, a Rusija je pozvala sukobljene strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva te se vrate provedbi sporazuma o prekidu vatre.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.

Potpora SAD-a i Francuske Armeniji
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na “trenutni prekid borbi” nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.

Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da “odmah prekine vojne akcije” i deeskalira situaciju. Pašinjanu je kazao kako Armenija ima punu podršku Washingtona.

Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog ilegalne i neopravdane operacije Bakua u Nagorno Karabahu.

Rat u državi koja to nije
Armenija je zauzela velike dijelove Nagorno Karabaha u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., okončanom primirjem uz rusko posredovanje. Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.

Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan. Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022.

Izlet edukativnog karaktera za učenike kotorskih škola koji su nastupili na Zimskom kotorskom karnevalu

0
Izlet edukativnog karaktera za učenike kotorskih škola koji su nastupili na Zimskom kotorskom karnevalu
Perast – Boka Kotorska – foto Boka News

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor će organizovati izlet brodom do Perasta za učenike kotorskih škola koji su nastupili na tradicionalnom Zimskom kotorskom karnevalu 2023. godine. Izlet je podsticaj za učenike koji su izašli na karneval i podržali ovu viševjekovnu manifestaciju.

Tradicionalni Zimski kotorski karneval je manifestacija po kojoj je naš grad prepoznat. Zadovoljstvo nam je što je i ove godine veliki broj učenika u saradnji sa svojim nastavnicima i upravom škola kreirao karnevalske maske i sa istima nastupio u povorci. Učenici povorci daju posebnu energiju i što je najvažnije, svojim učešćem potvrđuju da prepoznaju značaj tradicije i očuvanja iste.

Kulturni centar, kao organizator ove tradicionalne značajne manifestacije, još jednom želi da zahvali svim sugrađanima i gostima koji su učestvovali na karnevalu, a posebno učenicima kotorskih škola. S tim u vezi ovaj izlet edukativnog karaktera ima za cilj druženje, ali i upoznavanje sa tradicijom. Prolazeći Dobrotu, obilazeći Gospu od Škrpjela, a vraćajući se preko Stoliva i Prčanja, učenici će imati priliku da sa mora još jednom sagledaju bogato kulturno naslijeđe našeg zaliva, ali i da se upoznaju, druže i možda razviju nove ideje za nastupajući tradicionalni Zimski karneval 2024.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor će se truditi da i u narednoj školskoj godini pripremi mnoštvo edukativno-kreativnih programa za djecu i podsjeća da su vrata Kulturnog centra širom otvorena za sve kreativne učenike i njihove ideje.

Herceg Novi – nastavak intenzivnih aktivnosti na sanaciji putne infrastrukture

0
Herceg Novi – nastavak intenzivnih aktivnosti na sanaciji putne infrastrukture
Foto Opština HN

Herceg Novi – Više dionica i puteva u naseljima Gomila, Prijevor, Mojdež, Ratiševina i Sušćepan biće asfaltirano tokom naredne godine, a već sledećeg mjeseca će početi radovi u Igalu i na Savini: sanacija trotoara u ulici V crnogorske brigade, sanacija i asfaltiranje ulice Sava Ilića, te sanacija ulice Braće Grakalića. Cilj je, kako je više puta do sada isticano, ulagati u razvoj šireg gradskog ali i prigradskog dijela kao i zaleđa.

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandar Kovačević obišli su jutros više lokacija na kojima će tokom sledeće godine biti izvedeni asfalterski i betonski radovi na putnoj infrastrukturi.

“Obezbijediti kvalitetnu infrastrukturu, sanacijom ili rekonstrukcijom, predstavlja veoma važan preduslov za razvoj svih djelova naše opštine, a samim tim i poboljšanja uslova života građana. Plan je da se tokom sledeće godine izvedu radovi na više lokacija, među kojima su dio puta Sušćepan-Ratiševina, Prva sušćepanska ulica, put do sela Andrići, Vinogradska ulica u Sutorini, stari put za Dubrovnik, put za Prijevor i prema crkvi Sv. Gospođe, put u Bajkovini, dva kraka u Trebinjskoj ulici, kao i sanacija puta u naselju Beci.

Svakako, u saradnji sa mjesnim zajednicima i građanima ćemo zasigurno realizovati još projekata sanacije lokalnih puteva. Prioritet lokalne samouprave ostaje poboljšanje infrastrukture”, poručio je potpredsjednik Konjević tokom jutrošnjeg terenskog obilaska i podsjetio da je u toku i asfaltiranje dionice od Porobića do filter stanice u Mojdežu.

Već narednog mjeseca započeće sanacija trotoara u ulici V crnogorske brigade, sanacija i asfaltiranje ulice Sava Ilića, te sanacija ulice Braće Grakalića na Savini.

Međunarodni filmski festival Uhvati film Kotor od 22. do 24. septembra

0
Međunarodni filmski festival Uhvati film Kotor od 22. do 24. septembra
Fimski festival

Pored projekcija 20 kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, publika će moći da pogleda i regionalna filmska ostvarenja na ovu temu kao i jedan domaći film, od 22. do 24. septembra u Kotoru.

Festival počinje projekcijom filmova i predavanjem psihološkinje Olivere Marković u kotorskoj Gimnaziji na temu : “Vršnjačka podrška- I meni je važno”.  Festivalski program nastavlja se segmentom “Uhvati filmić” u Osnovnoj školi”Savo Ilić” . Učenici će pogledati animirane filmove na temu inkluzije, a na istu temu radionicu i razgovor sa učenicima imaće glumica Branka Otašević . U petak u popodnevnim satima počinje Radionica fotografije “Mijenjamo perspektivu” koju tokom festivala vodi fotograf Duško Miljanić. Na svim digitalnim platformama Festivala moći ćemo da pogledamo radove polaznika.

U petak veče, tokom svečanog otvaranja biće otvorena izložba fotografija Invisible Lives, a održaće se i panel diskusija “ Žene i invaliditet- Gdje je tu film” koju moderira Nataša Nelević a učesnice su Marina Vujačić, direktorica UMHCG i Milesa Milinković, direktorica Filmskog festivala Uhvati film Novi Sad.

Drugog festivalskog dana Masterclass na temu “Kako sam snimiti film” održaće reditelj Dušan Vuleković, a zatim će biti održan okrugli sto MREŽA- na kome će učestvovati predstavnici filmskih festivala iz regiona i Evrope koji se bave temom invalidnosti u filmskoj industriji.

Festival se završava segmentom “Kroasan, kafa i kratke priče” gdje će gost biti Sead Šabotić reditelj i koordinator Inkluzivnog filmskog kampa.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Festival organizuje NVU “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, Resursnog centra “Peruta Ivanović”i Filmskog centra Crne Gore. Festival su podržali  i privredni subjekti Domaća trgovina, hotel Cattaro i hotel Porto In.

Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), JU Gimnazija Kotor i Osnovna škola “Savo Ilić”.

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice

Program – UHVATI FILM KOTOR 22. – 24. SEPTEMBRA 2023

Anketa o javnom gradskom prevozu u Tivtu

0
Anketa o javnom gradskom prevozu u Tivtu
Tivat panorama – foto CG News

U cilju unaprjeđenja i efikasnijeg funkcionisanja sistema javnog gradskog prevoza na teritoriji opštine Tivat u toku je izrada Studije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika. U okviru pomenute Studije sprovode se dvije vrste anketa – anketa postojećih korisnika i anketa potencijalnih korisnika sistema javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika, kako bi se utvrdili nedostaci postojećeg i potrebe budućeg sistema javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika.

Opština Tivat – Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti poziva građane Tivta da ispunjavanjem anketa daju svoj doprinos u unaprjeđenju sistema koji je od izuzetnog značaja za grad. Ankete se sprovode do 30. septembra.

Anketa korisnika javnog gradskog i prigradskog prevoza: https://forms.gle/Y1gye9UMvesgxG7J8

Anketa potencijalnih korisnika: https://forms.gle/fCV4a2FQrXZLrqeV6

Izložba SINGULARITETI u Gradskoj galeriji Kotor

0
Izložba SINGULARITETI u Gradskoj galeriji Kotor
Izložba plakat

Izložba radova Hane Belobrk iz Rijeke i Ensara Hadžića Buxhoevedena iz Sarajeva, pod nazivom SINGULARITETI, biće otvorena u četvrtak, 21. septembra, u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Hana Belobrk je rođena 25.06.2000. u Koprivnici. Osnovno i srednje obrazovanje stiče u rodnom gradu, nakon čega upisuje Akademiju Primijenjenih Umjentosti u Rijeci 2019. Trenutno je na završnoj godini diplomskog studija na smjeru slikarstvo. Prve izložbe i nagrade Hanu su pronašle krajem srednjoškolskog obrazovanja, a sa javnim aktivnostima poput učestvovanja u StreetArtFestivalu i Bijenalu Scenskih Dizajnera (NoviSad) potvrđuje svoju predanost likovnom izrazu i formama kreiranja javnoangažiranog likovnog sadržaja.

Prvu izložbu održava sa Majom Gregor, narednu već sa kolegicom Lindom Štimac u Opatiji kroz projekat SOT ispred udruženja Žmargo; tokom obrazovanja osvaja nagrade na županijskim i državnim takmičenjima, te konkursima LIK, SAF… Pored svakodnevnog slikarskog angažmana Hana se pronalazi i snalazi jednako vješto u filmu, skulpturi i stripu. Ima dva kratkometražna autorska filma: RIbirht i Škampfrotacija i dokumentarni film o umjetniku Vlatku Vinceku sa kojima se predstavila na nekoliko filmskih festivala i smotri, a treće autorsko ostvarenje je u pripremi. Kao aktivni muralista i strip crtač učestvovala je na Street ArtFestivalu, OHOH Festivalu, pored toga na Eko-koloniji Blidinje i na Bijenalima Scenskih Dizajnera u periodu 2021/2022. Profesionalnu saradnju je ostvarila sa bandom The Gentlemans, muzičkom produkcijom Moonlight Sessions i Kulturnim Centrom Funk.

Ensar Hadžić Buxhoeveden, rođen 29. 06. 1996.u Sarajevu. Završio je Srednju Školu Primijenjenih Umjetnosti u Sarajevu, smjer likovno-grafička oprema knjige.

2019.godine uspješno je odbranio diplomu na Akadamiji Likovnih Umjetnosti na odsjeku grafika, također u Sarajevu, a trenutno je na master studiju istoga smjera.

Pored studija, aktivni je volonter i član u međunarodnoj organizaciji Nova Akropola, La Benevolencija i član je Jevrejskog Omladinskog Kluba u Sarajevu.

U dosadašnjem periodu ostvario je 11 samostalnih, i preko dvadeset kolektivnih izložbi u BiH i regiji, obavještavaju iz Gradske galerije Kotor.

Reagovanje direktora Agencije dr Milana Gazdića – kamenolomi i UNESCO ne idu zajedno

0
Kamenolom iznad Risna – foto Boka News

U Agenciji, suprotno MKI i Opštini Kotor smatramo da kamenolomi i UNESCO ne idu zajedno



Samit UNESCO u Rijadu će biti dosta težak za Crnu Goru. Ja se nadam da se to neće desiti ali neka su saznanja da će NP Durmitor biti stavljen na crvenu listu, a pojavljuju se informacije da će Kotor biti izbačen, što je, po mom mišljenju poraz države Crne Gore.

Ovo je doslovno izjavljeno na press konferenciji upriličenoj povodom 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine.

Ova nesmotrena izjava izazvala je veliku buru u javnosti, te se ovom prilikom izvinjavam na nepreciznosti. O statusu Crne Gore kod UNESCO dobio sam informacije iz dva izvora: jednoga koji tvrdi da će Durmitor doći na crvenu listu zbog lošeg upravljanja a da je pitanje da li će, zbog urbanizacije, Kotorsko – risanski zaliv ostati na listi. Drugi izvor mi je potvrdio da će se Crnoj Gori dati posljednja šansa da unaprijedi planiranje i upravljanje u njenoj UNESCO baštini.

Prema javnosti sam dužan da pojasnim ovu izjavu iz ugla Agencije koju vodim:

Stradanje NP Durmitor posljednje tri decenije je evidentno, što su potvrdile i nekolike ekspertske misije UNESCO. Ova je nacionalni park ustanovljen 1952.godine na 39,000 ha. Zbog ilegalne gradnje, ova je površina smanjena prije petnaestak godina na 32,200 ha. Kao nefinansijska nadoknada izgubljenoj teritoriji parka, na zahtjev UNESCO, planirano je pripajanje Dragišnice i Komarnice, što se dosad nije desilo. Umjesto toga, Ministarstvo poljoprivrede proglašava Dragišnicu/Komarnicu Lovištem posebne namjene, suprotno UNESCOvim preporukama. Ilegalna sječa i gradnja je nastavljena. Uprava za šume posjeduje jednu kartu granica parka, NP Durmitor posjeduje drugu, i tu se siječe u mutnom. Samo prošle godine na jednoj lokaciji u granicama paarka (i Uprave za šume), posječeno je 248 kubika stoljetnih smrča i jela, zbog čega se u Agenciji vodi postupak štete u životnoj sredini.

Što se Kotora tiče, u Agenciji su tri procedure izdavanja ekološke saglasnosti za tri kamenoloma iznad Risna (jasno vidljiva sa obale)

Procedure izdavanja dozvola su zaustavljene do izjašnjenja UNESCO, uprkos protivljenju MKI koje smatra da UNESCO o ovome ne treba da se pita i Opštine Kotor koja smatra da kamenolomi nijesu sporni jer je PP Opštine Kotor dobio zeleno svijetlo UNESCO-a.

U Agenciji, suprotno MKI i Opštini Kotor smatramo da kamenolomi i UNESCO ne idu zajedno. Tim prije što iznad Risna već postoji kamenolom bez dozvole sa značajnim pejzažnim zagađenjem UNESCO baštine.

Reagovanje direktora Agencije dr Milana Gazdića – kamenolomi i UNESCO ne idu zajedno
UNESCO zona – Boka Kotorska – foto Boka News – Kotorsko – risanski zaliv

Žao mi je što je moja izjava na pressu imala ovakvu konotaciju. Da se ne zavaravamo mnogo, takođe mi je žao, bez obzira na bilo koju odluku UNESCO-sa, da fakat postoji nacionalni konsenzus da su oba UNESCO sajta značajno ugrožena, što je golim okom vidljivo, a čita se i u izvještajima UNESCO-a.

Dr Milan Gazdić – direktor Agencije za zaštitu životne sredine

Poljska poručila EU da zatvori granice pred migrantskim valom

0
Poljska poručila EU da zatvori granice pred migrantskim valom
Migranti – foto Routers

Evropska unija trebala bi zatvoriti granice pred migrantskim valom i zaboraviti na ideju njihova premještanja unutar bloka, poručila je poljska vladajuća stranka koja zaoštrava stajalište o migrantima prije izbora.

Poljska nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) rekla je da bi Poljska mogla biti preplavljena migrantima poput talijanskog otoka Lampeduse ako oni ne dođu na vlast na izborima 15. oktobra.

Čelnik stranike Jaroslaw Kaczynski rekao je na konferenciji za novinare: “Lampedusa je samo neka vrsta simbola situacije koja prijeti cijeloj Europi, uključujući Poljsku.”

– Jedini način da se bori protiv te – mora se tako reći – invazije – jest da se zaista, realno zatvore granice i da se odluči vratiti one koji su prešli granice u njihove zemlje porijekla ili pronađe neko drugo rješenje, ali uvijek tako da ih se riješimo, kazao je.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju je posjetila Lampedusu, koja se bori s migrantskim valom, i obećala da će EU donijeti akcijski plan u 10 točaka kako bi pomogla Italiji u migrantskoj krizi.

Kaczynski je rekao da je najava relokacije ilegalnih migranata “ohrabrenje krijumčarima ljudi”.